Internacionalni Univerzitet Gorazde / IUG

Studij: Menadzment i Fizikalna terapija

Syllabus: Sociologija
Predavanje broj: 3. – 4.
Predavač: Doc.dr.sc. Sanid ZIRAK
Datum: 03.11.2020.
Vrijeme: 16:00h – 17:00h
 Najznačajnije djelo: Muqaddima
Posjedovao svestrano obrazovanje (filozofija,
Srednjovjekovna matematika, logika, pravo, retorika, gramatika)
i renesansna U djelu Muqaddima iznio svoje poimanje društva
misao o društvu U 6.dijelova ovo djelo govori o:
(ljudskom društvu uopće, o nomadskom društvu, o
Ibn Haldun 1332. dinastijama, halifatu, o sjedilačkom odnosno
– 1406 civiliziranom društvu, o zanatima, te o nauci i sticanju
znanja)
 Proučavanju društva prilazi sa holističkog
stajališta, ne redukujući ga na ove ili one
partikularne elemente
Društvo je kulturno – historijska i socijalno –
Ibn Haldun politička činjenica, a u njegovoj osnovi je
ekonomska struktura, koju sačinjava radna
teorija vrijednosti, zakon ponude i potražnje i
sociološki aspect društvene podjele rada
 Haldun kaže: ‘Znaj da razlika u obliku života
ljudi zavisi od načina dobijanja sredstava za
Ibn Haldun život’
Po njemu odsnovna dva tipa društva su:
nomadi i sjedioci
 Po pitanju Države, Haldun smatra kako je ona
samo jedan od oblika društvenosti
Ibn Haldun Institucije Države, su nužne, jer Bog u ljudske
duše nije usadio u istoj mjeri dobro i zlo, stoga
Država treba da reaguje i regulira odnose među
ljudima
 Najznačajnije djelo: Utopija
Bio je engleski državnik, utopist i humanist
Osnovno mu je da bi Država trebala biti
Tomas Morus ‘proizvod ljudskog uma i razuma, ljudske
1480. – 1535. razboritosti, pravde i poštenja, bez nejednakosti,
vladavina slobode ljudske misli, slobode
pojedinca, u toj i takvoj Državi, prema Moru,
nema klasne podjele društva, nema privatnog
vlasništva , niti nejednakosti’.
 Bio je italijanski renesasni filozof i društveni
teoretičar
Tomaso Glavno njegovo djelo je: Sunčana država
Campanella (Ci – vitas – salis)
1568. – 1639. Slično kao i Mor, Campanella je tipični
zastupnik socijalno – utopijske orijentacije pri
definiranju svoje socijalno – političke misli, a
samim tim i društva i države
 U Sunčanoj državi, sve treba biti uređeno na
slijedeći način: nema nasilja zajednice nad
pojedincem, plan grada – države je matematički
i geometrijski precizno uređen, sve se događa u
Tomaso skladu sa državnom regulativom a za opće
dobro
Campanella
Društveni sistem treba biti zasnovan
hijerarhijski, ali pri tome znanje i rezultati
rada trebaju biti na prvom mjestu i najbitniji
 Makijaveli je bio italijanski političar, teoretičar
države i prava, ali i književnik
Niccolo
Machiaveli Najznačajnije njegovo djelo je: Vladalac
1469. – 1527. Njegova društvena misao je veoma praktična i
pragmatična budući je živio i stvarao u veoma
burna vremena transformacije
 Prema Makijaveliju, država se treba odvojiti od
teologije, i treba je uređivati na naturalističkim
osnovama, tj. Kao rezultat potreba i interesa
njenih građana, ali u prvom redu interesa i
Niccolo potreba vlasti i vladajuće elite
Machiaveli
Politika je borba interesa, gdje su dozvoljena
sva sredstva u cilju ostvarenja i dostizanja
ppostavljenog cilja, otuda i poznata krilatica
‘Cilj opravdava sredstva’
 Makijaveli kaže: ‘Vladar mora biti jak kao
lav i lukav kao lisica’
Niccolo Stoga je on postao simbolom politike
Machiaveli definirane kao tehnike vladanja ljudima i
narodima
 Bio je francuski politički mislilac, filozof i
ekonomist
Najpoznatije djelo: Republika napisano u 6.
Jean Boden
tomova
1530. – 1596.
Slovi za realističkog renesansnog mislioca
Jedan je od prvih tvoraca pojma suvereniteta
unutar socijalno – političke i pravne teorije
 Suverenitet, suverenost (prvi, najviši, onaj koji
nad svima vlada) je za Bodena, određujući
pojam za državu i njen ustav
Ius maiestatis (najviše pravo suvereniteta)
Jean Boden Prema Bodenu, um i autoritet čine
najautoritativnije principe državnog života, a
vlast i vladari odgovorni su za dobrobit ljudi i
naroda
 Teorije o društvu i državi su se sve do kraja 19.
– og stoljeća razvijale unutar Filozofije
Novovjekovni Filozofi poput Galileo Galileja, Rene Dekarta,
Tomasa Hobsa, Dzona Loka, Baruha de
razvoj socijalne i Spinoze, Gotfrida Lajbnica, kao i prosvjetiteljski
političke misli i renesansni mislioci su unutar svojih filozofskih
Sistema razvijali i ovu misao o društvu i državi
 Filozofi prirodnih nauka, poput Dekarta i
Novovjekovni Bejkna, svojim doprinosom na polju teorija o
kompasu, štampariji, barutu, su otkrili kako ta
razvoj socijalne prirodnjačka naučna otkrića utiču na davanje
i političke misli novog zaleta i poleta unutar društva i njegovog
kretanja ka razvoju
 Jedan od najradikalnijih kritičara tog vremena
je bio Tomas Hobs, koji je bio mišljenja kako
religija, koja je u to doba bila dominantan
svjetonazor u javnom životu, je privatno
Thomas Hobs uvjerenje, te da javno važenje ima samo ona
religija koju propisuje država
Hobs, dakle, propovijeda ‘slobodu misli
protiv svake prisile’