IDEOLOGIJA

Šime Lukačić
Luka Antunović

22. siječanj 2008.

 Pojam ideologije
► Skup ideja i uvjerenja o ljudskoj prirodi,
društvu, i povijesti pomoću kojih ljudi
objašnjavaju svoj položaj, opravdavaju
postojeće stanje ili pružaju razloge i ciljeve
za njegovu promjenu
 Nastanak pojma
► Antoine Destutt de
Tracy 1796. skovao je
pojam ideologije kao
znanosti o idejama. Cilj
je uspostava
racionalnog društva
preko sustava
obrazovanja i uloge
intelektualaca.
 Funkcije ideologije
1. Pridonosi ispunjenju osobne i grupne
potrebe za identitetom
2. Osigurava perspektivu i orijentaciju
3. Motivira djelovanje
4. Omogućuje političko jedinstvo neke grupe
ili zajednice
 IDEOLOGIJA I ZNANOST
► ideologija se obično shvaća kao “lažna znanost”
► znanost je objektivna i istinita spoznaja, a ideologija je
iskrivljenje istine, manipulacija
► Raymond Boudon u svojoj knjizi “Ideologija” opisuje
odnos ideologije i znanosti
► dva argumenta sličnosti:
1. ideologija opisuje društvenu stvarnost tipom analize
sličnom znanstvenoj analizi
2. većina ideologija je utemeljena na znanstvenim
doktrinama
► učinkovite ideologije obično imaju znanstvene jezgre,
ali ta se dva pojma ne smiju brkati
ANTOINE DESTUTT DE TRACY
- tvorac pojma ideologija
► ideologija je učenje o idejama, a te ideje potječu iz
osjeta
► nastoji uspostaviti ideologiju kao nadznanost,
odnosno analizu svih ljudskih ideja
► četiri elementa pojma ideologija, koji se i danas
navode u definiciji ideologije
1. Ljudski svijet i iskustvo
2. Program društvene i političke organizacije
3. Upućenost na javno djelovanje
4. Ideje o posebnoj ulozi intelektualaca
► sebe smatra ideologom, a svoje učenje
ideologijom
►PODJELA NA LIJEVE I DESNE
LIBERALIZAM

→zajednički naziv za političke

ideologije koje se zalaže za
državno uređenje kojemu je cilj
što je moguće veća sloboda
pojedinca postignuta kroz
demokratski proces pod
zaštitom pravne države.
→Liberalizam se ponekad
definira i kao otvorenost prema LIBERALIZAM
novim idejama i društvenom
eksperimentiranju, nasuprot EKONOMSKI SOCIJALNI
konzervativizma koji se zalaže
za držanje na tradicionalnim
principima.
→pojmu ideologija pridodaje dva značenja
1. Nadgradnja koja obuhvaća sva područja duhovne djelatnosti
2. Lažna, kriva svijest i spoznaja, što proizlazi iz njezine posebne klasne
uvjetovanosti i određenosti

→s Engelsom objavljuje Komunistički manifest, iznose teorije revolucionarnog

proleterijata i ukidanje klasne vladavine
→marksizam biva opravdanje totalitarnim režimima i diktaturama, osobito komunizmu
→“Ja nisam marksist”, “Religija je opijum za narod”
 SOCIJALIZAM
► socijalizam je društveno - ekonomska formacija
koja nastupa nakon revolucionarnog sloma
kapitalizma
► čini prijelaz iz klasnog društva u besklasno
► sva proizvodnja sredstava u općedruštvenom
vlasništvu, a višak proizvoda je također opće
vlasništvo
► socijalizam je , za Marxa, društvo koje će konačno
rješiti pitanje slobode ljudskog rada
► većina poznatih komunističkih zemalja su sebi
pripisivale pridjev “socijalistička”
KOMUNIZAM

KOMUNIZAM
► četiri značenja pojma komunizam
1. Ideja besklasnog društva, potpune jednakosti
2. Ideologija utemeljena na ukidanju privatnog vlasništva i
uspostavi zajedničkog
3. Politički pokret koji obuhvaća ukupnost komunističkih
partija u svijetu
4. Politički sustav jednostranačke vlasti
► ideja komunizma još u antičkoj Grčkoj i razdoblju
ranog kršćanstva
► komunizam definiran u “Komunističkom manifestu”
► Lenjin, Staljin, Trocki, i dr. ideju diktature
proleterijata pretvaraju u opravdanje svoje osobne
diktature, osnova boljševizma
 MARKSISTI

ANTONIO GRAMSCI LOUIS ALTHUSSER

► Antonio Gramsci, “Zatvorske bilježnice”
► ideologija je pogled na svijet koji se
odražava u svim individualnim i kolektivnim
manifestacijama
► dvije skupine intelektualaca:
1. tradicionalni intelektualci
2. organski intelektualci
► Louis Althusser, “Za Marxa”, “Ideolgija i
državni ideološki aparati”
► Ideologija je sustav reprezentacije ideja
► razlikuje represivne i ideološke aparate

► Karl Mannheim, “Ideologija i utopija”

► partikularni i totalni pojam ideologije
► definicija utopije
VILFREDO PARETO
→fašisti ga nepravedno slave kao svog
ideologa
→razvio pozitivističko učenje o
ideologijama
→oštro kritizira dosege i mogućnosti
demokracije, ali ju ne želi uništiti
→njegovu kritiku prihvaćaju fašisti
razarajući demokraciju i dovode
Mussolinija na vlast
→Pareto se nikada nije smatrao
fašistom
 FAŠIZAM
→politički pokret koji vlada Italijom od
1922. do 1943. pod vodstvom Benita
Mussolinija (duce)

→razni oblici fašizma ideološki se

razlikuju u različitim zemljama

→javlja se kao razočaranje

liberalizmom

→fašisti vladaju diktatorski, guše

političke i građanske slobode, te vode
osvajačku vanjsku politiku

→simbol: svežanj pruća sa sjekirom u

sredini (fascio)
NACIZAM
► nacionalsocijalizam (nacizam) je politički pokret u
Njemačkoj iniciran 1920. činom organizacije
Nacionalsocijalističke Njemačke Radničke Partije
► teoretičari nacizma Alfred Rosenberg, Albert Speer
► zastupaju stajalište da se čovječanstvo dijeli na
više (arijevce) i niže rase
► nacistički program u Hitlerovoj knjizi “Mein Kampf”
► nacizam se javlja kao posljedica velike inflacije
koja je zarazila Njemačku poslije Prvog svijetskog
rata i pojavom Velike ekonomske krize (1929.)
► dolazi do centralizacije koja će ujediniti svu moć u
rukama vođe
► dolazak Hitlera na vlast (Führer) i provođenje
diktature
► provođenje ratne ekonomije
► konc-logori, holokaust – okrutnost nacizma
► SS, SA, GESTAPO
 MODERNE IDEOLOGIJE
► Feminizam
► Ekologizam
► Vjerski (islamski) fundamentalizam
 VJERSKI FUNDAMENTALIZAM

→naziv za različite političke

ideologije i pokrete koji
nastoje cjelokupni društveni
život uskladiti s dosljednim
tumačenjem određene
vjerske nauke.

→relativno nov fenomen, uočen tek posljednjih 30

godina
 KRAJ IDEOLOGIJE
► tezu o kraju ideologije iznio je američki
sociolog Daniel Bell u knjizi Kraj ideologije
(1966.)
► Francis Fukuyama - članak Kraj povijesti
(1989.) -završava razdoblje velikih ideologija
i ideološkog napretka
► slomom komunističkog sustava i njegove
ideologije globalni ideološki sukob je
završen
 LITERATURA

1. UVOD U SOCIOLOGIJU; Kregar, Sekulić, Ravlić,

Grubišić
2. UVOD U POLITOLOGIJU; grupa autora
3. IDEOLOGIJA; Teun A. van Dijk
4. LEKSIKON TEMELJNIH POJMOVA POLITIKE
5. INTERNET

HVALA