Tehnička škola Zagreb

Učenik Mateo Gavić 4e1

E-mail:mateo.gavic88@gmail.com
Zagreb,9.12.2021.g

U ovom radu objašnjavamo pojam globalizacija, njezina povijest, čimbenicima globalizacije, koji
je cilj svih globalizatora, što su antiglobalistički pokreti te o različitim dimenzijama globalizacije. Bit rada
je općenito shvaćanje globalizacije te njezinog utjecaja na živote drugih ljudi. Isto tako ćemo se dotaknuti
glavnih uzroka globalizacije te njezinih posljedica.

Globalizacija
Pojam globalizacije i njezina povijest
Globalizacija je skup procesa (gospodarskih, društvenih, političkih i kulturnih) koji vode preobrazbi
životnih uvjeta te sve većoj povezanosti i međuovisnosti pojedinih dijelova suvremenog svijeta.Pojam
globalizacije dolazi od riječi "global" što znači ukupnost, a globalizam je način gledanja na događaje u
cjelini.Globalizacija svoje korijene ima u režimu slobodne trgovine čiji je glavni zagovornik bilo Britansko
Carstvo i koji je nestao za vrijeme prvog svjetskog rata i uvođenjem protekcionizma među ratom
osiromašenim velikim silama.Pokušaji globalizacije započeli su još nakon drugog svjetskog rata,no taj
proces se intenzivirao tek sa završetkom hladnog rata i uspostavljanjem SAD kao jedine globalne sile. U
njoj je agresivno promovirana globalizacija kao rješenje većine problema u suvremenom svijetu.

Cilj globalizacije
Cilj svih globalizatora je stvoriti jedinstvenu svjetsku vlast, s tim što su ideologije kao boljševizam,
fašizam i nacionalsocijalizam to željeli stvoriti silom, dok liberalizam to nastoji provesti djelovanjem
ekonomskih zakona i slobodnog tržišnog liberalizma. Ako se zanemare različite ideološke maske raznih
globalizatora kojima su privlačili sljedbenike, globalizacija je težnja za stjecanjem političkog, vojnog,
obavještajnog, novčarskog, proizvodnog, medijskog ili trgovačkog monopola na svjetskom nivou.
Globalizacija pokreće niz društvenih i političkih pitanja i upliće se u programiranje nacionalnih
ekonomija. To najviše paše EU.

Uzroci i posljedica globalizacije

Među uzrocima globalizacije možemo navesti razvoj tehnologije ponajviše telekomunikacija, globalne
probleme na temu klima, migracija i ekologije, liberalizacija i globalizacija svijesti, kraj hladnog rata te
brzina troškova prijevoza ljudi i dobara. Posljedica globalizacije se uglavnom ističe kroz moć najbogatijih
zemalja u gospodarenju svijetom što u drugih nerazvijenih zemalja stvara osjećaj nemoći i straha. Isto
tako povećava tu razliku između razvijenih zemalja i onih najsiromašnijih.
Različite dimenzije globalizacije
Globalizacija ima različite dimenzije poput komunikacijsko-tehničkih, militantnih, tehnoloških,
ekonomskih. Zajednička namjera sudionika tih struktura je da slome jedinstvo nacionalne države i
društva. Kao najlukavija ideologija za stjecanje svjetske vlasti liberali su najduže opstali zahvaljujući tome
što su njihovi ciljevi pozitivni i sukladni tržišnoj selekciji, iako im je tajno djelovanje često potpuno
suprotno, usmjereno izigravanju tržišne konkurencije i održavanju vlasti u rukama uske elite. Stvaranje
svjetske financijske piramide moći je početkom 21. stoljeća prošireno na veći dio svijeta.
Visokopozicionirani političari nastavljaju vladati te ustraju u vjerovanju u sustav koji se predstavlja
liberalnim/neoliberalnim Uspostavljeno je stanje u kojem su najutjecajniji veliki dioničari najvećih
svjetskih kompanija. Kako bi sve angloameričke banke i korporacije djelovale usklađeno razrađeni su
strateški planovi borbe protiv konkurencije. Cilj ove interesne skupine sastavljene od stotina financijskih,
trgovačkih i proizvođačkih obitelji je zadržati postojeće pozicije, spriječiti razvoj konkurenata, te proširiti
svoje pozicije.

Antiglobalizacijski pokret
S vremenom se razvio antiglobalizacijski pokret kao reakcija na globalizaciju. Antiglobalisti drže kako će
globalizacija u svom obliku cementirati nejednakost u svijetu, učiniti siromašne države ovisnim o
bogatima i spriječiti ih da razviju vlastite ekonomije, odnosno da će svijet staviti pod kontrolu
multinacionalnih korporacija motiviranih profitom umjesto brigom za dobrobit čovječanstva. Svrha
pokreta je zaštita nacionalnih ekonomskih projekata, uključivanje u konkurentske programe za
postizanje kvalitete života i postignuće u ostvarivanju komunikacijskih programa.

Bitne stavke:
Možemo zaključiti da je globalizacija zapravo nešto neizbježno i da je ona izraženija u zemljama koje žele
uspostaviti potpunu dominaciju nad svijetom. Isto tako ne pomaže činjenica da je razvojom tehnologije
zapravo ona sve raširenija i manipulativnija.

Ključne riječi: Globalizacija, uzroci globalizacije, antiglobalizacijski pokret, liberalizam, globalizam

Izvori:
Đuro Benić, Nataša Vulić, Politika i gospodarstvo, udžbenik za srednje škole, Školska knjiga, Zagreb 2014

Vladimir Veselica ,Globalizacija i nova ekonomija", Zagreb, 2007

Anđelko Milardović, Populizam i globalizacija, Zagreb 2004

Sommaire/Summary:
The globalisation process will increase with technology improvement. There will be many benefits
coming along with defects. Its impact can be beneficial for high developed countries or harmful for
countries which national identity is already impacted by the process.