Slobodan pad i

sila teža
Marin Marić, 4.b
Slobodan pad

• to je jednoliko ubrzano kretanje tijela

uzrokovano djelovanjem Zemljine privlačne
sile ili sile teže
• zakonitosti slobodnoga pada prvi je

Jens Martensson
proučavao Galileo Galilei
• uobičajeno je da se slobodni pad uzima kao
primjer jednolikog ubrzanog gibanja (gibanja
sa stalnim ubrzanjem). Pritom se
pretpostavlja da nema otpora zraka ili trenja
• kao iznos ubrzanja uzima se ubrzanje
gravitacijske sile i iznosi približno 9,81 m/s2

2
 Jens Martensson
3
Formule:
Primjeri:
• svemirski brod s isključenim pogonom u
putanji oko Zemlje ili nekog drugog

Jens Martensson
nebeskog tijela
• tijelo bačeno prema gore s malom
brzinom, gdje je otpor zraka zanemariv

• Tijela koja nisu u slobodnom padu:

• svemirski brod s uključenim pogonom ili
zrakoplov u letu - zbog pogona i uzgona
dijelova zrakopolova, letjelica rabi
aerodinamiku odnosno silu uzgona preko
tijela i/ili krila letjelice
4
Sila teža
• to je rezultanta privlačne sile Zemlje i
centrifugalne sile zbog Zemljine rotacije
• određuje se apsolutno takozvanim
reverzijskim njihalima, a relativno
njihalima konstante duljine i statičkim
gravimetrima

Jens Martensson
• Gravitacija je sila uzajamnog privlačenja
između masa, a sila teža samo je jedan
specijalan slučaj općega zakona
gravitacije
• po Albertu Einsteinu, gravitacija je
posljedica zakrivljenosti prostora

5
Newtonov zakon gravitacije

• još nazivan i općim zakonom gravitacije

• iskazuje da se svaka dva tijela privlače
uzajamno silom koja je razmjerna umnošku

Jens Martensson
njihovih masa, a obrnuto proporcionalna
kvadratu njihove međusobne udaljenosti:

 gdje je:

 F - uzajamna sila privlačenja između dva tijela

(kg), i vrijedi F = F1 = F2,
 G - univerzalna gravitacijska konstanta koja
otprilike iznosi 6,67428 × 10−11 N m2 kg−2,
 m1 - masa prvog tijela (kg),
 m2 - masa drugog tijela (kg), i
 r - međusobna udaljenost između središta dva 6

tijela (m)
Grafovi
Galileo Galilei je ustanovio da je prijeđeni put s proporcionalan kvadratu protekloga
vremena t, a brzina v jednoliko raste s proteklim vremenom

Jens Martensson
7
Zadatak 1.
Tijelo je slobodno padalo 6 s. Koliki je put tijelo prešlo u posljednjoj sekundi slobodnog
pada?

Jens Martensson
8
Zadatak 2.
Koliko iznosi srednja brzina tijela koji slobodno pada 10
sekundi?
Srednja brzina se dobije kao aritmetička sredina početne i
krajnje brzine. Početna je brzina 0 jer se radi o slobodnom padu.

Jens Martensson
Trebamo izračunati krajnju brzinu/brzinu kod udara o tlo i
jednostavno je podijeliiti sa 2 i dobijemo srednju brzinu.

9
Zadatak 3.
Mačka je pretrčala preko napuklog crijepa kojemu se
jedan dio odlomio i pao na tlo s visine 5m bez početne
brzine.

Jens Martensson
a) Kolikom je brzinom crijep udario u tlo ispred kuće? ​

b) Koliko je vremena komadić crijepa padao s krova?

10
Literatura:
• https://hr.wikipedia.org/wiki/Slobodni_pad
• https://hr.wikipedia.org/wiki/Sila_te%C5%BEa
• https://gradivo.hr/pages/grafovi-gibanja
• https://www.stem.ba/fizika/tutorijali/item/34-slobodan-pad
• https://www.stem.ba/fizika/provjeri-znanje/item/491-zadaci-slobodan-pad

Jens Martensson
• https://
edutorij.e-skole.hr/share/proxy/alfresco-noauth/edutorij/api/proxy-guest/8b109d99-b37e-4aa
4-821c-ab1d3c48e3d6/html/24107_Slobodan_pad.html