Zakon ouvanja energije

Zakon ouvanja energije ukljuuje pojmove kinetike

energije, potencijelne energije i rada. Ti pojmovi, lako
razumljivi na jednostavnom primjeru, na prirodan nain
proizlaze iz drugog Newtonovog zakona.
Zakon o ouvanju energije kazuje da je za sistem
ukupna, energija sistema stalna.
Prikazati emo taj zakon na dva primjera: slobodan pad
i jednostavno klatno.

Slobodan pad
Pretpostavimo da tijelo mase m miruje na visini h
iznad povrine Zemlje. Kad tijelo pustimo , ono se
pone kretati pod utjecajem Zemljine sile tee,
koja ima stalan iznos:

i smjer prema teitu Zemlje. Predznak minus ( - )

u toj relaciji je zbog toga to sila djeluje u

suprotnom smjeru s obzirom na os y u

koordinatnom sistemu, kao to je prikazano na
donjoj slici. Ako tijelo slobodno pada, sila tee F
predstavlja ukupnu silu koja stalno djeluje na
tijelo.
U trenutku t = 0 pustimo tijelo da slobodno pada.
U trenutku t brzina tijela iznosi:

gdje nam je g gravitacijska konstanta. Dok tijelo

miruje, ono ima potencijalnu energiju, a dok se
kree ima kinetiku energiju.
Potencijalna energija dok tijelo miruje iznosi:

Kinetika energija dok se tijelo kree iznosi:

Vidi sliku (na slici je prikazan samo djeli

Zemljine povrine, tj. Zemlja okrugla):

Kada masu ispustimo, potencijalna

energija U se smanjuje, a kinetika
energija K se poveava, no njihov
zbir ostaje nepromijenjen
Ako tijelo pada prema povrini Zemlje, sila tee
vri rad jednak prirastu kinetike energije tijela:

ili na povrini Zemlje (y = 0):

Ovdje su v brzina kojom tijelo stie na povrinu

Zemlje, a

poetna brzina (u naem primjeru

= 0)
Uzmemo li da v u prvoj jednadbi oznaava brzinu
poslije slobodnog pada ne za visinu h, nego za
visinu (h - y), onda prva jednadba prelazi u:

ili

gdje je h visina od tijela kada se nalazi u stanju

mirovanja do povrine Zemlje, a y je visina od
tijela u stanju mirovanja do tijela u trenutku t tj.
tijela kada se kree.
Slovom E oznaavamo konstantu, koja ima
vrijednost mgh, a ona inae predstavlja zbir
kinetike i potencijalne energije i taj je zbir uvijek
konstantan. Budui da je E konstanta prethodne
dvije jednadbe izriu zakon o ouvanju energije:

Vano je uoiti pretpostavke pod kojima vrijedi

zakon ouvanja energije. Prije svega, pretpostavka
je da za vrijeme promatranog kretanja tijelo ne
dobiva nikakvu energiju od drugih tijela, niti
predaje energiju drugim tijelima. Drugim rijeima,
pretpostavili smo da tijelo i Zemlja ( koja na tijelo
djeluje gravitacijskom silom ) ine zatvoren
sistem.
U ovom razmatranju zanemarili smo otpor zraka
koji djeluje na tijelo pri slobodnom padu. No on je
u razmatranom sluaju vrlo malen, pa zakon
ouvanja mehanike energije vrlo priblino vrijedi.
Zakon ouvanja zbira K + U moe vrijediti samo
tokom slobodnog pada. Kada tijelo udari u tlo,
meudjelovanjem tijela i tla energija prelazi u
druge oblike, na primjer u unutranju toplotnu
energiju.
Jednostavno klatno
Jednostavno klatno se sastoji od tijela mase m
objeenog na donjem kraju tapa ili niti duine l.
Smatramo da tap ili nit nemaju mase. Nit je
objeena na svom gornjem kraju, kao to je
prikazano na slici.

Primjer
jednostavnog
klatna

Klatno se vrti oko ose

kroz taku P. Osa je
okomita na ravninu
papira. Crta OP je
vertikalna. s je duina
luka izmeu take O i
poloaja m

Kad je nit odmaknuta za ugao , masa m je

podignuta za visinu h u odnosu na ravnoteni
poloaj ( u odnosu na taku O ):

Potencijalna energija mase m u Zemljinom polju

sile tee iznosi:

gdje se podrazumijeva da je to vrijednost s

obzirom na ravnoteni poloaj (O). Kinetika
energija klatna je:

gdje je
povezuje brzinu i
promjenu ugla otklona. Znamo da za male uglove
moemo zanemariti sinus tog ugla, pa e tako
dulina s biti umnoak ugla i duine l.
Deriviranjem duine s po vremenu dobit emo
gornju relaciju za brzinu.
Ukupna energija iznosi:

Zakon ouvanja energije zahtijeva da taj zbir

ostane konstanta.

Kliknite za vidjeti animaciju!!!

Kliknite za vidjeti obradu pokusa!!!