Ažurirani program 2011/2012

Poučavanje izbornoga predmeta elektronika s

robotikom
radno gradivo

Gorazd Šantej i dr. Slavko Kocijančič

Ljubljana, 27.10.2011

Prijevod na hrvatski jezik Elektrostrojarska škola

Varaždin, travanj 2012

Sadržaj
Popis elemenata osnovne zbirke za izborni predmet elektronika za robotiku .......................... 1
Slovar elektrotehničkih izraza..................................................................................................... 1
1 Sklop stabilizatora napona ................................................................................................. 2
2 Mjerenje električne struje i serijski/paralelni spoj otpora ................................................ 4
3 Mjerenje električne struje kroz fotootpornik..................................................................... 7
4 Mjerenja napona i djelitelj napona .................................................................................... 9
5 Upozoravajuće svjetlo za smanjenu osvijetljenost prostora ............................................ 12
6 Upozoravajuće titrajuće svjetlo ........................................................................................ 16
7 Sklop pamti prethodno smanjivanje osvijetljenosti ......................................................... 20
8 Žaruljica kao signalno svjetlo ............................................................................................ 22
9 Upoznaj logička vrata ....................................................................................................... 25
10 Prilog ................................................................................................................................. 27
Popis elemenata osnovne zbirke za izborni predmet elektronika za
robotiku
• Upori: 33 Ω – 3 komada, 100 Ω – 3 komada, 330 Ω – 3 komada, 1kΩ – 5 komada, 3'3 kΩ – 3
komada, 5'1 kΩ – 3 komada, 10 kΩ – 3 komada, 33 kΩ – 3 komada, 100 kΩ – 3 komada, 330
kΩ – 3 komada, 1 MΩ – 3 komada.
• Trimer potenciometri: 1 kΩ – 1 komad, 10 kΩ – 1 komad, 100 kΩ – 1 komad.
• Kondenzatori:
o Elektrolitski: 1 μF – 1 komad, 10 μF – 1 komad, 33 μF – 1 komad, 100 μF – 1 komad, 220
μF – 1 komad, 2200 μF – 1 komad.
o Keramički: 3'3 nF – 1 komad, 100 nF – 4 komada, 1 µF – 1 komad.
o Poliesterski: 10 nF – 1 komad.
• Svjetleće diode: crvena - 4 komadi, bijela – 1 komad.
• Diode: FR107 – 6 komada.
• Zener diode: 2'9 V – 1 komad, 3'9 V – 1 komad, 5'1 V – 1 komad, 6'8 V – 1 komad.
• Žaruljica: 12 V, 5 W – 1 komad.
• Piezo zujalo: DB-E268 – 1 komad.
• Tipke: 4 komadi.
• Tranzistori: npn BD135 – 1 komad, pnp BD136 – 1 komad.
• Fotootpor: LDR – 1 komad.
• Termistor: NTC – 1 komad.
• Stabilizator napona: 7805 – 1 komad.
• Operacijsko pojačalo: LM358N – 2 komada.
• Timer: NE555 – 1 komad.
• Schmittov okidač: 74HC14 – 1 komad.
• Nei vrata: 74HC00 – 1 komad.
• Neili vrata: 74HC02 – 1 komad.
• I vrata: 74HC08 – 1 komad.
• Ili vrata: 74HC32 – 1 komad.
• Dvojiški brojač: 74HCT93 – 1 komad.
• Prototipna pločica (protoboard): mala ZSB110 – 1 komad.
• Priključak za 9 V bateriju - 1 kom.
• Povećalo za elektroniku – 1 komad.
• Vezna žica – 1,5 m.
• Kutija za elemente – 1 komad.

Slovar elektrotehničkih izraza

Pošto je elektronika dio elektrotehnike, u gradivu ćemo koristiti elektrotehničke izraze.
Primjeri su navedeni kao:
• otpornik – ime elementa,
• otpor – svojstvo elementa (otpornika),
• kapacitet – svojstvo elementa (kondenzatora).
• f – oznaka za frekvenciju.

1
1 Sklop stabilizatora napona
1.1 Zadatak
Na prototipnoj pločici ćemo sastaviti sklop koji će nam osigurati stabilni napon od +5 V.

1.2 Pribor
Baterija 9 V, nastavak za spajanje baterije, prototipna pločica, stabilizator napona IC1 7805,
kondenzator C1 = 100 nF, dioda D1, vezne žice, voltmetar.

Slika 1: S lijeva na desno su prikazani: prototipna pločica, stabilizator napona 7805, keramički
kondenzator C = 100 nF i dioda

1.3 Shema i princip rada

Stabilizator napona 7805 nam u idealnom pogledu osigurava stabilan napon +5 V. Na slici 2
vidimo shemu sklopa stabilizatora napona kojeg napajamo sa bar 7 V istosmjernog napona.
Može se koristiti baterija od 9 V ili AC DC adapter. Dioda D1 na priključku (IN) stabilizatora
napona sprečava pogrešno spajanje polariteta koje bi uništilo stabilizator napajanja.
Kondenzator C1 na priključku 3 (OUT) sprečava nestajanje napona. Ukoliko za napajanje spojeva
ne želimo koristiti sklop sa slike 2 možemo koristiti sklop za napajanje eProKit-PS1 prikazan na
slici 35 (prilog).

Slika 2: Shema sklopa stabilizatora napona

2
1.4 Upute za izvođenje vježbe
Pogledajmo sliku 3 koja prikazuje sklop sa sheme na slici 2 izveden na prototipnoj pločici.

Slika 3: Sklop 9 V baterije i stabilizatora napona

Slika 4: Način na koji su spojene rupe (kontakti) na prototipnoj pločici

1.5 Mjerenje i analiza

Izmjerimo napon na ulazu a potom na izlazu stabilizatora napona. Vrijednosti zapišemo u donju
tablicu (tablica 1).
Tablica 1: Mjerenje napona na ulazu i izlazu stabilizatora napona
Mjereno Napon U[V]
Ulaz stabilizatora napona
Izlaz stabilizatora napona
Razlika napona na ulazu i izlazu

Dopuni
Napon na ulazu stabilizatora napona je _____ V i jednak je kao na _________________. Napon
na izlazu stabilizatora napona je _____ V i koristimo ga za _________________ sklopa.

3
2 Mjerenje električne struje i serijski/paralelni spoj otpora
2.1 Zadatak
Na prototipnoj pločici napravi spoj kod kojeg možemo izmjeriti struju koja teče kroz otpornik.
Na prototipni pločici napravi serijski spoj dvaju otpora i izmjeri struju koja teče kroz otpornike.
Na prototipni pločici napravi paralelni spoj dvaju otpora i izmjeri struju koja teče kroz otpornike.

2.2 Pribor
Izvor napona od 5 V, prototipna pločica, otpornik: 1 kΩ - 2 komada , vezne žice, ampermetar.

Slika 5: Dva otpornika s otporom 1 kΩ

2.3 Shema i princip rada

Na prototipnoj pločici ćemo izvesti tri spoja. Najprije serijski spojimo otpornik i ampermetar (a).
Slijedeći spoj će se sastojati od dva serijski spojena otpornika i ampermetra (b). Treći spoj će biti
paralelni spoj dvaju otpora i ampermetra (c). Pogledajmo donju shemu. U svim slučajevima ćemo
izmjerene vrijednosti zapisati u tabelu 2.

Slika 6: Sheme spojeva s otpornicima i mjerenje električne struje

4
2.4 Upute za izvođenje vježbe
Pogledajmo spoj sheme a na slici 7, potom pa slike serijskog i paralelnog spoja otpornika (slika 8 i
slika 9).

Slika 7: Spoj otpora i ampermetra (ampermetar je priključen na sive žice)

Slika 8: Serijski spoj dvaju otpornika i ampermetra

Slika 9: Paralelni spoj dvaju otpornika i ampermetra

5
2.5 Mjerenje i analiza
U tabelu 2 upišemo sve izmjerene vrijednosti, potom pa izračunamo otpor spoja. Za napon U
uzimamo napon koji smo izmjerili na izvoru napona.
Tablica 2: Izmjerena struja kroz različito spojene otpornike
Spoj Struja I[A] 𝐔
Otpor R[Ω]: 𝐑 = 𝐈
Spoj a – struja kroz otpornik
Spoj b – struja kroz serijski spojene otpornike
Spoj c – struja kroz paralelno spojene otpornike
Spoj b – struja kroz serijski spojene različite
otpornike
Spoj c – struja kroz paralelno spojene različite
otpornike

Pokušaj provjeriti ispravnost formula za izračun nadomjesnog otpora serijski(1) i paralelno(2)

spojenih otpora.
𝐑 = 𝐑𝟏 + 𝐑𝟐 (1)
𝟏 𝟏 𝟏
= + (2)
𝐑 𝐑𝟏 𝐑𝟐
Tablica 3: Izračun nadomjesnog otpora gornjih spojeva
Serijski spoj R nadomjesni Paralelni spoj R nadomjesni
R1 = R2 = 1 kΩ R1 = R2 = 1 kΩ
R1 = 1 kΩ, R2 = 100 Ω R1 = 1 kΩ, R2 = 100 Ω

Usporedimo izmjerene i izračunane vrijednosti otpora spoje te odgovorimo na slijedeća pitanja:

Da li su jednadžbe za izračun nadomjesnog otpora točne? DA NE MOŽDA

Zašto je došlo do razlika između izmjerenih i izračunatih vrijednosti?
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________

2.6 Dodatni zadaci

U spoju na shemi b na mjesto otpornika R1 stavimo otpornik s otporom od 100 Ω te izmjerene
vrijednosti zapišemo u v tabelo 2. Isto ponovimo sa shemom c.
Što se događa sa nadomjesnim otporom spoja pri serijskom a što pri paralelnom spoju za razliku
od slučaja kada smo koristili dva jednaka otpornika? _______________________________
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________

6
3 Mjerenje električne struje kroz fotootpornik
3.1 Zadatak
Na testnoj pločici spojiti strujni krug u kojem ćemo mjeriti struju kroz otpornik.

3.2 Pribor
Izvor napona 5 V, testna pločica, fotootpornik, spojne žice, ampermetar.

Slika 10: Fotoupornik

3.3 Shema i princip rada

Fotootpornik je otpornik kojemu se otpor mijenja sa promjenom osvjetljenja.
Shema strujnog kruga je na slici 11.

Slika 11: Shema strujnog kruga sa fotootpornikom i ampermetrom

3.4 Upute za vježbu

Strujni krug je jednak kao i u zadatku 2a, samo se umjesto otpornika koristi fotootpornik.
Da bi saznao kakav utjecaj svjetlost ima na fotootpornik treba učiniti sljedeće. Strujni krug
postavi na dnevnu svjetlost čime ćeš osigurati stalnu osvjetljenost i izmjeri struju. Vrijednost
upiši u tablicu 4. Ponovi mjerenja struje kada je fotootpornik pokriven prvo sa jednim, a zatim sa
dva i tri bijela papira.

7
3.5 Mjerenja i analiza
Ispuni tablicu. Kod računanja otpora uvrštava se napon U = 5 V.
Tablica 4: Promjene vodljivosti/otpora u ovisnoti o osvjetljenosti fotootpornika
Osvjetljenost fotootpornika Struja I[A] 𝐔
Otpor [𝐑 = 𝐈 ]

Nepokriven – dnevna svjetlost

Pokriven s jednim bijelim listom papira
Pokriven s dva bijela lista papira
Pokriven s tri bijela lista papira
…

Nastaviti možemo sa različitim bojama papira, različitim debljinama…

Zaključci i odgovori
Ako se fotootpornik umjesto bijelim prekrije crnim listom papira, otpor fotootpornika se
____________________ (smanjuje, povećava, ostaje isti, ne možemo znati). Ukratko objasni.
__________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
Ako se fotootpornik jače osvjetljava, njegov otpor se________________________ (smanjuje,
povećava, ostaje isti).

3.6 Dodatni zadaci

Zamijeni fotootpornik na slici 11 sa termistorom. Odredi njegov otpor na sobnoj temperaturi.
Zatim povećavaj temperaturu (stavi termistor u šaku) i otkrij što se događa sa njegovim otporom.
Zabilježi zaključke.
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________

8
4 Mjerenja napona i djelitelj napona
4.1 Zadatak
a. Na testnoj pločici sastavi djelitelj napona iz dva otpornika.
Na testnoj pločici sastavi djelitelj napona s potenciometrom.
Na testnoj pločici sastavi djelitelj napona iz otpornika i fotootpornika.

4.2 Pribor
Izvor napona 5 V, testna pločica, otpornici: 1 kΩ - 2 komada, 10 kΩ, 330 Ω i 3,3 kΩ,
potenciometar, fotootpornik, spojne žice, voltmetar.

Slika 12: Sa lijeva na desno - potenciometar i njegovi priključci, njegovo postavljanje na testnu pločicu i
shema potenciometra

4.3 Shema i princip rada

Na slici 13 su prikazane sheme djelitelja napona (sa lijeva na desno) iz a) dva otpornika, b) s
potencimetrom i c) otpornika i fotootpornika.

Slika 13: Djelitelji napona

9
Upute za vježbu

Spoji sve tri gornje sheme i bilježi napon na voltmetru.

Kod zadatka a izmjeri napon na otporniku R1 = 1 kΩ. Zatim zamijeni otpornik R1 sa 330 Ω, i
nakon toga sa 3,3 kΩ. Vrijednosti upiši u tablicu 5.
Kod zadatka b podesi potenciometar tako da napon bude 2 V, zatim 3 V i na kraju 4 V. Priključke
potenciometra možeš pogledati na slici 12.
Kod zadatka c, gdje je potrebno sastaviti djelitelj napona iz otpornika i fotootpornika, mijenjaj
osvjetljenost fotootpornika (dnevna svjetlost, pokriven s jednim bijelim listom papira, zatim s
dva i tri) i čitaj vrijednosti napona na voltmetru. Vrijednosti zapiši u tablicu 6.

4.4 Mjerenja i analiza

a. Zapiši zaključke i odgovori na pitanja
Tablica 5: Tablica, ki prikazuje napon na uporu R1, glede na vezavo pod nalogo a
Spoj Napon na R1 U[V]
R1 = R2 = 1 kΩ
R1 = 330 Ω, R2 = 1 kΩ
R1 = 3,3 kΩ, R2 = 1 kΩ

Kada mjerimo napon na dva serijski povezana otpornika, napon je najveći na

________________ (najmanjem, najvećem) otporniku. Takav spoj otpornika se naziva
______________________.

b. Zaokruži točan odgovor.

Da li je moguće pomoću potenciometra podešavati proizvoljan napon od 0 V do napona
napajanja na priključku 2? Da Ne

Na što je potrebno paziti kada spajamo potenciometar kao djelitelj napona? Slika 13.
A Da nije jako osvjetljen.
B Da ne zamijenimo napajanje na priključcima 1 i 3, jer može doći do kratkog spoja.
C Da na priključak 2 ne spajamo napajanje, jer može doći do kratkog spoja.
D Kod spajanja potenciometra nije potrebno paziti jer su svi priključci jednako vrijedni.

c. Zapiši zaključke i odgovori na pitanja

Tablica 6: Promjene napona na fotootporniku u ovisnosti o osvjetljenosti
Osvjetljenost fotootpornika Napon na fotootporniku U[V]
Dnevna svjetlost
Pokriven s jednim bijelim listom papira
Pokriven s dva bijela lista papira
Pokriven s tri bijela lista papira

Napon na fotootporniku pada kada se osvjetljenost fotootpornika ___________________

(smanjuje, povećava, ostaje ista). Otpor fotootpornika se tada __________________
(smanjuje, povećava, ostaje isti).

10
4.5 Dodatni zadaci
U čemu je razlika između sheme na slici 14 i sheme c na slici 13?
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________

Slika 14: Malo drugačija shema djelitelja napona s otpornikom i fotootpornikom

11
5 Upozoravajuće svjetlo za smanjenu osvijetljenost prostora
5.1 Zadatak
Na prototipnoj pločici sastavi sklop koji će upaliti svjetlo kad se smrači.

5.2 Pribor
Izvor napona 5 V, prototipna pločica, otpornici: 10 kΩ i 330 Ω, potenciometar, fotootpornik,
svjetleća dioda, IC: LM358N, vezne žice, voltmetar.

Slika 15: Lijevo slika svjetlećee diode, desno integrirani sklop LM358N s numeriranim pinovima

5.3 Shema i princip rada

Komparator napona uspoređuje napon na fotootporniku (LDR - Light Dependent Resistor) s
ručno postavljenim graničnim (referentnim) naponom koji je određen pomoću potenciometra i
odabran u odnosu na osvijetljenost. Kad osvijetljenost fotootpornika padne ispod te vrijednosti
komparator napona uključuje svjetleću diodu koja zasvijetli. Shema sklopa je na slici 16.

Slika 16: Shema komparatorja napona

12
5.4 Upute za izvođenje vježbe
Za sastavljanje sklopa upotrijebi shemu na slici 17, iz koje je jasno da moraš napajati integrirani
sklop LM358N ako želiš da radi. Na ovom mjestu treba upozoriti da se takva shema rijetko koristi
jer se napajanje integriranog sklopa obično ne crta, makar je za rad sklopa nužno. Obratimo
pažnju i na numeraciju izvoda tj. pinova (slika 15). Povezivanje na prototipnoj pločici možemo
pogledati na slici 18.

Slika 17: Shema komparatora napona s napajanjem integriranoga sklopa LM358N

Slika 18: Povezivanje komparatora napona s napajanjem

13
5.5 Mjerenje i analiza
Potenciometar okreni na sredinu, izmjeri napon na njemu i zapiši ga u tablicu 7. Sada mijenjaj
osvijetljenost na fotootporniku, tako da na njega polažeš bijele listove papira, pri čemu položaj
potenciometra ne mijenjaš. Ispuni tablicu 7.
Tablica 7: Promjena napona na fotootporniku u odnosu na njegovu osvijetljenost
Osvijetljenost fotootpornika Uvh+[V] Uvh-[V] Uiz[V] Svjetleća dioda svijetli [DA/NE]
Dnevna svjetlost
Pokriješ s 1 listom papira
Pokriješ s 2 lista papira
Pokriješ s 3 lista papira
Legenda:
Uvh+ – napon s djelila napona
Uvh- – napon s potenciometra
Uiz – napon na izlazu komparatora napona

Dopuni
Kad je napon Uvh+ na neinvertirajućem priključku komparatora napona veći od napona Uvh- na
invertirajućem priključku komparatora napona, napon na izlazu je _______________ i svjetleća
dioda ____________________ (svijetli, ne svijetli). Obrnuto vrijedi, kad je napon Uvh+ na
neinvertirajućem priključku komparatora napona manji od napona Uvh- na invertirajućem
priključku komparatora napona, tada je napon Uiz na izlazu komparatora napona
_______________ i svjetleća dioda ________________ (svijetli, ne svijetli).

5.6 Dodatni zadaci

Promjena 1: Kakav je napon na izlazu ako zamijeniš negativni i pozitivni priključak komparatora
napona (slika 18)?
Imaš konstantnu osvijetljenost sklopa. Zavrti potenciometar tako da svjetleća dioda promijeni
stanje.

Slika 19: Na komparatoru napona su zamijenjeni negativni i pozitivni priključak

14
Promjena 2: Kakav napon očekujemo na izlazu ako u sklopu zamijeniš samo položaje otpornika i
fotootpornika u djelilu napona (slika 20)?
Potenciometar postavi na sredinu. Mijenjaj osvijetljenost sklopa tako da svjetleća dioda
promijeni stanje. Onda zavrti potenciometar malo u lijevo i mijenjaj osvijetljenost. Isto ponovi
još jednom s potenciometrom koji je okrenut malo u desno. Što zaključuješ? Što postižeš
mijenjanjem napona na potenciometru?

Slika 20: Na komparatoru napona su u djelilu napona zamijenili mjesta otpornik i fotootpornik

15
6 Upozoravajuće titrajuće svjetlo
6.1 Zadatak:
a. Na prototipnoj pločici sastavi astabilni multivibrator na osnovi Schmittovog okidnog sklopa
7414.
Odredi jednadžbu za ovisnost perioda titranja o vrijednostima R i C.
Sastavi oscilator s ručno podesivom frekvencijom titranja.

6.2 Pribor:
Izvor napona 5 V, prototipna pločica, otpornici: 330 Ω - 2 komada, 5.1 kΩ - 1 komad, 10 kΩ - 1
komad, 33 kΩ - 2 komada, 100 kΩ - 1 komad, potenciometar, fotootpornik, kondenzatori: 33 uF
- 1 komad; 100 uF - 1 komad, IC: 74HC14, svjetleća dioda – 2 komada, vezne žice, voltmetar,
štoperica.

Slika 21: Lijevo na slici je integrirani sklop 74HC14 na prototipnoj pločici i numeracija nožica, desno
je simbol NE logičkog sklopa (invertora) s histerezom (Schmittov okidni sklop)

6.3 Shema i princip rada

Astabilni multivibrator na izlazu periodički mijenja dvije razine napona. Izvedba sa Schmittovim
okidnim sklopom 74HC14 između oznake Vosc i oznake nultog potencijala mijenja stanje logičke
0 (oko 0 V) i logičke 1 (napon napajanja, obično oko +5 V). Shema spoja je na slici 22.

Slika 22: Shema astabilnog multivibratora sa Schmittovim okidnim sklopom

16
6.4 Upute za izvođenje vježbe
Spoji po shemi na slici 23. Ne zaboravi da je potrebno integrirane sklopove također napajati,
stoga spoji nožicu 7 na GND i nožicu 14 na 5 V.

Slika 23: Shema astabilnog multivibratora sa svjetlećim diodama

Pri spajanju si možemo pomoći sa slikom 24 iz koje je vidljivo da je u integriranom sklopu šest NE
logičkih vrata s histerezom.

74HC14

Slika 24: Prikaz »unutrašnjosti« integriranog sklopa 74HC14

17
6.5 Mjerenje i analiza
Trajanje perioda titranja 𝑡𝑝 ovisi o umnošku 𝑅𝐶 po jednadžbi: 𝑡𝑝 = 𝑘 ∙ 𝑅𝐶
Pretpostavimo da umnožak RC ima mjernu jedinicu sekunda. Kakvu mjernu jedinicu onda ima
konstanta k?
____________________________________________________________________________

Ispuni tablicu mjerenja trajanja perioda.

Tablica 8: trajanje perioda u ovisnosti o otporu i kapacitetu
R [kΩ] C [μF] RC [s] tp [s]
3,3 220
5,1 220
10 220
33 220
100 220
100 33
330 33
100 10
330 10
1000 10

Vrijednosti iz tablice unesi u donji graf:

10

6
tp

0
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
RC

Odredi koeficijent k koji se nalazi u jednadžbi ovisnosti trajanja perioda o umnošku RC!

18
6.6 Dodatni zadaci
Uporaba fotootpornika
Umjesto otpornika R spoji fotootpornik. Ispuni tablicu 9.
Tablica 9: Promjena perioda titranja u ovisnosti o osvijetljenosti fotootpornika
Osvijetljenost fotootpornika tp [s]
Dnevna svjetlost
Pokriješ s 1 listom papira
Pokriješ s 2 lista papira
Pokriješ s 3 lista papira

Kako period titranja ovisi o osvijetljenosti fotootpornika?

_______________________________________________________________________________

Uporaba potenciometra
Upotrijebi potenciometar za izradu oscilatora s ručno podesivom frekvencijom. Umjesto
otpornika R1 (slika 23) stavi spoj otpornika i potenciometra na slici 25. Pokušaj izabrati takve
elemente da možeš podesiti titranje koje je vidljivo prostim okom, a potom okretanjem
potenciometra promijeni brzinu titranja sve dok više ne možeš vidjeti titranje.

Slika 25: Shema spoja otpornika i potenciometra kao otpornika

Što bi se dogodilo ako bi spojili potenciometar kao otpornik bez dodatnoga 1 kΩ otpornika, i
onda pomaknuli priključak 2 krajnje lijevo prema priključku 1 na potenciometru? Zaokruži
pravilne odgovore.
A Ništa.
B Potekla bi velika struja.
C Kratki spoj.
D Tekla bi mala struja.
E Uništenje potenciometra.

19
7 Sklop pamti prethodno smanjivanje osvijetljenosti
7.1 Zadatak
Načini sklop kod kojeg se s jednom tipkom uključuje svjetleća dioda, a s drugom se isključuje.
Primjer: Želiš znati da li te je netko posjetio kada te nije bilo kod kuće. Jednu ćeš tipku postaviti
ispod otirača, a s druga će biti u stanu. Posjetitelj će s prvom tipkom uključiti svjetleću diodu, a s
drugom u stanu ti ćeš je isključiti.
Načini sklop, koji će zapamtiti promjenu osvijetljenosti, iako će se osvijetljenost nakon nekog
vremena vratiti na prethodnu razinu. S tipkom se briše stanje na izlazu.

7.2 Pribor
Izvor napona za 5 V, eksperimentalna pločica, otpornici: 330 Ω - 2 komada, 1 kΩ - 3 komada,
potenciometar, foto-otpornik, IC: 74HC02, svjetleća dioda – 2 komada, tipka, 2 komada, spojne
žice, voltmetar.

Slika 26: Lijevo je fotografija integriranog sklopa 74HC02, a desno je preporuka za postavljanje
tipke na eksperimentalnoj pločici (koristimo priključke na jednoj strani).

7.3 Shema i djelovanje

Sastavljamo sklop za pamćenje, koji nazivamo R-S bistabil. Spajanje vrši po shemi na slici 27.
Samostalno pokušaj zaključiti, koja tipka ima funkciju uključivanja, a koja isključivanja.

Slika 27: Shema sklopa za pamćenje

20
7.4 Upute za izvođenje vježbe
Svjetleća dioda R-S bistabila treba zasvijetliti kada padne osvijetljenost na foto-otporniku ispod
granične vrijednosti. Svijetliti treba tako dugo, dok ne pritisnemo tipku T1, iako se osvijetljenost
u nekom trenutku vrati iznad granične vrijednosti. Želimo li da sklop pamti određeno stanje,
moramo spojiti ulaz set na izlaz komparatora napona. Stanje R-S bistabila resetiramo s tipkom
T1. Shema je prikazana na slici 28.

Slika 28: Sklop koji pamti smanjivanje osvjetljenosti

7.5 Mjerenja i analiza

Tablica 10: Tablica istinitosti za R-S
bistabil
R (T1) S (T2) Q
0 0

Slika 29: Simbol R-S bistabila 1 0

0 0

0 1

0 0

7.6 Dodatni zadaci

Možda želiš da bi te sklop upozorio na smanjivanje osvijetljenosti ispod određene vrijednosti s
zvukom. U tom slučaju upotrijebi piezo zujalo. Spoji ga na izlaz R-S bistabila i 0 V. Nacrtaj shemu
cijelog sklopa. Kao pomoć neka ti služi shema na slici 28.

21
8 Žaruljica kao signalno svjetlo
8.1 Zadatak
Načini sklop, koji će te upozoriti na smanjivanje osvjetljenja s jačim izvorom svjetla. Na izlazu
komparatora napona neka svijetli žaruljica.

8.2 Pribor
Izvor napona za 5 V, eksperimentalna pločica, otpornici: 330 Ω - 2 komada, 1 kΩ - 1 komad,
potenciometar, foto-otpornik, IC:LM358, žaruljica, svjetleća dioda, npn tranzistor BD135, spojne
žice, voltmetar.

Slika 30: Žaruljica, postavljena u eksperimentalnu pločicu

8.3 Shema i opis rada

Na izlaz komparatora napona spojiti ćemo žaruljicu. Foto-otpornik zasjenimo (prekrijemo rukom)
i promatramo što se događa s žaruljicom. Spajamo dakle po shemi (slika 31).

Slika 31: Na izlazu komparatora napona je žaruljica

22
8.4 Upute za izvođenje vježbe
Sklop očito ne radi. Provjeri da li sklop radi bez žaruljice. Umjesto žaruljice veži zaštitni otpornik i
svjetleću diodu.
Sklop sa svjetlećom diodom radi, dakle možemo zaključiti da je problem u tome što komparator
napona ne može dati dovoljno jaku struju. Da bi žaruljica radila , upotrijebiti ćeš tranzistor kao
prekidač. Na izlaz komparatora napona spoji bazu tranzistora (b) ,označeno na slici 32 sa Uvh.
Na kolektor (c) priključimo žaruljicu i napajanje +5 V, a na emiter (e) spojimo 0 V (slika 32).

Slika 32: Lijevo je spajanje npn tranzistora i žaruljice, a desno je fotografija npn tranzistora BD135 s
označenim priključcima.

Slika 33 predstavlja cijelu shemu sklopa.

Slika 33: Shema komparatora napona i priključivanje tranzistora

23
8.5 Zaključak i analiza
Izmjeri jakost struje na izlazu komparatora napona i struju kroz tranzistor. Što si zaključio?
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
Što bi mogao priključiti na takav način, da bi se u slučaju preniske temperature počelo grijati? Što
bi tada upotrijebio umjesto foto-otpornika?
_____________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________

Žaruljica, vezana na izlaz komparatora napona ne svijetli , jer nema dovoljne jakosti struje. Zbog
toga vežemo na izlaz komparatora tranzistor, koji djeluje kao prekidač. Kada kroz bazu
tranzistora poteče minimalna struja, tranzistor se »otvori«, kroz njega će poteći veći iznos jakosti
struje i žaruljica zasvijetli.

8.6 Dodatni zadaci

Na sklopu koji je na slici 33 , neka svijetli žaruljica prema foto-otporniku. U prostoriji treba biti
dovoljno tamno. Što si zaključio?
_______________________________________________________________________________

Kako načiniti ''čudan'' sistem? Načini sklop, koji će uključiti žaruljicu, kada je svjetlo, a isključiti je
kada je mrak. Kada žaruljica svijetli približi je foto-otporniku, a zatim s dlanom za trenutak prekini
svjetlosni snop. Da li žaruljica svijetli? Zatim s drugim izvorom svjetla na trenutak osvijetli foto-
otpornik. Zapiši tvoja opažanja.
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________

24
9 Upoznaj logička vrata
9.1 Zadatak
a. Sastavi sklop s logičkim vratima I i popuni tablicu istinitosti.
b. Sastavi sklop s logičkim vratima ILI i popuni tablicu istinitosti.
c. Sastavi sklop s logičkim vratima NI i popuni tablicu istinitosti.
d. Sastavi sklop s logičkim vratima NILI i popuni tablicu istinitosti.

9.2 Pribor
Izvor napona za 5 V, eksperimentalna pločica, otpornici: 330 Ω - 1 komad, 1 kΩ - 2 komada,
IC:74HC00 1 kom, 74HC02 – 1 kom., 74HC08 – 1kom., 74HC32 – 1kom., svjetleća dioda , spojne
žice, voltmetar.

9.3 Shema i opis rada

Spojimo prema shemi na slici 34 i s tipkama ispitamo rad sklopa.

Slika 34: Shema spajanja logičkih vrata I

9.4 Upute za izvođenje vježbe

Prema gornjoj shemi (slika 31) izvedi spajanje svih sklopova. Najprije upotrijebi integrirane
sklopove s logičkim vratima I, a zatim integrirani sklop s logičkim vratima zamjeni s ILI, NI i NILI.
Ne zaboravi na napajanje integriranih sklopova. Na nožicu 7 spoji GND, a na nožicu 14 spoji +5 V.
Kada pritisneš tipku T1 ili T2, na ulaz logičkih vrata dovodiš stanje logičke jedinice (+5 V). Ako tipka
nije pritisnuta, tada je na ulazu logička nula (0 V). Ispuni sve 4 tablice.

25
9.5 Zaključak i analiza
a. Ispuni tablicu istinitosti za vrata I.
Tablica 11: Tablica istinitosti logičkih vrata I
T1 T2 Q
0 0
0 1
1 0
1 1

b. Ispuni tablicu istinitosti za vrata ILI.

Tablica 12: Tablica istinitosti logičkih vrata ILI
T1 T2 Q
0 0
0 1
1 0
1 1

c. Ispuni tablicu istinitosti za vrata NI

Tablica 13: Tablica istinitosti logičkih vrata NI
T1 T2 Q
0 0
0 1
1 0
1 1

d. Ispuni tablicu istinitosti za vrata NILI.

Tablica 14: Tablica istinitosti logičkih vrata NILI
T1 T2 Q
0 0
0 1
1 0
1 1

9.6 Dodatni zadaci

e. Želiš da se svjetleća dioda neprekidno uključuje i isključuje, ali postoje dva uvjeta bez kojih se
to neće dogoditi. To su pritisnuta tipka i tamna prostorija. Ako je u prostoriji svjetlo ili kada
tipka nije pritisnuta svjetleća dioda se ne gasi i pali. Pokušaj nacrtati shemu sklopa.

f. U kući imaš alarmni sustav. Alarm se uključuje s prekidajućim zvukom kada nepozvan gost
uđe kroz glavna vrata ili kada otvori jedan od 3 prozora u prizemlju. Nacrtaj shemu sklopa.

26
10 Prilog

Slika 35: Napajanje eProKit-PS1, koj eje razvijeno za uporabu u izbornom predmetu elektronikas
robotikom

Slika 36: Zbirka za elektroniku eProKit-El1

27