Fakultet islamskih nauka

Novi Organon,
Francis Bacon
[Type the document subtitle]

Akademska 2021./2022.]
Historija Filozofije II
Abdurahman Pajalić, 4287
Sadržaj

1. O autoru................................................................................................................................3
2. O djelu..................................................................................................................................4
3. Knjiga I-Aforizmi o Razjašnjavanju prirode i kraljevstvu ljudskom...................................5
3.1. Idoli...............................................................................................................................6
4. Knjiga II................................................................................................................................7
 Novi organon, Francis Bacon
1. O autoru
Sir Francis Bacon, barun Verulamski i 1. vikont od St Albansa, rođen je u
Londonu, 22. januara 1561. – Highgate, 9. aprila 1626. Bio je engleski filozof,
pravnik i državnik. Bio je jedan od vodećih osoba na području prirodne filozofije i
znanstvene metodologije na prijelazu iz renesanse u moderno doba. Zbog toga se
smatra jednim od utemeljitelja novovjekovne znanosti i filozofije. Živio je u
vrijeme prvobitne akumulacije kapitala, razvoja industrije i trgovine. Suvremenik
je Williama Shakespearea i kraljice Elizabete. Za vladavine Jamesa I. popeo se čak
do položaja lorda kancelara.

Rodio se u plemićkoj obitelji oca Sir Nicholasa Bacona, civilnog službenika u

vladi kraljice Elizabete I. i majke Anne Coke Bacon, kćeri Sir Anthonyja Cokea,
koja je ujedno bila i teta Williama Cecila, lorda od Burghleya. Studirao je na
Trinity Collegeu, Cambridgeu i Gray's Innu u Londonu, da bi po završetku studija
(1577.) krenuo s engleskim veleposlanikom Sir Amiasom Pauletom u Pariz. Nakon
očeve smrti započeo je političku karijeru u Donjem domu engleskog parlamenta.
Ulazak u visoku politiku osigurao mu je politički memorandum "Pismo savjeta
kraljici Elizabeti" (A Letter of Advice to Queen Elisabeth).

Godine 1593. izgubio je naklonost kraljice Elizabete I., pa je prihvatio patronat

Grofa od Essexa, kojemu je služio kao politički savjetnik. Godine 1606. po dolasku
na vlast škotskog kralja Jakova VI., koji je preuzeo englesku krunu pod imenom
Jakova I., Bacon je imenovan vitezom, a potom je preuzeo dužnost državnog
odvjetnika (1607.) i državnog tužitelja (1613.).

Daljnji napredak u karijeri ostvario je 1617. godine kada je primljen u Dom

lordova, a doskora je bio postavljen na dužnost lorda kancelara i imenovan
barunom od Velurama. Godine 1621. kada je imenovan vikontom od St Albansa,
suspendiran je iz parlamenta zbog optužbi za korupciju te osuđen i zatvoren u
Toweru. Nedugo poslije je oslobođen, ali povukao se iz javnog života.
 2. O djelu
Novi Organon filozofsko je djelo Francisa Bacona, napisan na latinskom i
objavljen 1620. Naslov se referira na Aristotelovo djelo Organon, koje je bila
njegova rasprava o logici i silogizmu1. U Novom organonu, Bacon opisuje novi
sistem logike za koji vjeruje da je superiorniji od starih načina silogizma.

Za Bacona je pronalaženje suštine stvari bio jednostavan proces redukcije i

korištenje induktivnog zaključivanja. U pronalaženju uzroka 'fenomenalne prirode'
kao što je toplina, moraju se navesti sve situacije u kojima se nalazi toplina. Zatim
treba sastaviti još jedan popis, navodeći situacije koje su slične onima s prvog
popisa izostavljajući toplinu. Treći popis navodi situacije u kojima toplina može
varirati. 'Priroda oblika', ili uzrok, topline mora biti ono što je zajedničko svim
instancama u prvom popisu, nedostaje u svim instancama drugog popisa i varira po
stepenu u slučajevima trećeg popisa.

Naslovna stranica Novog organona prikazuje galiju koja prolazi između mitskih
Herkulovih stubova koji stoje s obje strane Gibraltarskog moreuza, označavajući
izlaz iz dobro ucrtanih voda Sredozemnog mora u Atlantski ocean. Iberijski
mornari su probili stubove, kao granicu Mediterana, otvarajući novi svijet za
istraživanje. Bacon se nada da će empirijsko istraživanje, slično, razbiti stare
znanstvene ideje i dovesti do boljeg razumijevanja svijeta i nebesa. Ova naslovna
stranica obilno je kopirana iz knjige Regimiento de Navegación, Andrésa Garcíe
de Céspedesa, objavljene 1606.

Mnogi će putovati a znanje će biti povećano.2

Baconov rad bio je ključan u povijesnom razvoju naučne metode. Njegova tehnika
podsjeća na modernu formulaciju naučne metode u smislu da je fokusirana na
eksperimentalno istraživanje. Baconov naglasak na korištenju umjetnih
eksperimenata za pružanje dodatnih opažanja fenomena jedan je od razloga zašto
ga se često smatra "ocem eksperimentalne filozofije" (na primjer, slavno od strane
Voltairea). S druge strane, moderna naučna metoda ne slijedi Baconove metode u
svojim detaljima, već više u duhu metodičnosti i eksperimentalnosti, pa se njegova
pozicija u tom pogledu može osporiti. Međutim, važno je da je Bacon postavio

1
Silogizam, oblik logičkoga deduktivnog zaključivanja; misaoni proces kojim se iz dvaju ili više već gotovih sudova
(premise, pretpostavke) izvodi novi sud (conclusio, zaključak).
2
Latinska oznaka na dnu – Multi pertransibunt & augebitur scientia – preuzeta je iz Starog zavjeta.
temelj nauke za razvoj različitih metodologija, jer je iznio argument protiv starijih
aristotelovskih pristupa nauci, tvrdeći da je ta metoda bila potrebna zbog prirodnih
predrasuda i slabosti ljudskog uma, uključujući prirodnu pristranost koju mora
tražiti metafizička objašnjenja koja se ne temelje na stvarnim opažanjima.

Predgovor: Bacon počinje djelo odbacivanjem čiste apriorne dedukcije kao

sredstva za otkrivanje istine u prirodnoj filozofiji. O svojoj filozofiji kaže:

Sada je moj plan jednako lako opisati koliko i teško ostvariti. Jer to je uspostaviti
stepene sigurnosti, voditi brigu o osjetilu svojevrsnom redukcijom, ali najvećim
dijelom odbaciti rad uma koji slijedi osjetilo; zapravo želim otvoriti i postaviti novi
i siguran put od percepcije samih osjetila do uma.

Novi organon je zapravo dio mnogo većeg dijela koje se zove Insturatio Magna,
koje se sastoji od šest dijelova, od kojih je Novi organon drugi dio, dok peti i šesti
dio nisu uopšte napisani. Novi organon je napisan na latinskom i sastoji se od dvije
knjige aforizama koje je Bacon objavio 1620. godine, međutim koa nedovršesnu
verziju jer je i tu trebao dodati neke preinake u sadržaju.
3. Knjiga I-Aforizmi o Razjašnjavanju prirode i kraljevstvu ljudskom
U prvoj knjizi aforizama3, Bacon kritikuje trenutno stanje prirodne filozofije.
Predmet njegovog napada uglavnom se sastoji u silogizmu, metodi za koju vjeruje
da je potpuno neadekvatna u usporedbi s onim što Bacon naziva "istinskom
indukcijom":

Silogizam se sastoji od sudova, sudovi od riječi, a riječi od pojmova.

Ako su dakle sami pojmovi pobrkani i naprečac izvedeni iz stvari, onda nema
nikakve čvrstoće ni u onome, što je na tome sazdano. I tako je jedina nada u pravoj
indukciji.

U mnogim svojim aforizmima, Bacon ponavlja važnost induktivnog zaključivanja.

Indukcija, metodološki suprotna dedukciji, podrazumijeva početak s posebnim
slučajevima promatranim osjetilima, a zatim pokušaj otkrivanja općih aksioma iz
tih opažanja. Drugim riječima, indukcija ne pretpostavlja ništa. Dedukcija, s druge

3
Aforizam je kratak oblik jednostavne i duhovito izrečene tvrdnje ili sažete misli, sa svojstvima paradoksa.
Paradoks jest misao i figura koja u sebi sadrži proturječnost nekoj tvrdnji koja je općeprihvaćena, ili nekom
ispravnom zaključku.
strane, počinje općim aksiomima, ili prvim principima, pomoću kojih se
ekstrapolira istinitost pojedinih slučajeva.

Nakon ovih, i sličnih zaključivanja i aforizama, Bacon počinje govoriti o idolima.

3.1. Idoli
Idolima Bacon označuje lažne pojmove koji čovjeka spreečavaju u poznavanju
istine. To su lažni pojmovi koji su zaokupirali ljudski razum i ne daju istini pristup.

Bacon navodi četiri vrste idola, idoli plemena(Idola tribus), idoli trga (Idola fori),
idoli prećine(Idola specus) i idoli teatra(Idola theatri).

Idoli plemena-oni su u ljudskoj prirodi, jer su svi ljudi nesavršeni i prema tome
skloni greškama.

Idoli plemena imaju svoj temelj u samoj ljudskoj prirodi i samom plemenu ili rodu
ljudskome. Pogrešno se tvrdi, da je čovječje osjetilo mjerilo stvari, nego naprotiv,
sve percepcije kako osjetila, tako i uma zbivaju se primjereno čovjeku, a ne
univerzumu. Ljudski razum je poput nervano ogledala za zrake stvari, koje svoju
prirodu miješa s prirodom stvari, pa ih iskrivljuje i prlja.4

Idoli pećine-to su zablude pojedinca. One nastaju zbog toga što čovjek sudi prema
sebi, pa misli da ono kako on nešto doživljava da tako to doživljavaju i drugi, a
zaboravlja da je svaki čovjek zasebna "pećina".

Idoli pećine su idoli pojedinog čovjeka. Svako naime ima posebnu pećinu ili rupu,
koja lomi i kvari svjetlo prirode, bolio zbog svačije osebujne i pojedinačne naravi
ili zbog odgoja ili općenja s drugima, bilo zbog čitanja knjiga ili autoriteta onih,
koje ko cijeni i kojima se divi, ili zbog različitosti utisaka...5

Idoli trga-pogrešno razumijevanje riječi. One nastaju na ulicama, trgovima gdje se

razmijenjuju riječi, a one mogu izazvati različita značenja a to može dovesti do
pogreške, nesporazuma.

Ljudi se naime, druže s pomoći govora ali se riječi određuju prema pučkom
shvatanju. I tako to loše i nezgodno određivanje riječi na čudan način stješnjava

4
Aforizam 41.
5
Aforizam 42.
razum. Riječi obično vrše nasilje nad razumom i sve brkaju, pa dovode ljude do
praznih protivrječja i izmišljotina.6

Idoli teatra-nastaju iz poštovanja autoriteta. Bacon je smatrao da su ove predrasude

najopasnije jer nastaju iz poštovanja autoriteta. Čovjek poštujući neki autoritet
prihvaća sve što taj autoritet misli i radi, pa tako i njegove greške. To je kao u
kazalištu kada autoritet glumaca stvori atmosferu, za koju publika misli da je
stvarna, a u stvari ona je umjetna.

Ima konačno idola, koji su ušli u duše ljudske iz različitih filozofijskih dogmi, a
također i iz naopakih zakona dokazivanja. Njih nazivamo idolima teatra, jer
držimo, da ima isto toliko proizvedenih i prikazivanih drama, koje su stvorile
izmišljene i scenske svjetove, koliko i prihvaćenih ili izmišljenih filozofija. Tu
oper ne ubrajamo samo univerzalne filozofije, nego i većinu prinacipa i aksioma
pojedinačnih znanosti koji su se učvrstili na osnovu vjere, tradicije i nemarnosti.7
4. Knjiga II
Nakon što je nabrajao nedostatke sadašnjih i prošlih prirodnih filozofija, Bacon
sada predstavlja vlastitu filozofiju i metode. Bacon zadržava aristotelovske uzroke,
ali ih redefinira na zanimljive načine.

Istinski znati znači znati na osnovu uzroka. Također, nije rđavo što se postavljaju
četiri uzroka: materija, forma, ono djelatno i svrha. Otkrivanje forme smatra se
beznadnim. 8

Ko poznaje forme, taj shvaća jedinstvo prirode u najrazličitijim materijama, stoga

on ne može otkriti i proizvesti ono, što se dosada nije postiglo i što nikada ne bi
bila ostvarila promjena u prirodi, ni revni pokusi, ni sam slučaj i što ljudima nikada
ne bi bilo palo na pamet.9

U ovoj drugoj knjizi Bacon nudi primjer procesa onoga što on naziva istinskom
indukcijom. U ovom primjeru, Bacon pokušava shvatiti oblik topline.

6
Aforizam 43.
7
Aforizam, 44.
8
Aforizam, 2. Druga knjiga
9
Aforizam, 3. Druga knjiga
Prvi korak koji poduzima jest ispitivanje svih poznatih slučajeva u kojima se čini
da priroda topline postoji. Ovoj kompilaciji promatračkih podataka Bacon daje
naziv Tablica esencije i prisutnosti. Sljedeća tablica, Tablica odsutnosti u blizini, u
biti je suprotna - kompilacija svih slučajeva u kojima priroda topline nije prisutna.
Budući da su oni tako brojni, Bacon nabraja samo najrelevantnije slučajeve.
Konačno, Bacon pokušava kategorizirati slučajeve prirode topline u različite
stepene intenziteta u svojoj Tablici stepena. Cilj ove završne tablice je eliminirati
određene slučajeve topline za koje bi se moglo reći da su oblik topline i tako se
približiti pravom obliku topline.