2.

kolokvij

Josip Županov: Od komunističkog pakla da divljeg kapitalizma

Tranzicija i politički kapitalizam
 Županov pojam tranzicije definira preko Arnoldove definicije „folklora kapitalizma“ iz
1937. g. koji za taj pojam kaže da „folklor kapitalizma“ podrazumijeva one ideje o
socijalnim organizacijama koje se ne smatraju folklorom već su prihvaćene kao temeljna
načela prava i ekonomije.
 Govor o tranziciji ili tranzicijama je zapravo svojevrstan koherentni skup političkih i
ekonomskih „evanđelja“ koja se nisu promijenila još od 1937. g.
 Arnoldov pojam „folklora“ zamijenjen je pojmom „diskursa“ kao društvene konstrukcije
zbilje kojeg uvode Berger i Luckmann 1966. g. Postmodernisti su taj pojam pretvorili u
„zbilju“ koja se „dekonstruira“ (Derrida, Foucault).
 Županov analizira razvoj zemalja Trećeg svijeta i modernizaciju tradicionalnih društava.
 Teorije modernizacije su gotovo komunistički smatrale da će koncept klase nadjačati
koncept etničkog identiteta. To se pokazalo netočnim. Edvard Kardelj je zastupao takve
ideje.
 Svaki socio-ekonomski sustav ima svoj „diskurs“ ili „folklor“. Socijalizam je imao svoj
pojam „tranzicije“. Odmah na startu, socijalizam je imao marksistički koncept
„prijelaznog perioda“. I sadašnja tranzicija iz totalitarnog socijalizma u demokratski
tržišni kapitalizam ima svoj historijat.
Teorijske premise tranzicija – kritički osvrt
 Svaka se tranzicija zasniva na determinističkom konceptu društvenog razvoja i s njim
povezane ideje progresivne evolucije. Uporabom društvenog inženjeringa može se
provesti ta promjena po shemi: projekt – realizacija. Danas su poznata dva povijesna
oblika društvenog inženjeringa:
o 1) revolucija – nagli i potpuni prekid socio-kulturnog kontinuiteta; problem –
društvo je previše inertno
o 2) tranzicija – nakon radikalnog prekida sa starim sustavom, novi institucionalni
obrasci se preslikavaju od društava koja služe kao uzori
 Između revolucije i tranzicije nema velikih razlika.
 Tranziciju karakterizira mehanički determinizam povezan s idejom progresa. Suvremene
teorije ideju determinizma vide kao potpuni promašaj. Iz fizike u sociologiju je prodrla
teorija kaosa. Odnosi su nepredvidljivi, a dinamika human agency pretpostavlja čovjeka
kao autonomnog aktera. Društvo je nelinearni sustav.

Natuknice za „prirodnu povijest“ kapitalizma

 Kapitalizam nije nastao kao realizacija nekog „kapitalističkog projekta“. Kapitalistički
duh se u Europi javlja već u 12. stoljeću kao surovu želju za dobiti koja se pojavljuje s
trgovinom u gradovima (Pirenne). Neki autori početak kapitalizma smještaju na početak
17. st. u Engleskoj (Dobb).

1
  Kapitalizam je začet utrobi feudalizma te se stotinama godina spontano razvijao bez
svijesti aktera o funkcioniraju. Marksizam je podbacio u svojoj teoriji zbog uvođenja
teleološke ideje postojanja kapitalizma.

Politički kapitalizam
 U postkomunističkim zemljama kapitalizam starta ab ovo. Razlog tome je:
o 1) destrukcija kapitalističke klase od strane lenjinizma,
o 2) političko-institucionalno-kulturna transplantacija sa Zapada
 Kapitalizam u tim zemljama ne nastaje iz feudalizma, već iz socijalizma; pri čemu se
javlja u obliku političkog kapitalizma, a ne poduzetničkog kapitalizma.
 Politički kapitalizam počinje nicati nakon Staljinove smrti, a najjači je bio u Jugoslaviji.
 Ken Jowitt zaključuje da se politički kapitalizam razlikuje od poduzetničkog kroz:
o 1) institucionalni okvir kroz koji se obavlja ekonomska aktivnost
o 2) etos te aktivnosti
o 3) primarni agenti

No. Poduzetnički kapitalizam Politički kapitalizam

1 Privatno vlasništvo Društveno (državno) vlasništvo
2 Integralno tržište Fragmentarno tržište
3 Konkurentsko tržište Monopolističko tržište
Autonomni ekonomski akteri Glavni akteri su politički menadžeri i
4
(poduzetnici, menadžeri) funkcioneri
Država je: a) zaštitnica (štiti poduzeća od
vanjske konkurencije) i b) dadilja
5 Država koja održava „law and order“
(osigurava zaposlenima „vlasništvo“ nad
radnim mjestom)
Manji dio BDP-a koji se redistribuira Veliki dio BDP-a koji se redistribuira
6
kroz državu kroz državu

Osnova kontradikcija političkog kapitalizma i njezino rješenje

 Komunistička ideologija i politički monopol bili su ultima causa propasti svih pokušaja
da se socijalizam „reformira“.
 Politički kapitalizam se nakon raspada socijalizma našao u ovom okruženju:
o 1) institucionalno je instalirano privatno vlasništvo, dopušteno je poduzetništvo, a
državna i javna poduzeća se privatiziraju
o 2) tržište je generalizirano, ali i dalje je politički lažirano i temeljeno na
monopolističkim tendencijama
o 3) glavni su akteri vlasnici poduzeća, kapitalisti i menadžeri
o 4) država još uvijek zadire u sferu autonomnih ekonomskih odluka
o 5) država se odrekla uloge „zaštitnice“, ali i dalje brani neke interese zbog
održavanja socijalnog mira
o 6) ukinuto je „vlasništvo“ zaposlenika nad radnim mjestom
o 7) tajkuni nastoje instrumentalizirati državu radi brze zarade
o 8) kroz državne kanale još uvijek kola veliki dio BDP-a

2
Globalizacija – anything goes!
 Modelski dualizam prisutan je u Hrvatskoj: političko-kapitalistički model vs.
poduzetničko-kapitalistički model.
 Županov ovdje analizira moguće ishode tranzicije.
 Globalizacija kao proces podrazumijeva slijedeće:
o 1) postoji jedna zemlja koja je kvintesencija industrijalizma i modernosti – to je
SAD. Ona je apsolutni model i obrazac za sve
o 2) svi putovi vode u industrijalizam i modernost
o 3) proces modernizacije ubačen u tradicionalno društvo teče sam od sebe
o 4) SAD i druge razvijene zemlje financijski pomažu razvoj modernizacije u
nerazvijenim zemljama
o 5) konačni rezultat je homogeno svjetsko industrijsko društvo
o 6) viziju takvog svijeta narušavala je blokovska podjela

Temeljna dilema i mogući ishodi

 Hoće li politički kapitalizam prevladati, ili će se pretvoriti u poduzetnički kapitalizam?

POLITIČKI KAPITALIZAM
1) Pozitivni činitelji
Endogeni Egzogeni
- snažan moment inercije; obrasci preneseni - svjetski centrima moći potrebna je iskusna
iz bivšeg sustava politička klasa da održava stabilnost
- vještine vladanja stečene u socijalizmu - novi akteri na geopolitičkoj karti svijeta
- položaji naslijeđeni iz socijalizma - mafijaška internacionala
- naslijeđeni neotradicionalizam (nepotizam)
- psihološka prilagodljivost upravljačkog
sloja naslijeđena iz socijalizma (taktičnost)
2) Negativni činitelji
Endogeni Egzogeni
- nedostatak društvenog legitimiteta novih - geopolitička nestabilnost periferije
bogataša i osuda privatizacije
- veliki troškovi tranzicije i osiromašenje
- mogućnost pobijede ekstremista

PODUZETNIČKI KAPITALIZAM
1) Pozitivni činitelji
Endogeni Egzogeni
- mogućnost osnivana privatnih poduzeća - međunarodna potpora
- legitimitet stjecanja imovine svojim radom - uključivanje manjih poduzeća u svijetu
- potomci tajkuna koji će postati poduzetnici
2) Negativni činitelji
Endogeni Egzogeni
- start pod. kapitalizma ab ovo - izvana inducirana nestabilnost
- lažiranje tržišta
- malen kapital i veliki krediti

3
- korumpirana državna birokracija
- pritisci podzemlja i mafije
- sirovi utilitarizam i oportunizam

 Mogući ishodi:
o 1) korupcija kao nužan korak prema stabilnom i zrelom društvu
o 2) formiranje centra i periferije te učvršćivanje dualističkog kapitalizma
o 3) nasilna neoliberalna ekspanzija koja vodi u građanski rat (Afrika)
o 4) izjednačavanje političko-kapitalističkog modela s mafijom (Rusija)

Gospodarska kriza u Hrvatskoj

 Ken Jowitt je prepoznao javljanje političkog kapitalizma u tranzicijskim zemljama koji je
u Jugoslaviji bio na vrhuncu kroz pojam radničkog samoupravljanja.
 Nosioci političkog kapitalizma u SFRJ bili su sami direktori i menadžeri.
 Pusić 1992. zaključuje da je proces stvaranja stručne ekonomske elite gotov.
 Županov 1995. utvrđuje tri mogućnosti potvrđivanja menadžerske moći:
o 1) stupanje u članstvo vladajuće stranke (HDZ)
o 2) oslanjanje na svoju stručnost
o 3) stjecanje pune ili djelomične vlasničke kontrole nad poduzećem kroz
menadžerski otkup dionica (LMBO)
 Glavni vlasnici poduzeća, bez javnih poduzeća (100% u vlasništvu države) su:
o 1) državni fond za privatizaciju (provodi privatizaciju)
o 2) paradržavni fondovi (mirovinski fond)
o 3) tajkuni (idealni politički kapitalisti, „pajdaški kapitalisti“)
o 4) poslovne banke koje su stekle vlasništvo nad poduzećima koja nisu mogla
otplaćivati vlastite kredite
o 5) PIF-ovi (privatizacijski investicijski fondovi)
o 6) pojedini zaposlenici (većinski dioničari)
o 7) stvarni privatni vlasnici i poduzetnici (kapitalisti zapadnog tipa)
 Državni fond za privatizaciju radi u dosluhu s tajkunima. Tajkunima kroz komplicirane
transakcije isisavaju kapital iz poduzeća i ta poduzeća nazad predaju državnom fondu.
Menadžeri provode mikropolitike i nisu sankcionirani za neuspjeh. Zaposlenici nemaju
stalne plaće, niti ikakvu sigurnost vezanu uz radno mjesto. Zaposlenici koji prosvjeduju
bivaju plaćeni.
 Glavne ekonomske posljedice političkog kapitalizma:
o 1) ozbiljno smanjenje materijalne proizvodnje i usluga
o 2) smanjenje proizvodnih rezultata koje je rezultiralo povećanje nezaposlenih
o 3) kultura neplaćanja
o 4) kršenje odredbi ugovora i poslovanje koje krši pravila tržišne privrede
o 5) tajkunizirana privatizacija
o 6) povećano oporezivanje poduzeća i pojedinaca koje koči privatni sektor
o 7) pretjerane intervencije vlade zbog tajkunizacije
 Zaključak: politički kapitalizam je slijepa ulica prema poduzetničkom kapitalizmu.

4
Društvena kriza – neke gospodarske dimenzije
 1. dimenzija sukoba:
o Na početku 1990-ih prisutni horizontalni sukobi (etnički). Nakon rata prisutni
vertikalni sukobi (klasni i regionalni).
 2. dimenzija solidarnosti:
o Županov koristi Durkheimove termine mehaničke solidarnosti (normativna
integracija) kao društvenog „ljepila“ na selu i organske solidarnosti (funkcionalna
integracija) kao „ljepila“ u gradu.
o Normativna integracija je uništena ratnim razaranjima, a funkcionalna je
oslabljena tajkunizacijom. Jedino rješenje je prijelaz s političkog na poduzetnički
kapitalizam, pri čemu trenutno niti jedan oblik solidarnosti ne postoji.

Upravljačke elite i zakašnjela (polu)modernizacija hrvatskog društva

 Tvrdu jezgru (hard core) modernizacije čini industrijalizacija.
 Modernizacija podrazumijeva: a) nešto moderno, civilizirano, napredno i b) progresivnu
evoluciju, tj. modernost.
 Modernizacija u Hrvatskoj započela je već u prvoj polovici 19. stoljeća. Taj period
modernizacije obilježava:
o A) dugo trajanje (oko 150 godina) i vrlo spor ritam promjene
o B) prva faza se odnosi na eroziju tradicionalnog društva
 Uzroci sporog ritma modernizacije:
o 1) izostanak unutarnjeg spontanog impulsa koji bi pokrenuo razvoj modernizacije
uzrokovan osmanlijskog najezdom koja je trajala stoljećima
o 2) u okviru Austro-Ugarske gdje je Hrvatska bila periferija, u njoj se začeo
periferni kapitalizam orijentiran na trgovinu i lihvarstvo
 Nova upravljačka elita bi se mogla sažeti na slijedeće procese:
o 1) deindustrijalizacija
 zatvaranje industrijskih poduzeća bez njihove profitabilne zamjene
 sa scene su nestali profit-seekers, a pojavili su se rent-seekers
 novi vlasnici poduzeća ponašaju se eksploatatorski (kao u Ukrajini)
o 2) retradicionalizacija
 desekularizacija i jačanje religioznih osjećaja i vjerske prakse
 veliki broj „obraćenika“ uslijed nacionalizacije
o 3) „descijentizacija“
 koncept znanosti kao središnje društvene institucije i ključnog
ekonomskog resursa kojeg tvori kolektivitet znanstvenika, u Hrvatskoj
nije zaživio
o 4) birokratska regresija javne administracije
 Ritzer ističe 4 dimenzije birokratske racionalnosti:
 1) efikasnost – težnja prema optimalnom
 2) kalkulabilnost – težnja prema kvantifikaciji
 3) predvidljivost
 4) kontrola – impersonalno upravljanje
 Stanje u kojemu se nalazi Hrvatska je polumodernizam.

5
 Vesna Pusić: Demokracije i diktature
Mediteranski model na zalasku autoritarnih režima
 Već 1990. godine Henry Kissinger jer formirao politiku prema kojoj se od Mađarske Poljske
i Čehoslovačke očekivala brza integracija u instituciju Europske unije. Od Rumunjske i
Bugarske se pak očekivalo da desetljećima strpljivo čekaju pravo kojim bi im se priznao isti
status. U tu drugu grupu bila je uvrštena i Jugoslavija.

Sjeverni i južni model tranzicije

 Sjeverni i južni model razlikuju se po prirodi posttranzicijskih vladavina.
 Sjeverni model se odnosi na: Poljsku, Mađarsku, Češku i Sloveniju.
o Zemlje sjevernog modela prošle su svoj baršunaste revolucije s masovnim
demonstracijama koje su bile kulminacija dugotrajnog procesa političkih promjena
započetih deset ili dvadeset godina ranije. U tim zemljama već su postojali temelji
zajedničke vizije nove države.
o Slovenija je primjer sjevernog modela zbog političkog časopisa Mladine i slovenskog
Saveza komunista koji su se usprotivili Miloševićevoj politici.
o Zemlje sjevernog modela karakterizira:
 1) postojanje organizacijske infrastrukture i solidarnosti
 2) razgovori za okruglim stolom s tadašnjim vlastima
 3) pitanje ekonomske reforme i pretvorbe vlasništva
 4) reforme vladajućih komunističkih partija
 Južni model se odnosi na: Rumunjsku, Bugarsku, Slovačku, Hrvatsku, Srbiju i Albaniju.
o Promjene započinju tek 1989. g. i tek tada nastaju alternativne političke elite.
o Nije postojao konsenzus o budućnosti društva.
o Stanje u kojemu nitko ne vlada iskorišteno je za grabež i pljačku, a sama tranzicija
bila je puna nasilja.
o Opozicijska infrastruktura nije postojala.
o Etnički nacionalizam bio je ključna prepreka prema demokratskoj tranziciji.
o Najsnažniji motivi su bili (ispravljanje povijesne nepravde):
 1) demokracija i 2) nacionalna neovisnost

Tranzicija i konsolidacija
 Demokratska tranzicija označava:
o A) stvaranje temeljnih institucija novog demokratskog sistema
o B) stvaranje novih pravila kojima se uređuju politički postupci
 Pod demokratsku konsolidaciju ubraja se:
o A) stabilizacija uspostavljenih demokratskih institucija
o B) apsolutna dominacija demokratskih vrijednosti
o C) stvaranje demokratske kulture
 Konsolidacija je gotova kada se ne može zamisliti niti jedan drugim sistem pravila.
 U Rumunjskoj i Bugarskoj provedena je kontrolirana tranzicija u kojoj na vlasti ostaje ista
elita, uz promjene u institucionalnom i proceduralnom okviru.
6
 Tranzicija u Srbiji je u potpunosti suprotni slučaj od tranzicije zemalja sjevernog modela.
Savez komunista Srbije se preobrazio i redefinirao kroz unutarnje sukobe u agresivni
nacionalistički populizam. Milošević se okoristio ekstremnim nacionalizmom, te je za sve
neuspjehe okrivio bivše stranačke drugove.
 Srpska komunistička partija je sama provodila tranziciju.

Hrvatska
 Tranzicija u Hrvatskoj se nije odvijala pod kontrolom komunista, a nije bilo ni dominacije
komunističke partije u posttranzicijskom stadiju.
 Hrvatska također ne pristaje u okvir južnog modela zbog otvorenosti i komunikacije prema
Zapadu.
 Hrvatska je zemlja koja je nakon političke tranzicije završila s autoritarnom vlašću. Po
političkoj konsolidaciji, Hrvatska odgovara južnom modelu.
 SDP je nastao na temeljima bivše hrvatske Komunističke partije. Nacionalisti koji su došli na
vlast svoj su legitimitet pronalazili u uspjesima spram komunizma.
 Demokratska retorika je od strane nacionalista iskorištena kao oruđe uspostavljanja
autoritarne kontrole, a izboru nacionalista na vlast doprinijela je i ratna situacija.
 Nova elita moći došla je na vlast demokratskim putem, ali je nisu činili demokrati.
 Ekstremni nacionalisti iz hrvatske emigracije su HDZ-u pružali financijsku pomoć, te su se
počeli vraćati u zemlju kako bi preuzeli ključne pozicije u vodstvu stranke.
 Krajnji cilj nacionalista u Hrvatskoj nije bila demokracija, već kontrola nad bogatstvom
zemlje i neovisna nacionalna država Hrvata u kojoj će nacija biti shvaćena u etničkom, a ne
političkom smislu.
 Tranzicija u Hrvatskoj nije bila kontrolirana u ime Partije, već u ime Nacije.
 Problemi zemalja Južnog modela jesu:
o 1) sloboda medija koju kontrolira država
o 2) sloboda i jednakost u nadmetanju raznih političkih stranaka
o 3) višestranački izbori se izjednačavaju s demokracijom
o 4) manipuliranje izbornim rezultatima

Od totalitarnih do autoritarnih režima – prva tranzicija

 Nakon 1990. g. zemlje južnog modela uspostavile su ograničeni politički pluralizam te
raznovrstan društveni i gospodarski pluralizam.
 Pojavljuju se novi politički hibridi koji kombiniraju demokratske institucije s političkom
kulturom naslijeđenom iz doba komunizma. 184
 Vlasti su pod krinkom demokratskog legitimiteta međunarodne zajednice provodile
namještaljke, prisilu, nejednakost, kontrolu medija, krađu glasova i rezultata. Izbori su se
pretvorili u sredstvo za stjecanje vanjskog, a ne unutarnjeg legitimiteta. U Hrvatskoj je
bio prisutan benevolentni autoritarizam.
 Zemlje južnog modela karakterizira ograničeni politički pluralizam, izrazito mala
demokratska postojanost i snažna autoritarna postojanost.

Druga tranzicija
 Uspješna strategija izlaska iz autoritarnih režima je mediteranski model primijenjen u
Portugalu i Španjolskoj 1970-ih. Obje zemlje krenule su od autoritarnih režima s

7
 ograničenim pluralizmom, te su ostvarile demokratsku tranziciju i konsolidaciju a da pritom
nisu uništile infrastrukturu, već ju dogradile.
 Hrvatsko političko vodstvo tokom 1990-ih se vodilo idejama Francisca Franca. Ipak, bila je
riječ o autoritarnom režimu, a ne totalitarnom.
 Izlazna strategija zemalja južnog modela je dogovorna tranzicija. Takav proces
podrazumijeva stranački konsenzus i umjerenu politiku.

Zoran Malenica: Ogledi o hrvatskom društvu

Bipolarnost hrvatskog društva
 Uzroci velikih promjena u hrvatskom društvu tokom 1990-ih bili su:
o 1) urušavanje socijalističkog poretka i nekritičko rušenje postojeće strukture i institucija od
strane pobjedničke stranke na prvim višestranačkim izborima
o 2) brutalni ratni sukob uslijed političkog osamostaljivanja
 U Hrvatskoj su prisutni fenomeni socijalnog raslojavanja ili stratificiranja, preraspodjela bogatstva i
sveprisutnije siromaštvo.
 Siromaštvo dijelimo na:
o a) apsolutno (nezavisno od vremena i prostora; egzistencijalni temelji)
o b) relativno (u vremenskom periodu; nacionalni prag siromaštva)
 Istraživači su 2000. g., prema standardu Svjetske banke od 4,3 USD po osobi na dan zaključili da
apsolutna stopa siromaštva u RH iznosi svega 4 posto.
 Nacionalni prag siromaštva u Hrvatskoj nije dovoljno definiran, pa je istraživanje pokazalo da oko
8,4 posto stanovnika živi u relativnom siromaštvu. Prema tim podacima iz 2000. g., svaki 22.
građanin je apsolutno, a svaki 10. relativno siromašan.
 Ugrubo, hrvatsko društvo je podijeljeno na bogate elite i obespravljeno mnoštvo, bez srednjeg sloja –
no te hipoteze su empirijski neutemeljene.
 U vremenu 1970-ih skupina beogradskih sociologa je u funkcionalističkoj paradigmi podijelila
društvo SFRJ na slijedeće slojeve i podslojeve:
o a) sloj političkih i privrednih rukovodilaca
o b) srednji socijalistički sloj (viši stručnjaci i administrativni službenici)
o c) sloj neposrednih proizvođača (radnička klasa)
o d) sloj privatnih vlasnika (poljoprivrednici, seljaci, zanatlije)
 U novijem istraživanju iskorišten je funkcionalistički pristup i indikatori poput materijalnog
bogatstva, društvene moći i ugleda ili časti po Weberu.
 U suvremenom hrvatskom društvu postoje slijedeći slojevi:
o 1) vladajuća politička i gospodarska elita
 a) politička nomenklatura (4.000 – 5.000)
 Novu političku nomenklaturu čine ljudi iz emigracije ili politički
zatvorenici u vremenu komunizma.. HDZ je model regrutiranja članova
preuzeo od komunističkog sustava, no pod uvjetom veličanja hrvatske
nacionalnosti i isticanja religioznosti. Ta praksa se prenijela i na civilni
sektor.
 b) kapitalistička klasa (tajkuni) (1.500 – 2.000)
 Kapitalisti u RH su bogatiji od političke nomenklature, ali ovise o njoj jer im
je ona omogućila stjecanje vlasničkih prava uz javno netransparentne uvjete.
 c) menadžerski sloj (30.000 – 35.000)

8
  Menadžerski sloj čine ljudi koji su i u komunizmu bili na rukovodećim
pozicijama. Ovaj sloj menadžera radi s tajnim ugovorom.
o 2) srednji društveni sloj
 Srednji sloj se smanjio zbog posljedica tranzicije, rata, osiromašenja
propadanja poduzeća, gospodarske krize i povećanja broja nezaposlenih.
 a) sitni poduzetnici i obrtnici (sitna buržoazija) (80.000 + 94.000)
 b) viši profesionalci (suci, odvjetnici, liječnici, znanstvenici, umjetnici, menadžeri
bez tajnih ugovora) (50.000 → s obiteljima 200.000)
 c) niži profesionalci (pravnici, inženjeri, učitelji) (180.000 – 190.000)
 d) niža srednja klasa (prodavači, rutinski službenici) (170.000)
o 3) niži društveni sloj
 a) radnička klasa (manualni radnici; građevina, turizam, industrija) (oko 600.000 –
650.000)
 radnička klasa je izgubila sigurnost radnog mjesta, mogućnost dobivanja
stana, mogućnost stipendiranja i kreditiranja radničke djece, te nije profitirala
ulaskom u kapitalizam; čine 50% radne snage u RH
 b) poljoprivrednici (450.000)
 optuživali su HDZ za uništavanje kombinata i negativan stan prema agraru
koji je rezultirao lošom agrarnom politikom
 c) polutani (400.000)
 polutani ponajprije čine najveći udio sive ekonomije
 d) umirovljenici (1.080.000)
 nehomogena skupina; svaki 4. građanin je u mirovini; na jednog
umirovljenika dolazi 1,3 zaposlenika – indikator teške gospodarske i
socijalne situacije
 e) nezaposleni (400.000)
 promjenljiva skupina; velika stopa nezaposlenosti od oko 22,5 posto; teške
socijalne i psihološke posljedice
 oko 200.000 ljudi radi na području sive ekonomije
 f) prosjaci, skitnici i beskućnici (oko 2.000 – 3.000)
 Prisutna silazna i uzlazna unutargeneracijska pokretljivost usporavala je integraciju i razvoj društvene
svijesti unutar pojedinih slojeva. Tajkune čine unuci predsjednika Tuđmana, obitelji Kutle, Gucić,
Todorić, Jakopec, Novalić, Roglić, Rajići i Orešar.
 Posljedice stratifikacije neće biti povoljne za RH.

Promjene u socijalnoj stratifikaciji od 2001. do 2006.

 BDP je u razdoblju od 2001. do 2006. porastao za 23,7% ili 46 milijardi kuna.
 Domaći autori navode Gini koeficijent u iznosu od oko 0,39, dok strani autori taj indeks procjenjuju
na oko 0,27.
 U razdoblju od 2001. do 2006. nije bilo većih promjena vezanih uz preraspodjelu bogatstva i stope
siromaštva.
 Nakon 2003. godine iz redova HDZ izlazi oko dvije trećine članova, te ulazi mladi ljudi. Politička
nomenklatura se međutim počinje pretvarati u kastu.
 Menadžerski sloj tvori oko 50.000 ljudi, pri čemu se razlikuju 4 kategorije:
o a) top menadžeri – vodeći ljudi u korporacijama; primaju plaće u iznosu od 100.000 do
150.000 kuna i bonuse
o b) visoki menadžeri – članovi uprava s primanjima od 50 do 100 tisuća kuna
o c) srednji menadžeri – članovi uprava u manjim poduzećima
o d) niži menadžeri – vodeći ljudi u malim poduzećima

9
 Uspješni sitni poduzetnici prelaze u kapitalističku klasu (Kerum, Studenac, Jolly), a neuspješni
propadaju. Broj vlasnika uličnih trgovina iz 2001. je pao s 80.000 na 35.000 (2006.) te je u stalnom
padu zbog pojave velikih lanaca (Mercator, Billa, Kaufland, Konzum, Pevec).
 Otvara se 125.000 novih radnih mjesta zbog pojave i razvoja obrtništva.
 Položaj gornje višeg sloja se poboljšao, a nižih profesionalaca i niže srednje klase se pogoršao.
Položaj radničke klase je stagnirao.
 Kod poljoprivrednika se događaju velike promjene zbog ulaska u EU i procesa restrukturiranja
poljoprivredne proizvodnje.
 Položaj umirovljenika je pretežno ostao isti.
 Broj skitnica iznosi oko 2.500 – 3.000.

Pitanja
PITANJA:
1. Prekid Hladnog rata je uzdrmao drugu Jugoslaviju.
2. Što je suprotno separatističkom nacionalizmu? Integracijski nacionalizam.
3. Navedi nacije na području bivše Jugoslavije. Srbi, Hrvati, Muslimani, Crnogorci, Makedonci,
Slovenci (Albanci su narodnost!).
4. Jugoslavija nakon 1974. - 6 republika (Slovenija, Hrvatska, Srbija, BiH, Cna gora, Makedonija) +
2 autonomne pokrajine (Kosovo, Vojvodina).
5. Tko je bio najsiromašniji u Jugoslaviji - Kosovo i Makedonija.
6. Tko čini treću Jugoslaviju - Srbija, Crna gora, Vojvodina, Kosovo.
7. Kakav totalitarizam je bio u Hrvatskoj? Benevolentni totalitarizam.
8. Odgovor – Komunistički nacionalizam (prevladavao u Jugoslaviji).
9. Postotak Srba u Hrvatskoj 2001. - 4,5% (1991. ih je bilo 12%!).
10. Poduzetnički kapitalizam je suprotan političkom kapitalizmu.
11. Kada se činiš manje tolerantan nego što jesi -uzlazna falsifikacija, to se javlja u Hrvatskoj 90ih
12. Prosjećan iznos Ginijeva koeficijenta u Hrvatskoj od 1995. do 2000. - 0.4
13. Kako se zove jedna od glavnih socijalističkih vrijednosti koja je bila prepreka samoupravljanju, a
odnosila se na logiku raspodjele – Uravnilovka.
14. Kada je započela prva industrijalizacija u Hrvatskoj – druga polovica 19.st.
15. 3 razloga zašto samoupravljanje nije uspjelo: definicija i funkcija menadžmenta, rješavanje
konflikta unutar poduzeća, sama definicija poduzeća.
16. Kakav je to sukob između Splita i Zagreba – Horizontalni sukob.
17. Isto horizontalni.
18. Karakteristično za Republiku Hrvatsku je: da je novonastala ili obnovljena država, tranzicija ide
u isto vrijeme s nastankom države, komunisti su mirno sišli s vlasti (+ još jedno)
19. Prema Vesni Pusić pripadamo južnom modelu tranzicije.
20. Sekulić govori o 2 karakteristike tranzicije - tranziciji kao marketizaciji i kao privatizaciji.
21. 8 razloga zašto je Srbija napala Hrvatsku: Savez komunista Jugoslavije, Jugoslavenska narodna
armija na njihovoj strani, očuvanje Jugoslavije (protiv separatista), potpora zapadnih država, srpski
nacionalistički pokret u Srbiji, BiH i Hrvatskoj, državne strukture Jugoslavije kao instrumenti,
Beograd je središte financijske moći, iluzije o broju unitarista i projugoslavena.
22. Objasni većinu/manjinu onako kako ju vidi Sekulić sa sociološkog stajališta – prema relativnoj
moći skupine koja kontrolira resursima.
23. Dominantna većina iskazuje samouvjerenu netoleranciju, a lokalna manjina tihu toleranciju.

10
24. Kome se u socijalizmu toleriralo bogaćenje? Osobama koje su zaradile u inozemstvu, osobama u
showbussinesu i sportašima.
25. Državni etatizam, a koji je još legalan u RH objasniti?
26. Proturječnosti komunističke tranzicije: RAST – RAZVOJ, SOCIJALNO – TRŽIŠNO,
JEDNAKOST – NEJEDNAKOST, SOCIJALNA SIGURNOST – NESIGURNOST, DRUŠTVENA
EKONOMIJA - TRŽIŠNA EKONOMIJA
27. Prema Popoviću, u najvišem sloju u socijalizmu su profesionalni političari i privredni
rukovodioci.
28. Prema Županovu postoje dvije vrste integracija - normativna integracija, i koja se još nije
razvila/konsolidirala, i funkcionalna integracija.
29. Proturječnost koja se javlja u privatizaciji kad na nju djeluje država? Država se miješa u
poduzeće prije nego ga proda, ili ga sama kupuje, ili sama bira nove menadžere.
30. Franjo Tuđman je umro 1999.
31. Što izražava Kuznetsova krivulja - distribuciju nejednakosti.
32. Ginijev koeficijent (mjera nejednakosti dohodaka i imovine, između 0 i 1) je odnos između linije
jednakosti i Lorenzove linije.
33. Na apsici dijagrama prikazano je koliko (100%) proučavane populacije što je izraženo time da ta
apcisa ide od 0 do 100%.
34. Malenica najniži sloj u srednjem sloju naziva niža srednja klasa i tu ulaze zanimanja poput
rutinskih službenika, administratora i prodavača
35. Prema Malenici, u najvišem sloju su: politička nomenklatura, kapitalistička klasa, menadžeri
36. Ako za jednu osobu iznosi godišnji rashod 30000 kuna, izračunaj koliko treba za bračni par s
troje djece, i prikaži izračun!
(ponder za prvu odraslu osobu 1, za drugu odraslu 0,7, a za djecu 0,5)
izračun: 1x30000 + 0,7x30000 + 3x (0.5x30000) = 30000 + 21000 + 45000 = 96000
37. Karakteristike političkog kapitalizma: konkurentsko tržište (NE), osigurana prava radnika (NE),
politički menadžeri (DA).
38. Retradicionalizacija je u Hrvatskoj provedena u religijskoj sferi društvenog života i to procesom
desekularizacije.
39. Srbija je država bivše Jugoslavije koja ima ulogu Pijemonta južnih Slavena.
40. U Rumunjskoj je revolucija prošla najkrvavije.
41. Veliko pitanje ekonomskog neslaganja (nepravedna raspodjela dobara) u Jugoslaviji, što se
posebno vidjelo na relaciji Kosovo - Slovenija je BDP.
42. U Srbiji je tranzicija bila dozirana vladajućom partijom, kako to naziva Vesna Pusić –
kontrolirana tranzicija.
43. Prema Sekuliću, što je suprotan teorijski pristup od modernizacije – etnička kompeticija.
44. Socijalizam se temelji na suradnji dviju slojeva/klasa. Neposjedničkih i posjedničkih.
45. Karakteristika zemalja sjevernog modela tranzicije nije etnički nacionalizam.
46. Tranzicijski prag je količina BDP-a koju je država imala prije ulaska u tranziciju.
47. Miloševićevi propagandni pohodi se zovu – mitinzi istine / događanja naroda.
48. Legalna evazija je neplaćanje poreza preko rupa u sustavu.

Koliko je u RH umirovljenika? - 1 040 000

Koliko je u RH administrativno nezaposlenih? 280 000 – 315 000
Gdje se odigrala najkrvavija revolucija(Pusić) – u Rumunjskoj
BDP RH - 69 mlrd USD, ('99. 175milijardi kn, '05.- 221 mil.kn)
Vanjski dug RH - 42 mlrd, a udio vanjskog duga u BDP-u je 85%
Ginijev koeficijent – najčešće korištena mjera nejednakosti u distribuciji dohodaka i imovine

11
Politička nomenklatura ,kapitalisti,menadžeri – vladajuća politička i gospodarska elita
Koji je pandan? - normativna i funkcionalna solidarnost
Uravnilovka (ravnomjerna rasporedba proizvedenih dobara ili ostvarenog dohotka među
proizvođačima bez obzira koliko je tko i što je tko uložio u proces proizvodnje) – Radikalni
egalitarizam
Srbija – kakva tranzicija? - kontrolirana
Županov navodi dvoje vrste sukoba - horizontalni(nacionalni ,etnički)- između etničkih i
etnonacionalnih grupa, vertikalni(klase ). Horizontalni su nedjeljivi (ili mi ili oni), vertikalni su
djeljivi (koliko-kompromisno rješenje) – stup demokratskog procesa i vladanja (Hirschman).
Vjera ,desekularizacija – osamostaljivanje RH? Po modernizacijskoj teoriji trebalo je doći do
sekularizacije (obrnut smjer retradicionalizacija)
-politička aktivizacija vjerske elite, projekt „društvene i moralne obnove“. Ne radi se o obnovi „meh.
solidarnosti“ već o efektu nacionalne homogenizacije; ali kad ona popušta ne jača se org. solidarnost
već se stvara neka vrsta solidarnog vakuuma.
Model tranzicije u RH – južni, ali nije kontrolirana u ime Partije nego u ime Nacije
Koja su obilježja sjevernog modela tranzicije? 4 obilježja – 1. Postojanje organizacijske
infrastrukture s nešto političkog iskustva, 2. Razgovori za okruglim stolom sa dotadašnjim vlastima,
3. Pitanje ekon. reforme i pretvorbe vlasništva -> mogućnost stjecanja iskustva s tržišnom
ekonomijom i prije same tranzicije, 4. Reforme vladajućih komunističkih partija -> eliminirana
mogućnost nasilja u procesu smjene vlasti. To su temelji na kojima je lakše graditi nakon tranzicije
Mediteranski model (Španjolska, Portugal)- počeli od autoritarnog režima s ograničenim
pluralizmom, a ostvarile brzu demografsku tranziciju i konsenzus (10god) nadogradivši postojeću
infrastrukturu. Uspješno izbjegnute druge političke debate o prošlosti – koncentracija na budućnost
sjeverni model(Mađarska, Poljska, Češka) i južni model (Rumunjska, Bugarska, Hrv, Srbija,
Albanija)- kontrolirana tranzicija, osim Hrv
Kada je umro Tito? Ljubljana, 4.5.1980.
Koliki je 2006. bio indeks nejednakosti? (0,28)
Ucrtaj na graf nejednakosti krivulju koja bi prestavljala veću nejednakost od prikazane.
Koje tri klase, po Malenici, upotpunjuju najviši stalež društva u RH? Politička nomenklatura
,kapitalisti (tajkuni),menadžeri
Podjela klasa prije i danas.
-Po Horvatu (1969.): državno-politički, privredni i neprivredni rukovodioci
Intelektualni radnici, Rutinski službenici, Radnička klasa, Obrtnici+ zanatlije, Seljaci
-Po Popoviću (1970te): sloj političkih i privrednih rukovodilaca (profesionalni političari i privredni
rukovodioci)
Srednji socijalistički slojevi (viši i visoki stručnjaci u svim područjima društvenog rada,
administrativni i slični rutinski službenici)
neposredni proizvođači koji su u najvećoj mjeri zadržali obilježja radničke klase
privatni vlasnici (poljoprivrednici, seljaci, zanatlije)
-Po Malenici (suvremeno društvo): 1. Vladajuća politička i gospodarska elita (politička
nomenklatura, tajkuni, menadžeri)
srednji društveni sloj (sitna buržoazija, viši profesionalci, niži profesionalci, niža srednja

12
 niži društveni sloj (radnička klasa, poljoprivrednici, polutani, umirovljenici, nezaposleni,
prosjaci, skitnice i beskućnici)
Polutani- U Hrv neformalno „robovski rad“. Pojam za dio industrijskih radnika koji se nisu
urbanizirali i nastavili su se baviti poljoprivredom pored svog drugo posla (približno 400 000) dio
radnika koji živi na selu i posjeduje vlastitu zemlju, dodatno se radno angažira i ostvaruje određene
prihode kako bi poboljšali obiteljski životni standard
2 skupine po kojima ne možemo računati standard - nezaposleni, umirovljenici
Durkheim i solidarnost – razlikuje 2 vrste „duštvenog ljepila“- meh. i org. solidarnost, suvremeni
socilozi ih nazivaju normativnom i funkcionalnom integracijom. Normativna integracija zapravo
proizvod procvata hrv nacionalne ideje.
Teritorijalna integracija se razvila, a normativni integritet je nestao

1. SKUPINA PITANJA
1. Koja se 3 utjecaja vrše na Hrvate u 9. i 10. stoljeću?
To su bili latinski, germanski i bizantski utjecaj.
2. Tko je zastupao ideju (teoriju) o superiornosti dinarske rase?
Jovan Cvijić.
3. Kada i gdje se pojavljuju „Perestrojka“ i „Glasnost“?
Perestrojka i Glasnost pojavljuju se 1985. godine u SSSR-u. Cilj Perestrojke bilo je prestrojavanje
sovjetske ekonomije, a Glasnost je bila politika kojom je potaknut val većih građanskih sloboda,
javnih rasprava i mogućnost slobode izražavanja.
4. Što je to „skupčina“?
Skupčina je zadruga u Hrvatskom zagorju koja ima kolektivan/zajednički imetak te zajednički život
(zajednički život sa zajedničkom imovinom).
5. Koja su 2 političara zastupali ideju hrvatskog nacionalizma u 19. stoljeću te su izrazito bili
protiv Austro-ugarske i Srbije?
Ante Starčević i Eugen Kvaternik.
6. Kada je donesen Zakon o pretvorbi i privatizaciji?
U travnju 1991.
7. Što je to tranzicija?
Tranzicija je proces prijelaza iz komunističkih (socijalističkih) društava u kapitalistička društva.
8. Koje su 3 faze tranzicije?
To su: faza sloma socijalističkog sustava, faza tranzicijskih rezova (zahvata, zaokreta) i faza
konsolidacije demokracije.
9. Tko je zastupao ideju jugoslavenstva unutar ilirskog pokreta, tj. tko se zalagao za
ravnopravnost slavenskih naroda unutar Habsburške monarhije te ideju jugoslavenstva u
ilirskom pokretu?
Josip Juraj Strossmayer.
10. Dvije osnovne karakteristike- razlike između socijalističkog
(komunističkog) i kapitalističkog društva?
U socijalističkom (komunističkom) društvu prevladavali su kolektivnost i egalitarnost, dok su u
kapitalističkom društvu prevladavaju individualizam i liberalizam.
12. Koje su 3 osnovne kategorije (3 osnovna elementa) pri prelasku plemstva iz feudalizma u
kapitalizam (3 kategorije klasa iz plemenske kulture)?
To su vojnici, trgovci i profesionalci (političari).
13. Vidovdanski ustav – 28.6.1921.?

13
To je bio prvi ustav Kraljevine SHS (Srba, Hrvata i Slovenaca), koji je bio ukinut kraljevskim aktom
1929. kada je uvedena monarhistička diktatura.
14. Tko je izradio velikosrpski program (koncept Velike Srbije)?
Velikosrpski program izradio je Ilija Garašanin 1844. u «Načertanijama»
15. Koju je politiku zastupao Josip Juraj Strossmayer u mlađim danima?
Zastupao je politiku austroslavizma.
16.Koja se teorija razvila nasuprot teorije o dinarskoj superiornosti (Jovana Cvijića)?
To je bila nordijsko-gotska teorija (teorija gotskog porijekla) Milana Šufflaya.
17. Koje su značajne stranke u Jugoslaviji između 2 svjetska rata?
U Srbiji je to bila SRS (Srpska radikalna stranka) Nikole Pašića, u Hrvatskoj HSS/HRSS (Hrvatska
seljačka stranka) braće Radić, a u Sloveniji Slovenska narodna stranka (Korošec).
18. Što je "združina"/"družina"?
Združina je zajednica koja nastaje diobom nepokretne imovine skupčine. Članovi u njoj nisu u
rodbinskim odnosima i mogu se međusobno ženiti. Nisu pod upravom oca obitelji, nego pod
upravom izabranog gospodara na određeno vrijeme.
19. Podjela rada
U zadružnoj kulturi podjela rada odnosila se na podjelu po spolu, dobi, fizičkim mogućnostima i
sposobnosti, dok je u plemenskoj kulturi postojala podjela rada samo po spolu i dobi.
21. Koja su 3 tipa redemokratizacije?
To su: redemokratizacija kao rezultat rata, redemokratizacija iz sistema te redemokratizacija iz
društva.
22. Koji se rat vodio 1906.?
1906. vodio se "Carinski rat" između Srbije i Habsburške monarhije.
23. Koje su materijalističke i postmaterijalističke vrijednosti?
Materijalističke vrijednosti su sigurnost i obrana zemlje, borba protiv kriminala, mir i poredak,
gospodarska stabilnost i gospodarski rast, dok su postmaterijalističke vrijednosti uređenje okoliša,
humaniziranje društva, više samoupravljanja i više utjecaja građana.
24. Tko je isticao negativan utjecaj Zapadne civilizacije na hrvatska sela?
To je bio Antun Radić, kada je govorio o imotskim selima.
2. SKUPINA PITANJA
1) Koliko je umirovljenika u RH?
U Hrvatskoj je negdje oko milijun umirovljenika (1040000).
2) Koliko je administrativno nezaposlenih u RH?
U Hrvatskoj je negdje oko 300000 administrativno nezaposlenih osoba (280000 – 315000)
3) Na što se odnosi 6+2 shema?
Ta shema odnosi se na 6 republika koje su sačinjavale bivšu Jugoslaviju (Hrvatska, Srbija, BiH, Crna
Gora, Slovenija i Makedonija) te dvije autonomne pokrajine u bivšoj Jugoslaviji (Vojvodina i
Kosovo).
4) Koje su najhomogenije skupine stanovništva u Jugoslaviji?
Stanovništva Slovenije i Kosova.
5) Gdje se odigrala najkrvavija revolucija za vrijeme raspada komunističkih sustava?
Najkrvavija revolucija dogodila se u Rumunjskoj.
6) Što je Balvan revolucija?
Balvan revolucija označava početak velikosrpske pobune u Hrvatskoj. U Kninskoj krajini 1990.
izbija pobuna srpskog stanovništva, te se formiraju seoske straže. Na cestama prema Kninu
postavljaju se balvani.
7) Koji je srednji put između ortodoksnog komunizma i tradicionalnog nacionalizma?
Reformizam.

14
8) Kakve vrste netolerancije postoje?
Imamo 4 tipa netolerancije, a to su tiha, obrambena, samouvjerena i osporavajuća.
9) Kako se naziva kada se pojedinac prikazuje tolerantnijim/ netolerantnijim nego što jest?
Ako se prikazuje tolerantnijim nego što jest, onda je to uzlazna falsifikacija, a ako se prikazuje
netolerantnijim nego što jest, onda je silazna falsifikacija.
10) Koji su načini vođenja poduzeća?
Dva su načina – koalicija radnika i političke birokracije.
11) Koliki je BDP RH?
BDP RH iznosi otprilike 221 milijardi kuna (stanje iz 2005.).
12) Koliki je vanjski dug RH?
Vanjski dug RH iznosi oko 85% BDP-a, pa je to negdje oko 180 milijardi kuna (stanje iz 2005.)
13) Što je Ginijev koeficijent?
To je najčešće korištena mjera nejednakosti u distribuciji dohodaka i imovine.
14) Koja je vladajuća politička i gospodarska elita u suvremenom društvu?Vladajuća elita u
suvremenom društvu sastoji se od politička nomenklature, kapitalista i menadžera.
15) Zašto se raspala druga Jugoslavija?
Raspala se radi porasta srpskog nacionalizma sredinom 80-ih godina, sve teže financijske situacije
obilježene inflacijom te nezadovoljstvom položaja Hrvata u Jugoslaviji.
16) Koji je nacionalizam suprotan od unificirajućeg?
Separatistički nacionalizam.
17) U kojim se zemljama bivše Jugoslavije najviše vidjela raspodjela BDP-a?
(Koja je imala najveći a koja najmanji BDP?)
Slovenija je imala najveći, a Kosovo najmanji BDP.
18) Što je to uranilovka?
Uranilovka je ravnomjerno raspoređivanje proizvedenih dobara ili ostvarenog dohotka među
proizvođačima bez obzira koliko je tko i što je tko uložio u proces proizvodnje.
19) Kako glasi teorija etničke kompeticije?
Ova teorija govori kako elementi industrijalizacije osnažuju etničku identifikaciju i mobilizaciju, te
potiču etničku netoleranciju.
20) Kakva je tranzicija bila provedena u Srbiji?
Kontrolirana tranzicija.
21) Koje su 3 značajke zbog koje nije uspio samoupravni socijalizam?
Nedostatak autonomnih radnih grupa, pogrešne pretpostavke o ljudskoj motivacijii te pojava
političkih menadžera.
22) Koje dvije vrste sukoba navodi Županov?
Županov navodi horizontalne i vertikalne sukobe. Horizontalni sukobi su sukobi između etničkih i
nacionalnih grupa, i oni su nedjeljivi (ili mi ili oni), dok su vertikalni sukobi između klase, i oni su
djeljivi.
23) Koja su obilježja sjevernog modela tranzicije?
4 su obilježja, a to su: postojanje organizacijske infrastrukture s nešto političkog iskustva, razgovori
za okruglim stolom sa dotadašnjim vlastima, pitanje ekonomske reforme i pretvorbe vlasništva i
reforme vladajućih komunističkih partija.
24) Koji smišljeni cilj je imalo zadržavanje naziva Jugoslavija za Srbiju nakon rata?
Dvije ujedinjene bivše jugoslavenske republike (Srbija i Crna Gora) predstavile su se svjetskoj
javnosti kao nasljednice SFRJ i tako su naslijedile pravo članstva bivše države u međunarodnim
organizacijama te su izbjegle proceduru međunarodnog priznanja.
26) Ako je dominantna grupa u stanju samouvjerene tolerancije, u kojem je stanju manjinska
grupa?

15
Manjinska grupa je u stanju tihe tolerancije.
27) Ako je manjinska grupa u stanju obrambene tolerancije, u kojem je stanju većinska
grupa?
Većinska grupa je u stanju osporavajuće netolerancije.
28) Koja je nacija bila pijemont Slavena na kraju 1. svjetskog rata?
Na kraju 1. svjetskog rata pijemont Slaveni bili su Srbi.
29) Kako se zove nepotvrđena teorija kojom Sekulić postulira da su poduzetničke obitelji bile u
stagnaciji tokom socijalizma, te da će se sad ponovno pojaviti?
To je teorija prekinutog stvaranja buržoazije, koja je bila temeljena na temeljena na kulturnom
kapitalu porodice.
30) Što su etničke enklave?
Etničke enklave su manjine koje žive na kompaktnom području izvan svoje matične države.
31) Kakva je bila podjela klasa u Hrvatskoj prije, a kakva je danas?
Horvat (1969.)
- državno-politički, privredni i neprivredni rukovodioci
- intelektualni radnici
- rutinski službenici
- radnička klasa
- obrtnici, zanatlije
- seljaci
Popović (1970.-e godine)
- sloj političkih i privrednih rukovodilaca
- srednji socijalistički slojevi (viši službenici, administrativni i rutinski službenici)
- neposredni proizvođači koji su zadržali obilježja radničke klase
- privatni vlasnici
Malenica – suvremeno društvo
- vladajuća politička i gospodarska elita (političari, tajkuni, menadžeri)
- srednji društveni sloj (sitna buržoazija, viši i niži profesionalci)
- niži društveni sloj (radnička klasa, poljoprivrednici, umirovljenici, nezaposleni)
32) Što su polutani?
Polutani označavaju dio industrijskih radnika koji se nisu urbanizirali, i koji su se nastavili baviti
poljoprivredom pored svojeg drugog posla. Oni žive na selu, posjeduju vlastitu zemlju i ostvaruju
određene prihode kako bi poboljšali životni standard sebi i svojoj obitelji.
33) Koje su to dvije skupine po kojima ne možemo računati standard?
Standard se ne može računati na nezaposlenima i umirovljenicima.
34) Dopuni rečenicu Teritorijalna in

16