DINAMIKA

Fizika 1 PMF
Tehnička fizika 1 Tehnološki fakultet
Tehnička fizika Tehnološki fakultet

22/10/2021 Doc. dr Blanka Škipina

 Dinamika

Oblast fizike koja proučava kretanje uzimajući u obzir uzroke kretanja i osobine tijela koje
se kreće.
1. Sila i masa
2. Njutnovi zakoni
3. Težina tijela, gustina
4. Sila trenja
5. Impuls i impuls sile
6. Zakon održanja impulse
Dinamika

Oblast fizike koja proučava kretanje uzimajući u obzir uzroke kretanja i osobine tijela koje
se kreće.

• Sila i masa
• Njutnovi zakoni
• Težina tijela, gustina
• Sila trenja
• Impuls i impuls sile
• Zakon održanja impulsa
 Dinamika - Sila

• Svako tijelo u prirodi okruženo je drugim tijelima koja se kreću ili miruju u odnosu na to tijelo.
• Kretanje je izazvano međusobnim dejstvom tijela - INTERAKCIJOM
direktna interakcija
indirektna interakcija
• Mjera interakcije dva tijela je fizička veličina koja se naziva sila.
• Sila na tijelo djeluje dvojako:

✓mijenja mu stanje kretanja

✓mijenja oblik tijela, deformiše ga
Dinamika - Sila

Sila je vektorska veličina određena:

• intenzitetom
• pravcem i smijerom
• napadnom tačkom.
Najjednostavniji način mjerenja sile je dinamometrom - elastičnom oprugom koja je na
jednom kraju učvršćena a na drugom kraju djeluje sila.

𝐹Ԧ N
 Dinamika - Sila

Sile koje djeluju u prirodi mogu se grupisati u četiri osnovne vrste interakcija:

▪ gravitaciona sila između bilo koja dva tijela

▪ elektromagnetna sila između naelektrisanih tijela u mirovanju
▪ sila jake interakcije između nukleona u jezgru i
▪ sila slabe interakcije pri radioaktivnom raspadu jezgra
Dinamika – Masa I inercija

• Dejstvo iste sile na različita tijela izaziva različite promjene kretanja tijela.
• Svojstvo tijela da se suprotstavlja promjeni stanja kretanja naziva se inercija.
• Kvantitativna mjera za inerciju tijela je fizička veličina koja se naziva masa:
ŠTO JE MASA VEĆA TO JE TIJELO INERTNIJE (TROMIJE)
• Masa određuje i gravitaciona svojstva tijela:

ŠTO JE MASA VEĆA TO JE I GRAVITACIONA SILA NA DRUGO TIJELO VEĆA

Dinamika – Njutnovi zakoni

• Njutnovi zakoni dobro opisuju makroskopske pojave,

odnosno kretanje tijela dimenzija mnogo većih od
atoma koja se kreću brzinama mnogo manjim od
brzine svjetlosti.

• Kvantna mehanika se koristi za opisivanje mikrosvijeta.

• Relativistička mehanika se koristi za opisivanje kretanja

velikim brzinama.
Dinamika – Prvi Njutnov zakon

• Galileo je prvi naučnik koji je razvio koncept inercije u XVII vijeku

• Uočio je da se tijelo u kretanju može zaustaviti zbog sile trenja.

Svako tijelo ostaje u stanju mirovanja ili uniformnog pravolinijskog kretanja sve dok
dejstvom spoljašnjih sila nije prinuđeno da svoje stanje promjeni.

𝑣Ԧ = 𝑐𝑜𝑛𝑠𝑡, 𝑎Ԧ = 0
Dinamika – Prvi Njutnov zakon

▪ Kada tijelo ne mijenja brzinu kaže se da se kreće po inerciji.

▪ Prvi Njutnov zakon ili zakon inercije.
▪ Inercija je svojstvo svakog tijela, što znači da tijelo teži da zadrži stanje mirovanja ili
jednolikog pravolinijskog kretanja.
▪ Sila nije neophodan uzrok kretanja,
▪ Promjenu kretanja tijela izaziva sila.
▪ Prvi Njutnov zakon važi kada na tijelo ne djeluju druga tijela ili je rezultujuća sila
jednaka nuli.
Dinamika – Prvi Njutnov zakon

• Prvi Njutnov zakon ne važi u svakom referentnom sistemu.

Npr. Kuglica koja miruje na stolu u vozu koji se kreće uniformno pravolinijski
pomjeriće se kada voz uspori ili ubrza, iako okolina pri tom ne djeluje na nju.
• Referentni sistemi za koje važi I Njutnov zakon nazivaju se inercijalni sistemi:
Svaki sistem koji miruje ili se uniformno pravolinijski kreće u odnosu na neki
inercijalni sistem je ponovo inercijalni sistem.
• Heliocentrični sistem vezan za Sunce je inercijalni sistem – Sunčev sistem se kreće
po inerciji ka centru naše Galaksije
Referentni sistem vezan za Zemlju može se smatrati inercijalnim iako se Zemlja
kreće oko Sunca po eliptičnoj putanji i istovremeno rotira oko svoje ose jer je
ubrzanje malo.
Dinamika – Drugi Njutnov zakon
Opisuje kretanje tijela kada na njega djeluje neka spoljašnja sila.
Ubrzanje tijela na koje djeluje sila direktno je proporcionalno sili i ima pravac sile.

𝐹Ԧ = 𝑚𝑎Ԧ

Masa je mjera za inerciju. Što je veća masa to je potrebna veća sila za isto ubrzanje.
Jedinica za silu:

𝐹 = 𝑚 ⋅ 𝑎 = 1 kg ⋅ 1 m/s2 = 1 N
Dinamika – Drugi Njutnov zakon

• Impuls ili količina kretanja:

𝑝Ԧ = 𝑚𝑣Ԧ 𝑝 = 𝑚 𝑣 = kg ⋅ m/s

II Njutnov zakon u relativističkom obliku definiše kako sila djeluje na promjenu impulsa:

Promjena impulsa čestice u vremenu je proporcionalna sili koja na nju djeluje i vrši se u
pravcu sile.

𝑑 𝑚𝑣Ԧ 𝑑𝑝Ԧ
𝐹Ԧ = =
𝑑𝑡 𝑑𝑡
 Dinamika – Drugi Njutnov zakon

II Njutnov zakon u nerelativističkom obliku (kada je masa tijela konstantna) može se dobiti iz
uopštenog oblika:
𝑑 𝑚𝑣Ԧ 𝑑𝑣Ԧ
𝐹Ԧ = =𝑚 = 𝑚𝑎Ԧ
𝑑𝑡 𝑑𝑡

Gornja jednačina ujedno daje i jednačinu kretanja tijela.

U slučaju djelovanja više sila, tijelo se ponaša kao da na njega djeluje samo rezultujuća sila:

𝑛
𝑑 𝑚𝑣Ԧ
= ෍ 𝐹Ԧ𝑖 = 𝐹Ԧ𝑅
𝑑𝑡
𝑖=1
Dinamika – Drugi Njutnov zakon

U I i II Njutnovom zakonu obuhvaćeno je djelovanje sile samo na jedno tijelo od strane

drugog.

Sila karakteriše interakciju dva tijela pa

postoji i dejstvo prvog tijela na drugo.

Treći Njutnov zakon opisuje uzajamno dejstvo dva tijela:

Uzajamna dejstva dva tijela su uvijek međusobno jednaka i suprotno usmjerena.
Akcija je uvijek suprotna i jednaka reakciji.
𝐹Ԧ𝐴𝐵 = −𝐹Ԧ𝐵𝐴
Dinamika – Težina tijela

• Sva tijela padaju na zemlju ako

to padanje ne sprečava drugo tijelo.

• Uzrok kretanja je gravitaciona

sila Zemlje.

• U bezvazdušnom prostoru sva tijela padaju sa istim ubrzanjem g – ubrzanje Zemljine teže.

• Zemlja djeluje na svako tijelo silom: 𝐹Ԧ𝐺 = 𝑚𝑔Ԧ

• Otpor vazduha uslovljava da tijela veće mase brže padaju.

 Dinamika – Težina tijela

• Iako sila Zemljine teže uslovljava težinu tijela ipak ove dvije veličine nisu iste.

• Težina tijela je sila kojom tijelo djeluje na horizontalnu podlogu, rasteže

oprugu ili zateže konopac usljed djelovanja Zemljine teže:

𝑄 = 𝑚𝑔Ԧ

• Uopšteno, težina tijela je određena svim silama koje djeluju na tijelo, a

ne samo silom gravitacije:

TEŽINA TIJELA U VODI I VAZDUHU JE MANJA OD TEŽINE TIJELA U VAKUUMU I JEDNAKA JE RAZLICI GRAVITACIONE I SILE
POTISKA.

• Težina je sila a jedinica je [N].

• Masa je osobina tijela, a težina je sila kojom tijelo djeluje na podlogu.
Dinamika – Gustina, specifična zapremina, specifična težina tijela

Iste zapremine različitih tijela nemaju iste mase.

𝑚 kg
𝜌=
• Gustina tijela: 𝑉 m3

1 𝑉 m3
𝑉𝑠 = =
𝜌 𝑚 kg
• Specifična zapremina:

𝑄 N
• Specifična težina: 𝜎=
𝑉 m3
Dinamika – Trenje

• Makroskopska pojava koja se javlja:

• Pri relativnom kretanju tijela koja se dodiruju
• Pri relativnom pomjeranju djelova nekog tijela
• Podjela 1:
• Spoljašnje trenje – trenje između dva tijela koja su u neposrednom dodiru,
• Unutrašnje trenje – trenje između dijelova jednog tijela
• Podjela 2:
• Viskozno trenje – trenje između slojeva u tečnosti i gasovima, trenje pri kretanju čvrstog tijela
kroz fluid, trenje između dva čvrsta tijela između kojih se nalazi fluid,
• Suvo trenje – trenje u odsustvu bilo kakvog međusloja,
• Trenje klizanja,
• Trenje kotrljanja.
 Dinamika – Trenje

Javlja se sila trenja:

• Posljedica međusobnog dejstva molekula različitih tijela u blizini njihovog dodira;
• Suprostavlja se kretanju pa se često zove i otpor kretanju;
• Intenzitet zavisi od:
• Prirode tijela koja se dodiruju,
• Agregatnog stanja tijela,
• Uglačanosti površine dodira,
• Sila kohezije i athezije,
• Relativne brzine kretanja.
Dinamika – Trenje

𝐹Ԧ𝑡𝑟 = 𝜇𝐹Ԧ𝑛

Pri suvom trenju tijela koje se nalazi na horizontalnoj ravni:

• Tijelo klizi pod dejstvom sile F koja je paralelna ravni;
• Kretanju se suprotstavlja sila trenja pri klizanju Ftr,
• Sila trenja je proporcionalna normalnoj sili N‚
N – normalna komponenta sile kojom podloga djeluje na tijelo. 𝐹Ԧ𝑡𝑟 = 𝜇𝐹Ԧ𝑛

Koeficijent trenja µ je neimenovan broj i zavisi od:

• Karaktera površine dodira,
• Relativne brzine kretanja.
Dinamika – Trenje
𝜇𝑠 ⟩𝜇𝑑
Postoji:
• Statički koeficijent pri mirovanju;
• Dinamički koeficijent pri kretanju.

Sila trenja pri mirovanju je veća od sile trenja pri kretanju:

Potrebna je veća sila za pokretanje tijela nego za održavanje kretanja.

• Kretanje tijela se odvija pod dejstvom rezultante sila F i Ftr:

𝐹Ԧ + 𝐹Ԧ𝑡𝑟
𝐹Ԧ + 𝐹Ԧ𝑡𝑟 = 𝑚𝑎Ԧ ⇒ 𝑎Ԧ =
𝑚
 Dinamika – Trenje

Koeficijent trenja pri klizanju se može odrediti posmatranjem kretanja tijela na strmoj ravni:
Na tijelo djeluju dvije komponente težine tijela:
❑Normalna komponenta na površinu,
❑Tangencijalna komponenta sa površinom.
Tijelo miruje za manje nagibne ravni zbog sile trenja.
Povećanjem nagiba tijelo se kreće pod dejstvom tangencijalne komponente težine tijela.
Tijelo počinje da klizi konstantnom brzinom kada je

𝐹𝑡𝑟 = 𝑄 sin 𝜃
Dinamika – Trenje
Dinamika – Impuls i impuls sile

Impuls je dinamička veličina i određuje osobinu tijela koje se kreće:

𝑝Ԧ = 𝑚𝑣Ԧ
Prema II Njutnovom zakonu za svaku promjenu impulsa potrebno je da na tijelo djeluje sila:
𝑑 𝑚𝑣Ԧ 𝑑 𝑝Ԧ
𝐹Ԧ = =
𝑑𝑡 𝑑𝑡
Promjena impulsa je veća što je veća sila i što je duže djelovanje sile.

Dejstvom sile na tijelo neko vrijeme mijenja

se njegova brzina:

Ԧ = 𝑝Ԧ2 − 𝑝Ԧ1 = 𝑚𝑣Ԧ2 − 𝑚𝑣Ԧ1 = Δ𝑝Ԧ

𝐹Δ𝑡
 Dinamika – Impuls i impuls sile

Tijelo pri djelovanju sile dobija impuls sile koji:

za slučaj konstantne sile ima vrijednost
Ԧ
Δ𝑝Ԧ = 𝐹Δ𝑡

za slučaj promjenljive sile se izračunava

𝑡2
Ԧ
Δ𝑝Ԧ = න 𝐹𝑑𝑡
𝑡1

Impuls sile je vektorska veličina sa smijerom sile. Po intenzitetu jednaka je promjeni impulsa tijela na koje
djeluje sila.
Ako je tijelo mirovalo impuls sile jednak je impulsu poslije dejstva sile.
 Dinamika – Zakon održanja impulsa

Prema II Njutnovom zakonu djelovanje sile dovodi do promjene impulsa:

𝑑 𝑚𝑣Ԧ 𝑑 𝑝Ԧ
𝐹Ԧ = =
𝑑𝑡 𝑑𝑡
Prema I Njutnovom zakonu ako na tijelo ne djeluje sila tijelo se kreće konstantnom brzinom:
impuls je konstantan jer je masa konstantna

𝑝Ԧ = 𝑚𝑣Ԧ = 𝑐𝑜𝑛𝑠𝑡
U opštem slučaju za neki zatvoreni sistem tijela impuls ostaje konstantan ako na njega djeluju
spoljašnje sile čija je rezultanta jednaka nuli.

𝑚𝑣Ԧ1 + 𝑚𝑣Ԧ2 +. . . 𝑚𝑛 𝑣Ԧ𝑛 = const

Pitanja

1. Masa i inercija!
2. Četiri osnovne interakcije u prirodi!
3. Njutnovi zakoni?
4. Da li je težina tijela konstantna veličina? Da li je težina tijela uvijek
jednaka gravitacionoj sili?
5. Šta je specifična težina?
6. Od čega zavisi intenzitet sile trenja?
7. Sila trenja na strmoj ravni?
8. Impuls sile i impuls tijela?
9. Zakon održanja impulsa?
Uvod

Hvala na pažnji!