Lana zora iluzije globalnog kapitalizma John Gray John Gray ( 1948.

. ) profesor je europske povijesti, posebno povijesti europskih politikih i ekonomskih doktrina, na Londonskoj koli ekonomije i politikih znanosti, danas je jedan od najsvestranijih i najangairanijih analitiara i kritiara teorije i prakse neoliberalne politike svjetskog globalnog kapitalizma. Knjiga Lana zora reprezentativna je za njegov obraun s koncepcijom globalnog kapitalizma, a posebno s neoliberalnim kultom slobodnog trita, te predstavlja modnu analizu rastude nestabilnosti globalnog kapitalizma. Treba je proitati svatko tko je zaokupljen bududnou svjetske ekonomije. Osnovni cilj knjige je da pokae, na mnogim povijesnim primjerima da je ideja jedinstvenog svjetskog gospodarskog sustava slobodnog trita utopijska ideja, koja ima dugu tradiciju, jo od vremena Prosvjetiteljstva, u europskom utopijskom miljenju o idealnom univerzalnom drutvu s jedinstvenim vrijednostima i jedinstvenim nainom ureenja ekonomskog i politikog ivota. Podijeljena je na osam poglavlja. U prvom poglavlju Od Velike preobrazbe do globalnog slobodnog trita Gray postavlja povijesno teorijski okvir koji polazi od eksperimenta drutvenog inenjeringa ( nazvan Velika preobrazba, Engleska, sredina 19.st. ), iji je cilj bio slobodni ekonomski ivot bez drutvene i politike kontrole to je provedeno izgradnjom slobodnog trita koje je bilo umjetni proizvod modi i dravnitva, do poplave zakona koje su izazvali razliiti aspekti slobodnog trita u akciji ( pokret ograivanja stvarenje privatnog vlasnitva, opoziv itnih zakona uspostava slobodne trgovine poljoprivrednih proizvoda, ukidanje poljoprivredne zatite, reforma zakona o sirotinji, ukidanje kontrole nadnica i sl. ). U drugom poglavlju Inenjering slobodnog trita opisana je nasilna metoda stvaranja slobodnih trita kao dio svjesnog politikog projekta. Gray pie o devalvaciji nacionalne valute u Meksiku i pokuaju uvoenja varijante amerikog slobodnog trita, te slinim projektima koji su pokuani u taerijanskoj Britaniji i Novom Zelandu u 1980 im godinama. U svakom od ovih primjera poetni poticaj za eksperiment bila je injenica da su korporativne ekonomske strukture postale nodrive; istodobno neoliberalna ideologija dobila je snaan utjecaj sama po sebi. U svakom sluaju, ekonomska globalizacija bila je katalizator koja je inicirala neoliberalni eksperiment. Kao rezultat toga, slobodno trite se koristilo dravnom vladu da postigne ciljeve ali je vitalno oslabilo institucije drave. U svakom sluaju politike slobodnog trita izgubile su legitimitet dok su istodobno promijenile gospodarstvo i drutvo na nain koji demokratski izbor ne moe vratiti natrag.

U tredem poglavlju to globalizacija nije raspravlja odnos izmeu globalizacije i slobodnog trita, pokazujudi da globalizacija ima drugi smisao i izvore nego slobodno trite. Globalizacija nije krajnje stanje prema kojem se sva gospodarstva pribliuju. Neko univerzalno stanje podjednake itegracije u svjetskoj ekonomskoj aktivnosti je upravo ono to globalizacija nije. Globalizacija znai podizanje drutvenih aktivnosti iznad razine lokalnog znanja i njihovo ukljuivanje u mree u kojima su odreeni svjetskim dogaajem ili pak uvjetuju svjetska dogaanja. Globalna trita na kojima se kapital i proizvodnja slobodno kredu preko granica djeluju upravo na osnovi razlika izmeu lokaliteta, drava i regija. Kada bi plade, vjetine, infrastruktura i politiki rizici bili isti u cijelom svijetu ne bi bilo rasta svjetskih trita. Globalna trita bujaju na razlikama izmeu gospodarstava. etvrto poglavlje Kako globalna trita pogoduju najgorim vrstama kapitalizma: novi Greshamov zakon, pokazuje zato i kako globalna konkurencija daje prednost najmanje socijalno osjetljivim vrstama kapitalizma, s razornim posljedicama za stabilnost i koheziju drutva, pogodujudi asocijalnim ponaanjima i razaranju mehanizma solidarnosti. Na globalno slobodnom tritu postoji varijanta Greshamova zakona: Lo kapitalizam istjeruje dobar. U svakoj konkurenciji koja se odvija po pravilima globalnog laissez fairea, koji bi trebao odravati ameriko slobodno trite, socijalna trina gospodarstva Europe i Azije su sistematski u nepovoljnijem poloaju. Uvjeti koji donose strateku prednost gospodarstvima slobodnog trita pred gospodarstvima socijalnog poslijeratnog razdoblja je neregulirana globalna slobodna trgovina povezana s neogranienom globalnom mobilnodu kapitala. Na globalnom tritu slobodne trgovine prednost imaju one tvrtke iji su trokovi niski. To uvijek vrijedi, radilo se o trokovima rada, trokovima regulacije ili poreskim trokovima. U petom poglavlju, Sjedinjene Drave i utopija globalnog kapitalizma, autor opisuje realne ekonomske i socijalne posljedice nasilnog uvoenja slobodnog trita u Sjedinjenim Dravama, Velikoj Britaniji, Novom Zelandu i Meksiku. ( slom obitelji, nezaposlenost, rast nejednakosti, pad dohotka, porast stope kriminala i sl. ). U estom poglavlju, Anarhokapitalizam u postkomunistikoj Rusiji, objanjava razloge i posljedice neuspjelog uvoenja slobodnog trita u Rusiju, s prognozom da de se Rusija morati vratiti svojoj tradiciji uske suradnje izmeu drave i grupacija krupnog kapitala. Rusija je bila mjesto dvaju eksperimenata zapadnog utopizma, prvi je bio boljevizam koji je doveo do gladi i dezindustrijalizacije, a drugi je bio ok terapija koja je imala za cilj stvoriti slobodno trite,a umjesto toga stvorila je jednu vrstu anarhokapitalizma pod vladu mafije. Oba utopijska eksperimenta imala su goleme ljudske trokove polazedi od siromatva, kriminala, sloma ekonomske aktivnosti, nezaposlenosti, raspada dravnih slubi, pada ivotnog standarda, pada stope nataliteta, zagaenja okolia i sl. U sedmom poglavlju, Sumrak Zapada i uspon azijskog kapitalizma, autor pokazuje nunost razliitih nacionalnih tipova kapitalizma, s posebnim osvrtom na otpor Kine zapadnom modelu gospodarskog ustroja, bilo u obliku komunizma ili liberalnog kapitalizma te zakljuuje kako smo uli u doba sumraka Zapada. To nije doba u kojem de sve azijske zemlje

prosperirati, niti sve zapadne zemlje nazadovati. To je doba u kojem se prekida identifikacija Zapada s modernitetom. Stara polarizacija na Istok i Zapad danas ne pokriva razliitost kultura i reima u svijetu. Neumitni rast svjetskog trita ne unapreuje univerz alnu civilizaciju. On ini isprepletenost kultura nepovratnom globalnom sudbinom. U zavrnom, osmom poglavlju, Svreci laissez fairea, Gray je zakljuio da de laissez faire, kao praksa slobodnog trita, ostati geografski i kulturno ograniena pojava, s nunim nastankom pluralne strukture niza kapitalistikih gospodarskih sustava. Istinski globalno gospodarstvo se stvara irenjem tehnologija u svjetskim razmjerima, ne irenjem slobodnog trita. Svako se gospodarstvo preobraava kako se tehnologije imitiraju, apsorbiraju i prilagoavaju. Nijedna se zemlja ne moe izolirati od ovog vala stvaralakog razaranja. irenje novih tehnologija irom svijeta ne unapreuje ljudsku slobodu. Umjesto toga ono je dovelo do oslobaanja trinih sila od drutvene i politike kontrole. Dajudi tu slobodu svjetskim tritima omogudujemo da doba globalizacije bude zapamdeno kao jo jedan krug u povijesti ropstva. Lana zora dokazuje da globalno slobodno trite nije eljezni zakon povijesnog razvoja, nego jedan politiki projekt. Globalno slobodno trite je projekat koji je osuen na neuspjeh. Duboke pukotine tog projekta ved su izazvale mnoge nepotrebne patnje. Kao ni trita u prolosti ona ne napreduju u glatkim, pravilnim valovima. Ona napreduju u ciklusima prosperiteta i slomova, spekulativnih manija i financijskih kriza. Kao i kapitalizam u prolosti, globalni kapitalizam postie danas svoju izvanrednu produktivnost kroz razaranje stvarnih industrija, zanimanja i naina ivota ali sada u svjetskim razmjerima. Slobode trita nisu ciljevi sami za sebe, one su sredstvo, pomagalo koje su ljudska bida smislila za ljudske namjene. Trita su stvorena da slue ljudima, a ne ovjek tritu. U globalnom slobodnom tritu sredstva gospodarskog ivota opasno su se oslobodila drutvene kontrole i politikog upravljanja. Poruka Grayove knjige posebno je relevantna za zemlje u tranziciji, koje ne mijenjaju samo svoje politike orijentacije, nego prolaze i kroz duboke reforme gospodarskih i socijalnih institucija, kao i znatne promjene svojih kulturnih vrijednosti i orijentacija. Iako je njihov cijeli socijalni sklop u promjeni, to ipak ne znai da one mogu slobodno birati svoj gospodarski sustav mimo svojih povijesnih odreenja i temeljnih kulturnih vrijednosti i aktualnih potreb a. Gray uporno insistira na potrebi trajne suradnje i razumnih kompromisa na ouvanju mira i stabilnosti uz ouvanje razliitosti i autonomije te nam pokazuje kako povijest voli razliitost i iznenaenja, za razliku od jedinstvenog svjetskog sustava, koji bi po svojoj prirodi bio izvor napetosti i sukoba.