SILA I KOLIČINA GIBANJA,

RAD I ENERGIJA

Ivana Vrdoljak, mag. educ. phys. et math.

„Znanje koje se stječe bez velikog truda
ne može biti veliko“

Zdravko Kurnik
 Sila i količina gibanja
•   •Oznaka: F ; mjerna jedinica: N (Newton)
•Mjerna jedinica izvedena je: (II. Newtonov z: )

•Sila je vektorska fizikalna veličina koja opisuje međusobno djelovanje

dvaju tijela, djelovanje tijela na okolinu ili okoline na tijelo

•Najpoznatiji opis dao je Aristotel kada je gibanja podijelio na prirodna

i nasilna gibanja pokušavajući doći do nekog opisa gibanja koji će
vrijediti za sva tijela. Nastavak potrage za izvorima gibanja učinio je
Galileo Galilei iako bez pravog shvaćanje djelovanja sile. Uz njih
dvojicu, kroz povijest, mnogo je ljudi pokušalo opisati silu na razne
načine, ali tek s dolaskom Isaaca Newtona definicija sile poprima
današnji oblik. Formulacije njegovih zakona postaje temelj
razumijevanja gibanja i temelj same fizike
 Newtonovi zakoni
- Pojam sile definiran je Newtonovim zakonima
- Na neko tijelo može djelovati proizvoljan broj sila
- Podjela: * situacije u kojima ne djeluje niti jedna sila na tijelo
* slučaj u kojima djeluje jedna ili više sila na tijelo
- Zbog toga što je sila vektorska veličina prilikom pronalaženja rezultantne sile
moramo pripaziti na to u kojem smjeru djeluje koja sila, kakve su orijentacije
sila i kojeg su iznosa
- Može se dogoditi da na tijelo djeluje više sila, ali njihov vektorski zbroj daje
rezultantu silu koja je nula. Taj slučaj nam je isti kao i situacije u kojima na
tijelo ne djeluje nikakva sila
 Prvi Newtonov zakon

•   Prvi Newtonov zakon (zakon inercije): svako tijelo koje miruje ili
se giba jednoliko po pravcu ostat će u tom stanju dok je zbroj sila
koje djeluju na njega nula (
Drugi Newtonov zakon
•  Ako više sila djeluje na tijelo potrebno je pronaći rezultantnu silu kako bismo znali
kako će se tijelo gibati. Akceleracija tijela pod utjecajem rezultantne sile tada je:

 Opis drugog zakona možemo promotriti preko količine gibanja. Sila proporcionalna
promijeni količine gibanja tijela. (Količina gibanja u mjernim jedinicama )
 Treći Newtonov zakon

•  Treći Newtonov zakon (zakon akcije i reakcije): ako jedno tijelo djeluje silom na
drugo tijelo i drugo će tijelo djelovati silom koja je istog iznosa, istog smjera, ali
suprotne orijentacije na prvo tijelo

 Ako silu kojom tijelo jedan djeluje na tijelo dva označimo s , a silu kojom tijelo
dva djeluje na tijelo jedan s tada pišemo:
 Primjeri sila
* Postoje razne sile u prirodi
* Mi ćemo promatrati:
- gravitacijsku silu,
- elastičnu silu,
- silu trenja,
- centripetalnu silu
Gravitacijska sila

•  Najpoznatija od svih sila je gravitacijska sila

• Ona djeluje između dva tijela koja imaju neku masu

• Što su tijela masivnija to je sila između njih veća

• k predstavlja gravitacijsku konstantu koja iznosi , konstanta se često označava i

slovom G

• predstavljaju mase dvaju objekata između kojih gledamo gravitacijsku silu (najčešće
•  
𝒎𝟏 𝒎𝟐
planeti ili zvijezde) 𝑭=𝒌 𝟐
• r je njihova međusobna udaljenost 𝒓
• Akceleracija sile teže:
Elastična sila
•  Elastična sila: sila kojom se rastegnuto tijelo želi vratiti u svoj prvobitni položaj

• Vektorska je veličina čiji je smjer suprotan od smjera rastezanja tijela. Ako s

označimo udaljenost za koju smo rastegnuli tijelo i pripadajući smjer vektora kao
smjer u kojem smo rastezali tijelo tada je izraz za elastičnu silu

• U gornjem izrazu minus predstavlja suprotan smjer sile od smjera rastezanja,

• k: konstanta opruge koja je za svaku oprugu (svaki materijal) drukčija.

• Ta konstanta definira nam veličinu sile kojom moramo djelovati na oprugu kako bi
se ona rastegnula (ili sabila) za jedan metar
Sila trenja
•  Sila trenja: sila međudjelovanja tijela i podloge

• Ona uzrokuje zaustavljanje tijela koje je u gibanju

• Ako je sila kojom vučemo neko tijelo manja od sile trenja, između toga tijela i podloge, nećemo moći
pomaknuti tijelo

• Tek ako imamo veću silu, nego što je trenje, moguće je gibanje tijela

• Izraz za silu trenja:

• µ: koeficijent trenja (broj između 0 i 1)

• sila pritiska tijela na podlogu

Centripetalna sila
•  Centripetalna sila: sila koja se javlja pri kružnom gibanju tijela

• Kada se tijelo giba po kružnici, to je ona sila koja ga „tjera“ da ide po kružnici

• Orijentacija centripetalne sile ista je kao i kod centripetalne akceleracije i ide od tijela prema središtu
kružnice

• Izraz za iznos centripetalne sile možemo dobiti preko drugog Newtonovog zakona uvrštavajući izraz za
centripetalnu akceleraciju:

• Centripetalnu silu često predstavljaju razne sile koje „tjeraju” tijelo da se giba po kružnici

• Tako npr. u gibanju planeta, centripetalnu silu predstavlja gravitacijska sila

 Poluga

• Poluga
  predstavlja dugu šipku (općenito ravno tijelo) koje je poduprto u jednoj
točki koju zovemo uporište

• Uporište se može nalaziti bilo gdje na šipki, uporište dijeli šipku na dva dijela

• Ako na oba dijela šipke djelujemo nekim silama, možemo pronaći njihove omjere
ako je poluga u ravnoteži

• Ravnoteža poluge znači da se poluga ne naginje niti u jednom smjeru

• Udaljenost između uporišta i mjesta gdje djelujemo silom nazivamo krak sile

• Sile kojima djelujemo na polugu najčešće su sile težine raznih tijela. Ako iznose sila
kojima djelujemo na polugu označimo s , a krakove pripadajućih sila s tada imamo
izraz:
Količina gibanja

• •  Oznaka p; mjerna jedinica: ili Ns

• Količina gibanja: vektorska veličina koja se često koristi pri opisu gibanja tijela, a
predstavlja umnožak mase i brzine promatranog tijela
• Izraz za količinu gibanja je:

• Najvažnija primjena ove veličine je u zakonu očuvanja količine gibanja koji govori da
je ukupna količina gibanja svih tijela u nekom zatvorenom sustavu konstantna, tj. ne
mijenja se
Elastični sudar – tijela nakon sudara gibaju se odvojeno

• Zakon
  očuvanja količine gibanja nam objašnjava situaciju sa slike: ako odaberemo prvi trenutak kao
trenutak prije sudara (skroz lijevo), a drugi trenutak kao trenutak nakon sudara (skroz desno) i pripadajuće
ukupne količine gibanja označimo s (prije sudara) i (nakon sudara) prema zakonu očuvanja količine
gibanja vrijedi:

• Ukupna količina gibanja sastavljena je od količine gibanja svakog zasebnog tijela (u ovom slučaju tijela 1
i tijela 2):

• Moramo raspisati svaku količinu gibanja preko osnovne formule :

Plastični sudar – tijela nakon sudara gibaju je spojeno

• Na
  slici vidimo primjer plastičnog sudara, tijela se nakon sudara gibaju spojeno

• Kao i kod elastičnog sudara danu situaciju opisujemo:

• Rastavljamo ukupne količine gibanja na pojedinačne količine gibanja svakog tijela. Moramo pripaziti da u
ovom slučaju nakon sudara nemamo više dva tijela, nego samo jedno pa imamo samo jednu količinu
gibanja s desne strane jednadžbe:

• Ako odaberemo da nam je glavni smjer gibanja s lijeva na desno, tj. da se tijelo jedan i na kraju spojena
tijela gibaju u tom smjeru, moramo na brzinu tijela dva staviti minus jer se ono giba u suprotnom smjeru od
našeg glavnog smjera:

M je masa spojenih tijela , a brzina pripadajućeg tijela

 Primjer 1:
•  Automobil mase jedne tone giba se po cesti brzinom 83 km/h i ulazi u zavoj čiji je polumjer zakrivljenosti 100m. Ako je
faktor trenja automobila i ceste 0,6 kolika je centripetalna sila i sila trenja koja djeluje na automobil u zavoju? Koja je
granična vrijednost faktora trenja, ispod kojega bi automobil izletio iz zavoja?

Rješenje:

,
 Primjer 1.

•  Ako je iznos centripetalne sile veći od iznosa sile trenja tada automobil neće biti u stanju svladati zavoj

Da bismo pronašli graničnu vrijednost faktora trenja moramo pronaći najmanju vrijednost sile trenja, da bi automobil
svladao zavoj. Da bi to bilo ispunjeno ona mora biti ista kao i centripetalna sila:

Ako je vrijednost faktora trenja manja od automobil će izletjeti iz zavoja

Primjer 2:
•Raketa
  mase 50 tona polijeće sa tla brzinom 8 000 m/s. Nakon nekog vremena otpušta spremnik goriva koji je potrošila za
uzlijetanje mase 20 tona. Brzina rakete, nakon otpuštanja spremnika, je 9 000 m/s. Kolika je brzina otpuštenog spremnika?

Rješenje: Mase rakete nakon što je otpustila spremnik je:

Zadatak 1:
•Dvoje
  djece nalaze se na suprotnim krajevima gredi duljine 6 m. Mase jednog djeteta je 40 kg, dok je
masa drugog djeteta 25 kg. Kolika je udaljenost svakog djeteta od uporišta greda ako je ona u ravnoteži?
()

Rješenja poslati na mail:

Ivana.Vrdoljak@zvu.hr , prvih troje studenata, s točnim rješenjem, osvajaju dva boda!!!

Rad i energija
 Rad
•   Oznaka: W; mjerna jedinica: J (čita se „džul“, prema fizičaru J.P. Jouleu), J = Nm

 Rad je veličina koja opisuje djelovanje sile na putu

 Rad je skalarna veličina definirana kao umnožak sile i prijeđenog puta za vrijeme djelovanja sile:

 Ova formula vrijedi ako je iznos sile konstantan duž cijelog puta

 Uzimajući u obzir smjer, skalarna jednadžba ima oblik:

 α predstavlja kut između sile i puta

Prikaz djelovanja sile na tijelo kada su sila i put kojim ide tijelo u
istom smjeru (a) i kada su međusobno pod nekim kutom (b).
Grafički prikaz sile u
ovisnosti o putu; tada je
rad površina ispod krivulje
sile
 Energija
• 
  Oznaka: E; mjerna jedinica: J (isto kao i za rad), J=Nm

 Kao što možemo primijetiti prema mjernim jedinica, energija je čvrsto vezana za rad (iste su im mjerne
jedinice)

 Energija je, kao i rad, skalarna veličina

 Energija: sposobnost tijela da obavi rad

 Druga definicija energije nekog tijela: zbroj svih međudjelovanja čestica toga tijela i svih njihovih
gibanja. Ako tijelo ima određenu energiju pa obavi neki rad, energija mu se promijeni, poveznica između
rada i energije glasi:
  Iz jednadžbe je vidljivo kako, s obzirom na to kolike su vrijednosti energija ova dva stanja,

možemo imati različite vrijednosti za rad

 Ako je energija drugog stanja manja od energije prvog stanja rad je negativan
(Promatrani sustav je dao energiju okolini)
 Ako nema razlike u energiji između dva stanja našeg sustava kažemo da je sustav izoliran od okoline
 Ako je energija stanja dva veća od energije stanja jedan tada nam je rad pozitivan
(Promatrani sustav je dobio energiju od okoline)
 Postoji mnogo vrsta energije koje tijela mogu imati (kemijska, mehanička, toplinska,…), mi ćemo se baviti onim
najvažnijima, a to su:
* kinetička energija
* gravitacijska potencijalna energija
* elastična potencijalna energija
Kinetička energija

•Energija
  koju tijelo ima zbog svoje brzine, tj. energija koju posjeduje tijelo koje se giba
Izraz za kinetičku energiju je:

Gravitacijska potencijalna energija

Ovu energiju posjeduje svako tijelo koje se nalazi na nekoj visini
Svako tijelo kada je podignuto s tla (visina na tlu je h=0) ima gravitacijsku potencijalnu energiju
Izraz za gravitacijsku potencijalnu energiju pri nekoj visini h glasi:

Elastična potencijalna energija

Energija koju posjeduje tijelo rastegnuto na nekoj elastičnoj tvari za neku udaljenost. (npr. uteg na
opruzi, strijela nategnuta na luku)
Izraz glasi:
 Snaga i korisnost
•   Oznaka: P; mjerna jedinica: W (čita se: „vat“), W=J/s

 Snaga je mjera obavljenog rada u jedinici vremena

 Izraz za snagu:

 Uz snagu često se javlja još jedna veličina koju zovemo korisnost

 Korisnost opisuje koliko je naš rad bio koristan, tj. rad ili snaga nekog stroja

 Izraz za korisnost je omjer dobivene i uložene energije ili dobivenog i uloženog rada ili dobivene ili
uložene snage:

 Korisnost označavamo grčkim slovo (čita se: „eta“), u intervalu je od 0 do 1

Zakon očuvanja energije

 Energija nekog tijela ne može nestati, nego samo promijeniti oblik u neku drugu vrstu energije

 Ako imamo tijelo koje nije pod nekim vanjskim utjecajem, koje bi mu dodavalo ili oduzimalo energiju,
možemo reći da je u neka dva trenutka ukupna energija tog tijela ista, tj. konstantna

 Možemo pogledati tijelo koje držimo na nekoj visini i koje, bez da ga bacimo, pustimo da padne na tlo

Prikaz padanja tijela bez početne brzina s visine h.

Energija u trenutku 1 je samo gravitacijska potencijalna.
Energija u srednjem trenutku je zbroj kinetičke i gravitacijske
potencijalne (jer je tijelo na nekoj visini i tijelo ima neku brzinu),
a energija u trenutku 2 je samo kinetička jer je tijelo na visini nula
Primjer 1.
•Lopta
  je bačena uvis početnom brzinom 8 m/s. Ako zanemarimo otpor zraka, do koje će maksimalne visine
doći lopta? ().

,h=?

Rješenje: Lopta je bačena s tla na kojem je visina nula. Zbog toga što je bačena, lopta ima kinetičku energiju
na početku, a gravitacijska joj je nula. Kada dođe do maksimalne visine, na trenutak se zaustavi pa se počne
vračati prema tlu. U tom trenutku kada lopta stane, njezina brzina je nula što znači da nema kinetičku
energiju, ali ima potencijalnu zbog toga što je na visini. Općenito zakon očuvanja energije za dva trenutka
glasi: (jedan prilikom bacanja lopte pri tlu, a drugi na maksimalnoj visini h kada se zaustavi lopta)

Budući da u prvom trenutku nema gravitacijske potencijalne energije, a u drugom trenutku nema kinetičke
energije vrijedi: ⇒

Izračunamo:
„Nađi vremena za razmišljanje,
to je izvor snage“ Majka
Tereza

Hvala na pozornosti!!!