Napretkom u tehnologiji nastali su mnogi izvori s kojima su ljudi mogli
izmjenjivati informacije i međusobno komunicirati. Neki od njih su mobiteli, avioni, kućni telefoni i Internet. Ti izvori omogućili su komunikaciju među ljudima i među njihovim zemljama. Tako su brže i bez problema pronalazili jedni druge, to se zove globalizacija. Pojam globalizacije je izveden iz riječi „global“ što znači ukupnost. Globalizacija se pojavljuje u drugoj polovici 20. stoljeća. Pojavi procesa globalizacije djelovala je situacija nakon Drugoga svjetskog rata, osobito u Europi. Europske zemlje, neke tada u potpunosti razorene, ali novčano potpomognute od SAD-a, započinju proces međusobnog povezivanja. Kada se govori o nastanku globalizacije mora se spomenuti GATT smanjenje trgovačkih carina među zemljama. Ekonomska globalizacija je gospodarska i komercijalna intergracija koja se odvija kroz nekoliko zemalja, na nacionalnoj, regionalnoj ili čak međunarodnoj razini, a čiji je cilj iskoristiti robu i usluge svake zemlje. Politička globalizacija proces je kojim se stvaraju propisi kojima se postiže globalni doseg. Stoga se velik dio zemalja obvezuje slijediti određene smjernice. Sociološka globalizacija proučava ekonomske, političke i kulturne globalizacije, a što je najvažnije, razmatra međusobno djelovanje sva tri aspekta, budući da su sve međusobno ovisne jedna o drugoj. Geografska globalizacija je nova organizacija i hijerarhija različitih regija svijeta koja se neprestano mijenja. Geografska globalizacija omogućuje putovanja svijetom bez jedva ograničenja. Primjer ekonomske globalizacije je liberalizacija dionica, trenutno je zahvaljujući tehnološkom napretku moguće sudjelovati na burzi s praktički bilo kojeg mjesta na planetu. Primjer političke globalizacije je omogućavanje zemljama suradnju u borbi protiv uobičajenih problema poput siromaštva i globalnog zagrijavanja. Jedan od primjera sociološke globalizacije su migracije iseljavanje ljudi zbog posla. Primjer komunikacijske globalizacije danas, na primjer, čovječanstvo ujedinjuje internet, koji svima omogućava pristup raznim informacijama. Također postoje mnogi različiti standardi koji pridonose ujedinjenju društva. Globalizacija u Hrvatskoj važno je pitanje radi silaznog trenda prirodnog priraštaja stanovništva. Veliki je postotak siromašnih. Broj ljudi u Hrvatskoj kroz neko vrijeme počeo se smanjivati. Utjecaj globalizacije na Republiku Hrvatsku je očit. Odgovor na globalizaciju je pristupanje Hrvatske u Europsku uniju. Vidljivo je kako se globalizacija u Hrvatskoj povećavala kroz godine. Pristupanje Europskoj uniji ima brojne pozitivne učinke, ali i negativne kao što je velika nezaposlenost u Hrvatskoj. Proces globalizacije smatram negativnim jer on je zapravo doveo do velike ekonomske krize iz koje moramo izvući ono najbolje što bi trebali shvatiti kao izazov, a politika države bi trebala biti bolja. Dobre strane globalizacije su: 1. Ekonomski rast - globalizacija je pridonijela povećanom gospodarskom rastu i prosperitetu u mnogim dijelovima svijeta, 2. Pristup robama i uslugama - globalizacija je učinila širok raspon roba i usluga pristupačnijim i pristupačnijim ljudima diljem svijeta, 3. Tehnološki napredak - globalizacija je potaknula tehnološki napredak i inovacije promičući razmjenu ideja, znanja i stručnosti preko granica, 4. Kulturna razmjena i raznolikost - globalizacija je potaknula kulturnu razmjenu i raznolikost omogućujući dijeljenje ideja, vrijednosti i kulturnih praksi između različitih društava. Loše strane globalizacije su: 1. Nejednakost i socijalne razlike - globalizacija je pridonijela nejednakosti u dohotku i bogatstvu, unutar i između zemalja, 2. Premještanje radnih mjesta i problemi s radnom snagom - globalizacija je dovela do premještanja radnih mjesta, posebno u industrijama u kojima su troškovi rada niži u drugim zemljama, 3. Utjecaj na okoliš - globalizacija je pridonijela povećanoj potrošnji resursa, degradaciji okoliša i klimatskim promjenama.