1

ENERGIJA I
NJEZINI OBLICI
2
ENERGIJA
sposobnost nekoga tijela ili mase tvari da obavi
neki rad
3
OBLICI ENERGIJE
? energija mirovanja
? energija tijela ili mase tvari u mirovanju
? energija kretanja
? energija tijela u gibanju
? mehanicka energija
? energija kružnoga ili pravocrtnoga gibanja
? kemijska energija
? energija pohranjena u kemijskim tvarima
4
OBLICI ENERGIJE
? svjetlosna energija
? energija koju opaža oko
? zvucna energija
? energija koju registrira uho
? toplinska energija
? energija unutrašnjosti nekoga tijela ili
tvari
? elektricna energija
? energija elektriciteta
5
OBLICI ENERGIJE
? Razliciti oblici energije mogu prelaziti iz
jednoga oblika u drugi.
npr. energija mirovanja
energija gibanja
6
? primjer pretvorbe jednog oblika energije u drugi
Hidroelektrana
energija mirovanja vode
? energija gibanja vode
? mehanicka energija turbine i generatora
? elektricna energija
7
? primjer pretvorbe jednog oblika energije u drugi
Mine
energija u mirovanju kemijskih tvari, baruta i
eksploziva
? (eksplozija)
? energija gibanja plinova, metalnih krhotina
toplinska, svjetlosna, zvucna energija
8
ENERGIJA
? korisna npr. energija vode u hidroelektranama
? razorna poplave, potresi, eksplozije mina i dr.
ZAKON O OCUVANJU ENERGIJE
ukupna se kolicina energije u izoliranom sustavu
ne mijenja
(energija ne može nastati ni iz cega, niti može
nestati)
9
PONOVIMO!
Jesu li sljedece tvrdnje tocne ili netocne?
Energija je sposobnost nekoga tijela ili mase
tvari da obavi neki rad.
Tocno
Netocno
10
Energija unutrašnjosti nekoga tijela ili tvari je
elektricna energija.
Tocno
Netocno
11
Energija ne može prelaziti iz jednog oblika u
drugi.
Tocno
Netocno
12
Ukupna se kolicina energije u izoliranom sustavu
ne mijenja.
Tocno
Netocno
13
Opiši na jednom primjeru pretvorbu jednog oblika
energije u drugi.

Energija i rad u svakodnevnom životu

 prikaz izmjene energija na jednom postrojenju

9
Opcenito o energiji

 kao što je vec receno, energija je mogucnost

(sposobnost) izvršavanja nekog rada

 energija je ocuvano svojstvo tvari

 ona se ne može stvoriti iz niceg niti se može

uništiti
  postoji konstantni prijelaz energije iz jednog
oblika u drugi

10
Opcenito o energiji

 energija opcenito znaci i promjena

 transformacije energije prijelaz kemijska

kineticka toplina

 prijelaz kineticka potencijalna energija

 u svim slucajevima se dio energije gubi u

toplinu

 taj je proces ovisan o vrsti sustava, tj. je li

sustav zatvoren ili otvoren

?E W Q    
11
Vrste i neki oblici energije

 neki od najpoznatijih oblika energije su

kineticka, potencijalna i elasticna

 ti oblici tvore tzv. mehanicku energiju

 kineticka energija (energija gibanja)

 potencijalna energija (energija pomaka)

 elasticna energija (energija deformiranja)

12
Vrste i neki oblici energije

 postoje brojni oblici energije, navest cemo

poznatije

 kemijska energija

 nuklearna energija

 toplinska energija

 elektricna energija

13
Matematicka formulacija energije i rada

 izraz za kineticku energiju

14
Matematicka formulacija energije i rada
                                                          

 izraz za potencijalnu energiju

15
Matematicka formulacija energije i rada

 izraz za elasticnu energiju

16
Matematicka formulacija energije i rada
  izraz za rad

17
Opcenito o radu

 rad se definira kao djelovanje sile na nekom putu

 da bi se izvršio neki rad, potrebno je uložiti

energiju

 povezanost rada i energije

 rad u svakidašnjem životu i fizikalni opis rada

 pozitivni i negativni rad

18
Opcenito o radu

 graficki prikaz pomicanja predmeta djelovanjem

sile na nekom putu

19
Zakon o ocuvanju energije

 kao što je receno, energija se ne može stvoriti

iz nicega niti se uništiti

 prelazi iz jednog oblika u drugi, a ukupni zbroj

ostaje nepromijenjen

 prikaz zakona o ocuvanju energije

RAD SILE
Rad je fizicka velicina kojom opisujemo
djelovanje sile na nekom putu. Ako tijelo ne
mijenja položaj dok na njega djeluje sila ne
obavlja rad. O znaka za rad je W. Mjerna
jedinica za rad je džul (J). Vece mjerne
jedinice od džula su - kilodžul
1 kJ 1000 J - megadžul 1 MJ
1000kJ
3
Kada se tijelo podiže silom mišica F ,savladava
se sila teža kojom zemlja privlaci tijelo mase
m. Za podizanje dva puta vece mase na istu
visinu, djelovat ce dva puta vecom silom i
obaviti dva puta veci rad. Rad je razmjeran
sili F. Rad je razmjeran putu s. Rad je
djelovanje sile na putu
Rad sila put W F s (Nm)
J Ako na tijelo djeluje sila od 1N na putu
duljine od 1m tada je obavljen rad od 1J.
4
ENERGIJA
Energija je sposobnost obavljanja rada. Tijela
koja obavljaju rad imaju energiju. Oznaka za
energiju je E. Mjerna jedinica za energiju je J.
Rad koji obavlja covijek ili rad kojeg obavljaju
strojevi i uredaji jednak je promjeni energije
koja se pritom dogodi. Iz energije prije pocetka
rada E1 i energije na kraju obavljenog rada E2
može se izracunati promjena energije E na temelju
kojeg je izvršen rad.
5
?E E1 E2 /J/ Promjena energija?
E tijela jednaka je obavljenom radu W.
? E W Prema izvoru koji daju
energiju govorimo Suncevoj,kemijskoj,geotermalnoj
,elektricnoj, unutarnjoj, nuklearnoj...
Energija prelazi iz jednog oblika u drugi,prenosi
se stijela na tijelo. Ako nema gubitaka u
okolini, energija koju jedno tijelo otpusti
jednaka je energiji koju drugo tijelo primi.Takav
sustav zovemo zatvoreni sutav.
6
Ukupna energija zatvorenog sustava je
stalana. Razlikujemo obnovljive i neobnovljive
izvore energije. Elektrane su postroljenja za
proizvodnju elektricne energije.
Elektrane u Hrvatskoj Hidroelektrane
Varaždin,Dubrava, Cakovec,
Obrovac, Peruca,Zakucac, Dubrovnik,Orlovac,
Kraljevac, Senj, Vinodol, i Gojak Termoelektrane
Osijek,Sisak, Jertovec ,Zagreb, Rijeka,Plomin i
druge...
7
KINETICKA ENERGIJA
Kineticka energija je sposobnost tijela da se
giba. Ako se tijelo giba vecom brzinom, ima vecu
kineticku energiju i njome može obaviti veci
rad.Kineticka energija ovisi i o masi tijela.Vecu
kineticku energiju ima tijelo vece mase.
Ek mv2 / 2 (J) Ako se kugla
nakon sudara zaustavi,tada je svu svoju energiju
predala kvadru,ako se nastavi gibati manjom
brzinom, tada je kvadru predala samo dio svoje
energije.
8
Tijelo obavlja rad promjenom energije.
Uteg ima kineticku energiju jer se giba.
Zaustavljanje ili smanjenje brzine utega znaci da
se promijenila njegova kineticka energija. Taj
dio kineticke energije ?Ek koju je uteg izgubio
sudarom prenesen je na kvadar.
?Ek W
9
GRAVITACIJSKA POTENCIJALNA ENERGIJA
Gravitacijska potencijalna energija ili energija
položaja tijela u gravitacijskom polju Zemlje Ep
jest energija tijela mase m koje se nalazi na
nekoj visini h iznad tla.
Gravitacijska potencijalna energija je razmjerna
težini tijela. Gravitacijska energija razmjerna
je visini h iznad Zemlje na kojoj se tijelo
nalazi. Ep mgh (J)
10
Kada kugla padne i utisne plastelin, izvrši
rad. Kada je dubina utsnutog plastelina veca
obavijen je veci rad. Za kuglu koja se nalazi na
nekoj vecoj visini iznad tla, ima gravitacijsku
potancijalnu energiju. Tijelo na dva puta vecoj
visini h ima dva puta vecu gravitacijsku
potencijalnu energju .
Ep mgh (J)
11
PROMJENE KINETICKE I POTENCIJALNE ENERGIJE
Ako je pocetna visina nula, tada je rad obavljen
za podizanje tijela jednak gravitacijskoj
potencijalnoj energiji tijela na
visini. Padanjem tijela njegova se
gravitacijska potancijalna energija smanjuje, a
kineticka energija se povecava, zbog cega se
tijelo gba sve vecom brzinom.
12
1. Prije spuštanja tijela njegova gravitacijska
potencijalna energija je najveca, a kneticka
energija je jednaka nuli. 2.Ispuštanjem tijela
visina mu se smanjuje a gravitacijska
potencijalna energija se smanju je dok se
kineticka energija povecava. 3.na tren pada
tijelo ima kineticku energiju dok mu je
gravitacijska potencijalna energija jednaka
nuli. Takvo svojstvo svojstvo zovemo obrnuto
proporcijonalno.
13
Prezentaciju izradila Maja Martina Cvetkovic
7. C

ENERGIJA IZ
OSTALIH
IZVORA
2
? Zalihe fosilnih goriva (ugljen, nafta i
zemni plin) - neobnovljivi izvori energije -
dostatne su za još nekoliko desetljeca.
? Za daljnji napredak industrije i suvremene
tehnologije covjek se mora koristiti drugim
obnovljivim izvorima energije
? energijom vjetra, mora, valova, biljaka,
otpada, etanola, biodizelskim gorivom,
nuklearnom energijom, geotermalnom...
3
ENERGIJA VJETRA
Sunce zagrijava Zemlju
razlika u temperaturi uzrokuje gibanje zraka
nastaju vjetrovi
tisucama se godina upotrebljava energija vjetra
za pokretanje jedrenjaka i vjetrenjaca, a
posljednjih godina i vjetroelektrana
4
ENERGIJA VJETRA
Vjetroelektrane
? proizvode elektricnu struju
? ne zagaduju okoliš
? nedostaci
- velike su i bucne
- potreban ih je velik broj ? narušavanje
ljepote krajolika
5
ENERGIJA VJETRA
Vjetrenjace
? snaga vjetra okrece vjetrenjace
? spojene su s mlinskim kamenom i melju
žito
? služe i za odvodnjavanje (Nizozemska)
6
ENERGIJA VJETRA
Vjetrene crpke
? crpe vodu iz dubokih bunara
? izvucena voda sprema se u vodotoranj do
uporabe
? Njima se koriste u nekim dijelovima
svijeta (Australija, Afrika, SAD)
7
ENERGIJA VALOVA
Vjetrovi stvaraju velike valove u oceanima.
Valovi uzrokuju brzo gibanje morske vode (gore
dolje).
Upotrebljavaju se za pokretanje generatora.
8
ENERGIJA PLIME I OSEKE
? u podrucjima gdje je razlika izmedu
plime i oseke velika
? voda podignuta plimom zagradi se branom
? kad se voda povlaci, okrece turbinu
? turbina pokrece generator i nastaje elektricna
energija
9
ENERGIJA IZ MORA
? energija se dobiva snagom morskih struja
? strucnjaci procjenjuju da se iz snage
mora (morskih struja) može dobiti toliko
energije da bi zadovoljila potrebe cijeloga
svijeta
10
ENERGIJA VODE
Hidroelektrane
? iza brane, na povišenom položaju, stvara
se umjetno jezero s velikom kolicinom vode
? kada se voda slijeva, upotrebljava se za
pokretanje generatora
? nedostatak
- prilikom izgradnje cesto potapanje
velikih dolina može uništiti biljni i
životinjski svijet
11
BILJKE KAO OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE
? zelene su biljke proizvodaci u svakoj
hranidbenoj mreži
? najveci su obnovljiv izvor energije za sve
živo na Zemlji
12
ENERGIJA IZ BIODIZELSKIH GORIVA
? kao sirovina služe uljana repica,
suncokret i soja (palmino i otpadno ulje)
? prednosti biodizela
- jeftiniji je od nafte
- miješa se s klasicnim gorivom
- nije lako zapaljiv
- raspada se i razgraduje vec nakon 28
dana
Uljana repica
- obnovljiv je izvor energije
13
ENERGIJA IZ BIOMASE
Generator na metan
? truljenjem biomase stvara se plin metan
? rabi se kao gorivo u kucanstvima,
industriji i za pogon generatora koji
proizvode elektricnu energiju
? neke farme proizvode svu potrebnu
energiju skupljanjem i izgaranjem metana
dobivenoga fermentacijom kravljega gnoja
14
NUKLEARNA ENERGIJA
Nuklearna elektrana Krško
? kao gorivo služi uran
? iz male kolicine goriva složenim procesom
oslobada se velika energija ? proizvodi toplinu
? upotrebljava se za proizvodnju pare
? pokrece turbinu
? pokrece generator
15
GEOTERMALNA ENERGIJA
? unutrašnjost je Zemlje vruca
? na mjestima gdje pucaju slojevi Zemljine
kore vruca para ili voda izlaze na površinu
(gejziri)
? rabe se za grijanje kucanstva ili za
pokretanje turbina koje proizvode elektricnu
energiju
16
VODIK I ETANOL
? u novije se vrijeme pojavljuju automobili
u kojima se kao pogonsko gorivo upotrebljava
vodik i etanol
? vodik je pogodan kao gorivo jer
sagorijevanjem nastaje voda ? ne zagaduje
okolinu
17
HIBRIDNI POGON
? hibridni je pogon automobila kombinacija
benzinskog i elektromotora
? za vrijeme vožnje u velikim gradovima
ukljucuje se elektromotor, a izvan grada
benzinski motor
18
PONOVIMO!
Pridruži pojmove s lijeve strane odgovarajucim
pojmovima s desne strane.
19
?umjetno jezero
VJETROELEKTRANA
?nedostatak narušavanje ljepote krajolika
VJETRENA CRPKA
ENERGIJA IZ MORA
?uljana repica
?kombinacija benzinskoga i elektromotora
HIDROELEKTRANA
BIODIZELSKO GORIVO
? energija dobivena snagom morskih struja
ENERGIJA IZ BIOMASE
NUKLEARNA ENERGIJA
?crpi vodu
?uran kao gorivo
GEOTERMALNA ENERGIJA
?gejziri
HIBRIDNI POGON
?generator na metan

About PowerShow.com

RAD, SNAGA I ENERGIJA

2 SADRŢAJ 1. MEHANIĈKI RAD SILE 2. SNAGA 3. MEHANIĈKA ENERGIJA a) Kinetiĉka energija b)
Potencijalna energija c) Ukupna energija d) Rad kao mera za promenu energije 4. ZAKON ODRŢANJA
ENERGIJE U MEHANICI

3 Pri delovanju N F TR F a) SILA POKREĆE TELO ili b) SILA DEFORMIŠE TELO Neka je: F F TR const. 0N s
AB A=? s 1 s2 A? ~ F F F A ~? s 1 2 F g A def. A B Navedi sile koje deluju Od na ĉega kolica. i kako zavisi
Opiši mehaniĉki kakav je rad rezultat sile? njihovog delovanja.

4 1. MEHANIĈKI RAD SILE (A) Mehaniĉki rad sile je brojno jednak proizvodu inteziteta sile i puta koji
telo preċe pri delovanju te sile, ako je pravac delovanja sile isti kao pravac kretanja tela. A F s def.
jedinice: [A] = [F] [s] = N m = J = Dţul

5 a) SILA POKREĆE TELO F Podizanjem tereta ĉovek vrši mehaniĉki rad protiv sile zemljine teţe. Sila F
delujući na kocku vrši rad elastiĉne deformacije (promenu oblika opruge). Pri dejstvu sile elastiĉnosti
F e opruga se vraća u prvobitni oblik i povlaĉi kocku kad prestane delovanje sile F. Udarcima ĉekića (F)
u klin vrši se mehaniĉki rad i klin savlaċuje otpor sredine pri prodiranju u drvo (savlaċuje trenje).

6 Uslov pod kojim važi def. PRIDRŢAVA TORBU (uravnoteţuje dejstvo sile teţe). N F g Putnik nosi
torbu po horizontalnom putu. b) sila ne vrši mehaniĉki rad kada deluje normalno na pravac kretanja
tela.

7 Uslov pod kojim vaţi def. A N F a F F a s c) Kada sila deluje pod uglom u odnosu na pravac kretanja
tela razlaganjem se nalazi komponenta koja deluje u pravcu kretanja (Fa) da bi mogli da primenimo
def.

8 2. SNAGA (P) Brzina vršenja rada se meri snagom. Snaga je brojno jednaka koliĉniku rada i vremena.
P=A:t=[J]:[s]=[vat] Dţems Vat PRIMER: Trkaĉki automobili moraju imati veliku snagu motora da bi
mogli da se kreću velikom brzinom.

9 STEPEN KORISNOG DEJSTVA jedne mašine je odnos korisnog i uloţenog rada. η=ak:au stepen
korisnog dejstva (eta) =[rad koji mašina izvrši]:[uloţen rad za vršenje rada mašine i savladavanje
trenja pri radu] Mehaniĉko kretanje se uvek odvija uz otpor trenja pa se deo rada troši na
savladavanje trenja pokretnih delova meċusobno i na trenje pokretnih o nepokretne delove.

10 3.MEHANIĈKA ENERGIJA (E) ENERGIJA JE SPOSOBNOST TELA DA VRŠI RAD PRI SVOM KRETANJU. a)
KINETIĈKA ENERGIJA: brojno je jednaka polovini proizvoda mase tela i kvadrata njegove brzine.
Energija kretanja. Ek=(mv 2 ):2

11 Primena kinetiĉke energije: Ukucavanje eksera u drvo izvodi se udaranjem ĉekićem u ekser. Što je
brzina ĉekića veća to je veća i njegova kinetiĉka energija odnosno lakše se savladava otpor sredine
eksera pri kretanju kroz drvo.

12 b) POTENCIJALNA (poloţajna) energija: u polju Zemljine teţe brojno je jednaka proizvodu teţine
tela i visine do koje je podignuto. Ep=mgh Potencijalna energija podignute knjige je razliĉita u odnosu
na sto, od potencijalne energije u odnosu na pod sobe, ili u odnosu na tlo u bašti.

13 c) UKUPNA MEHANIĈKA ENERGIJA: dobija se kada se saberu potencijalna energija i kinetiĉka
energija koju ima telo. (0) (1) (2) Eu=Ep+Ek Primer: Na visini H o knjiga ima brzinu v o =0 a na visini H
1 ima brzinu v dok na tlu ima brzinu v 2 i visinu H 2 =0. UKUPNA ENERGIJA knjige je ista u sva tri
poloţaja: 0 E o = m g H o + m v 2 o /2 = m g H o E 1 = m g H 1 + m v 2 /2 0 E 2 = m g H 2 + m v 12 /2 =
m v 22 /2 E o = E 1 = E 2 = const.

14 d) RAD KAO MERA ZA PROMENU ENERGIJE: A E h Primer: Podizanjem knjige ĉovek vrši rad kojim
knjizi povećava potencijalnu energiju, za onoliko koliki se rad izvrši. A=m g h Analiza jedinica ukazuje
na povezanost rada i energije: [E p ]=[m] [g] [h]=kg (m:s 2 ) m=n m=j [E k ]=[m] [v 2 ]=kg (m:s)
(m:s)=kg (m:s 2 ) m =N m=j

15 4. Zakon odrţanja energije u mehanici U izolovanom sistemu pri bilo kom fiziĉkom ili hemijskom
procesu ukupna energija je stalna. Moţe da se pretvara jedan oblik energije u drugi, ali je ukupan zbir
nepromenljiv. Eu=Ep+Ek=const.

16 Transformacija energije Potencijalna energija vode u jezeru pretvara se u kinetiĉku energiju

turbine koja pomoću generatora daje elektriĉnu energiju.