INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK

FAKULTET POLITEHNIKIH NAUKA

HUKOV ZAKON
Seminarski rad

Student:
Kolegij:
Profesor:
Vii asistent:
Akademska godina: 2014/2015

Travnik, juli 2015

Sadraj
1.

UVOD............................................................................................................... 3

2.

HUKOV ZAKON.................................................................................................. 3

2.1.

Dijagram stvarnih napona pri zateznom naprezanju.........................................6

2.2.

Dijagram napon i dilatacija i Hukov zakon....................................................7

3.

Literatura....................................................................................................... 12

1. UVOD
Robert Hooke (Freshwater, 18. juli 1635. - London, 3. mart 1703.), britanski fiziar,
matematiar i izumitelj.
Robert Hooke je roen u malom mjestu Freshwater, na otoku Isle of Wight, koji se nalazi na
jugu Ujedinjenog Kraljevstva. Bio je najmlai od etvero djece. Otac mu je bio sveenik, pa
je oekivao od Roberta da i on to bude. Otac mu je radio i u koli, pa je mogao poduavati
svog sina, jer je bio uglavnom slabog zdravlja. Robert je bio jako zainteresovan za mehaniku i
izradu nacrta. Tako je bio rastavio jedan bronani sat i uspio napraviti kopiju od drva, koja je
dosta dobro radila. Otac mu je umro 1648., a Robertu je vrlo malo ostavio. Na sreu,
u Londonu se pokazao kao dobar student. Postao je pomonik Thomasu Willisu, a zatim je od
1655. do 1662. bio pomonik Robertu Boyleu, gdje se pokazao vrlo uspjenim u izradi zrane
pumpe i promatranju kod izvoenja poznatog Boyle-Mariotteovog zakona.
Od 1655. radi na poboljanju sata s njihalom, izumivi zapinja, koji je znatno popravio
tanost satova. Osim toga, za satove uvodi i spiralne opruge. Smislio je i nain za
odreivanje geografske duine. 1660. je osnovano Kraljevstvo drutvo (engl. Royal Society),
koje je kasnije okupljalo mnoge poznate fiziare tog vremena, a Robert Hooke je proveo oko
40 godina u njemu, posebno za izvoenje pokusa. Otkrio je razliku
izmeu venske i arterijske krvi. Naao je i nain kako mjeriti snagu eksplozije baruta.
1660. je otkrio zakon o ponaanju elastinih tvari, posebno opruga, koji je kasnije
nazvan Hookeov zakon. Zbog radova na gravitaciji, doao je u estok sukob s Isaacom
Newtonom, koji je bio jedno vrijeme i predsjednik Kraljevstvog drutva. Od 1680. radio je
na vibracijama.
Promatrajui mikroskopom tanke prereze pluta, otkrio je strukturu slinu sau, te je
nazvao stanicom.
Robert Hooke je radio i na mjerenju udaljenosti do zvijezda metodom paralakse, ali nije uspio
zbog nesavrenosti mjernih instrumenata. Jedan od prvih je promatrao Saturnov prsten i
dvostruke zvijezde. Nakon to je London izgorio u velikom poaru 1666., radio je na obnovi
grada.

2. HUKOV ZAKON

Promjena duine tijela pri istezanju ili sabijanju vrstih tjela vea je ukoliko je sila koja
izaziva ovu deformaciju jaa. Ako se, npr., na objeenu metalnu icu zakae tegovi, istezanje
ice je vee kada je vea teina tegova. Jo u 17. st. engleski naunikRobert Huk je
eksperimentalno utvrdio da u sluaju malih deformacija vai:
"Promjena duine tijela upravo je jednaka sili koja dovodi do istezanja (odnosno sabijanja).".
Ta tvrdnja predstavlja Hukov zakon, a moe se zapisati formulom:
F=kl
-gde je l promjena duine tijela pri djelovanju sile F,
-a k je koeficijent elastinosti.
Jedinica za koeficijent elastinosti je N/m .
Koeficijent elastinosti zavisi od materijala od kojeg je tijelo napravljeno ( vei je, recimo, za
metale, nego za drvo ili beton), ali zavisi i od dimenzija tijela. Mjerenja pokazuju da se, npr.,
dva tapa od istog materijala, ali razliitih dimenzija, pri delovanju iste sile ne deformiu
jednako: tap se vie istegne (ili sabije) ako je dui i ako je tanji.
Stoga se Hukov zakon esto pie u obliku:
l=(Fl)/(ES)
-gde je: F - sila koja dovodi do istezanja (sabijanja);
l - duina tela koje se deformie;
S - povrina poprenog preseka tela na koji deluje sila;
l- promena duine tela;
E - koeficijent koji zavisi od materijala i zove se Jungov model elastinosti.
-odavde slijedi da je:
F=(ESl)/l;
Prema tome, koeficijent elastinosti tijela je:
4

k=(ES)/l
S obzirom da modul elastinosti zavisi samo od materijala, a ne i od oblika i dimenzija tijela,
bolje je da se Hukov zakon zapisuje u obliku formule l=(Fl)/(ES). U toj formuli figurie
kolinik sile i povrine na koju ta sila djeluje. Ta veliina zove se normalni napon. Normalni
napon brojno je jednak sili koja deluje u pravcu normale na popreni prejsek jedinine
povrine:
= F/S
Jedinica za normalni napon je N/m .
Hukov zakon se moe pisati i u obliku:
=/E
Relativna promjena duine tijela pri istezanju (ili sabijanju) upravo je jednaka normalnom
naponu. Iz gore pomenute formule slijedi da je mjerna jedinica za modul elastinosti ista kao i
za normalni napon : N/m (odnosno paskal).
Opruga (mi esto kaemo feder ) je mainski element koji se koristi za. ostvarivanje
elastinih spojeva. Pod delovanjem. sile dolazi do deformacije. opruge, a po prestanku. Delov
nja sile vraaju se u prvobitni poloaj. Veina opruga koje nisu rastegnute i stisnute preko
granice elastinosti prate Hukov zakon.

On iskazuje da je sila sa kojom se opruga opire pritisku linearno proporcionalna promjeni

duine opruge:
5

-x vektor pomjeranja - daljina i smjer u kojem se opruga deformira

-F vektor rezultantne sile - magnituda i smjer povratne sile koju opruga vri
-k je konstanta opruge ili konstanta sile opruge

Normalan napon je srazmjeran relativnom istezanju.

Normalan napon: =F/S
Relativno istezanje: =L/L
Grafik zavisnosti relativnog istezanja od normalnog napona

Eksperimentalni grafik Hukovog zakona

OA oblast u kojoj vai Hukov zakon (oblast proporcionalnosti)

AB oblast u kojoj ne vai Hukov zakon
OB oblast elastinih deformacija
Normalni napon u taki A naziva se granica proporcionalnosti, a u taki B- granica
elastinosti
BC-plastine deformacije
CD- telo se ponaa kao fluid (ne prua otpor promeni duine)
Iznad take D raste otpor istezanju
E-granica vrstine tela (pri tom naponu dolazi do kidanja tela)
Elastinost vrstih tela je posledica svojstava meumolekulskih sila i strukture
tela.

2.1. Dijagram stvarnih napona pri zateznom naprezanju

2.2. Dijagram napon i dilatacija i Hukov zakon

Ovaj dijagram daje grafiki prikaz zavisnosti napona i dilatacije u aksijalno napregnutom
telu. Dobija se ispitivanjem ponaanja epruveta od raznih materijala na posebno
konstruisanim mainama u labaratorijskim uslovima. U prvom delu dijagram je prava linija
to znai da je za te napone funkcionalna zavisnost napona i dilatacije linearna i moe se
izraziti funkcijom koja je poznata pod nazivom
Hukov zakon : = E .

Koeficijent proporcionalnosti u ovoj linearnoj funkciji naziva se Jungov modul elastinosti i

za elike iznosi

S obzirom da je Hukov zakon matematiki opis funkcionalne zavisnosti napona i dilatacije na

delu dijagrama gde je ta zavisnost linearna, logino je zakljuiti da taj zakon vai samo na
tom delu dijagrama, do tacke P, koja se naziva granica proporcionalnosti, odnosno za napone
do napona

, koji se naziva napon na granici proporcionalnosti.

Deformacije koje se javljaju u ovoj naponskoj oblasti su iskljuivo elastine, odnosno

povratne. Takve deformacije nastaju po prestanku dejstva sile na telo, ne ostavljajui
posledice. Za napone iznad take P, a do take E, (koja se naziva granica elastinosti, a
napon

napon na granici elestinosti) deformacije su iskljuivo elastine. Posle take E

poinju da se javljaju i plastine (trajne, nepovratne) deformacije, zajedno sa elastinim. Od

tacke T, koja se naziva gornja granica teenja, a napon koji joj odgovara napon na granici
teenja (

ili

), dolazi do pojave da napon opada, a deformacije tela naglo rastu, kao da

materijal poinje da tee. Taka T naziva se donja granica teenja, ili granica ovravanja,
jer se posle nje dalji porast deformacija odvija uz ponovni porast napona, sve do take M na
kojoj u materijalu poinju da se javljaju naprsline (a kojoj odgovara napon

ili

odnosno zatezna vrstoa), da bi uz ponovno blago padanje napona u taki S dolo do

potpunog kidanje epruvete.
8

Hukov zakon moe da se napie u malo drugaijem obliku:

tj.

tj

U ovom obliku vidi se zavisnost apsolutnog izduenja od sile, poetne duine, vrste materijala
i veliine poprenog preseka. Proizvod u imeniocu (EA) esto se naziva krutost pri
istezanju.

10

11

3. Literatura
https://hr.wikipedia.org/wiki/Hookeov_zakon
https://www.scribd.com/doc/71025757/03-Poglavlje-Hookeov-zakon

12