UVOD

OBSERVATORIJ NEKADA I SADA

Stonehenge (2500 god. p.n.e. ; Engleska ) prvi observatorij

Mauna Kea (1967. god. ; Hawaii ; SAD )

K O S M O LO K I M O D E LI

Geocentrini model svemira nastao u staroj Grkoj

Heliocentrini model svemira Nikola Kopernik, Galileo Galilei, Ticho Brache , Johannes Kepler

Isaak Newton ( 1642-1727 )

-Roen u Londonu -Studirao na unverzitetu Cambrige -Bavio se fizikom, matematikom, hemijom, geografijom, teologijom... -U fizici je poznat po svoja tri zakona dinamike i opepoznatom Newtonovom zakonu gravitacije

Pria o Newtonovoj jabuci

- Objavljena u januaru 2010. god. -uvana u arhivu britanskog kraljevskog Drutva -- Zapisao Newtonov savremenik William Stukeley 1666. god. -Zato jabuka uvijek padne vertikalno na tlo? Zato ne ode negdje ustranu ili prema gore? Zato ba svaki put prema tlu? Razlog sasvim sigurno lei u tome da je Zemlja privlai. Mora tu postojati nekakva privlana sila"- rekao je Newton .

Newtonov zakon gravitacije :

Masa i teina
Razlike : 1.Masa se mejri vagom a tezina dinamometrom . 2. 4.Jedinica za masu je [m]=1kg a za teinu [G]=1N . 5. 3. Teina tijela za razliku od mase zavisi od sile gravitacije. Npr. Tijelo e imati istu masu na Zemlji i svakoj drugoj planeti pa i na mjesecu dok e tijelo koje ima odreenu teinu na Zemlji na Jupiteru biti 30 puta tee a na Mjesecu e imati 6 puta manju teinu. takoer ako se tijelo nae u svemiru daleko od svih drugih tijela ono e imati masu ali ne i teinu. Ali iako su po mnogoemu razliite ove dvije veliine su meusobno proporcionalne. Ako tijelo ima dva puta veu masu,imat e i dva puta veu teinu, pa je na neki nain svejedno da li govorimo o teini ili masi. To je i razlog zato u svakodnevnom govoru ne razlikujemo masu i teinu.

Jaina gravitacionog polja na povrini Zemlje je priblino G=10N/kg. S obzirom na to, osoba ija je masa m=50kg,teka je 500 N . Jaina gravitacionog polja Mjeseca je G=1.6N/kg, tako da osoba ija je teina na Zemlji 500N na Mjesecu tei 80N.

Gravitaciono polje
-Gravitaciono polje je prostor oko svakog tijela koje je izvor gravitacije. Ono je prenosnik gravitacione sile. -Karakterie ga veliina koju nazivamo jaina gravitacionog polja. - Jaina gravitacionog polja je po definiciji jednaka sili kojom to polje djeluje na probno tijelo jedinine mase.:

- Jaina gravitacionog polja na nekom rastojanju r od izvora gravitacije:

-Gravitaciono polje se grafiki predstavlja linijama sile gravitacionog polja . -Dijeli se na centralno i homogeno. -Gravitaciono polje je centralno ako jeina polja nije jednaka u svakom njegovom dijelu. Takvo je gravitaciono polje izmeu udaljenih tijela. Potencijalna energija centralnog gravitacionog polja se rauna pomou formulee :

( - ) ispred izraza je tu jer je gravitaciona sila privlana, a i referentna taka je odabrana tako da je potencijalna energija jednaka nuli kada je estica u bekonanosti. -

Linije centralnog gravitacionog polja su radijalni pravci koji se sijeku u centru mase tijela koje je izvor gravitacije.

-Gravitaciono polje u kojem je jaina polja u svim takama jednaka naziva se homogeno gravitaciono polje. -Uzima se da je gravitaciono polje Zemlje homogeno iznad manjeg dijela njene povrine ( granica troposfere 10 km). -Kaemo da u ovom dijelu Zemljiog gravitacionog polja djeluje sila Zemljine tee, usljed koje tijela dobivaju ubrzanje. Radi se o gravitacionom ubrzanju.
v

Linije homogenog gravitacionog polja su paralelne i na istoj udaljenosti.

-Radi jednostavnijeg izraunavanja koristimo gravitaciono ubrzanje kao konstantu : -Meutim, vrijednost gravitacionog ubrzanja u polju djelovanja sile Zemljine tee nije konstantna iz dva razloga: vZemlja nije savrena lopta, malo je spljotena, tako da nije svaka taka jednako udaljena od centra Zemlje.Pa ni jaina gravitacionog polja nije ista u svakom dijelu vUsljed rotacije Zemlje, na tijela na Zemlji djeluje i centrifugalna sila, usmjerena od centra Zemlje. Centrifugalna sila je najjaa na ekvatoru a praktino ne postoji na polovima. U polju djelovanja sile Zemljine tee gravitaciona potencijalna energija se rauna na osnovu formule :

Potencijal i napon
vPotencijal gravitacionog polja je veliina koja karakterie energetska svojstva taaka polja. Definie se kao potenijalna energija koju ima probno tijelo u datoj taki polja.

vNapon gravitacionog polja izmeu dvije take polja je jednak razlici potencijala izmeu te dvije take .

Kretanje estice u blizini povrine zemlje

vSlobodan pad v vVertikalni hitac v vHorizontalni hitac v vKosi hitac

Slobodan pad
-Slobodni pad je jednako ubrzano kretanje tijela bez poetne brzine usljed djelovanja sile Zemljine te e . -Zanemaruje se utjecaj svih drugih sila osim sile Zemljine te e -Formule koje opisuju slobodan pad se izvode iz formula za jednako ubrzano kretanje -U brzanje je u stvari gravitaciono ubrzanje i koristimo njegovu srednju vrijednost g= 9 , 81 m / s -

Slobodan pad ( formule )

- Brzina kojom tijelo pada : -Kada je preeni put jednak poetnoj visini na kojoj se tijelo nalazi ( s=h ) moemo napisati : -Vrijeme padanja tijela sa visine h : - Brzina tijela neposredno pred udar u tlo :

-Jo je Galileo Galilei primijetio da laka i tea tijela za priblino isto vrijeme padnu sa Krivog tornja u Pizi, naravno kada se zanemari otpor vazduha. -Tijela u vakuumu padaju za isto vrijeme bez obzira na veliini, oblik i materijal.

vazduh

vakuum

SLOBODAN PAD ZANEMARUJUI

OTPOR VAZDUHA

SLOBODAN PAD UZ OTPOR VAZDUHA

VERTIKALNI HITAC
vHitac nanie vHitac uvis

Hitac nanie

vHitac nanie je kretanje tijela baenog vertikalno nanie. vNa tijelo djeluje sila Zemljine tee u smjeru kretanja te ono dobije ubrzanje a= vZanemaruje se zavisnost gravitacionog ubrzanja od poloaja na Zemlji , kao i otpor zraka. vTijelo se kree ravnomijerno ubrzano sa poetnom brzinom, pa vrijede sve fomule za jednako ubrzano kretanje .

Hitac nanie ( formule )

vBrzina koju ima tijelo nakon vremena t od trenutka izbacivanja iznosi : v v vPreeni put za to vrijeme jednak je : v v v v vKada je tijelo na rastojanju s od take izbacivanja, njegova brzina je:

Hitac uvis
vHitac uvis je kretanje tijela baenog vertikalno navie. v U pravcu suprotnom od smijera kretanja tijela djeluje sila Zemljine tee te tijelo usporava sve dok se potpuno ne zaustavi na nekoj visini h, tada pone slobodno padati. v Kao i kod hitca nanie zanemarujemo otpor vazduha.

v Radi se o jednako usporenom kretanju sa poetnom brzinom te koristimo formule vezane za jednako usporeno kretanje.

Hitac uvis ( formule )

Brzina koju ima tijelo nakon vremena t od trenutka izbacivanja iznosi: Visina na kojoj se nae tijelo nakon vremena t od trenutka izbacivanjaje: Vrijeme penjanja odgovara vremenu zaustavljanja, pa iz v=0, slijedi : Nakon tog vremena tijelo pod djelovanjem Zemljine tee slobodno pada.

Maksimalna visina koju postigne tijelo odgovara preenom putu tijela do zaustavljanja:

Brzina koju ima tijelo na visini h iznad mjesta izbacivanja je: ( znak (+) se uzima ako je vektor brzine orijentiran navie. Znak (-) ako je orijentiran nanie )

Horizontalni hitac
- Horizontalni hitac je kretanje tijela koje je izbaeno poetnom brzinom u horizontalnom pravcu. - Horizontalni hitac je sloeno kretanje. Tijelo se istovremenno kree ravnomjerno u horizontalnom pravcu ( du x-ose ) konstantnom brzinom , i vertikalno prema dolje ( smjer y ), jednako ubrzano, stalnim ubrzanjem g. - Ovdje je izraen princip nezavisnosti kretanja. Prema ovom principu, ova dva kretanja u pravcu X i Y ose su nezavisna ,svako od njih se odvija kao da drugo kretanje ne postoji. Rezultantno kretanje u svakom trenutku je njihov zbir. Znai u svakom trenutku je vektorska brzina jednaka vektorskom zbiru obje komponente brzine.

Horizontalni hitac ( formule )

Za vrijeme t preeni putevi po horizontali (pravac X-ose) i po verikali (pravac Y ose) bit e: Komponente brzine bit e: Vektor ukupne brzine ima intenzitet a pravac mu se podudara sa pravcem tangente na putanju. Domet horizontalnog hica je put x koji je preen u istom vremenskom intervalu koji je potreban za slobodan pad tijela. On ovisi o poetnoj brzini u horizontalnom pravcu i o poetnoj visini h. Da bismo odredili domet hica,poimo od izraza. Iz druge relacije izrazimo prvu, dobijamo domet hrizontalnoh hica. i uvrstimo u

HORIZONTALNI HITAC

Kosi hitac

-Kosi hitac je kretanje tijela baenog pod

uglom alfa prema horizontali poetnom brzinom - Ugao alfa je ugao elevacije . - Opet u saglasnosti sa principom nezavisnosti kretanja, ovo sloeno pravolinijsko kretanje moemo "rastaviti" na dva jednostavnija pravolinijska kretanja : ravnomjerno pravolinijsko kretanje u pravcu horizontalne komponente poetne brzine i ravnomjerno ubrzano kretanje u vertikalnom pravcu.

Kosi hitac ( formule )

Projekcije trenutne brzine u taki A na pravac X i Y ose su : A intenzitet vektora brzine u taki A je : Vrijeme penjanja za koje tijelo dostigne maksimalnu visinu u (taka M) je :
B

Maksimalna visina koju postigne tijelo u taki M : Ukupno vrijeme kretanja do take D je :

Domet kosog hica (najvei horizontalni pomak) :

KOSI HITAC

Sateliti
-Satelit je tijelo koje orbitira oko nekog drugog tijela. -Sovjeti su prvi lansirali satelit 1957 god. Sputnik 1 -Od tada je lansirano preko 2500 satelita koji obezbjeuju komunikacije, emitovanje televizijskih i radio signala, pomau naunicima u predvianju vremena ...

Sputnik 1

- Sateliti orbitiraju oko Zemlje zahvaljujui gravitacionoj sili koja djeluje kao centripetalna sila i odrzava ih na orbitama.. - Da bi tijelo postalo Zemljin satelit potrebno je da bude lansirano odreenom brzinom koju nazivamo prva kosmika brzina i ona iznosi

Tijelo lansirano brzinom manjom od pada na Zemlju .

Tijelo lansirano brzinom v = kree se oko Zemlje po krunoj orbiti.

Tijelo lansirano brzinom malo veom od kree se oko Zemlje po orbiti oblika elipse.

vDruga kosmika brzina je brzina koju je potrebno saopiti tijelu da bi ono napustilo prostor djelovanja Zemljinog gravitacionog polja i postalo Sunev satelit nazivamo druga kosmika brzina . vTrea kosmika brzina je brzina koju je potrebno saopiti tijelu da bi ono napustilo Sunev sistem naziva se trea kosmika brzina. vetvrta kosmika brzina je brzina koju je potrebno saopiti tijelu da bi ono napustilo nau galaksiju.