Veleučilište u Slavonskom Brodu

Stručni studij Menadžment

Seminarski rad
Kolegij: MEĐUNAROPDNA EKONOMIJA

Tema: GLOBALIZACIJA

Profesori: Student:
Dr.sc. B. Bolfek Bojan Dujmić
Prof.dr.sc. G. Marijanović

1
SADRŽAJ:

1. Uvod........................................................3
2. Pjam globalizacije...................................4
3. Ekonomska globalizacija........................5
4. Globalizacija u Hrvatskoj.......................6
5. Teškoće u procesu globalizacije.............7
6. Građani o globalizaciji...........................8
7. Zaključak................................................9
8. Literatura................................................10

2
UVOD

Razlog sto sam se odlučio na ovu temu je zbog toga sto je globalizacija fenomen
koji je prisutan u cijelom svijetu, odnosno zahvatio je sve zemlje svijeta, od
zemalja G7 do nesvrstanih, odnosno do zemalja trećeg (nerazvijenog) svijeta.
Hrvatska je svakako unutar tog procesa, pa je izrazito važno analizirati kako su
se te promjene kojima se neminovno mora prilagoditi odrazile na njezin
sociokulturni život, politiku, gospodarstvo, znanost. U kakvoj se startnoj poziciji
nalazi Hrvatska u odnosu na druge zemlje u tranziciji, koji su njeni nedostaci a
koje prednosti? Koji se nedostaci moraju ispraviti, na što se treba usmjeriti
pažnja da bi približili visokorazvijenim zemjama? Hrvatska posjeduje određeni
kapital, prirodni i sociokulturni, sada samo ostaje na njoj da to upotrijebi u prave
svrhe.

3
POJAM GLOBALIZACIJE

Pojam globalizacije nije lako definirati. Sama riječ upućuje nas na nešto
globalno, planetarno, zaokruženo, nešto što se odnosi na čitav planet.
Globalizacija je posljednji stadij u neprestanom procesu društvene promjene.
Sam izraz počeo se upotrebljavati prije dvadesetak i više godina za objašnjenje
novog vala promjena u gospodarstvu, tehnologiji i društvu. Većina autora se
slaže da globalizacija nije ništa novo. Radi se o procesu koji je započeo prije
stotinu i više godina (Hirsh i Thompson, 1999), točnije u kasnom 18. stoljeću
kada Europu zahvaća val društvenih promjena. To se prvenstveno odnosi na
razdoblje kada kapitalizam i industrijalizacija postaju glavnim društvenim
snagama koje oblikuju društva. Globalizacija
označava ekonimski, politički i kulturni proces koji je omogućen brzim
razvojem na poljima transporta i komunikacija, a koji je često vođen željom
velikih korporacija za osvajanjem novih tržišta.

4
EKONOMSKA GLOBALIZACIJA

Ekonomska globalizacija je proces rasta međunarodnih tokova roba, usluga,

kapitala i ljudi (i sa njima neizbježno i tehnologije), a danas, još i proces
globalizacije tržišne privrede, tj. širenja kapitalizma na one sfere i one zemlje u
kojima još uvijek nije dominantan sistem. Taj proces karakteriše eliminisanje
međunacionalnih barijera radi neometanog i brzog protoka proizvoda, usluga i
faktora proizvodnje. Radi se o formiranju jedinstvenog, odnosno integrisanog
svetskog tržišta, cijim stvaranjem bi se znacajno snizili transakcioni troškovi i
ubrzao proces medunarodne razmene.
Za razliku od međunarodne ekonomije, ovaj proces se ne odvija između
nekoliko država, već su njime obuhvaćene gotovo sve svetske države, na
globalnom tržištu koje nastaje kao novi ekonomski fenomen. Nosilac i glavni
subjekt globalne ekonomije su multinacionalne kompanije koje su u stanju da
planiraju i obavljaju poslovanje na globalnom nivou.
Proces globalizacije se jasno očituje kroz duplo brži rast svjetske trgovine
od proizvodnje. rzina ekonomske globalizacije zavisi od niza činilaca (od
tehnologije do ideologije), ali, praktično gledano, ponajviše od brzine
liberalizacije međunarodnih ekonomskih odnosa. U odnosu pak na liberalizaciju
ekonomskog života odavno se vode žive rasprave šta je bolje:
prepustiti tržištu da ono u što većoj mjeri regulira ekonomski život
(liberalistička škola) ili državnom intervencijom ograničavati, usmjeravati, a
gdje je to potrebno, supstituirati djelovanje tržišnih mehanizama
(protekcionistička, intervencionistička, ili, neokonzervativna škola mišljenja).
Kao regulatori globalne ekonomije javljaju se mešunarodne ekonomske,
odnosno finansijske institucije:
• WTO (Svijetska trgovinska organizacija), nastala iz GATT-a 1994.
godine
• IMF (Međunarodni monetarni fond), nastao Bertonvudskim sporazumom
1944. godine
• WB (Svijetska banka), osnovana paralelno sa Međunarodnim monetarnim
fondom. Danas svijetsku banku čine: Međunarodna banka za obnovu i razvoj
(IBRD), Međunarodno udruženje za razvoj (IDA), Međunarodna finansijska
kooperacija (IFC), Multilateralnaagencija za garantovanje invasticija (MIGA) i
Međunarodni centar z uspostavljanje međunarodne koordinacije (ICSID).

5
GLOBALIZACIJA U HRVATSKOJ

Globalizacija nije sve zemlje zahvaćala jednakom brzinom. Brže su se mijenjale

one naprednije, modernije, dok su tradicionalnije zemlje u taj proces ulazile
puno sporije .No gdje je Hrvatska u svemu tome? Hrvatska nažalost spada u onu
skupinu zemalja koje je proces globalizacije zahvatio kasnije jer nije bila
dovoljno razvijena da se nosi s izazovima globalizacije. Postsocijalističko
društvo Hrvatske teže se uspijeva prilagoditi standardima kapitalizma koje
globalizacija nameće. No ipak polako uspijeva hvatati korak s velikim
zemljama. Hrvatska ovaj nagli pokušaj prijelaza u kapitalizam nije dobro
podnijela. Što se vrlo često opisuje kao razaranje srednje klase, tajkunizacija,
kapitalizam za sto obitelji. Jezikom ulice govorilo se o neviđenoj pljački
društvene imovine koja je bila namijenjena samo odabranima. Socijalna
sigurnost postala je vrlo upitnom. Gubljenje radnih mjesta, stečajni postupci i
zatvaranje poduzeća, neredovitost plaća i mirovina, goleme razlike u plaćama
rukovodeće strukture i radnika-sve je to rezultiralo bijedom većinske populacije
hrvatskog društva.

6
TEŠKOĆE U PROCESU GLOBALIZACIJE

Male zemlje imaju specifične probleme u procesu globalizacije. Temeljni

problem je u tome kako se one prilagođavaju promjenjivom vanjskom okružju i
kojom brzinom to uspijevaju. Za zemlje u tranziciji taj problem je kompleksniji,
jer usporedno s pronalaženjem svog mjesta u globalizacijskim tokovima one
moraju dovršiti reforme. Za male tranzicijske zemlje taj je problem još složeniji.
U jednu ruku takve zemlje mogu lakše iskoristiti svoje kompetitivne prednosti
da nađu tržišnu nišu ali su izloženije rizicima koji su time povezani.
Kao mala zemlja u tranziciji Hrvatska je morala proći tipični put reformi
uključujući brzo restrukturiranje tržišnog sektora s namjerom da se poveća
konkurentnost na međunarodnom tržištu. Gotovo je nepotrebno spominjati da je
Hrvatska imala priliku za ubrzanu tranziciju u usporedbi s drugim zemljama u
tranziciji. No Hrvatska tu priliku nije iskoristila. Mnogo je razloga za taj
propust. Dva najvažnija su političke i gospodarske opcije.
Što se tiče gospodarskih opcija, jedan od lošijih poteza bio je izbor
privatizacijskog modela i nedostatak transparentnosti u njegovim
implementiranju. Taj je model dozvolio subjektivne odluke temeljene na
nepotizmu, sa slabom kontrolom, što je profitabilna poduzeća pretvorilo u
gubitaše kojima je imovina rasprodana ili opljačkana.

7
GRAĐANI O GLOBALIZACIJI

Puls d.o.o. je u suradnji s Gallup International Association proveo istraživanje

javnog mnijenja "Glas naroda" ("Voice of the People"). Na taj način Hrvatska je
sudjelovala u velikom istraživanju u kojem je sudjelovalo više od 58 000
ispitanika u 64 zemlje diljem svijeta koje je provedeno tijekom srpnja i
kolovoza 2006. godine.
Građani Hrvatske također imaju češće negativno stajalište prema stranim
ulaganjima u Hrvatskoj, tj. polovica ispitanika smatra da su strana ulaganja
opasna. Među svim zemljama koje su sudjelovale u istraživanju Hrvatska
ima najviši postotak ispitanika koji ne podržavaju strana ulaganja. Ovaj
trend još je izražen u Argentini i SAD-u.
Ispitanici iz Afrike ponovno izražavaju najveći optimizam te ih gotovo ¾
smatra da su strana ulaganja u njihove zemlje nužna i pozitivna.
Prema mišljenju većine građana svijeta globalizacija prvenstveno koristi
bogatima. Dio građana, njih 20%, ističe kako od globalizacije imaju koristi
podjednako i bogati i siromašni, dok vrlo mali broj građana diljem svijeta
navodi kako globalizacija prvenstveno pomaže siromašnima.

Izvor: Encarta Encyclopedia, The Imge Works/Steven Rubin

8
ZAKLJUČAK

Globalizacija je kompleksan proces koji zahvaća bogate i siromašne, velike i

male, razvijene i nerazvijene. Smatram da taj proces treba prihvatiti jer opiranje
mislim da nije ni moguće. Globalizacija može ponuditi ekonomski razvoj, rast i
blagostanje raznim poduzećima koje se uključe na svjetsko tržište ali isto tako tu
su i negativni aspekti tog procesa poput uništavanja lokalnih kultura,
prosperiteta pojedinaca. Mišljenja sam da nam globalizacija može pružiti mnogo
dobroga ako se negativni aspekti minimaliziraju a iz pozitivnih izvuče
maksimum. Pri tome je jedan od ključnih preduvjeta svijest ljudi koji bi trebali
razmišljati u smislu „Razmišljaj i globalno i lokalno, djeluj i lokalno i
globalno!“

9
LITERATURA

 Fred W.Riggs –Henry Teune –Anđelko Milardović, Mali leksikon globalizacije, Pan
liber, Zagreb 2001.

 Jelena Lončar, Globalizacija pojam, nastanak i trendovi razvoja, Geografski odsjek

PMF Zagreb 2005.
 Dr Predrag M. Bjelić, Ekonomika međunarodnih odnosa, Prometej, Beograd 2006.

 Wikipedija

 http://www.puls.hr/artman/uploads/vop_globalization.pdf

10