GLOBALIZACIJA

1
 Razumijevanje globalizacije
Globalizacija 19. st. (1851. - 1914.)
(povezivanje financijskog tržišta Pariza i
Londona 1851., slobodan protok kapitala
preko državnih granica, masovne
migracije, ujednačavanje životnoga
standarda)
Kapitalizam 19. st. globalizaciji daje
sociokulturnu dimenziju, tj. globalizacija
je ukupnost socio-kulturno-ekonomskih
procesa kojima je određen kapitalistički
razvoj.
2
Globalizacija 20. st. može se označiti kao
znanstveno-tehnološki fenomen koji je
najtransparentnije u informatizaciji
svijeta.
Globalizacija:
 kao djelovanje s distance,
 kao zbijanje u prostoru i vremenu,
 kao ubrzana međuovisnost,
 kao skupljanje (smanjivanje) svijeta,
 kao globalna integracija (Held, McGrew )
3
M. McLuhan: svijet kao globalno selo
„Kompresija“ vremena i prostora - ubrzani
ritam života
Prema U. Becku:
„Globalizacija“ je ukupnost procesa kojima
se transnacionalni akteri povezuju i
podkopavaju suverenitet nacionalnih
država.
Globalizacija donosi: transnacionalnost,
bezmjesnost, globalnu ekološku svijest,
transnacionalni drugi u našem životu,
cirkulacija globalnih kulturnih industrija
4
„Globalizam“ – pojam koji reducira globalizaciju
na ekonomsku dimenziju, dok se ostale
dimenzije guraju u okvir dominacije svjetskog
tržišta (poput ekološke, kulturne političke, civilno
društvene globalizacije).
„Globalitet“ ili „svjetsko društvo“ – pojam koji znači
činjenicu da već dugo živimo u svjetskom
društvu, da više nema zatvorenih prostora.
Sociologija globalizacije – nasuprot nacionalno-
državne sociologije („kontejner-teorija društva“)
ima za predmet „svjetsko društvo bez svjetske
države“, društvo koje nije politički organizirano.
5
Prema A. Giddensu:
Globalizacija je složen skup procesa koji potiče
mješavina političkih i ekonomskih utjecaja.
Ona mijenja svakodnevni život, osobito u
razvijenim zemljama, i istodobno stvara nove
nadnacionalne sustave i snage.
Globalizacija mijenja institucije društava u kojima
živimo. Ona potiče porast novoga
individualizma. U osnovi su joj revolucija
sredstava komuniciranja i širenje informacijske
tehnologije. Globalizacija se potvrđuje kao svijet
trenutačne elektroničke komunikacije, u koju su
uključeni čak i oni iz najsiromašnijih regija.
6
Razina uključenosti u globalizaciju iskazuje
se indeksom globalizacije mjerenjem
četiri glavne odrednice globalizacije:
• opsega vanjske trgovine i prekograničnih
investicija,
• opsega međunarodnih telefonskih poziva,
• korištenja Interneta,
• sudjelovanja u međunarodnim
organizacijama.
Prema tim mjerilima Hrvatska je 2007.
godine bila na 26. mjestu od 72 zemlje.
7
Umjesto svijeta koji obilježavaju nacionalne
politike, nastao je svijet globalnog
gospodarstva!
Nacionalne vlade gube gospodarsku
kontrolu koju preuzimaju izvršni direktori
transnacionalnih kompanija uz pomoć
„globaliziranih državnih birokrata“
Najčešće se globalizaciju određuje
tehnološkim, ekonomskim, političkim i
kulturnim činiteljima.
8
Tehnološka osnova globalizacije
(dematerijalizacija proizvodnje i jačanje
uloge inovacija i znanja)
Političke promjene (nastajanje nadnacio-
nalnih organizacija koje zadiru u suvereni-
tet nacionalnih država brišući tradicionalno
shvaćanje granica među državama)
U kulturnom aspektu globalizacija se
potvrđuje odnosom globalno – lokalno koji
sugerira multikulturalnost svijeta s jedne
strane, ali i unificiranje globalne kulture s
druge.
9
U ekonomskom pogledu globalizacija se
primarno prepoznaje kao
• zaživljavanje svjetskog tržišta rada i
kapitala,
• stvaranje multinacionalnih kompanija
• kao nadnacionalnih centara moći,
• porast međuovisnosti, ali i
• produbljivanje globalne nejednakosti.

10
Poslije 1970-ih novu ekonomiju
obilježavaju, prema P. Leonardu:
globalizacija, fleksibilna akumulacija
postfordizma i „naslanjajuća proizvodnja”
1. Globalizacija
• porast nezapadnih kapitalističkih
privreda,
• rastuće globalno tržište,
• kolapsom socijalističkih privreda Ist.
Europe
• rast informacijske tehnologije
11
• uspostavlja se odnos „znanje je moć”
• centraliziranje globalne financijske moći,
ali i decentralizacija financijskih aktivnost
• konflikti između nacionalnih vlada i
internacionalnih korporacija. Država gubi
monopol pred internacionalnim
korporacijama.

12
2. Fleksibilnost postfordističke ekonomije
pokazuje se u sljedećim obilježjima:

(1) razvoj novih tehnoloških procesa,

(2) rastuća globalizacija kapitala,
(3) geografska mobilnost investicija i
(4) svjetsko tržište potrošnje

13
3. "naslanjujuća proizvodnja" ima sljedeća
obilježja:
(1) proizvod mora biti lako sklopiv/sastavljiv;
(2) radnici moraju biti lako prilagodljivi poslu;
(3) inventivnost mora malo koštati i biti "just
in time".
"Naslanjajuća proizvodnja" je donijela :
- rast produktivnosti, ali ne i nadnica
- jača sloj menadžera, a slabi
tradicionalna radnička klasa.
14
Th. Friedman - Globalizacija donosi svijetu
tri demokratizacije:
tehnologije, financija i informacija

Internet je sudbina svijeta:

„Elektroničko krdo“ gospodari svijetom pa
je svakoj državi u interesu priključiti mu se.
„kratkoroga stoka“ (financijski ulagači) i
„dugoroga stoka“ (multinacionalne
kompanije). /Th. Friedman/
15
Elektroničko krdo omogućuje „revoluciju
izvana“ ili „globaluciju“ = npr mladi
Indonezije žele izvana uvesti standarde i
sustave temeljene na pravilima za koje su
znali da nikad neće biti pokrenuti s vrha
(od vlasti) i da se nikad ne bi mogli stvoriti
odozdo (iz naroda).

EU globalucijom svim članicama nameće

iste financijske standarde, istu valutu ...
16
J. Gray je protivnik „globalnog jedinstvenog
tržišta“ koje je politički projekt s kraja
dvadesetog stoljeća. To tzv. slobodno
tržište razara tradicionalne institucije
društva, posebice obitelj i zajedništvo,
povećava nejednakost ...
Gray tvrdi da je globalizacija:
(1)svjetsko širenje modernih tehnologija,
(2)umreženost gospodarstva širom svijeta,
(3)proces rastuće međuovisnosti i
povezanosti ekonomske aktivnosti u
cijelom svijetu
17
M. Hardt i A. Negri:
Prvi svijet ulazi u Treći u obliku burzi i
banaka, transnacionalnih korporacija i
zapovijedanja.
Treći svijet ulazi u Prvi svijet u procesu
ujedinjenja svjetskog tržišta te se pretvara
u njegov geto, sirotinjsku četvrt
Globalizacija kao nastajanje Imperija – u
interesu krupnog kapitala pojavljuje se kao
decentralizirani i deteritorijalizirani aparat
vladavine koji postupno uključuje cijela
globalna područja = društvo nadzora
18
U. Beck: globalni razvoj vodi u “društvo rizika”
Dinamika inovacije onemogućava konsenzus o
napretku, nezabrinutosti za ekološke posljedice,
nestalo je i optimizma kontrole.
„ili – ili“ je zamijenjeno onim „i“ koje globalizacijski
spaja do jučer nespojivo!
To je refleksivna moderna koju obilježavaju
nacionalizam, masovno siromaštvo, religijski
fundamentalizam različitih religija, ekonomske i
ekološke krize, ratovi i revolucije, velike
katastrofe, a sve to čini dinamiku društva rizika
koje je nastupilo (Beck)
19
Bit je globalizacije u proizvođenju asimetrije
disenzusa i konsenzusa u nacionalnom i
transnacionalnom prostoru:
jedni su protiv ekonomske globalizacije, ali
su za ekološku, za globalizaciju ljudskih
prava i slično.
To je mehanizam kojim „globalizacija
proždire svoje neprijatelje“. (Beck)

20
Što je pozitivno u globalizaciji:
(1)u geografskoj ekspanziji uvjetovanoj
međunarodnom trgovinom, globalnim
tržištem novca i rastom transnacionalnih
korporacija;
(2)u revoluciji komunikacijske i informacijske
tehnologije;
(3)u univerzalnosti zahtjeva za ljudskim
pravima;
(4)u nastajanju globalne kulturne industrije;
21
(5) u razvijanju postnacionalne, policentrične
svjetske politike (rast uloge
transnacionalnih aktera poput UN-a,
NGO-a);
(6) u postavljanju siromaštva kao svjetskog
problema;
(7) u naglašavanju problema destrukcije
okoliša;
(8) u ukazivanju na mjestimične
transkulturne konflikte (Beck)
22
 Točke razilaženja oko globalizacije
Skeptici (S) ≠ Globalisti (G)
6 točaka neslaganja:
1. Koncepcija (shvaćanje globalizacije)
S: Internacionalizacija i regionalizacija
G: svijet premrežen svim vrstama veza
2. Moć
S: Uloga nacionalne države
G: Erozija državnog suvereniteta
23
3. Kultura
S: Uskrsnuće nacionalizma
G: Pojavljivanje globalno popularne kulture

4. Ekonomija
S: Triadizacija (Europa, Amerika, Ist. Azija)
G: Globalno-informatizacijski kapitalizam,
Transnacionalna ekonomija

24
5. Nejednakost
S: Rastuća podjela Sjever-Jug
G: Rastuća nejednakost unutar i među
društvima
6. Poredak
S: Međunarodno društvo država, Politički
sukobi među državama neizbježno postoje
G: Globalna vlast, Globalno civilno društvo
Globalna politika, Kozmopolitizam
25
Globalizacija kod nacionalnih država izaziva
dvojake učinke:
(1) jačanje nacionalnog identiteta i otpora
prema vanjskom kao neprijateljskom,

(2) komercijaliziranja lokalne egzotike,

čime se samo potvrđuje uključivanje u
globalne tijekove.

26
Antiglobalizam je najčešća reakcija na
multinacionalne kompanije kao „izdajice
domovine”.
„Globalizacijska neugoda“ okupila je i ujedinila,
inače nespojive po orijentaciji i ciljevima, različite
skupine i pokrete u svojevrsnu antiglobalističku
političku koaliciju.
Od ekstremne desnice do ekstremne ljevice i
obuhvaća tako heterogene skupine i inicijative
kao što su globalizirani ženski i ekološki pokreti,
lijevi i desni protekcionizam, gubitnike
globalizacije, periferne vlade, neonacionalističke
struje itd. (Beck)
27
Koji su ključni razlozi protivljenja
globalizaciji?

• Protiv globalizacije koja se manifestira

putem gospodarske okupacije zemalja u
razvoju
• Protiv korporacijskog kapitalizma
• Protiv slobodne trgovine

28
• Protiv WTO-a, MMF-a i Svjetske banke
kao organizacija koje nameću kriterije
bogatih zemalja i multinacionalnih
kompanija
• Protiv genetski modificirane hrane
• Protiv uništavanja čovjekova okoliša
• Protiv ograničavanja suvereniteta
pojedinca

29
P. Singer navodi četiri optužbe na račun
WTO-a:
1. WTO ekonomskim pitanjima daje
prednost pred brigom za okoliš, dobrobiti
životinja, pa čak i ljudskim pravima.
2. WTO podriva nacionalni suverenitet.
3. WTO je nedemokratičan.
4. WTO povećava nejednakost; ili (što je
teža optužba) bogate čini bogatijima, a
najveću svjetsku sirotinju dovodi u gore
stanje od onog u kojem bi inače bila.
30
Globalizacija nije jednaka u svim segmentima:
1. u tehnologijskom obliku (širenje informacijske
i komunikacijske tehnologije),
2. u političkom obliku (upitnost utjecaja
nacionalnih država),
3. u kulturnom obliku (standardiziranje svjetske
kulture),
4. u ekonomskom obliku (dominiranje
multinacionalnih kompanija),
5. u društvenom obliku (širenje kulture potrošnje
i razbijanje tradicionalnih oblika društvenosti)
(Jameson)
31
J. Rifkin: globalizacija kao prijelaz s tržišnog
na mrežni model odnosa:

obilježja mreže su: povjerenje, zajednički

interesi, prisni odnosi i suradnja
≠
obilježja tržišta su: nepovjerenje, vlastiti
interesi, neposredne transakcije i
nadmetanje

32
Rifkin razlikuje dva koncepta (“sna”) življenja

Europski :
uključenost, obnovljivost, integracija i
interdisciplinarnost → usmjerenost
globalnom zajedništvu
Američki:
odvojenost, eksproprijacija, raščlamba i
redukcija → usmjerenost individualizmu i
dominaciji
33
 Američki san Europski san
- sloboda kao izraz - sloboda kao izraz
samostalnosti uklopljenosti
- osobna imovina i - kakvoća življenja i
neovisnost uzajamna ovisnost
- gospodarski rast - održivi razvoj
- povezanost s vjerskom - izraženost slobodnog
baštinom i duboka vremena i posvećenosti
religioznost samom sebi ("svjetovan
- sklonost asimiliranju do srži")
("američki lonac za - očuvanje kulturnog
teljenje") identiteta, multikul-
- vrijednost domoljublja turalnost
- podrška vojnoj sili - vrijednost kozmopolitizma
- individualistička - podrška diplomaciji i
usmjerenost humanitarnoj pomoći
- globalna usmjerenost
34
Različitost Amerike i Europe, po riječima
danske političarke Margreth Vestager:
„Ali postoji razlika između EU-a i američkih
društava. Tradicija europske socijalne
države je relevantna. Mi Europljani također
mislimo drugačije od Amerikanaca o ideji
jednakosti. Naše ponašanje odražava našu
kulturu.“ - otuda se događa da „…
tehnologija zapravo održava, a ponekad i
produbljuje tradicionalne kulturne podjele.“
(Keen, 2018:136-137)

35