Broj 1, godina 2010

Stranice 1-15

Proraun prikljuaka u reetkastim elinim nosaima prema Eurokod normama

PRORAUN PRIKLJUAKA U REETKASTIM ELINIM NOSAIMA PREMA

EUROKOD NORMAMA
Iva Kneevi
Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku, Graevinski fakultet Osijek, student

Milijana Mikolin
Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku, Graevinski fakultet Osijek, dipl.ing.gra.

Damir Markulak
Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku, Graevinski fakultet Osijek, prof.dr.sc.

Saetak: U radu se obrauje kodificirani proraun prikljuaka reetkastih elinih nosaa prema [1] i [2]. Pravila
iz [1] koja se odnose na zavarene prikljuke u elinim reetkastim nosaima su specifina i vrijede u vrlo
ogranienim uvjetima, stoga se daje prikaz tih ogranienja te postupak dokaza otpornosti prikljuaka. Na
numerikom primjeru reetkastog nosaa od upljih kvadratnih profila s direktnim zavarivanjem tapova ispune
na pojasne tapove, ilustrirana je primjena pravila danih u [1].
Kljune rijei: model, proraun prikljuaka, reetkasti nosa, uplji pravokutni profili
Abstract: This article presents codified design of joints in steel truss girders, according to [1] and [2]. Rules in [1]
which refers on welded joints in steel truss girders are specific and valid in very limited conditions. Therefore, it is
given a review of those limitations and the procedure of calculation of joint resistance. The application of rules
given in [1] is ilustrated on numerical example of steel truss girder, which consists of rectangular hollow sections
with direct welding braces members on members of chord.
Key words: model, joints design, truss girder, rectangular hollow sections

Kneevi, I; Mikolin, M; Markulak, D

Broj 1, godina 2010

Stranice 1-15

Proraun prikljuaka u reetkastim elinim nosaima prema Eurokod normama

Openito

Reetkasti nosai su nastali iz tenje optimalizacije utroaka materijala uz istovremeno visoko iskoritenje
konstrukcije. Reetkasti nosai sastoje se od pojasnih tapova (gornji i donji pojas) te tapova ispune (dijagonala
i/ili vertikala) i predstavljaju konstrukcije koje su racionalne za velike raspone i/ili vea optereenja.
Klasini proraunski model reetkastih nosaa podrazumijeva zglobne veze na mjestima spojeva, tj.
pretpostavlja se da su tapovi reetke izloeni samo djelovanju uzdunih sila. Takav pristup znatno olakava
provedbu prorauna pa je njegova primjena vrlo rairena u praksi. Meutim, u stvarnosti se veze izmeu tapnih
elemenata reetkastih nosaa najee izvode kruto (to posebno vrijedi za zavarene spojeve), a ujedno se
javljaju i esta odstupanja od centrinog spajanja, to zbog fizike nemogunosti ostvarivanja potpuno centrinih
veza, to zbog pojednostavljivanja same izvedbe konstrukcije. Zbog nemogunosti ostvarenja potpuno centrinih
veza dolazi do dodatnih naprezanja u tapovima reetke (tzv. sekundarna naprezanja). Poseban utjecaj na
ponaanje reetke mogu imati prikljuci izmeu elemenata pa je vrlo bitno procijeniti njihov utjecaj na globalno
ponaanje konstrukcije. Pretpostavljanje zglobnih veza na mjestu spojeva tapova reetkastih nosaa vodi do
pitanja imaju li kritini dijelovi reetkastih nosaa (elementi ili prikljuci) dovoljnu duktilnost za ostvarenje te
pretpostavke. Potrebni rotacijski kapacitet elemenata moe se postii preko ograniavanja vitkosti tapova
reetkastih nosaa, gdje posebice treba voditi rauna o vitkosti tlanih tapova. Takoer je bitan i relativan odnos
visina izmeu spojenih elemenata zbog sekundarnih naprezanja. Kada postoji dovoljan rotacijski kapacitet i ako
se ekscentricitet nalazi unutar propisanih granica prema [1]:
0,55 h0 e 0, 25 h0

(1)

gdje je h0 visina upljeg kutijastog profila pojasnog tapa u ravnini reetke, tada se sekundarna naprezanja
nastala od momenata savijanja (zbog postojanja krutih, a ne zglobnih veza) mogu zanemariti u proraunima.
Za ilustraciju kodificiranog prorauna prikljuaka u ovom radu su odabrane zavarene reetkaste
konstrukcije izraene od upljih kvadratnih profila, to je esto konstrukcijsko rjeenje u praksi. Razlikuju se
prikljuci u kojima je ekscentricitet izazvan razmakom izmeu tapova, prikazani na slici 1a, i prikljuci s
ekscentricitetom koji je nastao od preklapanja tapova, prikazani na slici 1b. Spojevi s meusobnim
preklapanjima imaju veu krutost, ali se, zbog same jednostavnosti izvedbe zavarenih spojeva, ee izvode
spojevi s razmacima izmeu tapova.

Slika 1a - K prikljuak s razmakom

Kneevi, I; Mikolin, M; Markulak, D

Slika 1b - K prikljuak s preklopom

Broj 1, godina 2010

Stranice 1-15

Proraun prikljuaka u reetkastim elinim nosaima prema Eurokod normama

Oznake
Ai

- povrina poprenog presjeka tapa i (i=0,

1, 2, 3)

bi

- ukupna irina upljeg kutijastog profila

tapa i (i=0, 1, 2, 3) izvan ravnine
reetkastog nosaa

beff
be,ov
be,p

y,0

M5

- efektivna irina spoja izmeu tapa ispune

i pojasnog tapa

- proraunska vrijednost otpornost spoja

izraena preko unutarnje uzdune sile u
tapu i (i=0, 1, 2, 3)

Ni,Ed

- efektivna irina spoja izmeu dva tapa

koja se meusobno preklapaju

- vrijednost unutarnje uzdune sile u tapu i

(i=0, 1, 2, 3)

- duljina projicirane kontaktne povrine tapa

koji nalijee na pojasni tap (preklapajui
tap), slika 1b

- duljina preklopa, mjereno du lica pojasnog

tapa izmeu tapova ispune u K i N
prikljucima, slika 1b

ti

- debljina stijenke upljeg kutijastog profila

tapa i (i=0, 1, 2, 3)

- tablino definirani faktor, EN 1993 1 8,

tablica 7.12

- omjer irina tapova ispune i pojasnog

tapa
- omjer irine pojasnog tapa i dvije njegove
debljine stijenke

- djelotvorna irina pri posminom proboju

stijenke profila
- ekscentricitet koji se javlja u prikljucima

fyi
g

- granica poputanja za tap i (i=0, 1, 2, 3)

- razmak izmeu tapova ispune u K ili N
prikljucima, mjereno izmeu rubova
zavara na tapovima ispune du lica
pojasa (negativna vrijednost razmaka
rezultira preklapanjem tapova), slika 1a

hi

- ukupna visina upljeg kutijastog profila

tapa i (i=0, 1, 2, 3) u ravnini reetkastog
nosaa

- indeksna oznaka, oznaava tapove u

prikljucima: i=0 oznaava pojasni tap,
i=1, 2 ili 3 oznaka za tapove ispuna; u
prikljucima s dva tapa ispune i=1
oznaava tlano optereeni tap, i=2 vlani
tap; u prikljucima s jednim tapom
ispune i=1 bez obzira na tlano ili vlano
optereenje

- omjer visine tapa ispune i irine pojasnog

tapa

- kut izmeu tapova ispune i (i=0, 1, 2, 3) i

pojasnog tapa

- tablino definirani faktor, EN 1993 1 8,

tablica 7.16

ov

0,Ed

Ni,Rd

- omjer naprezanja (kod upljeg kutijastog

profila pojasnog tapa)
f

- indeksna oznaka kod prikljuaka s

preklopom; i oznaava tap ispune koji je
preklopljen, a j tap koji nalijee na tap i
(preklapajui tap)

0,Ed

- omjer preklopa, izraen u postotcima,

ov = ( q p ) 100% 25%
- maksimalno tlano naprezanje u pojasnom
tapu prikljuka

Proraun prikljuaka u reetkastim konstrukcijama prema [1]

Proraun prikljuaka u elinim reetkastim nosaima, detaljno se opisuje u dijelu [1]. Propisi daju metode
prorauna statike otpornosti prikljuaka, izraene preko uzdune sile koju moe prenijeti tap ispune i/ili
momenta savijanja u tapovima, kod ravninskih i prostornih reetkastih nosaa sastavljenih od okruglih,
kvadratnih i pravokutnih upljih profila, te njihovih meusobnih kombinacija.

Kneevi, I; Mikolin, M; Markulak, D

Broj 1, godina 2010

Stranice 1-15

Proraun prikljuaka u reetkastim elinim nosaima prema Eurokod normama

Prema [4] obraene su karakteristine vrste prikljuaka u reetkastim nosaima:

- kod ravninskih reetki K, T, KT, N, X i Y prikljuci

X prikljuak
Y prikljuak

N prikljuak

T prikljuak
KTprikljuak

K prikljuak

Tablica 1 - Tipovi prikljuaka u ravninskim reetkama sa upljim profilima

- kod prostornih reetki DK, KK, TT, DY i XX prikljuci

TT prikljuak
XX prikljuak

KK prikljuak

X prikljuak
DY prikljuak

DK prikljuak

Tablica 2 - Tipovi prikljuaka u prostornim reetkama sa upljim profilima

Kneevi, I; Mikolin, M; Markulak, D

Broj 1, godina 2010

Stranice 1-15

Proraun prikljuaka u reetkastim elinim nosaima prema Eurokod normama

Propisi openito preporuuju da zavari budu iste ili bolje kvalitete od spojenih elemenata zbog izbjegavanja
lomova na samim mjestima zavara. Daju i ogranienja debljina stijenki upljih poprenih presjeka: za najmanju
debljinu ogranienje je 2,5 mm, a najvea debljina za pojasne tapove se ograniava na 25 mm.
Vrlo su stroga ogranienja u primjeni pravila danih u [1] te se to ovdje posebno izdvaja:
- tlani tapovi reetke moraju zadovoljiti uvjete klasifikacije za klasu 1 ili klasu 2 prema pravilima
klasifikacije za isto savijanje, prema [2]
- prikljuci s preklopom u kojima tapovi imaju razliite irine poprenih presjeka moraju se
preklapati tako da je tap s veom irinom preklopljen tapom s manjom irinom
- kutovi izmeu tapova ispune i pojasnih tapova, te izmeu susjednih tapova ispune moraju biti
vei od 30
- prikljuci s razmakom trebaju imati razmak vei od sume debljina stijenki tapova, mjereno du
lica pojasnog tapa zbog osiguranja izvedbe zavara
- prikljuci s preklopom trebaju zadovoljiti veliinu preklapanja izraenu u postotcima - ne manja
od 25%, preklop treba biti dovoljno velik zbog ostvarenja veze izmeu tapova ispune, tj. radi
prijenosa posmine sile iz jenog tapa u drugi
- ako se u prikljuku s preklopom nalaze tapovi s razliitim debljinama stijenki poprenih
presjeka i/ili razliitim granicama poputanja, tada se preklop mora izvesti tako da se tap s
manjim vrijednostima ti i f yi nalazi iznad tapa s veim karakteristikama.
Posebno vano pitanje je nain utvrivanja nosivosti/otpornosti prikljuaka. Nosivost prikljuaka je izraena
preko maksimalne proraunske otpornosti tapova ispune koja ovisi o uzdunoj sili (u tapu ispune) te
ekscentricitetu te sile u odnosu na sjecite osi tapova prikljuka.
Temeljni modeli za proraun prikljuaka se uglavnom svode na X i K prikljuke, a openito je potrebno
razmotriti put sile u tapovima, ponaanje materijala i raspodjelu krutosti.
U [1] se daju sljedei mogui naini otkazivanja nosivosti prikljuaka u reetkastim konstrukcijama:
- otkazivanje nosivosti lica pojasnog tapa (plastifikacijom)
- otkazivanje pojasnog tapa teenjem, gnjeenjem ili nestabilnou stijenke zbog djelovanja
tlanog tapa ispune
- posmino otkazivanje pojasnog tapa
- posmini proboj stijenke pojasnog tapa (tlanim tapom), pojava pukotine koja dovodi do
odvajanja tapa ispune od pojasa (vlani tap)
- otkazivanje tapa ispune poradi smanjenja efektivne irine (zbog pukotina u zavarima ili u tapu
ispune)
- lokalno izboivanje tapa ispune ili pojasnog tapa na samom mjestu prikljuka.

Numeriki primjer

Na primjeru krovne reetkaste konstrukcije prikazane na slici 3, pokazat e se nain prorauna prikljuaka prema
[1] te ukratko opisati i nain modeliranja u programskom paketu Autodesk Robot [6].

3.1 Nain modeliranja globalnog ponaanja

Vanjska djelovanja su koncentrirane sile, a one su stalnog i promjenjivog djelovanja koja su usklaena s [3],
detaljnije vidi diplomski rad [7]. Kvaliteta elika je S355, a u modelima je pretpostavljeno elastino ponaanje
elika. Materijal za zavarivanje je istih svojstava kao i osnovni materijal te je pretpostavljena dovoljno sigurna
debljina zavara, tako da nije razmatran nain otkazivanja nosivosti preko zavara.
Na slici 3 vidljiv je pretpostavljeni model reetkastog nosaa. tapovi reetkastog nosaa dimenzionirani su
prema [2], detaljan proraun nosivosti tapova se ovdje posebno ne daje jer to nije tema ovog rada (vidi diplomski
rad [7]).

Kneevi, I; Mikolin, M; Markulak, D

Broj 1, godina 2010

Stranice 1-15

Proraun prikljuaka u reetkastim elinim nosaima prema Eurokod normama

Tablica 3 - Mogui naini otkazivanja nosivosti prikljuaka u reetkastim konstrukcijama prema [1]

SMANJENJE EFEKTIVNE
IRINE TAPA

POSMINO OTKAZIVANJE
POJASNOG TAPA

POSMINI PROBOJ STIJENKE;

ODVAJANJE TAPA ISPUNE OD
POJASA

PLASTIFIKACIJA POJASNOG TAPA

UPLJI PRAVOKUTNI PROFILI

Konstrukcija je modelirana varijantno:

model prikljuaka s centrino postavljenim tapovima ispune
model prikljuaka s preklopom tapova ispuna i
model prikljuaka s razmakom izmeu tapova ispuna, u skladu s [1].

Slika 3 - Shematski prikaz reetkastog nosaa

Kneevi, I; Mikolin, M; Markulak, D

Broj 1, godina 2010

Stranice 1-15

Proraun prikljuaka u reetkastim elinim nosaima prema Eurokod normama

Pretpostavljeni model na slici 3 jest model s centrinim sustavom u kojem podrazumjevamo zglobne veze
(to je ujedno i osnovni model za globalni proraun), te takvim modelom dobivamo samo uzdune sile u
tapovima. Eventualna naprezanja od savijanja, tzv. sekundarni momenti savijanja se zanemaruju jer ne utjeu
na ravnoteu.
Modele s preklopima i razmacima smatramo ekscentrinim sustavom te se reetka tada modelira kao
okvirni sustav (veze u vorovima reetke vie nisu zglobne nego krute). Momenti savijanja koji nastaju zbog
ekscentrinog povezivanja tapova reetke u prikljucima se tada ne smatraju sekundarnima, jer mogu utjecati
na vrijednosti dobivenih uzdunih sila u takvom modelu. Meutim, ako se ekscentricitet nalazi unutar ogranienja
danih u izrazu 1, ti momenti se mogu zanemariti.
Kada se pri proraunu modelira i postojanje ekscentriciteta u spojevima, koristi se neki od modela
prikazanih na slici 4.

Slika 4 - Prikaz modela s ekscentrinim vezama

3.2 Proraun karakteristinih prikljuaka

U tablici br 4 je dan pregledni tablini prikaz potrebnih izraza za proraun prikljuaka u odnosu na mogue naine
otkazivanja nosivosti prikljuaka u reetkama, ([1], poglavlje 7.5.2.1 tablice br 7.10 i 7.12).
Prije provedbe prorauna prikljuaka potrebno je odrediti neke geometrijske odnose:
omjer irina tapova ispune i pojasnog tapa

b1 + b2 + h1 + h2
4 b0

(2)

gdje su bi irine upljih kutijastih profila tapova i (i=0, 1, 2, 3) izvan ravnine reetke i hi visine upljih
kutijastih profila tapova i (i=0, 1, 2, 3) u ravnini reetke
omjer irine pojasnog tapa i dvije njegove debljine stijenke

b0
2 t0

(3)

gdje su b0 irina upljeg kutijastog pojasnog profila tapa i t0 debljina stijenke upljeg kutijastog pojasnog
profila tapa.

Kneevi, I; Mikolin, M; Markulak, D

Broj 1, godina 2010

Stranice 1-15

Proraun prikljuaka u reetkastim elinim nosaima prema Eurokod normama

Tablica 4 - Proraun otpornosti karakteristinih prikljuka sa upljim kvadratnim profilima prema [1]
K i N prikljuci

Proraun otpornosti tapa i [i=1 ili 2]

1 plastifikacija lica pojasnog tapa
8,9 kn f y 0 t02
N i , Rd =

t2

t1

b1

b2

h0

M5
3 otkazivanje tapa ispune zbog smanjenja efektivne irine
(pukotina u zavaru ili tapu ispune)
f y 0 t0

t0
b0

N i , Rd =

h2

N i , Rd

t2

t2

2 hi

+ bi + be , p
3 sin i sin i

M5

f yi ti beff + be,ov + ov ( 2 hi 4 ti )
50

M5
4 posmino otkazivanje pojasanog tapa

b2

b2

M5

2 posmini proboj stijenke pojasnog tapa (tlani tap), pojava

pukotine odvajanje tapa ispune od pojasa (vlani tap)
f yi ti ( 2 hi 4 ti + bi + beff )
N i , Rd =

h1

sin i

h0

f y 0 Av
t0
q

N i , Rd =

b0

N 0, Rd =

kn = 1,3

0, 4 n

1,0

Av = ( 2 h0 + b0 ) t0

beff =

3 sin i

M5

( A A ) f + A f 1 VEd
v
y0
v
y0
V pl , Rd
0

2
10 f y 0 t0

bi bi
b0 f yi ti

1
4 g2
1+
3 t02

M5
be, p =

10 t0
bi bi
b0

V pl , Rd =

Av f y 0
3 M 0

Nadalje se daju pregledni tablini prikazi (tablice 5, 6 i 7) potrebnih prorauna prikljuaka za pretpostavljene
modele iz poglavlja 3.1.

Kneevi, I; Mikolin, M; Markulak, D

Broj 1, godina 2010

Stranice 1-15

Proraun prikljuaka u reetkastim elinim nosaima prema Eurokod normama

Tablica 5 - Iskoristivost prikljuaka reetkastog nosaa centrino spojeni tapovi

49,7
6

Reetkasti nosa s centrino spojenim tapovima

PRIKLJUAK 2 (N PRIKLJUAK)
Pojasni tap
tap ispune (tlak)
tap ispune (vlak)
Popreni presjek
80 x 80 x 3,2
50 x 50 x 3,2
50 x 50 x 3,2
Uzdune sile u tapovima [kN]
45,407
58,325
63,185
q
22,30 mm
ov = 31,54 %
p
70,71 mm
0,625

12,5

S355 fy= 355 N/mm2

Kvaliteta materijala
fu= 510 N/mm2
1,00
Parcijalni faktor: M5
3 otkazivanje tapa ispune zbog
smanjenja efektivne irine (pukotina u
t0
zavaru ili tapu ispune)
b0

NRd=121,55 kN

h
2

t2

h1

t1

iskoristivost

b1

Popreni presjek
Uzdune sile u tapovima [kN]
q
p

Kvaliteta materijala

Parcijalni faktor: M5

dijagonalni tap

48,00 %

h2

NRd=67,41 kN

p
q

49,

h0

40

45,0
0

52,00 %

PRIKLJUAK 3 (K PRIKLJUAK)
Pojasni tap
tap ispune (tlak)
tap ispune (vlak)
70 x 70 x 3,2
50 x 50 x 3,2
50 x 50 x 3,2
0,50; 83,826
59,246
63,123
3,28 mm
ov = 4,98 %
65,85 mm
0,714
10,94
S355 fy= 355 N/mm2
fu= 510 N/mm2
1,00
3 otkazivanje tapa ispune zbog
h
smanjenja efektivne irine (pukotina u
zavaru ili tapu ispune)
t1

t2

vertikalni tap

t0

iskoristivost
vlana dijagonala
93,70 %

b0

tlana dijagonala

87,90 %

Tablica 5 odnosi se na pretpostavljeni model s centrino spojenim tapovima (pogledati poglavlje 3.1).

Kneevi, I; Mikolin, M; Markulak, D

Broj 1, godina 2010

Stranice 1-15

Proraun prikljuaka u reetkastim elinim nosaima prema Eurokod normama

Nastavak tablice 5 - Iskoristivost prikljuaka reetkastog nosaa centrino spojeni tapovi

PRIKLJUAK 4 (K PRIKLJUAK)
Pojasni tap
tap ispune (tlak)
tap ispune (vlak)
80 x 80 x 3,2
50 x 50 x 3,2
50 x 50 x 3,2
45,390; 102,350
59,174
27,848
2,98 mm
0,625
12,5
S355 fy= 355 N/mm2
fu= 510 N/mm2
1,00
1 plastifikacija lica pojasnog tapa
iskoristivost

Popreni presjek
Uzdune sile u tapovima [kN]
g

Kvaliteta materijala
Parcijalni faktor: M5

vlana dijagonala
NRd=88,190 kN
31,58 %

tlana dijagonala
NRd=101,745 kN
58,20 %

2 posmini proboj stijenke pojasnog tapa,

odvajanje tapa ispune od pojasa
NRd=178,58 kN

44,

54,1

t0

64

b0

h2

t1

t2

b2

vlana dijagonala

15,60 %

tlana dijagonala

33,10 %

3 otkazivanje tapa ispune zbog smanjenja

efektivne irine
NRd=156,44 kN
vlana dijagonala

17,80 %

tlana dijagonala

37,80 %

4 posmino otkazivanje pojasanog tapa

iskoristivost
vlana dijagonala
tlana dijagonala
NRd=173,53 kN
NRd=200,20 kN
16,00 %
34,10 %
N0, Rd=178,58 kN
30,60 %

Prikljuak u reetkastom nosau, oznaen s 2 (pogledati poglavlje 3.1, slika 3), detaljno je prikazan u tablici
s proraunom. Proraun tog prikljuka je isti i u sluaju druga dva pretpostavljena modela, pa nadalje nee biti
prikazani. Kod ovakvog pretpostavljenog modela (model s centrinim sustavom u kojem podrazumijevamo
zglobne veze) je zakljueno da je prikljuak 3 (slika 3) kritian prikljuak u kojem je uoeno otkazivanje preko
otkazivanja vlane ispune zbog smanjenja efektivne irine.

Kneevi, I; Mikolin, M; Markulak, D

10

Broj 1, godina 2010

Stranice 1-15

Proraun prikljuaka u reetkastim elinim nosaima prema Eurokod normama

Tablica 6 - Iskoristivost prikljuaka reetkastog nosaa ekscentricitet izazvan razmakom izmeu

tapova ispune
Reetkasti nosa s ekscentrino spojenim tapovima zbog razmaka
PRIKLJUAK 3 (K PRIKLJUAK)
Pojasni tap
tap ispune (tlak) tap ispune (vlak)
Popreni presjek
70 x 70 x 3,2
50 x 50 x 3,2
50 x 50 x 3,2
Uzdune sile u tapovima [kN]
0,41; 88,443
62,754
67,116
e
8 mm
(-38,5 mm< 8 mm < 17,5 mm)
g
11,025 mm

0,714
10,94

S355 fy= 355 N/mm2

Kvaliteta materijala
fu= 510 N/mm2
Parcijalni faktor: M5
1,00
1 plastifikacija lica pojasnog tapa
iskoristivost
vlana dijagonala
tlana dijagonala
NRd=107,653 kN
NRd=100,255 kN
62,34 %
62,60 %
2 posmini proboj stijenke pojasnog
tapa, odvajanje tapa ispune od pojasa
NRd=197,44 kN
h
b

h2
t1

t2

34,00 %

tlana dijagonala

31,80 %

3 otkazivanje tapa ispune zbog

smanjenja efektivne irine
NRd=181,82 kN

h0

67
49,

45,2
3

vlana dijagonala

t0
b0

vlana dijagonala

36,90 %

tlana dijagonala

34,50 %

4 posmino otkazivanje pojasanog tapa

iskoristivost
tlana dijagonala
vlana dijagonala
NRd=135,13 kN
NRd=145,10 kN
46,30 %
43,20 %
N0, Rd=276,06 kN
32,00 %

Tablica 6 odnosi se na pretpostavljeni model s ekscentrino spojenim tapovima zbog zadovoljenja

propisom odreenog razmaka (pogledati poglavlje 3.1).

Kneevi, I; Mikolin, M; Markulak, D

11

Broj 1, godina 2010

Stranice 1-15

Proraun prikljuaka u reetkastim elinim nosaima prema Eurokod normama

Nastavak tablice 6 - Iskoristivost prikljuaka reetkastog nosaa ekscentricitet izazvan razmakom

izmeu tapova ispune
PRIKLJUAK 4 (K PRIKLJUAK)
Pojasni tap
tap ispune (tlak) tap ispune (vlak)
80 x 80 x 3,2
50 x 50 x 3,2
50 x 50 x 3,2
47,982; 108,969
62,682
31,143
10 mm
(-44 mm< 10 mm < 20 mm)
19,20 mm
0,625
12,5
S355 fy= 355 N/mm2
fu= 510 N/mm2
1,00
1 plastifikacija lica pojasnog tapa
iskoristivost
vlana dijagonala
tlana dijagonala
NRd=87,5 kN
NRd=100,981 kN
31,83 %
58,60 %

Popreni presjek
Uzdune sile u tapovima [kN]
e
g

Kvaliteta materijala
Parcijalni faktor: M5

vlana dijagonala

18,00 %

tlana dijagonala

38,30 %

2 posmini proboj stijenke pojasnog

tapa, odvajanje tapa ispune od
pojasa
NRd=154,44 kN

07

54, 7

45,

t0
b0

t1

h2

t2

b2

3 otkazivanje tapa ispune zbog

smanjenja efektivne irine
NRd=178,58 kN
vlana dijagonala

15,60 %

tlana dijagonala

33,10 %

4 posmino otkazivanje pojasanog

tapa
iskoristivost
vlana dijagonala
tlana dijagonala
NRd=137,61 kN
NRd=158,81 kN
20,20 %
43,00 %
N0, Rd=331,04 kN
30,90 %

Kneevi, I; Mikolin, M; Markulak, D

12

Broj 1, godina 2010

Stranice 1-15

Proraun prikljuaka u reetkastim elinim nosaima prema Eurokod normama

Tablica 7 - Iskoristivost prikljuaka reetkastog nosaa ekscentricitet izazvan meusobnim preklopom

tapova ispune
Reetkasti nosa s ekscentrino spojenim tapovima zbog preklopa tapova
PRIKLJUAK 3 (K PRIKLJUAK)
Pojasni tap
tap ispune (tlak) tap ispune (vlak)
Popreni presjek
70 x 70 x 3,2
50 x 50 x 3,2
50 x 50 x 3,2
Uzdune sile u tapovima [kN]
0,613; 83,961
59,161
62,609
e
-8 mm
(-38,5 mm< -8 mm < 17,5 mm)
q
17,89 mm
ov = 26,94 %
p
66,40 mm

0,714
S355 fy= 355 N/mm2
Kvaliteta materijala
fu= 510 N/mm2
1,00
Parcijalni faktor: M5
1

3 otkazivanje tapa ispune zbog

smanjenja efektivne irine (pukotina u
zavaru ili tapu ispune)
NRd=216,97 kN

t1

iskoristivost
h0

44,7

86
48,

t2

t0

vlana dijagonala

28,90 %

tlana dijagonala

27,30 %

b0

PRIKLJUAK 4 (K PRIKLJUAK)
Pojasni tap
80 x 80 x 3,2
45,407
-14 mm
20,91 mm
62,08 mm
0,625
S355 fy= 355 N/mm2
fu= 510 N/mm2
1,00

Popreni presjek
Uzdune sile u tapovima [kN]
e
q
p

Kvaliteta materijala
Parcijalni faktor: M5

53,6
5

t0

44,
10

b0

t1

h2

t2

tap ispune (tlak) tap ispune (vlak)

50 x 50 x 3,2
50 x 50 x 3,2
58,325
63,185
(-44 mm< -14 mm < 20 mm)

ov = 33,69 %

3 otkazivanje tapa ispune zbog

smanjenja efektivne irine (pukotina u
zavaru ili tapu ispune)
NRd=272,0 kN
iskoristivost
vlana dijagonala

10,20 %

tlana dijagonala

21,80 %

b2

Uraen je i proraun prikljuaka u posebnom modulu programskog paketa Autodesk Robot [6], te je za
usporedbu prikazan prikljuak br 3 (pogledati poglavlje 3.1, slika 3).

Kneevi, I; Mikolin, M; Markulak, D

13

Broj 1, godina 2010

Stranice 1-15

Proraun prikljuaka u reetkastim elinim nosaima prema Eurokod normama

Autodesk Robot Structural Analysis Professional 2010-Educational version

Design of truss node connection

EN 1993-1-8:2005

Ratio 0,90

Connection no.: 3

Offset
e0 =0,000 [mm]

Geometry
Spacings
g2 =-2,928 [mm]

Connection name: Tube

Offset

Spacing of 2nd diagonal

General

Welds
ad =5,000 [mm]
Thickness of welds of
diagonals and posts

Bars
Section

Loads

Chord
TCAR 70x3.2
N01,Ed =-0,5 [kN]
Axial force
Bending
M01,Ed =0 [kNm]
moment
Q01,Ed =0 [kN]
Shear force
N02,Ed =-83,8 [kN]
Axial force
Bending
M02,Ed =0 [kNm]
moment
Q02,Ed =0 [kN]
Shear force

Diagonal 1
TCAR 50x3.2

Diagonal 2
TCAR 50x3.2

N1 =-63,1 [kN]

Axial
force

N2 =59,2 [kN]

Axial force

M1 =0 [kNm]

Bending
moment

M2 =0 [kNm]

Bending
moment

Results
Capacity verification Eurocode 3: EN 1993-1-8:2005
Diagonal 2
ov =
4,45
[%]
Value of the overlap of bars
Effective width in the connection of
beff =
22,85
[mm]
beff = [10/(b0/t0)] * [f0*t0/(f2*t2)] * b2
the diagonal to the chord
Effective width for the overlapping
be,ov =
32,00
[mm]
be,ov = [10/(b1/t1)] * [f1*t1/(f2*t2)] * b2
diagonal
N2,Rd =
70,52
[kN] Compression capacity
N2,Rd = f2*t2 * [beff+be,ov + ov/50 * (2*h2-4*t2)] /M5
[Table7.10]
|N2| N2,Rd
|59,245| < 70,521
verified
(0,84)
Diagonal 1
ov =
4,45
[%]
Value of the overlap of bars
Effective width in the connection of
beff = [10/(b0/t0)] * [f0*t0/(f1*t1)] * b1
beff =
22,85
[mm]
the diagonal to the chord
Effective width for the overlapping
be,ov =
32,00
[mm]
be,ov = [10/(b1/t1)] * [f1*t1/(f1*t1)] * b1
diagonal
N1,Rd =
70,52
[kN] Compression capacity
N1,Rd = f1*t1 * [beff+be,ov + ov/50 * (2*h1-4*t1)] /M5
[Table7.10]
|N1| N1,Rd
|-63,116| < 70,521
verified
(0,90)

Connection conforms to the code

Kneevi, I; Mikolin, M; Markulak, D

Ratio

0,90

14

Broj 1, godina 2010

Stranice 1-15

Proraun prikljuaka u reetkastim elinim nosaima prema Eurokod normama

Zakljuak

U radu je detaljnije prikazan nain prorauna prikljuaka reetkastih nosaa prema [1]. Proraun prikljuaka u
skladu s Eurokod normom je vrlo specifian te sadri brojna ogranienja u primjeni s obzirom na dimenzije i
geometriju nosaa.
Za modeliranje reetke su u radu koriteni tapni modeli, a osnovni tapni model na kojem je proveden
globalni proraun od kojega se polazi, jest model s centrino spojenim tapovima. Potom su izraena jo dva
modela koji se baziraju na ekscentrino spojenim tapovima u podruju prikljuaka. U prvom modelu izvedbom
razmaka izmeu tapova ispuna, a u drugom preklapanjem tapova ispuna. Stoga su za ovako pretpostavljene
modele varirane proraunske pretpostavke - u sluaju modela s centrinim sustavom pretpostavljene su zglobne
veze, dok su u modelima s ekscentrinim sustavom veze kruto ostvarene. Treba jo naglasiti da u tapnom
modeliranju kakvo je ovdje primjenjeno, nije mogue u obzir uzeti lokalno ponaanje prikljuaka, za to bi trebalo
nainiti 3D shell model prikljuaka ili 3D shell model cijelog reetkastog nosaa, meutim to je zahtjevniji posao
(vidi rad [5]).
Zakljuno se moe rei da se na ovom podruju moe i dalje provoditi eksperimentalna i numerika
istraivanja za uvjete spojeva i geometrije koji jo nisu kodificirani.

Literatura

[1] European Committee for Standardization (CEN) 2005: EN 1993 - 1 - 8, Eurocode 3: Design of steel
structures Part 1 - 8: Design of joints
[2] European Committee for Standardization (CEN) 2005: EN 1993 - 1 - 1, Eurocode 3: Design of steel
structures Part 1-1: General rules and rules for buildings
[3] European Committee for Standardization (CEN) 2001: EN 1991 - 1 - 1, Eurocode 1: Actions on structures
Part 1-1: General actions Densities, self weight, imposed loads for bildings
[4] WARDENIER, J. 2001: Hollow sections in structural applications, Comit International pour le
Dveloppement et l'Etude de la Construction Tubulaire, CIDECT.
[5] Radi, I.; Markulak, D.; Mikolin, M. 2010: Design and FEM Modelling of Steel Truss Girder Joints; Strojarstvo,
52 (2), 125-135
[6] AUTODESK ROBOT STRUCTURAL ANALYSIS: Getting started guide,2009., Autodesk, Inc.
[7] Kneevi, I. 2010: Diplomski rad, Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku, Graevinski fakultet, Osijek

Kneevi, I; Mikolin, M; Markulak, D

15