MEHANIKA

3 Navedite Newtonove aksiome.

1. zakon (Zakon inercije): Svako tijelo ostaje u stanju mirovanja ili jednolikog gibanja po pravcu sve dok
vanjske sile ne uzrokuju promjenu tog stanja.
2. zakon (Temeljni zakon gibanja): ako na tijelo mase m djeluje sila F, ona mu daje ubrzanje: a=F/m. Brzina
promjene koliine gibanja tijela jednaka je sili koja djeluje na tijelo: F=dp/dt (ako je m const., F=ma).
3. zakon (Zakon akcije i reakcije): Ako jedno tijelo djeluje silom na drugo, tada i to drugo tijelo djeluje silom
na ono prvo. Te dvije sile jednakog su iznosa, suprotnog smjera i lee na istom pravcu.
16 Kako glasi zakon o sacuvanju energije u mehanici?.
U mehanici se ukupna energija sustava zapisuje kao: E=T+V, T zbroj kinetikih energija svih tijela unutar
sustava, a V je potencijalna energija istog sustava.
27 Navedite Newtonov zakon gravitacije
Newtonov zakon gravitacije ili opi zakon gravitacije iskazuje da se svaka dva tijela privlae uzajamno silom
koja je proporcionalna (u skladu) umnoku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove
meusobne udaljenosti: F=-G* m1m2/r2
( G-univerzalna konstanta, m1m2-mase tijela, r-udaljenost)
34 Opisite i objasnite pokus s Prandtlovim stolcem .
Promotrit emo ovjeka koji se vrti na stolcu nekom kutnom brzinom 1 . Rairi li ruke opazit emo da se brzina
rotacije smanjila na 2, a smanjila se zbog toga to mu se irenjem ruku poetni moment tromosti I1 poveao na
I2. (Mase estica ruke sun a veoj udaljenosti od rotacije)
I11=I22, I1<I2, 1>2
35 Navedite Hookeov zakon.
Hookeov zakon kae da je deformacija tijela proporcionalna primijenjenoj sili pod uvjetom da se ne prijee
granica elastinosti tijela. Kada se sila ukloni tijelo e se vratiti u svoj prvobitni oblik.
40 Opisite Foucaultov pokus
Foucault je 1851.g. u Parizu, na nit dugaku 67 m objesio eljeznu kuglu mase 20 kg i zanjihao je. I ustanovio da
se ravnina rotacije zakree za oko 11 stupnjeva u jednom satu. I time direktno pokazao da se Zemlja okree oko
svoje osi.
MEHANIKA FLUIDA
2 Navedite Pascalov zakon.
Pascalov zakon: tlak izazvan djelovanjem sile u bilo nekoj toki povrine fluida jednoliko se iri kroz fluid u
svim smjerovima.
4 Opisite Torricelliev pokus.
Torricelli je staklenu cijev duljine priblino jedan metar, zatvorenu na jednome kraju, napunio ivom. Zatim je
otvoreni kraj cijevi zatvorio prstom i tako ju uronio u iru posudu sa ivom. Tada se prst makne, jedan dio ive
istee, ali se brzo uspostavlja ravnotea kada ivin stupac dostigne 76 cm. To znai da zrak atmosferskim tlakom
djeluje na povrinu ive u iroj posudi, prenosi se podjednako u svim smjerovima (Pascalov zakon) i

uravnoteuje ivin stupac od 76 cm. Tako je visina ivina stupca mjera za tlak zraka. Pod normalnim uvjetima,
kada se pokus obavlja na morskoj razini pri 0oC, taj se tlak naziva normalnim atmosferskim tlakom. Atmosferski
se tlak smanjuje s nadmorskom visinom jer se smanjuje sloj zraka iznad te toke, s porastom vlanosti zraka jer
vodena para ima manju gustou od zraka i porastom temperature jer se zagrijavanjem smanjuje gustoa zraka
zbog irenja.
7 Navedite Arhimedov zakon (princip).
Arhimedov princip: kada je tijelo u potpunosti ili djelomino uronjeno u fluid, fluid djeluje na tijelo silom prema
gore a iznos te sile je jednak teini fluida koji je tijelo istisnulo.
12 Opisite Venturijevu cijev pomocu Bernoullieve jednadzbe.
Venturijeva cijev (po talijanskom fiziaru Giovanniju Battisti Venturiju; 17461822), ureaj
za mjerenje brzine strujanja fluida. Prema Bernoullijevoj jednadbi, ukupni tlak u fluidu
(tekuini ili plinu) u gibanju to je manji to je brzina strujanja vea. Obrnuto, iz poznavanja
razlike tlaka u mirnom fluidu i fluidu koji struji moe se izraunati brzina strujanja, odn.
brzina objekta koji je to strujanje izazvao. Na tom se naelu temelji Venturijeva cijev. U
irem dijelu posude fluid struji sporije nego u uskom dijelu pa je u irem dijelu tlak vei.
Razlika tlakova p = p1 p2 mjeri onda i brzinu strujanja. Venturijeva cijev slui za
odreivanje brzine zrakoplova i mjerenja u zranim tunelima. P +

v
2

= P +

v
2
13 Opisite i objasnite Magnusov efekt .
Magnusov efekt [ma'gnus~], boni potisak to ga zbog razlike u tlaku stvara struja fluida na tijelo koje se vrti.
Na mjestu gdje se smjer vrtnje i smjer strujanja podudaraju, brzina je strujanja vea, a na protivnoj strani tijela,
gdje su ti smjerovi meusobno suprotni, brzina je strujanja manja. Prema Bernoullijevoj jednadbi tlak je u
struji to manji to je brzina strujanja vea, pa je tlak manji na onoj strani tijela na kojoj je brzina strujanja vea,
to uzrokuje boni potisak. Do Magnusova efekta dolazi i kada se rotirajue tijelo giba kroz realni fluid. Dvije
vrste laminarnoga strujanja (kruno strujanje graninoga sloja, koje slijedi povrinu tijela, i pravocrtno
strujanje, koje slijedi putanju gibanja tijela) stvaraju razliite tlakove s dvije strane tijela i silu okomitu na smjer
gibanja, to moe utjecati na promjenu smjera gibanja tijela, npr. na promjenu smjera gibanja lopte u tenisu.
TOPLINA
1 Navedite zakon linearnog rastezanja cvrstih tijela
Toplinsko rastezanje je posljedica promjene srednje udaljenosti izmeu molekula, ta se udaljenost poveava
kako temperatura raste. l = l0 (1+T )
4 Navedite zakon volumnog rastezanja tekucina.
Volumno rastezanje: ako se sve dimenzije jednako ire s temperaturom onda se volumen poveava s
temperaturom. V = Vo (1 + T ) = 3
5 Navedite Boyle-Mariotteov zakon. (izotermni proces)
Boyleov zakon odreuje da je umnoak obujma i tlaka jednak konstantnom idealnom plinu, pod uvjetom da je
temperatura konstantna. pV=const. p-tlak, V-volumen.

23 Kako glasi I princip (zakon) termodinamike?

Prvi zakon termodinamike moemo shvatiti kao jednu formulaciju zakona odranja (ouvanja) energije, prema
kojemu je toplina tek jedan oblik energije, te i za toplinu vrijedi zakon ouvanja energije. Ako neki sustav vri
rad i dovedena mu je toplina (vrste energije), zakon ouvanja energije i dalje vrijedi. Stoga je ta energija
sadrana u sustavu u konanom stanju, u obliku koji nazivamo unutarnja energija U. Ovaj zakon simboliki se
moe zapisati kao: U=Q-W. Porast unutarnje energije sustava = koliina topline dovedena u sustav - Rad
sustava

32 Kako glasi II princip termodinamike?

Toplina ne moe sama od sebe prelaziti sa hladnijeg tijela na toplije, tonije: nije mogu proces iji jedini
rezultat bi bio spontan prelazak topline sa hladnijeg tijela na toplije.
Sa protokom vremena, ukupna entropija termiki zatvorenog sustava koji nije u termodinamikoj ravnotei
uvijek raste, teei da dosegne najveu moguu vrijednost. Vjerojatno najpopularnija formulacija ovog zakona
glasi: Entropija svemira uvijek raste
33 Kako glasi III princip termodinamike?
Entropija sustava na apsolutnoj nuli jednaka tono definiranoj konstanti. III. zakon tvrdi da postoji najnia
temperatura, nazvana apsolutna nula, gdje je entropija jednaka nuli.
ELEKTROMAGNETIZAM
2 Navedite Coulombov zakon
Veliina elektrostatike sile izmeu dva tokasta naboja upravo je razmjerna umnoku veliine oba naboja i
obrnuto razmjerna kvadratu udaljenosti r izmeu njih. Dana je izrazom:

5 Navedite Gaussov zakon.

Ukupni elektrini tok kroz zatvorenu plohu je proporcionalan ukupnom naboju sadranom unutar te plohe.

E tok elektrinog polja, Q naboj, 0 dielektrina konstanta vakuuma.

11 Navedite Ohmov zakon i navedite SI jedinicu za otpor i vodljivost.
Ohmov zakon je temeljni zakon elektrike (elektrotehnike). Govori o odnosu jakosti elektrine struje, napona i
otpora u strujnom krugu. Eksperimentalno je utvreno da e jakost struje kroz vodi biti to vea to je vei
napon meu njegovim krajevima i to je manji otpor strujnog kruga u koji je vodi ukljuen, tj. da je jakost struje
u strujnom krugu proporcionalna naponu, a obrnuto proporcionalna otporu. Matematiki se ovo moe izraziti
formulom:
I = jakost struje kroz strujni krug u amperima (A)

U = napon izvora u voltima (V)

R = ukupan otpor strujnog kruga (otpor troila + otpor elektrinih vodova + unutarnji otpor izvora struje) u
omima (). Om se moe napisati i kao volt/amper (V/A).
12 Kako glasi Jouleov zakon
Dulov zakon je fiziki zakon koji pokazuje vezu izmeu topline (koju stvara elektrina struja koja tee kroz
provodnik) i el. struje.

19 Navedite Gaussov zakon za magnetsko polje..

E el. polje, Qs kol. el. naboja unutar povrine, E0

permitivnost vakuuma.
20 Navedite i objasnit Faradayev zakon indukcije.

Inducirana elektromotorna sila u zatvorenoj konturi jednaka je negativnoj promjeni obuhvaenog magnetskog
toka kroz konturu.
Prema Faradayevom zakonu indukcije, elektromotorna sila odnosno napon U induciran u zavojnici s N zavoja
proporcionalan je broju zavoja i brzini promjene magnetskog toka kroz zavojnicu:

21 Navedite Lenzovo pravilo (zakon) i pokus s

prstenovima
Kad se vodi giba tako da sijee magnetske silnice, u njemu se inducira elektrina struja iji je smjer smjer takav
da svojom magnetskom indukcijom nastoji sprijeiti gibanje vodia.

Predznak (-) oznauje Lentzovo pravilo.

Aluminijski prsten se postavi na elektromagnet. Kada se elektromagnet spoji s izvorom
izmjenine struje, prsten odskoi od njega. Sila koja podigne prsten dolazi od struja koje
promjenljivo magnetsko polje u njemu inducira, a odskakanje prstena pokazuje da se
struje koje u njemu nastaju suprotstavljaju uzroku koji-ihje-stvorio.^Kada je... naime struja
u elektromagnetu takva da je npr. sjeverni pol gore (na slici), inducirane struje u prstenu
stvaraju sjeverni pol na donjem dijelu prstena (smanjivanje toka!). Elektromagnet i prsten
se odbijaju, isto kao i dva tapiasta magneta. Kada je struja u elektromagnetu suprotnog
smjera, i polovi su suprotni, pa opet dolazi do odbijanja.

Lako se vidi da odbijanje stvarno nastaje

zbog struje inducirane u prstenu: prereemo
li prsten, elektromagnet ga vie nee
odbijati.

23 Kako glasi zakon ocuvanja naboja.

Ukupni elektrini naboj izoliranog sustava ostaje
konstantan bez obzira na promjene unutar samog
sustava.
31 Navedite prvi Kirchhoffov i drugi zakon
(izmjenicni i istosmjerni)
Za istosmjernu struju:
I. Algebarski zbroj struja kroz razgranite je jednak nuli (pri emu strujama koje u razgranite ulaze
pridjeljujemo pozitivni predznak, a onima koje iz njega izlaze negativni predznak).
II. Algebarski zbroj EMS u petlji jednak je algebarskom zbroju padova napona u toj petlji.
Za izmjeninu struju:
I. Zbroj jakosti struja koje ulaze u vor jednak je zbroju jakosti struja koje iz vora izlaze.
II. U svakoj zatvorenoj petlji zbroj svih elektromotornih sila jednak je zbroju svih padova napona na
otpornicima.
OPTIKA
1 Navedite Snellov zakon.
Zakon prema kojemu se svjetlosna zraka lomi na graninoj plohi pri prijelazu izmeu dvaju optikih sredstava s
razliitim indeksima loma. Kut odbijanja jednak je kutu upada. Kut loma (2) povezan je s kutom upada (1)
Snellovim zakonom: n1 sin1=n1 sin2 ; n1 i n2 su bezdimenzijske konstante - indeksi loma dvaju
sredstava.
10 Opisite Youngov pokus.
Suneva svjetlost obasjava jednu usku pukotinu. Iz pukotine izlaze svjetlosni valovi koji upadaju na dvije uske i
bliske pukotine ( i ). Iz tih pukotina izlaze dva koherentna vala.
U toci P na zastoru valovi jednog i drugog izvora (tj. valovi od
jedne i druge pukotine) zbrajaju se i daju interferentnu sliku.
Valovi su na pukotini bili u fazi. Meutim, doavi do toke P
jedan je prevalio dulji put od drugoga, te valovi vie nisu u fazi.
Ovisno o razlici u fazi koju e valovi imati u odreenoj toci
zastora, nastati e svjetla pruga (za konstruktivnu interferenciju)
ili tamna pruga (za destruktivnu interferenciju) interferencije (prikazano na slici 3.5). To je bio jedan od prvih
pokusa koji je potvrdio valnu prirodu svjetlosti.
KVANTNA MEHANIKA
20 Objasnite fisiju.
Nuklearna fisija je dijeljenje jezgre atoma na manje dijelove (manje jezgre), pri emu nastaju + slobodni
neutroni i druge male jezgre, to bi moglo dovesti do proizvodnje fotona (u obliku gama-zraka). Fisija tekih
elemenata je egzotermna reakcija koja oslobaa velike koliine energije kao to su elektromagnetska radijacija i

kinetika energija dijelova (zagrijavanjem veliine materijala gdje se fisija dogaa). Fisija je oblik elementarne
pretvorbe zato to nastali dijelovi nisu istog kemijskog elementa kao orginalni atom.
21 Objasnite fuziju.
U fizici je nuklearna fuzija proces u kome se spaja vie atomskih jezgri pri emu nastaje tea atomska jezgra. To
je praeno oslobaanjem ili apsorpcijom energije to je ovisno o masi ukljuenih atomskih jezgri. Jezgre eljeza
i nikla imaju najveu energiju veze po nukleonu i zbog toga su one najstabilnije izmeu svih drugih jezgri.
Fuzija dvije jezgre lakih od jezgri eljeza ili nikla najee oslobaa energiju, dok fuzija jezgri koje su tee od
jezgri eljeza ili nikla apsorbira energiju - obrnuto je kod reverznog procesa nuklearne fisije.