Laboratorijske vježbe

Banja Luka; školska 2020/21.godina

 SADRŽAJ

1 Laboratorijska vježba 1
.
A. Naponsko-strujne karakteristike otpornika i odgovarajuća harmonijska
analiza struje otpornika
3
B. Naponsko-strujne karakteristike kalema i odgovarajuća harmonijska
analiza struje kalema
6
C. Naponsko-strujne karakteristike kondezatora i odgovarajuća
harmonijska analiza struje kondezatora
9

2 Laboratorijska vježba 2
.
A. Naponsko-strujne karakteristike neopterećenog transformatora i
odgovarajuća harmonijska analiza struje neopterećenog transformatora
12
B. Naponsko-strujne karakteristike personalnog kompjutera PC-a i
odgovarajuća harmonijska analiza struje PC-a
15
C. Naponsko-strujne karakteristike flourescentne lampe i odgovarajuća
harmonijska analiza struje flourescentne lampe
18
3 Laboratorijska vježba 3

A. Analiza propada napona pri kratkom spoju 20

B. Analiza propada napona pri startu indukcionog motora 24

4 Laboratorijska vježba 4
.
A. Analiza prelazne pojave pri uključenju/isključenju neopterećenog ------
transformatora ----- 28

5
. Zaključak 32

Laboratorijske vježbe
2
 Laboratorijska vježba br.1

Naponsko-strujne karakteristike linearnih električnih opterećenja i odgovarajuća

harmonijska analiza struja opterećenja

Električna oprema:
1. Analizator snage MI 7111
2. Regulacioni transformator (220/400 V, 1.25 kVA, 5 A)
3. Otpornik (220 V, 10 Ω, 4.1 A)
4. Zavojnica (220 V, 0.08 H)
5. Kondezator (220 V, 2 μF)

A) Naponsko-strujne karakteristike otpornika i odgovarajuća harmonijska analiza

struje otpornika

Za shemu sa slike 1. potrebno je snimiti talasne oblike struje i napona otpornika, zatim uraditi
analizu harmoničkih komponenti struje otpornika i odgovarajućeg napona. Potrebno je
analizirati vrijednosti harmoničkih komponenti do 10.-og harmonika te izračunati totalnu
harmoničku distorziju talasnog oblika struje otpornika.

Analiza mjerenja:

Otpornik R (engl. resistor) je dvoprilazna, pasivna elektronička komponenta koja pruža otpor
struji, stvarajući pritom pad napona između priključaka u skladu sa Ohmovim zakonom.
Električni otpor jednak je padu napona na otporniku podijeljenom sa strujom koja protječe
kroz otpornik.[1] Otpornik se koristi kao element električnih mreža i elektroničkih sklopova.

U
R [1]
i

Laboratorijske vježbe

3
Otpornik ima najveći radni napon i struju iznad koje se otpor može promijeniti (u nekim
slučajevima i drastično) ili otpornik može biti fizički oštećen (na primjer može biti pregrijan
ili može pregoriti). Iako neki otpornici imaju određenu naponsku i strujnu klasu, većina se
razvrstava prema maksimalnoj snazi koja se određuje prema fizičkoj veličini otpornika.

Veliki otpornici mogu disipirati više topline jer imaju veću površinu. Žičani i otpornici
omotani pijeskom (keramikom) se koriste kada se traži visoki razred snage.

Nadalje, realni otpornici unose i nešto induktiviteta i malu količinu kapaciteta.Otpornici su

elementi čija se svojstva mijenjaju s promjenom temperature. Promjena otpora u odnosu na
promjenu temperature je vrlo nelinearna.

Primjenom analizatora snage MI 7111 dobijene su sljedeće karakteristike , a nakon

povezivanja elemenata električnog kola kao na slici 1.

Slika 1a.

4
 Laboratorijske vježbe

Slika 1b.

Posmatrajući otpornik kao linearno električno opterećenje u krugu naizmjenične struje tj.
dobijene dijagrame (slika 1a. i 1b.) vidimo da talasni oblik struje malo odstupa od idealne
sinusoide.Takođe se sa spektralnog dijagrama mogu uočiti prisustvo parnih i neparnih
harmonijskih komponenti (osim dominantnog fundamentalnog drugi su vrlo malo izraženi) jer
se radi o realnom otporniku , a on unosi nešto induktiviteta i malu količinu kapaciteta, koji
mijenjaju dinamičke karakteristike realnog otpornika u odnosu na idealni otpornik pa samim
tim postoji i uticaj viših harmonijskih komponenti na oblik struje.

Totalna harmonijska distorzija struje otpornika iznosi:

10
I n2 I 22  I 32  I 42  I 52  I 62  I 72  I 82  I 92  I 102
THDI%  
n2 I1
 100% 
I 12
 100% 

0,286 2  0,2145 2  0,143 2  0,2145 2  0,072 2  0,143 2  0,072 2  0,14 2  0,072 2

  100% 
8,58 2
 0,0198  100%  1,98%

Laboratorijske vježbe
5
B) Naponsko-strujne karakteristike kalema i odgovarajuća harmonijska analiza struje
kalema

Za shemu sa slike 2. potrebno je snimiti talasne oblike struje i napona kalema, zatim uraditi
analizu harmoničkih komponenti struje kalema i odgovarajućeg napona. Potrebno je
analizirati vrijednosti harmoničkih komponenti do 10.-og harmonika te izračunati totalnu
harmoničku distorziju talasnog oblika struje kalema.

Analiza mjerenja:

Zavojnica L (kalem) djeluje u naizmjeničnom električnom kolu kao jedan frekventno zavistan
otpor [2] koji stvara fazni pomjeraj između napona i struje tj. struja kasni za 900 u odnosu na
napon(idealna zavojnica). Ona predstavlja veliki otpor za struje visoke frekvencije.

Zavojnica se redovito sastoji od žice koja je namotana jednostavno ili unakrsno u jednom ili
više slojeva. Nosač ili tijelo zavojnice izrađuje se od impregniranog papira, drveta, sintetičkog
ili sličnog materijala. Najčešće ima oblik šupljeg valjka. Vodič od kojega je napravljena
zavojnica najčešće je bakreni, izoliran lakom, rjeđe pamukom ili svilom.

Dok ih s obzirom na izvedbu dijelimo na: zavojnice s jezgrom i zavojnice bez jezgre.Kao
jezgra za NF zavojnice upotrebljavaju se međusobno izolirani transformatorski limovi. Dok se
za VF zavojnice upotrebljavaju posebne VF jezgre. Postoje razne vrste materijala za izradu
takvih jezgri. Dobivaju se sintetički, a nose nazive "siferit", "feroskuba", itd...

Zavojnicu (L) kao pasivni linearni elemenat u krugu izmjenične struje opisujemo zavisnošću
između napona na zavojnici i struje koja kroz nju prolazi (tzv. U-I karakteristika).Tako su
napon i struja povezani jednakosti [3]

Laboratorijske vježbe

6
 XL =  L = 2  f L [2]

di(t )
u (t )  L [3]
dt

Primjenom analizatora snage MI 7111 dobijene su sljedeće karakteristike , a nakon

povezivanja elemenata električnog kola kao na slici 2

Slika 2a.

Laboratorijske vježbe

7
 Slika 2b.

Potvrdu da se radi o zavojnici kao linearnom opterećenju možemo vidjeti sa dijagrama struje
zavojnice (slika 2a). Struja kroz zavojnicu je gotovo idealna sinusoida ,postoji manji fazni
pomjeraj zbog toga što zavojnica ima određen otpor (ne postoji čisto idealna zavojnica kod
koje bi namotaji sadržavali samo omsku otpornost). U spektralnom sadržaju struje (spektralni
dijagram , slika 2b) primjetne su osim fundamentalne i druge parne i neparne više
harmonijske komponente kao posljedica narinutog napona koji nije čisto sinusan ali one
gotovo da se mogu i zanemariti(daleko su manje nego u prethodnom slučaju
otpornika).Njihov uticaj na talasni oblik struje kroz kalem je vrlo mal. Dakle , zavojnica u
izmjeničnom strujnom krugu se ponaša kao jedna frekventno zavisna otpornost.Totalna
harmonijska distorzija talasnog oblika struje kalema se računa na osnovu sljedećeg izraza (u
našem slučaju uzimamo vrijednosti harmonijskih komponenti do 10.-og harmonika):

10
I n2 I 22  I 32  I 42  I 52  I 62  I 72  I 82  I 92  I 102
THDI%  
n2 I1
 100% 
I 12
 100% 

9  (0,026) 2
  100%  0,0117  100%  1,17%
0,72 2

Laboratorijske vježbe

8
C) Naponsko-strujne karakteristike kondezatora i odgovarajuća harmonijska analiza
struje kondezatora

Za shemu sa slike 3. potrebno je snimiti talasne oblike struje i napona kondezatora, zatim
uraditi analizu harmoničkih komponenti struje kondezatora i odgovarajućeg napona. Potrebno
je analizirati vrijednosti harmoničkih komponenti do 10.-og harmonika te izračunati totalnu
harmoničku distorziju talasnog oblika struje kondezatora.

Analiza mjerenja:

Ako narinemo naizmjenični napon na kondenzator C kroz njega će proteći naizmjenična struja. Ta
struja će biti tim veća što je viša frekvencija i veći kapacitet kondenzatora.Kondenzatori
akumulišu energiju4.. Struja prethodi naponu za 900 ( idealni kondenzator - bez gubitaka).
Zavisnost napona i struje je iskazana jednakosti [5].

1
W CU 2 [4]
(Akumulirana energija u električnom polju kondenzatora)
2

du
iC [5]
dt

Primjenom analizatora snage MI 7111 dobijeni su sljedeći talasni oblici napona pri uključenju
tj. isključenju kondenzatora, a nakon povezivanja elemenata električnog kola kao na slici 3:

Laboratorijske vježbe

9
 Slika 3a.

Pri uključenju kondenzatora , pojednostavljeno gledajući , dolazi do interakcije kapaciteta

kondenzatora sa induktivitetom kola rezultujući u oscilatorni tranzijent koji se može prigušiti
ugradnjom odgovarajućeg R-L kola.Tipičan talasni oblik oscilatornog prenaponskog
tranzijenta nastalog uključivanjem kondenzatora dat je na slici 3a. Sa slike vidimo da je
prilikom uključenja kondenzatora napon porastao sa 325 (V) na 525 (V) kratkotrajno i to
povećanje u odnosu na nazivnu vrijednost napona od 325 (V) iznosi 1.59 p.u. a po uključenju
kondenzatora u el. kolu ima se vrijednost napona od 375 (V), dakle napon se sada povećao za
nekih 50 (V). Frekvencija generisane tranzijentne pojave je obično reda ispod 5 kHz uz
maksimalnu dužinu trajanja od oko 50 msec. Prenaponi nastali uljučivanjem kondenzatora
mogu biti reda 1.0 p.u. do 2.0 p.u. u zavisnosti od vrijednosti prigušenja u el. kolu.

Laboratorijske vježbe

10
 Slika 3b.

Pri isključenju kondenzatora (slika 3b.) imamo ponovo prisutnost oscilatornog tranzijenta tj.
vrijednost prenapona koja se sada ima iznosi cca. 615 (V) , dakle povećanje u odnosu na
nazivnu vrijednost napona od 380 (V) iznosi 1.7 p.u.Takođe se da primjetiti da oscilatorni
tranzijent traje nešto duže u odnosu na slučaj uključenja kondenzatora zbog efekta pražnjenja
kondenzatora. Vrijednosti prenapona nastale uključivanjem / isključivanjem kondenzatora
znatno premašuju nazivnu vrijednost što može uticati na ispravan rad elektronske opreme. S
obzirom da su snimljeni samo talasni oblici napona pri uključenju tj. isključenju kondenzatora
i kako nemamo spektralni sadržaj struje nemamo ni totalnu harmoničku distorziju talasnog
oblika struje kondezatora.

11
 Laboratorijska vježba br.2

Naponsko-strujne karakteristike nelinearnih električnih opterećenja i odgovarajuća

harmonijska analiza struja opterećenja

Električna oprema:
1. Analizator snage MI 7111
2. Regulacioni transformator (220/400 V, 1.25 kVA, 5 A)

M. Tomić Laboratorijske vježbe iz predmeta Kvalitet električne energije

3. Neopterećeni transformator (220 V, 10 Ω, 5 A)

4. Personalni kompjuter PC (220 V, 300 W)
5. Flourescentna lampa (220 V, 40 W, cos = 0.5)

A) Naponsko-strujne karakteristike neopterećenog transformatora i odgovarajuća

harmonijska analiza struje neopterećenog transformatora

Za shemu sa slike 4. potrebno je snimiti talasne oblike struje i napona neopterećenog

transformatora, zatim uraditi analizu harmoničkih komponenti struje neopterećenog
transformatora i odgovarajućeg napona. Potrebno je analizirati vrijednosti harmoničkih
komponenti do 10.-og harmonika te izračunati totalnu harmoničku distorziju talasnog oblika
struje neopterećenog transformatora.

12
Analiza mjerenja:

Jedni od važnih izvora harmonika struje i napona su transformatori kao nelinearni elementi
(nelinearni parametar je induktivitet željezne jezgre transformatora).Pri normalnim uslovima
rada struja uključenja neopterećenog transformatora je reda oko 1% nazivne struje
transformatora . Uključenje transformatora u trenutku kada napon sistema prolazi kroz nultu
vrijednost dovodi do jakih strujnih udara koji su zbog nelinearnog karaktera transformatora
nesinusoidalne veličine.
Zbog nelinearne veze između fluksa i struje magnećenja, čak i u praznom hodu, struja
magnećenja transformatora sa uticajem histerezisa se izobličuje (slika 4a) i ona se u stvari
sastoji od 2 komponente i to induktivne(struje magnećenja) kojom se magneti magnetsko kolo
i radne komponente (kojom se uzimaju u obzir gubici praznog hoda). Struja se dalje
izobličuje zbog širine histerezisne petlje, tako da se dobija oblik koji je bogat neparnim
harmonicima, a naročito onim koji su multipl od 3 (slika 4b.)

Primjenom analizatora snage MI 7111 dobijene su sljedeće karakteristike , a nakon

povezivanja elemenata električnog kola kao na slici 4:

Slika 4a.

Slika 4a predstavlja eksperimentalno registrirani talasni oblik struje neopterećenog

transformatora i napona na njegovim priključcima u stacionarnom stanju pri naponu
transformatora od 230 V. Kako je struja magnećenja nesinusoidalna (zbog nelinearne
karakteristike) ona sadrži i više harmonike.

13
 Slika 4b.

Na slici 4b. predstavljen je spektralni sadržaj viših harmonijskih komponenti u struji

neopterećenog(magnećenja) transformatora. Osim fundamentalnog najviše je izražen treći
harmonik koji iznosi 0,075 (A) tj. 34% u odnosu na iznos fundamentalnog od 0,21 (A). Za
eliminisanje trećeg harmonika obično se koristi spoj namotaja u trokut kod transformatora.Sa
niskonaponske strane transformatora na koju su priključeni nelinearni potrošači treća
harmonijska komponenta putuje iz NN sistema u VN sistem gdje se zatvara u namotaju
trougla.Time se obezbjeđuje putanja kako za treći tako i za sve ostale harmonike koji su
njegov multipl.Kako se treći harmonik može javiti i iz drugih razloga za blokadu fazne
diferencijalne zaštite koristi se peti harmonik. Peti harmonik je također značajan 0,016 (A)
tj.9,0 % i može prouzrokovati vidljivu distorziju (preporuke su korištenje 5.tog harmonika i
za detekciju prepobuđenosti trafoa).Uticaj sedmog harmonika u našem primjeru je vrlo mali
mada i on može biti u nekim drugim situacijama vrlo značajan. Korištenjem kvalitenijih
materijala sa užom histerezisnom petljom mogu se i ovi harmonici smanjiti.Pored ovog
uzroka harmonici se mogu javiti i kao posljedica saturacije.

Totalna harmonijska distorzija talasnog oblika struje neopterećenog transformatora je:

10
I n2 I 22  I 32  I 42  I 52  I 62  I 72  I 82  I 92  I102
THDI%  
n  2 I1
 100% 
I12
 100% 

0,00152  0,0752  0,00152  0,0162  5  (0,00090) 2

  100% 
0,212
 28,19  10 2  100%  28,19%

14
B) Naponsko-strujne karakteristike personalnog kompjutera PC i odgovarajuća
harmonijska analiza struje PC-a

Za shemu sa slike 5. potrebno je snimiti talasne oblike struje i napona personalnog

kompjutera, zatim uraditi analizu harmoničkih komponenti struje personalnog kompjutera i
odgovarajućeg napona. Potrebno je analizirati vrijednosti harmoničkih komponenti do 10.-og
harmonika te izračunati totalnu harmoničku distorziju talasnog oblika struje personalnog
kompjutera.

Analiza mjerenja:

Ispravljači , kao najčešće korišteni energetski elektronski pretvarači su jedan od glavnih

izvora viših harmonika. Prekidački način rada ima za posljedicu stalne promjene
konfiguracije aktivnog dijela ispravljača.To dovodi do toga da je talasni oblik mrežne struje
ispravljača sastavljen od segmenata i da je nesinusnog oblika.Proticanje nesinusne struje
izaziva pad napona na impedansi mreže , što dovodi do izobličenja osnovnog sinusnog
napona. Istovremeno , sa strane potrošača , talasni oblik napona se sastoji od dijelova
sinusoide , odnosno pored jednosmjerne komponente , postoje i naizmjenične komponente –
viši (parni) harmonici.
Standardni PC-i sadrže monofazne ispravljače u napojnom dijelu i od njih se zahtijeva da
generišu stabilne jednosmjerne napone, da budu što jednostavnije konstrukcije i visoke
pouzdanosti. Iz tih razloga, najčešće se radi o diodnim ispravljačima sa filterskim
kondenzatorom na jednosmjernoj strani ili u novije vrijeme o jednosmjernim prekidačkim
napajačima, koji takođe na izlazu imaju kondenzator.
U slučaju potrebe za drugim naponskim nivoom ili stabilnijim naponom, iza
kondenzatora se povezuje linearni ili prekidački napajač. Međutim u oba slučaja ovaj
ispravljač izobličuje struju mreže, a djelimično i napon.

Izobličenje je posljedica dopunjavanja kondenzatora u periodima kad je mrežni napon veći od

jednosmjernog, odnosno napona na kondenzatoru.

15
Primjenom analizatora snage MI 7111 dobijene su sljedeće karakteristike , a nakon
povezivanja elemenata električnog kola kao na slici 5:

Slika 5a

Slika 5b

16
Na slici 5a prikazan je oscilogram talasnog oblika struje kao i spektar struje na slici 5b jednog
standardnog PC-a sa ugrađenim monofaznim ispravljačem. Lako se može uočiti trenutak
dopunjavanja kondenzatora strujnim impulsom, koji je praćen i blagim izobličenjem
(zaravnjenjenjem) napona.

U spektru su dominantni neparni harmonici mada postoje i parni ali u daleko manjem iznosu.
S obzirom da su daleko izraženiji nego u odnosu na prethodne slučajeve ,tabelarno su
predstavljene procijenjene vrijednosti ovih harmonika sa slike 5b:

Harmonik Iznos struje Procenatualno odstupanje od

(A) fundamentalnog
(%)
Fundamentalni 0,320 -
Treći 0,280 90
Peti 0,245 78
Sedmi 0,190 60
Deveti 0,130 41

Mjerenja struje računara su pokazala da je talasni oblik struje veoma izobličen usljed
njegovog nelinearnog rada, THDI iznosi 132,5 %, uz prisustvo trećeg, petog, sedmog i
ostalih neparnih harmonika sve do snimljenog petnaestog.

Totalnu harmonijska distorzija talasnog oblika struje personalnog kompjutera je:

10
I n2 I 22  I 32  I 42  I 52  I 62  I 72  I 82  I 92  I 102
THDI%  
n2 I1
 100% 
I 12
 100% 

0,005 2  0,290 2  0,005 2  0,250 2  0,005 2  0,190 2  0,005 2  0,130 2  0,002 2

  100% 
0,320 2
 1,325  100%  132,5%

17
C) Naponsko-strujne karakteristike flourescentne lampe i odgovarajuća harmonijska
analiza struje flourescentne lampe

Za shemu sa slike 6. potrebno je snimiti talasne oblike struje i napona flourescentne lampe,
zatim uraditi analizu harmoničkih komponenti struje flourescentne lampe i odgovarajućeg
napona. Potrebno je analizirati vrijednosti harmoničkih komponenti do 10.-og harmonika te
izračunati totalnu harmoničku distorziju talasnog oblika struje flourescentne lampe.

Analiza mjerenja:

Fluorescentne svetiljke rade na principu električnog pražnjenja u gasovima. Tom prilikom

dolazi do stvaranja električnog luka u gasu što izaziva negativan uticaj na kvalitet napona. Na
osnovu rezultata mjerenja se može zaključiti da je prisustvo viših harmonika struje
fluorescentnih svjetiljki dosta manje u odnosu na njihovo prisustvo kod računara , THDI=60
%,.

Međutim, kako se fluorescentne svjetiljke upotrebljavaju u velikom broju u administrativnim

zgradama, tržnim centrima i obrazovnim ustanovama, očekuje se da će njihov negativni
efekat na nivo harmonika struje i napona u transformatorskim stanicama koje ih napajaju biti
značajan.

18
Primjenom analizatora snage MI 7111 dobijene su sljedeće karakteristike , a nakon
povezivanja elemenata električnog kola kao na slici 6:

Slika 6a

Slika 6b

19
Na slici 6a vidimo uticaj fluorescentne lampe na talasni oblik napona, tj. uticaj viših
harmoničnih komponenti na talasni oblik napona (zbog pojave električnog luka ima se ovakav
oblik).

Na sepektru talasnog oblika napona,slika 6b osim fundamentalnog dominiraju svi neparni

harmonici u opadajućem nizu (treći do petnaesti) čije vrijednosti iznose:

Harmonik Iznos struje Procenatualno odstupanje

(A) od fundamentalnog
(%)

Fundamentalni 58 -
Drugi 0,95 -
Treći 24 42
Četvrti 0,7 -
Peti 16 27
Šesti 0,7 -
Sedmi 12,5 22
Osmi 1,4 -
Deveti 8 15
Deseti 1 -

Totalna harmonijska distorziju talasnog oblika struje flourescentne lampe:

10
I n2 I 22  I 32  I 42  I 52  I 62  I 72  I 82  I 92  I 102
THDI%  
n2 I 1
 100% 
I 12
 100% 

0,95 2  24 2  0,70 2  16 2  0,70 2  12,5 2  1,4 2  8,4 2  12

  100%  0,472  100%  47,2%
58 2

20
 Laboratorijska vježba br.3

Analiza propada napona pri kratkom spoju i startu indukcionog motora

A) Analiza propada napona pri kratkom spoju

Električna oprema:
1. Analizator snage MI 7111
2. Regulacioni transformator (220/400 V, 1.25 kVA, 5 A)
3. Otpornik R1 (220 V, 10 Ω, 4.1 A)
4. Otpornik R2 (220 V, 5 Ω i 7 Ω, 4.1 A)

Početak kratkog spoja prema slici 8. se modeluje uključivanjem prekidača u trenutku t = T1.
Eliminisanje kratkog spoja prema slici 8. se modeluje isključivanjem prekidačau trenutku
t = T2 . Potrebno je snimiti talasne oblike i efektivnu vrijednost propada napona za vrijeme
laboratorijski simuliranog kratkog spoja instrumentom MI 7111.

Provjeriti valjanost analitičke relacije za efektivnu vrijednost propada napona poredeći je sa

izmjerenom efektivnom vrijednošću. Impedansu kvara zajedno sa impedasom voda koji je u
kvaru zf= z l predstavljenu otpornikom R2 (l) varirati za barem dvije različite vrijednosti
otpornika R2 . Pokazati da što je mjesto kvara dalje od tačke mjerenja to je vrijednost
magnitude propada veća (dubina propada je manja) tj. propad je manje ozbiljan.

Analiza mjerenja:

Jedan od najnezgodnijih poremećaja kvaliteta predstavlja propad napona. Propad se definiše

kao kratkotrajno smanjenje efektivne vrijednosti napona između 0,1 i 0,9 nominalne i to u
trajanju od 0,5 periode do 1 minuta. Propadi napona se mjere tako što se posmatra vremenski
dijagram promjene efektivne vrijednosti napona tokom poremećaja. Propad napona nastaje
uključivanjem energetskih transformatora , snažnih indukcionih motora ili zbog kvarova u
električnoj mreži, distributivnoj ili prenosnoj. Kvarovi u prenosnoj mreži pogađaju mnogo
više potrošača i na većoj udaljenosti. Potrošači udaljeni do 100 km od mjesta kvara mogu
osjetiti propad napona. Veliki broj ovih propada potiče od zemljospojeva, koji nastaju zbog
vremenskih nepogoda, kao što su udar munje, vjetar, led i sl. Najčešće se javljaju jednofazni
21
kvarovi tj. zemljospojevi. Trofazni kvarovi su mnogo ozbiljniji , sa većim intenzitetom struje
kvara ali su i rjeđi . Tipični opsezi vremena otklanjanja kvara su od tri do trideset perioda u
zavisnosti od amplitude struje kvara i tipa prekostrujne zaštite.Iako se preduzimaju određene
mjere da bi spriječili ove kvarove u električnoj mreži oni se ne mogu izbjeći tj. u potpunosti
eliminisati.

Primjenom analizatora snage MI 7111 dobijene su sljedeće karakteristike , a nakon

povezivanja elemenata električnog kola kao na slici 8:

Slika 8a

Slika 8b

22
Najjednostavniji propad napona se može analizirati na slici 8c gdje se kratak spoj događa u
liniji paralelnoj potrošaču.Ovo je u stvari pojednostavljeni model za tropolni kratak spoj sa
zemljom.

Slika 8c. Pojednostavljen model za proračun propada napona

Na slici 8c date su oznake:

Zs – impedansa sistema
Zf – serijska impedansa impedanse linije na kojoj je nastao kvar i impedanse kvara
E – napon sistema
Up – magnituda propada napona

Pretpostavljajući da će sva struja proteći duž linije koja je u kvaru jednostavno se može
izračunati napon na sabirnicama tj. napon potrošača kao:

zf
Up   E  E, z f  0
z f  zs

Ukoliko se u posljednjoj relaciji stavi da je impedansa na liniji koja trpi kvar direktno
proporcionalna dužini linije zf= z l, gdje je z jedinični otpor linije, onda imamo:

z l
U p (l )  E
z  l  zs

Magnituda propada napona data sa posljednjom jednačinom je rastuća funkcija tj. sa

povećanjem dužine l povećava se i magnituda propada napona, tj. propad napona je manje
ozbiljniji, što je i bilo za očekivati. Što je kvar bliži sabirnicama, to će magnituda propada biti
manja odnosno dubina propada će biti veća pa je i propad ozbiljniji.

Neka efektivna vrijednost priključenog napona iznosi 230 (V). Simuliranje kratkog spoja
izvodimo uključivanjem prekidača u trenutku t = T1 (odgovara vremenu sa slike 8b i iznosi
13:01:05,84) odnosno isključivanjem prekidača u trenutku t = T2 ( sl. 8b , 13:01:06,09).Za
impedansu sistema (Zs) smo uzeli otpor od R1=10 (Ω) a otpor serijske impedance linije (Zf) u
kojoj je nastao kvar i impedance kvara smo uzeli vrijednost otpora od R2=5 (Ω) , slika 8.

Magnitudu propada napona računamo:

R2 5
Up  E   230V  76,66V (a)
R1  R2 (10  5)

23
Ako pretpostavimo da je mjesto kvara dalje od mjesta mjerenja interesuje nas koliko će u tom
slučaju iznositi magnituda odnosno dubina propada napona.

Neka je otpor impedance linije (Zf) koja je kvaru i impedance kvara od R2=3 (Ω) .
Vrijednost magnitude sada iznosi:

R2 5
Up  E   230V  88,46V (b)
R1  R2 (10  3)

R2 Magnituda propada Dubina propada

(Ω) napona (V) napona
(V)

5 76,66 153,34

3 88,46 141,54

Tabela 8d

Ovim je pokazano da što je mjesto kvara dalje od tačke mjerenja to je vrijednost magnitude
propada veća odnosno dubina propada je manja te je propad manje ozbiljan ili drugim
riječima što smo dalje od mjesta kratkog spoja manji je propad. Očitana (izmjerena)
vrijednost magnitude propada napona sa slike 8b je cca. trećina od efektivne vrijednosti
napona (230 V) i iznosi 76,66 (V) što tačno odgovara analitički izračunatoj pod (a).

24
B) Analiza propada napona pri startu indukcionog motora

Električna oprema:
1. Analizator snage MI 7111
2. Trofazni regulacioni transformator (380 V, 5.46 kVA, 7 A)
3. Strujni mjerni transformator (50/5 A)
4. Indukcioni motor (380 V, 5.59 kW, cosφ = 0.89, veza: Δ)

Slika 10. Start indukcionog motora

Potrebno je prema shemi sa slike 10. snimiti struju uključenja trofaznog indukcionog motora
kao i odgovarajuće fazne napone prilikom uključenja motora. Dodatno je potrebno odrediti
maksimalnu vrijednost trenutne struje motora, uporediti je sa nazivnom. Potrebno je odrediti
koliko dugo je struja uključenja veća od nazivne struje motora. Također je potrebno analizirati
napon pri uključenju motora.

Da li dolazi do propada napona pri uključenju motora i kolika je njegova magnituda (pratiti
efektivnu vrijednost u toku vremena na instrumentu RMS na MI 71711).
Finalno je potrebno predložiti mjere reduciranja struje uključenja indukcionog motora.

Analiza mjerenja:

Vrijednost polaznog momenta i struje su osnovna pitanja pri pokretanju (startovanju)

asinhrone mašine. U trenutku kada se motor priključuje na mrežu, njegov rotor je mehanički
nepokretan, a električki je u kratkom spoju (bez obzira na tip asinhrone mašine), a uz
maksimalnu indukovanu elektromotornu silu u namotaju rotora (obrtno polje presijeca
provodnike sinhronom brzinom), to stanje je praćeno pojavom velikih struja.

Ove struje mogu izazvati visoka zagrijevanja namotaja samog motora kao i velike padove
napona i to može negativno da utiče na druge prijemnike u mreži. Da bi rotor motora pri
puštanju u rad mogao preći u obrtno kretanje, polazni momenat kojeg razvija motor mora biti
veći od otpornog momenta koji na vratilu proizvodi radna mašina koj u treba pokrenuti.

Opasnosti koje se mogu pojaviti u trenucima ukapčanja ili iskapčanja visokonaponskih

pogonskih motora su veoma važne s aspekta sigurnosti samih motora. Motori se oštećuju
zbog prevelikih struja koje nastupaju u tim pojavama. Sile na namot motora proporcionalne su
kvadratu struja, a deformacije namota zbog sile zavise o geometrijskoj konfiguraciji glava
namota (duže glave s manjim momentom otpora izložene su većim deformacijama).

25
 Nesinusni naponi narinuti na motor uzrokuju proticanje nesinusnih struja kroz namotaje
motora. Gubici u namotajima su proporcionalni kvadratu struje koja protiče kroz namot, a za
struju važi sljedeće:
I  I12  I 22  I 32  ...  I n2

gdje je :

I – efektivna vrijednost struje koja protiče kroz namot

In - efektivna vrijednost n-tog harmonika struje

Primjenom analizatora snage MI 7111 dobijene su sljedeće karakteristike , a nakon

povezivanja elemenata električnog kola kao na slici 10:

Slika 10 a.

Slika 10 b.
26
 Slika 10 c.

Kod uključenja trofaznog indukcionog motora na električnu mrežu, motor iz mreže povlači
struju 4...8 In i pri tome dolazi do manjeg(većeg) propada napona, zavisno o veličini motora
tj. snazi.

 Na Slici 10a. prikazan je talasni oblik struja uključenja trofaznog motora.Možemo

vidjeti da maksimalna vrijednost struje iznosi 48 (A) , prilikom uključenja motora
i u poređenju sa nazivnom ( u iznosu od 5,5 A , proračunata na osnovu zadanih
nazivnih veličina trof. motora) je veća za 8,7 puta. Ta struja uključenja je veća od
nazivne struje motora za vrijeme od 00:00:00,38 (h) .

 Nadalje se sa slike 10b. na kojoj je snimljena struja i napon faze A pri uključenju
motora vidi da dolazi do promjene talasnog oblika napona tj. do propada napona
tako dugo dok motor uzima veliku struju iz mreže.

 Sa slike 10c. vidimo da vrijednost magnitude tog propada iznosi 231 (V) tj. 96%
od Un= 240 (V).

27
Mjere za reduciranje struje uključenja indukcionog motora:

Za pokretanje motora, a u cilju smanjenja struje uključenja se koriste sljedeće metode.

- direktno uključivanje u mrežu, koje je povezano sa manjim ili većim stujnim udarima. U
zavisnosti od kvaliteta i snage svoje mreže elektrodistribucije propisuju najveće snage
asinhronih mašina sa kratkospojenim rotorom koje se mogu na ovaj način puštati u rad. To su
motori manjih snaga ( približno do 3 kW). Polazna struja kod motora prema propisima ne
smije prelaziti iznos od 60 (A) , a motori preko 3 (kW) moraju se pokretati sa :

- primjena dodatnih uređaja koji se priključuju u strujno kolo statora (na red između mreže i
priključaka namotafa statora).Uređaji koji se koriste su prigušnice, autotransformatori i
preklopka zvijezda-trougao (za motore čiji je stator spregnut u trougao - polazna struja je pri
sprezi zvijezda tri puta manja nego pri sprezi trougao, međutim i polazni momenat je tri puta
manji) ili se pak, napajanje vrši preko blok transformatora ili regulisanjem napona primjenom
uređaja energetske elektronike(frekventni pretvarači).

- primjena specijalne izvedbe rotora i njegovih namotaja, koja se sastoji u konstrukciji rotora
sa dubokim i dvostrukim žljebovima. Ovakvom kontrukcijom se poboljšavaju polazne
karakteristike, jer se postiže povećanje omskog otpora i smanjenje faznog pomeraja između
ems i struje prilikom pokretanja.

- pomoću dodatnog otpora (otpornik za puštanje u rad) priključenog u rotorsko kolo

omogućeno je razvijanje velikih polaznih momenata pri maloj polaznoj struji. Naime, pri
povećanju ukupnog otpora rotorskog kola se, uz nepromijenjeni prevalni momenat, povećava
prevalno klizanje i polazni momenat, a smanjuje polazna struja.

28
 Laboratorijska vježba br.4

A.) Analiza prelazne pojave pri uključenju/isključenju neopterećenog transformatora

Električna oprema:
1. Analizator snage MI 7111
2. Regulacioni transformator (220/400 V, 1.25 kVA, 5 A)
3. Neopterećeni transformator (220/24 V, 300 VA)

Potrebno je prema shemi sa slike 11. snimiti talasne oblike struje uključenja neopterećenog
transformatora i odgovarajućeg napona na transformatoru u toku prelazne pojave. Dodatno je
potrebno odrediti maksimalnu vrijednost trenutne struje neopterećenog transformatora,
uporediti je sa nazivnom. Potrebno je odrediti koliko dugo je struja uključenja veća od
nazivne struje neopterećenog transformatora.
Finalno je potrebno predložiti mjere reduciranja struje uključenja neopterećenog
transformatora.

Analiza mjerenja:

U normalnim uslovima priključenja transformatora u praznom hodu, kada napon na

priključcima transformatora prolazi kroz maksimalnu vrijednost, struja magnetiziranja je
vrijednosti 0.1  5.5 % nominalne struje. Međutim, uključenje transformatora u trenutku kada
napon sistema u , prolazi kroz nultu vrijednost dovodi do jakih strujnih udara koji su zbog
nelinearnog karaktera transformatora nesinusoidalne veličine.

U uslovima slabih sistema, tj. sistema sa relativno malim snagama tropolnog kratkog spoja u
tački posmatranja, priključenje transformatora preko kapaciteta C , koji ustvari ekvivalentuje
kablovski ili prilaz vazdušnim vodom, šantne reaktore ili filtere, može doći do uspostavljanja
rezonancije sa relativno niskim frekvencijama oscilovanja.

Naime, ukoliko više harmonijske komponente generisane strujom transformatora koincidiraju

sa rezonantnim frekvencijama sistema može doći do značajnih prenapona na priključcima
transformatora. Najvažnija karakteristika ovih prenapona je relativno velika dužina trajanja
(preko 100 perioda, ekstremno i preko 10 sekundi). Odvodnici prenapona instalirani uz
transformatore mogu biti jako termički opterećeni ovom vrstom prenapona.

29
 Slika 11a .- Nesinusoidalna struja magnetiziranja transformatora

Slika 11b. - Talasni oblik struje uključenja neopterećenog transformatora

Inicijalna magnetizacija tokom uključenja se smatra veoma značajnim tranzijentnim procesom

u transformatoru. Kada se transformator, isključi sa napajanja (deenergizuje), struja
magnećenja pada na nulu, dok fluks prati histerezisnu petlju jezgra. Ovo ima za posledicu
pojavu određenog remanentnog fluksa u jezgru.
Kada se transformator ponovo reenergizuje priključenjem na sinusoidalni napon fluks postaje
takođe sinusoidalan ali uvećan za vrijednost remanentnog fluksa, koji može da iznosi 80-90%
nominalnog fluksa. Ovaj razlog može dovesti do pomjeranja iznad koljena na karakteristici
fluks-struja rezultujući velike vrhove i tešku distorziju struje magnećenja. Ovaj slučaj je
prikazan na slici 11a.

Talasni oblik struje koja se tada javlja sadrži sporo opadajuću DC komponentu, mnoštvo
harmonika, ima u početku velike vrhove te opadajući tokom nekoliko sekundi dostiže
nominalnu vrijednost. Ovaj talasni oblik je prikazan na slici 11b.
30
Primjenom analizatora snage MI 7111 dobijene su sljedeće karakteristike , a nakon
povezivanja elemenata električnog kola kao na slici 11:

Slika 11c.

 U našem primjeru vidimo da maksimalna vrijednost struje pri uključenju

neopterećenog transformatora iznosi 9,9 (A) što je 5,2 puta više od nazivne
vrijednosti IN=1,9 (A) i da je struja uključenja za vrijeme od 00:00:00,20h veća
od nazivne struje neopterećenog transformatora, slika 11c.

Vršne vrijednosti struje magnećenja pri uključenju transformatora su više kod manjih
transformatora a kod većih ova struja ima veće vrijeme trajanja. Vremenska konstanta
opadanja je reda 0,1s kod manjih transformatora (100kVA i manje) a oko 1s kod većih
transformatora.
Transformatori napajani iz snažnije mreže imaju veće struje uključenja. Otpor između
ekvivalentnog izvora i posmatrane grane magnećenja određuje prigušenje struje. Zbog toga
transformatori locirani bliže generatorskim čvorovima imaju duže trajanje struje uključenja.
Magnetni udar transformatora je veći kada je gustina fluksa zasićenja odnosno magnetna
indukcija zasićenja manje vrijednosti.

Projektanti obično rade sa magnetnim indukcijama 1,5-1,75 Tesla. Transformatori koji rade
što bliže pomenutim vrijednostima imaju manju struju uključenja.

Veća vrijednost remanentnog fluksa uzrokuje veću struju magnećenja pri uključenju.
Vrijednost remanentne gustine fluksa obično ima vrijednosti 1,3-1,7 Tesla.

31
Najviše vrijednosti struje uključenja se događaju kada se transformator uključuje u trenutku
prolaska napona napajanja kroz nulu a kada novonastali fluks ima isti smjer kao remanentni
fluks jezgra. Uopšte, magnituda struje magnećenja pri uključenju je slučajan faktor i zavisi od
trenutne vrijednosti sinusoidalnog napona na koji se priključuje kao i od znaka i vrijednosti
zaostalog fluksa. Obično svakih 5-6 energizacija transformatora rezultuje značajno velike
vrijednosti struje uključenja.

Poprečni presjek oblasti između jezgra transformatora i namotaja koji se energizuje

takođe utiče na maksimum struje magnećenja pri uključenju. Naime, uočeno je da se više
vrijednosti ove struje (10-20 puta veća od nazivne) javljaju kada se prvo energizuje unutrašnji
namotaj, bliži jezgru. Kad se na napajanje prvo priključuje spoljašnji namotaj ove vrijednosti
su znatno manje (5-10 puta veće od nazivnih). Kako se bliže jezgru obično stavlja namot
nižeg napona, energizacija niženaponske strane transformatora uzrokuje veće struje
uključenja.

Neki transformatori mogu biti opremljeni specijalnim prekidačem koji omogućava

uključenje preko određene otpornosti koja smanjuje magnitudu struje uključenja i ubrzava
njeno opadanje, što može da olakša zahtjeve postavljene diferencijalnoj zaštiti i predstavlja
jedan od načina reduciranja struje uključenja neopterećenog transformatora.

5. ZAKLJUČAK

Talasni oblici i karakteristične vrijednosti struja pojedinih nelinearnih prijemnika koji su dati u
ovim vježbama potvrđuju prisutnost viših harmonika. Zanemarujući sada klasične izvore
harmonika(trafoi, indukcione peći itd.), obzirom na stalni porast zastupljenosti nelinearnih
prijemnika u raznim električnim uređajima itd. i sa tendencijom daljeg povećanja oni postaju
takođe značajan izvor viših harmonika u mreži.

Može se pretpostaviti kakva su tek odstupanja talasnih oblika struje, vrijednosti propada
napona tj. zastupljenost harmonika u nisko-naponskoj distributivnoj mreži(jer upravo tu
imamo najveći broj ovih potrošača).

Uvođenjem normativnih akata kod nas vezanih za prisustvo harmonika struje, koji su slični
postojećem međunarodnom IEEE standardu, biti će neophodno da se preispitaju uslovi za
priključenje pojedinih uređaja ili da se razmotre mogućnosti ugrađivanja harmonijskih filtera
u pojedinim transformatorskim stanicama.

Osim toga potrebno je sprovoditi mjerenja na raznim mjestima tj. transformatorskim stanicama
koje su locirane u krajnjim čvorovima srednjenaponske distributivne mreže i onima koje
napajaju specifične nelinearne potrošače.

Rezultati ovih mjerenja se mogu iskoristiti za potrebe planiranja i proširenja distributivne

mreže.

32