F.

William Engdahl

F. William Engdahl STOLJEE RATA 2

STOLJEE
RATA 2
Tajni geopolitiki plan amerike Vlade

F. VVilliam Engdahl, autor bestselera o

nafti i geopolitici Stoljee rata: anglo-amerika naftna politika i novi svjetski poredak,
te bestselera o genocidnoj geopolitici GMO
hrane Sjeme unitenja: geopolitika genetski
modificirane hrane i globalno carstvo, ve
vie od trideset godina, tj. od prvoga naftno
ga oka i svjetske krize ita s poetka se
damdesetih godina 20. stoljea, pie o pro
blemima poljoprivrede, GATT-u, Svjetskoj tr
govakoj organizaciji (WT0), Meunarod
nom monetarnom fondu (MMF-u), energiji,
politici i ekonomiji. Diplomirao je politiku
na Sveuilitu Princeton i stekao magisterij iz
komparativne ekonomije na Sveuilitu
Stockholm. Radio je kao neovisan ekono
mist i novinar, prvo u New Yorku, a zatim u
Europi, obraujui teme poput Urugvajsko
ga sastanka GATT-a, politike hrane Europske
unije, kartela ita, politike MMF-a, problema
vanjskoga duga zemalja Treega svijeta, zaku
lisnih fondova i azijske krize. Redovito pie
za mnoge novine, asopise i elektronske
medije, ukljuujui i japanski asopis Nihon
Keizai Shimbun, te Forseight, Grant's Investor, com, European Banker i Business
Banker International. Predaje na mnogim me
unarodnim konferencijama na temu geo
politike, GMO-a, ekonomije i energije, od
Londona preko Dakarte do Poljske i Hrvat
ske. ivi u Njemakoj i, osim to redovito
pie o pitanjima ekonomije, energije i o me
unarodnim problemima, radi i kao eko
nomski savjetnik.

F. William Engdahl
STOLJEE RATA 2
Tajni geopolitiki plan amerike Vlade

F. William Engdahl

STOLJEE
RATA 2
Tajni geopolitiki plan
amerike Vlade

SADRAJ

PREDGOVOR

Prvo poglavlje
PUTIN ISPUTA BOMBU
Geografski stoer povijesti
Novi hladni rat
"Kao da se desnom rukom poee po lijevom uhu"

15
15
20
23

Drugo poglavlje
NEOBINA PRIA RATOVA ZVIJEZDA
Poetci amerike proturaketne obrane
NASA i vojne tajne
Rumsfeld podupire proturaketnu obranu
Strateko izvjee Pentagona za Europu i NATO
emu sada proturaketna obrana?

29
29
30
34
37
42

Tree poglavlje
WASHINGTON OPSJEDNUT NUKLEARNIM
NAORUANJEM
Tajni plan o postizanju nuklearne premoi
Nacionalna proturaketna obrana - "karika koja
nedostaje do prvoga nuklearnog napada"
Pripreme za prvi nuklearni napad
Dominacija punog spektra

45
45
48
54
55

etvrto poglavlje
DR. STRANGELOVEJEIV!
Bombe to dalje...
Rumsfeldov Conplan 8022

57
57
59

Peto poglavlje
CARSTVO BAZA- BAZA CARSTVA
Rusija okruena amerikim bazama
Nove amerike vojne baze za ouvanje "demokracije"?
Obrana polja opijuma?

63
63
65
68

irenje amerikih vojnih baza poslije Hladnoga rata

Slabljenje moi j ednog carstva?
Snaga za izvoenje nuklearnog udara " to agresivnija, to prodornija"
Ameriki nuklearni bombarderi
u stalnoj pripravnosti
esto poglavlje
LOBI "STALNOZAREENEDRAVE"
Vojno-industrijski kompleks seli u W as hi ngt on
Ameriko vijee sigurnosti
Novi vojno-industrijski kompleks
Sedmo poglavlje
"REVOLUCIJA" U VOJNIM POSLOVIMA
Pritajeni zavretak razdoblja MAD-a
(zajamenog uzajamnog unitenja)
Rumsfeldov "Marshallov plan" tehnoloko oruje s "krvavom otricom"
Marshallovi "Jedijevi ratnici
Marshallova vizija ratovanja uz pomo
visoke tehnologije
Umreeno voenje rata
"Lani stjegovi" i brod Achille Lauro
11. r uj na2001.
"Novi Pearl Harbor"?

73
78
79
80
83
83
84
89
91
91
95
99
117
120
126
129
135

Osmo poglavlje
POLITIKI S TRO J VOJNE INDUS TRI JE
Tko vlada u "dravi nacionalne sigurnosti"
"Prozor u Babilon"

139
139
149

Deveto poglavlje
ARMAGEDONSKA VOJSKA TZV. "KRISTOVI VOJNICI"
Politika baza "zaraene drave"
DinastijaBush i "zaraena drava"
Novaenje sljedbenika Biblije
Tajnovito Vijee za nacionalnu politiku
Moon i Vijee za nacionalnu politiku

155
155
156
159
161
163

Novi "kriarski rat"

George Bush i Vijee za nacionalnu politiku,
CIA i pastor Moon
CIA-in "Ljetni institut za lingvistiku"
"Znakovi i uda"
"Blagoslov iz Toronta"
Odredi smrti "ponovno roenih" krana
u Latinskoj Americi
Rios Mo n tt iz Gvatemale i CIA
Neobian "Dokument iz Santa Fea"
"Darovi duha"
Bush pristupa M o o n u . ..
Bush preuzima CIA-u
Moonov udar na Republikansku stranku
Bushovi i Moonovi diktatori u zemljama
Latinske Amerike
Bush, Oliver Nor th i CIA-ina droga
Deseto poglavlje
"KRISTOVI VOJNICI" - BIZARNI SVIJET
KRANSKOG CIONIZMA
Moli
tva
za
Armagedon
Korijeni kranskoga cionizma
Likudovi kranski cionisti u Americi
Uzaae za "izabrani Boji narod"
Obnova Salomonova hrama
Rat iz 1967. godine kao prekretnica
George W. Bush u r u ka m a j e d n o g
kranskog cionista
Bush, kranski cionisti i masoni
"Nevolje na pomolu"
Ispovijed
"pastora
Teda"
Jedanaesto poglavlje
UDNI JASTREBOVI - NEOKONZERVATIVCI
Umjetno stvoreni ameriki konzervativizam
Republikanci tipa Rambo
"Knez tame"
Douglas Feith - podvojena lojalnost i krivotvorenje
obavjetajnih podataka

169
172
173
175
177
179
181
182
186
188
190
192
194
195

201
201
203
207
210
215
222
223
230
232
235
239
239
243
246
249

Manipulacije o irakom oruju za masovno unitenje

Arhetip nove amerike vojne nadmoi
Veze s Likudom i podvojena lojalnost?
Ne ba p ot pun raskid
POGOVOR
Mackinderova nona mora
Ruska medvjedica otri svoje nuklearne zube...
DODATAK

252
254
255
258
261
261
262

"UMREENO UPRAVLJANJE" NEOKONZERVATIVNI TRUSTOVI MOZGOVA

267

DODATAK B

PRIVATNE ZAKLADE: TRAGOM NOVCA

Dugi pohod gospodina Simona na amerike
institucije
Zaklada Lynde i Harry Bradley
Podrijetlo bogatstva obitelji Bradley
Projekt Zaklade Bradley zvan "Zvonolika krivulja"
Zaklade Scaife
Zaklada Smith Richardson

299
299
302
305
307
309
310

DODATAK C

MEDIJSKI RATNI PROPAGANDNI STROJ

Tjelohranitelj lai...
Vijee za inozemne odnose (CFR)
kontrolira svjetske medije

313
313
313

PREDGOVOR

Ova knjiga nije planirani trei dio trilogije kojaje trebala biti
detaljan prikaz povijesti geopolitike moi od poetka 20. stoljea,
tj. od poet ka slabljenja Brit anskoga Carstva i i s to d ob n o g n a
stanka "amerikoga stoljea".
Prvi dio te trilogijejest knjiga Stoljee rata: anglo-amerika naftna
politika i novi svjetski poredak, a drugi je Sjeme unitenja: geopolitika
genetski modificirane hrane i globalno carstvo. Trea knjiga te trilogije
obradit e treu p ol ugu svjetske moi, koju je Henr y Kissinger
jo se da md es e ti h godina prologa stoljea opisao sada ve dobro
p o z n a t o m r eeni com koja glasi: "Onaj tko vlada naftom, vlada
dravama, onaj tko vlada hr an om, vlada ljudima, a onaj tko vlada
novcem, vlada cijelim svijetom".
Zbog t r e n u t a n i h dogaaja, koji su tako dr amat i ni i imaju
t ako g ol eme posljedice po b u d u n o s t civiliziranoga svijeta,
odluio sam ostaviti pos t r ani pisanje t reega dijela s p o m e n u t e
trilogije kako bih to prije dovrio ovu knjigu. Taj je zaokret
p o ta k n u t doga a ji ma to su se poeli nizati od jeseni 2006., a
pokazivali su sve jae sueljavanje Rusije i njezina d u g o g o d i
njeg neprijatelja iz razdoblja Hl a dn o ga rata, Sjedinjenih A m e
rikih Drava.
Kako j e mo g u e da gotovo es naes t godina poslije raspada
Sovjetskoga Saveza i j e d a n ae s t godina poslije dr amatinoga pada
Berl i nskoga zida, to se dogodi l o 9. s t u d e no g a 1989. i to je
ulijevalo nadu, N A T O i Rusija stoje na s upr ot ni m s t r anama gle
de nukl ear ni h raketa i ostale vojne o p re me na granici s Rusijom?
S t o j e dovelo do tako udna i o pa sn a stanja? Kada se, ubrzo p o
slije rata u Afganistanu, dogodio krvavi i pogrjeno tumaeni rat

protiv Iraka, a oba su p o et k o m 2007. bila tako estoka da su

poela izmicati kontroli, amerika je Vlada odluila nastaviti s
provokat i vni m planovima okruivanja Rusije svojim prijetvorno
nazvanim " p r ot u r ak e t ni m o b r a m b e n i m titom". Skeptinoj ru
skoj i europskoj j av n os t i A m e r i k a j e tvrdila kako p r o t u r a k e t n a
postrojenja u Poljskoj i ekoj imaju svrhu zatititi A me ri ku i
njezine saveznike od "mogueg iranskoga raketnoga napada".
Objasniti te udne dogaaje bilo bi teko i u najboljim v r e
m e ni ma . Kada je W a s h i n g t o n objelodanio da ne odustaje od
svojih planova, postalo je iznimno vano urno napisati ovu knji
gu. Ono to nedostaje veini suvremenih kritikih analiza razvoja
dogaaja, od Iraka preko Afgani st ana pa sve do n e d av n o g a vala
"obojenih revolucija", koje se od 2000. godi ne dogaaju u R u
siji, j est p oznavati geopolitiki kontekst tih dogaaja. Bez razu
mijevanja povijesne perspektive nije mogue razumjeti ni poljsku
Vladu, iji su d u no sn ic i, u ozraju lakrdijakoga ponavljanja
povijesti, bili suoeni s p r o b l e m i m a to su, po d r ama ti n o s t i i
posl j edi cama, nadilazili sve p r o b l e m e koje je poljska Vlada
tijekom t r ideset i h godi na prologa stoljea pokuaval a rijeiti s
Rusijom, N j em a k o m , Belgijom i Fr ancuskom.
Pravo razumijevanje uloge povijesti i ono g a t o j e britanski
geograf sir Halford Ma cki nde r u svom radu iz 1904. godine, pod
nazivom "The Geographical Pivot ofHistory" (Geografski stoer
povijesti), definirao kao euroazijsku g eopol i t i ku, j ednakoj e vano
danas kao i u Ma cki nderovo vrijeme. Ma cki nde rj e prvo postavio
t e o r e t sk u o sn ov u za b r i ta ns k u imperijalnu h e ge mo n ij u, a p o
slije Dr ug og a svjetskoga rata za projekciju amer ike moi u
svijetu. I z n i m n o j e d u b ok o shvaao st oernu ulogu koju Rusija
ima zahvaljujui svome geogr af skom poloaju, kao j e di n s t v e n a
euroazijska kop ne na sila, bogata svim po t r eb n i m rudama, poljo
p r i v re d ni m zeml ji t em i izvorima energije. Drao ju je tako
v a n om za svjetsku politiku da j u je nazvao " s t o e r n om z e m
ljom" (Heartland).
10

D a n a s j e ta st oerna zemlja u svakom pogledu u stoeru p o

zornosti amer ike globalne strategije, j e d n a k o kao i u vrijeme
velike igre, tj. s uk ob a i zmeu bri t a ns k og a i r uskoga carstva u
drugoj polovici 19. stoljea. Politiari i vlade se smjenjuju, ali
geografija ostaje nepromijenjena.
Ova knjiga j est pokuaj prikaza stoerne vanosti Rusije da
nas, za one itatelje koji pokuavaju nai smisao u sul udi m kre
tanjima svjetske politike. No, samo to dalo bi n e p o t p u n u sliku
svijeta u koj emu i vi mo i o pa sn os t i u njemu.
injenica daje Rusija bila i d a j e s t sredinja zemlja svjetskih
dogaaja, s a m o j e j e d a n dio geopolitike procjene. Glede te geo
politike stvarnosti Rusije, Sjedinjene A me r i k e Drave, kao
j e d i n a svjetska velesila p r eo s t al a poslije r as pada Sovjetskoga
Saveza, nale su se suoene s dvjema m o g u n os t i m a . Mogle su
o p re zn o, ali j a s n o , najaviti poet ak nove ere, ere politike i g o
spodar ske suradnje s u z d r m a n i m i gos podar ski o p u s t o e n i m
bivim neprijateljem iz razdoblja Hl adnoga rata. P r e dv o en Sje
di nj eni m A m e r i k i m Dr a va ma , Za pa d j e mogao p o t ak n ut i
uzajamno smanjenje terora n u k l ea rn e moi iz razdoblja H l a d n o
ga rata i pret var anj e industrije, na Z a p a d u i na Istoku, u golem
p ot hvat izgradnje civilne i n fr as t r uk t ur e i o bn o v e o r o n u l i h g r a
dova. Potaknuti ozraje uzajamne g o spoda rs ke suradnje, k oj a je
mogla pretvoriti Euroaziju u j e d n o od naj napr edni j i h podruj a
svijeta, poeti post upno dokidati NATO, u trenutku kadaje Rusija
raspustila Varavski pakt, bi l aj e j e dn a od dviju mogu no s t i prije
25 godina.
Ali W a s h i n g t o n j e i zabrao drukiji put rjeavanja p r o b l e m a
sa s t o er nom zemljom. Izabrao je politiku tajnosti, obma ne , lai
i ratova, u pokuaju da nad tom s t o er nom zemljom stekne n a d
zor p o mo u vojne sile. Da bismo razumjeli kako su dva narataja
dinastije Bush bila kadra odigrati tako vanu ulogu u t ome poli
tikom za ok re tu p r e m a Rusiji poslije 1990., vano je zaviriti
d u b o k o u p oz ad in u politikoga stroja koji j e, tajnou i o b m a
nom, laima i ratovima, stvorila obitelj Georgea W. Busha, i to
tako da ameriki narod nije toga ni svjestan.

Godi ne 1990. vlada pr eds j edni ka Busha starijeg, iji je sa

vjetnik, m e u ostalima, bio i Henry Kissinger, na sast anku Sed
morice u H o u s t o n u insistirala je na tome da M e u n a r o d n i m o
netarni fond bude j e d i n a institucija koja e diktirati g o s p o d a r
sku preobr azbu drava bivega Varavskoga pakta, pa tako i R u
sije. Tadanje pravilo bilo je ok terapija, a ne r a z u m n a politika
gospodarske preobrazbe. Radikalna neoliberalna e k o n o ms k a p o
litika slobodnoga trita, krajnje ne pr imj e re na d r u t ve n i m i go
spo da rs k im zaht j evi ma Rusije, Poljske, Bugarske, Jugoslavije i
svih ostalih bivih k o m u n i s t i k i h zemalja u Europi, bi l aj e n a
m e t n u t a ucj enom glede kredita dobivenih od zap a dn i h banaka,
a takvu je politiku vodio M e u n a r o d n i mo n e ta r ni fond (MMF),
zahtijevajui privatizaciju i uvoenje trinoga gospodarstva.
No, g o sp o da r sk e n e us p j e he ameri ke politike nije mo g u e
razumjeti ako ne shvat i mo daje moni krug ame ri k og a g o s p o
darskog i politikog ustroja, krug obitelji Bush, tijekom i poslije
Drugoga svjetskoga rata izvorno iznjedren kao krug tienika vladajue obitelji Rockefeller. Krug oko Rockfellera bio je mrea
iznimnog i n e u p it n o g utjecaja i moi u poslijeratnoj politici Sje
dinjenih A m er i k i h Drava, mrea koja je ukljuivala i obitelj
Bush kao ml a de pa r tn er e u shemi stvaranja novog svjetskog
poretka.
D e s e t l j e i m a prije toga njihov proj ekt s t var anj a n o v o g
svjetskog por et ka zahtijevao je preobrazbu d r u t ve no ga poretka
u samoj Americi i preobrazbu strukture temeljnih uvjerenja a m e
rikih graana, koji su p ed e se ti h godina prol oga stoljea ili u
crkvu, u naciju fanatinih i p r e st r a e ni h ljudi p r e d v o e ni h fun
d a me nt al is t i ma - "ponovno ro e ni m kranima". Godine 2000.
taj evangelistiki f u nd a me nt al iz am d o v e o j e G e o r g e a W . Busha
u Bijelu kuu.
K a k o j e ameriki narod, kojemu se nekada divio cijeli svijet,
zbog njegove ot vo r en o st i p r e ma strancima i n e op t e r e e n a p r i
stupa ivotu, m og ao dopust i t i da se njegovu zemlju pretvori u
udovinu silu koja vodi n e mi lo s r dn e ratove i ok r ut no zlostavlja
12

ljude u Iraku, Afgani st anu i na m n o g i m d r ugi m manje poznat i m

p opr i t i ma diljem svijeta, j es t druga k o m p l e m e n t a r n a t ema ove
knjige.
Preobrazba drut veni h n o rm a tradicionalno miroljubivih sta
novnika Sjedinjenih Amerikih Drava u vrstu nove Sparte p o t p u
no j e neshvatljiva veini Eur opl j ana, koji ive daleko od a m e
rikih obala i u glavi imaju slike drukije A me ri ke . Un u t ar nj a
preobrazba amerikoga drutva pomou drutvenog inenjeringa,
do razine koju je gotovo ne mogu e zamisliti, j est bitan dio pretva
ranja Sjedinjenih A me r i k i h Drava u novu Spartu, tj. trajno
z ar aenu dravu. Ka ko j e to uinjeno i s kojim ciljem u k o n t e k
stu dananj e o pa snos t i od toga stanja po mi r u svijetu j e st nit
vodilja ove knjige. T r en u t a n i razvoj dogaaja zahtijeva urno
objanjenje toga pitanja.
Svome n je ma ko m izdavau J ochenu Koppu zahvaljujem na
razumijevanju i shvaanju vanosti objavljivanja ove knjige.
F. William Engdahl, kobvoz2007.

Prvo poglavlje

Mi i nchen, veljaa 2007.

PUTIN ISPUTA BOMBU

Geografski stoer povijesti

Ruski p re d sj e dn i k Vl adi mi r Putin pojavio se u veljai 2007.
godine u M i i n c h e n u kao p os e ba n gost na M e u na r od n oj konf e
renciji o sigurnosti, nekadanjoj W e r k u n d e Conference, na kojoj
je, pr ema svim mjerilima, odrao izni man govor, iznijevi staja
lita koja su na Z ap a du iznenadila i zatekla mnoge. Poslije tih
njegovih iskrenih rijei u pu en i h okupl j eni m s udi oni ci ma k o n
ferencije o dr ane u veljai u Mi i nc he nu , uslijedila je bujica p r o
svjeda u medi j i ma i m e u pol i t i ari ma na Zapadu.
Prvi put od raspada Sovjetskoga Saveza, iz 1991. godine, z a
padni su mediji progovorili o n o vo me h l a d n o m ratu izmeu
Z ap ad a i Rusije. Zapr avo, ruski je pr ed sj e dn ik u svome govoru
samo ot vor eno i j a vn o pro go v or io o procesu koji nije zavrio
p a do m Berlinskoga zida u s t u d e n o m e 1989. godine. Hladni rat,
koji je zapoeo potkraj et r deset i h godina prologa stoljea, for
ma ln im stvaranjem Sj e ve rn o at l a ns k o ga vojnoga saveza, u biti
nikada nije ni okonan. Upravo su tu injenicu sluatelji na Z a
padu teko i s n e la go do m progutali. P ut i n j e na svjetskoj p o z or
nici u M i i n c h en u odigrao ulogu lika iz prie slavnoga dans k o g a
pisca bajka H a ns a Ch r is t ia na An d e r se n a. Ust ao je, upro prstom
u Georgea W. Busha i uzvi knuo, glasno da ga svi uju: "Gle
dajte! Car je gol!"

15

F.

IVilliam Engdahl

A m e ri k a Vlada, koja je defacto glavni zapovjednik NA TO

saveza, toliko je poveala svoju vojnu mo tijekom prot ekl i h
os a mn ae s t godina, koliko je prolo od raspada Sovjetskoga Save
za, da se Rusija osjetila pozvanom reagirati otvoreno i bez uvijanja.
On o to se sasvim j a s n o poelo dogaati p o e t k o m n o v og a ti
suljea, uvelike pod pl a t em sraunat oga zavoenja u pogrjenom smjeru i uinkovitih p r opa ga ndni h akcija o irenju d e m o
kracije u a m e r i k o m e stilu na bive zemlje Var avskoga pakta i
Sovjetskoga Saveza, bilo je vojno sueljavanje kakvo svijet nije
vidio od razdoblja H ladnoga rata s poetka pedeset i h godina p r o
loga stoljea.
Godi ne 1948. glavni tvorac pravoga hl adnoga rata George F.
Kennan, di re kt or Odsjeka za planiranje politike pri a me r i k om
Mi ni st ar st vu vanjskih poslova (State D e p a r t m e n t u ) iznio je u
j e d n o m i n t e r n o m politikom d o k u m e n t u o z n a e n o m kao "vrlo
tajno", ciljeve vanjske politike Sjedinjenih Am e r i ki h Drava,
koje su gradile poslijeratno carstvo koje je trebalo postati poz na
to kao "Ameriko stoljee".
Kennan je p o t o m u d o k u m e n t u , koji je postao d o s t u p a n j a v
nosti, napisao:
"Imamo oko 50% svjetskoga bogatstva, ali samo 6,3% svjetsko
ga stanovnitva. Taje su p r ot no s t posebno velika, kao ona i z m e
u nas i azijskih zemalja. U takvoj situaciji ne smijemo pogrijeiti
ni postati p re dm e t zavisti i ogorenja. Naa prava zadaa u pr ed
stojeem razdoblju j e s t osmisliti obrazac o dn o s a koji e nam
omogui t i da z a d r i mo taj poloaj s u pr ot no s t i, a da p r it om n e
dvojbeno ne u g r oz i mo nau naci onal nu sigurnost. Kako bismo
to postigli, m o r at e mo se posve osloboditi s e n t i m e n t a l n o s t i i
sanjarenja. M o r a m o se posvuda usredotoiti iskljuivo na nae
n e p o s r e d n e naci onal ne ciljeve. Ne smijemo se obmanjivati time
da danas m o e m o sebi priutiti luksuz al t r ui zma i svjetskoga
dobroinitelja."1

K e n n a n , G e o r g e F., P o li c y P l a n n i n g S tu d y , P P S / 2 3 : R e v i e w o f C u r r e n t
T r e n d s in U. S. Po li cy , M e m o r a n d u m by t h e D i r e c t o r o f t h e P o l i c y P l a n n i n g

16

ST O L JE E R A T A 2

Izvorni plan vodeih amer iki h planera iz v r em e na poslije

Dr ugoga svjetskoga rata bio je stvoriti neku vrstu neformalnoga
carstva, u kojemu bi se A me ri ka pojavila kao ne os por an vladar u
no vo me svj et skome por et ku , koji bi djelovao kroz tada n o v o
st vorenu organizaciju - Ujedinjene narode.
Britanski premi j er W i n s t o n Churchi l l tvrdoglavo je odbio
igrati sasvim oito p o dr e e n u ulogu Velike Britanije u amerikome svjetskome carstvu. To odbijanje dovelo je, potkraj e t r d e
setih godina prol oga stoljea, do m n o g i h o t vo r en i h i pri kri ve
nih britanskih provokacija, s t o j e Staljina navelo na odbacivanje
svake pomisli na suradniki o d n o s sa Sjedinjenim A m e r i ki m
Dr avama, bilo u Vijeu sigurnosti Ujedinjenih nar oda bilo na
neki drugi nain. Navuena je istinska eljezna zavjesa od t e n ko
va, b o m b a rd e ra i oruja za ma sovno unitenje, koja je poetkom
1948. godine razdvojila privredu k o m u n is t i ki h drava Varavskoga pakta, ukljuujui i tada tek stvorenu N a r o d n u Republiku
Kinu i Titovu komu n is t i ku Jugoslaviju.
U to vrijeme, negdje u razdoblju i zme u p o z n a t o g a Chur chillova govora o "eljeznoj zavjesi", o dr an og a 1948. u gradu
Fultonu, u saveznoj dravi Missouri, i formalnoga stvaranja Sjevernoatlanskoga vojnoga saveza, u travnju 1949., u kojemu d o m i n i
raju Sjedinjene A me ri k e Drave, geopolitiki pr os t or poznat
kao Euroazija, od rijeke Elbe u Njemakoj preko Trsta, Sofije i
Srednje Azije do Kine, bio j e h e rmet i ki izoliran od izravnog
utjecaja W a s h i n g t o n a i ameri ke e k o n o m s k e politike.
Veem dijelu svijeta ostalo je n e po z na t o ono s t o j e bilo sas v i m j a s n a politika tajnog ustroja vanjske politike Sjedinjenih
Ameri ki h Drava - vo jno- indus t r ij s koga segmenta, mul ti na ci o
nalnih e ner get s ki h korporacija, Odjela za naci onal nu si gur nost
ameri ke Vlade, Pe nt agona, CIA-e, Dravne agencije za n a ci o
nalnu sigurnosti i brojnih p o s e bn i h Vladinih tajnih s l u b a - d a

F.

JVilliam Engdahl

u svojim r u ka ma p o n o vn o vrsto dre cjelokupan vojni i e ko

n oms ki n ad zo r nad oni m to je britanski otac geopolitike sir
Halford Ma cki nde r u j e d n o m poticajnom politikom izvjeu iz
1904. godine nazvao "geografskim st oer om povijesti", tj. Ru
si j om2 .
Za Mackindera i britansko Ministarstvo vanjskih poslova, prije
vie od stotinu godina, nadzor nad Rusijom o dl u iv ao j e o tome
tko e, ili tko moe, kontrolirati goleme p r os t o r e Euroazije, a
time neizravno i cijeli svijet. Macki nder je drao da e se, dok se
Europa bude p r e k om o r s ki m pu t e m irila do Indije, Afrike i osta
lih kolonijalnih zemalja, Rusija, us i dr ena u Istonoj Eur opi i
Srednjoj Aziji, iriti n a j ug i istok, stvarajui tako golem prostor
ljudskih i pr ir odni h potencijala. Taj golemi p r os t or ubrzo bi p o
stao "pokriven m r e o m eljeznica" te bi tako, prvi put u p o
vijesti, poveao pokretljivost i postigao strateki vanu k o p n e
nu mo.
S takvim geopovi j esni m razmiljanjem u pozadini, Ma cki n
der je s r ed i n ju s j ever nu j e z g r u E ur oa zi j e p r e p o z n a o kao
"s toernu dravu" ili "sredinju zemlju" svjetske politike. O n j e
Nj e ma ku, Austriju, Tu r sk u , Indiju i Kinu naveo kao zemlje
koje se n e p o s r e d n o naslanjaju na tu sredinju regiju, u obliku
"un ut ar nj eg pol umj eseca" oko te sredinje ili s t oer ne regije.
Upozoravao je kako bi "promjena ravnotee moi u korist te sre
dinje regije, koja bi rezultirala njezinim irenjem na p o g r an i
ne zemlje Euroazije, o mogu il a koritenje gol emi h bogatstava
azijskoga k o n t i ne n t a za stvaranje p o m o r s k e flote pa bi svjetsko
carstvo ve tada bilo na pomo l u".
Pr ema M a c ki n d e ro v u miljenju, samo bi se savez i z me u
Rusije i Nj emake ili kinesko- japansko carstvo, pod uvjetom da
pokori Rusiju, mogli natjecati za prevlast u svijetu. U bilo kojemu

M a c k i n d e r , s ir H a l f o r d J . , " T h e G e o g r a p h i c a l P i v o t o f H i s t o r v " , u D e m o c r a t i c I d e a l s a n d R e a l i t y ( D e m o k r a t s k i ide a li i s t v a r n o s t ) , str. 241

2 4 2 2 55
257., 258., 2 6 2 . - 2 6 4 .

18

ST O L JE E R A T A 2

od ta dva sluaja, p omo r sk a bi fronta bila p r idoda na bogat st vi ma

toga velikoga kont i nent a, to bi stvorilo geopolitike uvjete p o
trebne za stvaranje velike sile koja bi bila n a d m o n a i na m o r u i
na kopnu.
Vanjska politika Velike Britanije, posebi ce poslije rusko-japanskoga rata, koji se vodio 1904. i 1905., pa sve do stvaranja
NATO- a 1949. godine, polazi l aj e od Mackinderovih p r e tp o s t a v
ka, pa j e svim silama nastojala sprijeiti nastajanje kohezi vne
euroazijske "s toer ne sile", s Rusi j om u sreditu, kako svjetska
prevlast Velike Britanije ne bi bila ugroena.
Amer iki tvorci posl i j erat ne moi, uaneni u n e w y o r s k o m
Vijeu za m e u n a r o d n e o dn o s e i oko njega, u Zakladi Rockefeller i, nadasve, u Rockfellerovim politikim i g o s p o d a rs k i m k r u
govima, prihvatili su M a c ki n d e ro v o geopolitiko stajalite kao
svoje vlastito. Glavni imbenici Rockefellerova kruga, poput
Henryja Kissingera, a poslije i Zbignievva Brzezinskog, bili su
d ub o ko ogrezli u tradiciji Ma cki nde rove geopolitike.
Tijekom Drugoga svjetskoga rata Mackindera je prestini a
sopis Foreign Affairs, koji izdaje newyor sko Vijee za m e u n a r o d
ne odnose, pozvao da ukrat ko iznese svoje miljenje o g eopol i
tikim m o g u n o s t i m a u po s l ij er at no me svijetu. U t o me lanku
iz 1943. godine, k adaj o nije bilo ni spo me na o zl os l ut no m p r e
dosjeaju H la dn og a rata, koji e uslijediti kao posljedica pravoga
rata, Ma cki nde rj e rekao: "Neizbjean je zakljuak da se Sovjetski
Savez, izie li iz ovoga rata kao pobjednik Njemake, mor a drati
najveom silom na kugli zemaljskoj. Na da sve , Sovjetski e Sa
vez biti sila sa strateki najjaim o b r a m be n i m poloajem. Ta sre
dinja zemlja najvea je p r i ro d n a utvrda na Zemlji. Prvi put u
povijesti ima dovoljno ljudstva, po broju i k v al it et i. "3
Dvije godine poslije toga, u travnju 1945., britanski premijer
W i n s t o n Churchill p o e o j e agitirati i traiti od ame ri ko g a ge-

M ackinder,

sir H a l f o r d J., " T h e R o u n d W o r l d a n d t h e W i n n i n g o f t h e

P e a c e " , Foreign Affairs, N e w York, s v e z a k 2 1 . , broj 4, srp a nj 1943., str. 597. - 605.

19

F.

VVilliam Engahl

nerala Dwi ght a E i s e n ho w er a i pr eds j edni ka Roosevelta da od

mah z aponu pravi rat protiv Sovjetskoga Saveza, koristei se s
12 zarobljenih njemakih divizija kao topovskim mesom, kako bi
se Rusiju j ed no m zauvijek unitilo. Da ironija bude vea, u svjetlu
amerike politike od 1990. godine, ame ri k aj e Vlada Churchillov prijedlog smjesta odbila kao previe rizian.*
Godi ne 2007., taj n e dovr eni posao, kako su na to gledali
vodei ameriki politiki krugovi, bilo je krajnje i posvemanj e
k omadanj e Rusije kao neovi sne stoerne zemlje u Euroaziji.
N u k le a rn e rakete bile su s a m o j e d n o iz golemog arsenala oruja
i o bma na kojima su se koristili kako bi okruili i do kraja unitili
jedinu preostalu silu koja bi mogla sprijeiti n ast anak p o t pu n og
svjetskog a me ri kog stoljea, onoga to g a j e P e n t a go n nazvao
"dominacijom p un o g a s p e k tr a ".

Novi hladni rat

U vrijeme Put i nova govora u Mi in ch e nu svijet je ve bio
d ub o ko u n o v o me h l a dn om ratu. Taj hladni rat nije zapoela
Moskva, ali je u o d r e e n o m e t re nu t ku bila neizbjeno p o t a k n u
ta na reagiranje. Di na mi ka to ju je pot aknul a amerika "preven
tivna" n ukl e ar na politika pogrjenom je procj enom uinila n u k
learni rat m n og o vjerojatnijim negoli tijekom najveih napetosti
iz v r e m e n a H l a d n og a rata i raket ne krize na Kubi.
Krah u Iraku ili m o g u n o s t taktikoga p r event i vnoga n u k l e
arnog udara na Iran dovoljno su sablasno podsjetili na to. Ali, u45

4 F a lin , V a le ntin M., " R u s s ia W o u l d H ave Fa ced W o r l d W a r m H a d it n o t

S to r m e d Berlin", (Rusija bi se n a la p re d Tre im sv jetskim r a to m da nije izvela j u r i na
Berlin), r u s k a in f o r m a tiv n a agencija N o v o s t i , 28. oujka 2 0 0 5 ., na e n . r i a n . r u / r i a n /
indeks.cfm?.
5 P a r m a r , Inderjeet, T o Relate K n o w le d g e and Action", T h e Im pact o f th e Roc kefeller F o u n d a t i o n on F oreig n Policy T h in k in g D u rin g A m e r ic a 's Rise to G lo bali sm
(Utjecaj Z aklade Rockefeller na razmiljanje o vanjskoj politici tijekom u s p o n a A m e r i k e d o
svjetske velesile), 1939. - 1 9 4 5 . , Minerva, svezak 40., Kluver A c a d e m ic Publishers, 2002.

20

ST O L JE E R A T A 2

uspor edbi s onim s t o j e bilo u igri, kada je rije o g l o b al no me

vojnome naoruavanju Sjedinjenih Amerikih Drava, protiv Ru
sije kao njihova najveega preost al oga svjetskoga protivnika, iz
gledali su r az mj e rno mali. Sjedinjene A me r i k e Drave eljele
su u k o n t e k st u raspada Sovjetskoga Saveza i pojave Republ i ke
Rusije 1991. g odi ne, p o m n o preispitati svoju vojnu politiku.
Samo su u t ome smislu P ut in o ve iskrene rijei u govoru o d r
anom 10. veljae na Konferenciji o sigurnosti u M i i n c h e n u imale
smisla.
Putin je u Miinchenu openito govorio o amerikoj viziji "jednopol ar noga" svijeta s "jednim sredinjim a ut or i te t om , j e d n o m
sredinjom silom i j edni m sreditem za donoenje odluka", nazva
vi ga "svijetom u kojemu postoji j e d a n gospodar, j e da n vladar.
Na kraju krajeva, t a k a v j e svijet p o g ub an ne samo za one koji su
u nu ta r toga sustava, nego i za vlastodrca, j e r ga se unitava
i z n u t r a ! " N a r a v no , nije Putin govorio o Rusiji, nego o jedinoj
velesili - Sjedinjenim A m e r i k i m Dravama.
Putin je p o t o m preao na bit stvari, rekavi: "Danas smo
svjedoci j e d n e gotovo n e o b u z d a n e agresivne u por abe sile, vo j
ne sile u m e u n a r o d n i m o d n o s i ma , sile koja svijet gura u p r o
valiju trajnih sukoba. Posljedica toga j es t da n e m a m o dovoljno
snage pronai r a z u m n a rjeenja za bilo koji od tih pr obl ema.
N e m o g u i m takoer postaje i postizanje bilo kakva politikoga
dogovora".
R e ka o je i ovo: "Svjedoci smo sve veeg omal ovaavanj a t e
meljnih naela m e u n a r o d n o g a prava. Neo vi s n e zakons ke n o r
me zapravo se sve vie pribliavaju z a k o n od a vn o me sustavu j e d
ne drave. Kada k a e m j e d n e drave, pr i to m, n a ra vn o , mislim
prije svega na Sjedinjene Amerike Drave, koje su svoju dravnu
granicu prele u svakom pogledu. T oj e oito u ekonoms koj po-

Putin, V ladim ir, "R ede des ru s sisc h e n P rasid e n te n W la d im ir P u tin auf
d e r 4 3 . M u n c h n e r S i c h e r h e i t s k o n f e r e n z ' " , M u n c h e n , 10. v e l j a e 2 0 0 7 .

21

F.

William Engdahl

litici, u pol i t i ki m pi t anj i ma i u politici k ul t ur e i obrazovanja,

koju n a m e u os t al i m n a rodi ma . Ali kome se to svia? Tko je
time zad ov ol j a n? "
Tim je rijeima Putin d o t a k nu o ono to ga u m e un a ro d n o j i
vojnoj politici Sjedinjenih A me r i k i h Drava zabrinjava j o od
zavretka H la dnoga rata, okon an o ga prije s e d am n a e st a k godi
na. Dalje u svome govoru Putin je izrijekom naveo na kakvu
vojnu politiku misli.
U p o z o r i o j e p r i to m na destabilizirajui uinak "svemirskoga
naoruanja" - " n e m o g u e j e sankcionirati pojavu novoga, desta
biliziraj uega vi sokot ehnol okoga oruja... novo razdoblje suko
ba, p osebi ce u svemiru. Rat zvijezda vie nije fantazija, nego
s t var nos t . .. Pr e ma miljenju Rusije, militarizacija svemira m o
gla bi imati nepredvidive posljedice po m e u n a r o d n u zajednicu
i izazvati nita manj e nego p o et ak nukl e ar no g a doba (utrke u
naor uavanj u - nap. aut.).
Po tom je Put i n izjavio: "Planovi za irenje nekih e l e m en a ta
sustava p r o t u r a k e t n e obrane u Europi mogu nas samo u z n e m i
riti. K o m ej e pot reban sljedei korak onoga to e u ovome sluaju
biti neizbjena utrka u n a o r u a n j u ? " 1
Na s t o j e Putin mislio? Malo je ljudi bilo svjesno da su Sje
dinjene A me ri k e Drave, tvrdei kako to ine radi sprjeavanja
opasnost i od n uk l e ar no ga napada neke "izopene drave", p r i
mjerice Sjeverne Koreje ili m o da j ed n o g a dana Irana, poetkom
2007. godine najavile postavljanje golemih p r ot ur ake tni h o b r am
benih postrojenja u Poljskoj i ekoj.
U Poljskoj? Radi obrane od balistikih raketa? O e m u j e sve
tu zapravo rije? P ot r e b n o je poznavati neke temeljne vojne
pojmove kako bi se shvatilo i zni mno provokat i vnu i opasnu n a
rav amerike n u k le ar ne politike.

Ibid.
Ibid.

11

S T O L JE E R A TA

"Kao da se desnom rukom poee po lijevom uhu"

Dana 29. sijenja 2007. brigadni general A me ri k e vojske
PatrickJ. 0'Reilly, zamjenik d i r ekt or a Pe nt ag o no ve Agencije za
p r o t u r a k e t n u o br an u, iznio je amer ike planove o postavljanju
el emenat a p r o t u r ak e t ne obrane u Europi do 2011. godine. P e n
tagon tvrdi kako cilj toga postavljanja j est zatita a me ri k i h i
NATO-ovih postrojenja od opasnosti koje bi mogle doi s Bliskog
istoka, a ne iz Rusije.
Poslije onoga stoje Put i n izjavio u Mi inchenu, ameri ko M i
n is t a rs t vo vanjskih poslova izdalo je sl ubeno priopenje u
kojemu stoji daje vlada pr eds j edni ka Busha "zbunjena u e st a
lim zajedljivim p r im j e db a ma koje o t eme sustavu dolaze iz M o
skve".
Dva tjedna poslije Putinova govora, tonije, 28. veljae, p r e d
sjednik Agencije za r ak e tn u o b r a n u (Missile Defence Agency)
general Henry Obering stigaoje iz Wa s hi n g t o n a "objasniti" novi
ameriki raketni plan za Poljsku i Istonu Eur opu. Susreo se s
26 veleposlanika iz zemalja lanica N AT O- a i iz Rusije. Ob e ri ng
j e ustrajao na t ome kako j e planirani p r o tu r ak e tn i sustav posve
o b r a m b e n e naravi te da mu je j e di n i cilj pruiti zatitu od m o
guega n ap ad a iz I r a n a .
Tvrdnja d a j e Sjedinjenim A m e r i k i m D r av a ma p ot r eb n a
p r o t u ra k et n a o brana u Poljskoj zbog nekakve opasnosti od iran
ske rakete, nije ba bila uvjerljiva, po s e bi c e kada je zamiljeni
cilj bio teritorij Sjedinjenih Amerikih Drava i opasna postrojenja
u Europi. Ozbiljni su se analitiari zapitali "zato ne zatraiti od
Turske, dugogodi nj e lanice NATO- a, da Sjedinjene Amer ike
Drave u njoj post ave svoj p r o t u r ak e t ni tit, stoje m n o g o blie
Iranu? Ili m o da u Kuvajtu? U Kataru? Ili mo da Izraelu? Kao
s t oj e izjavio Put in u svome govoru o d r a n o m u Mii nchenu:

N a v o d iz U st a Der Spiegel, " E u r o p e D i v i d e d o v e r US M i s s i l e D e f e n s e Pla n"

( E u r o p a p o d i j e l j e n a po p i t a n j u a m e r i k o g a p l a n a o r a k e t n o j o b r a n i ) , 5. o u jk a
2 0 0 7 . , Spiegel onime; e n g l e s k i na: w w w . s p i e g e l . d e

23

F.

William Engdahl

"Rakete s d o m e t o m od pet do osam tisua ki l ometara, koje

su doista opasnost po Europu, ne postoje ni u jednoj od takozva
nih p r o b l e ma t i ni h zemalja. U skorijoj se b u d u n os t i , pr ema
svim izgledima, to nee dogoditi. Ne moe se ak ni oekivati.
Primjerice, bilo kakva r ake ta iz Sjeverne Koreje hi pot et ski
ispaljena na ameriki teritorij preko z a pa dn e E ur o pe oito se
protivi z akoni ma balistike. Kao to bismo mi u Rusiji rekli, bilo
bi to kao da se d e s n o m r ukom poee po lijevom uhu.'""
Tijekom govora o d r a n og u Bruxellesu, u oujku 2007., ge
neral Oberi ng rekao je kako amerika Vlada eli postaviti sustav
p r o t u r a k e t n i h baza i na Kavkazu i u Ukrajini, koja jo nije ni
lanica NATO-a. Rusija je t om izjavom bila p o t a k n u t a na n e p o
sredan i otar odgovor. "Taje izjava samo jo j e d a n dokaz da e
amerika strana nastaviti s poveavanjem potencijala za raketnu
obranu, to e se sve vie ticati sigurnosti Rusije", pie n o v i n
ska agencija Itar-Tass navodei rijei g l a snogovor ni ka ruskoga
Mi nistarstva vanjskih poslova Mihaila Kaminjina.
"Rusija ponovno izraava zabr inut ost zbog amerikih planova
0 raketnoj obr ani ", dod ao je Kaminjin, i nastavio: "Dr i mo da
opseg p r i pr e m a koje pr ovode Sjedinjene A m e ri k e Drave ne
odgovara moguoj o p as nos t i od raket nog napada. N a m je r a Sje
dinjenih Am e r i ki h Drava da postave e l em e n te p r o t u r a k e t n e
obrane, koji e postati strateki vani vojni tereni u neposrednoj
blizini granice s Rusijom, j e s t razlog za p o s e b n u zabri nut ost .
Morat emo ta budu a vojna postrojenja imati na umu u koraci
ma koje e Rusija poduzimati u vojnoj politici i planiranju. Takvi
su planovi su pr ot ni odredbi N A T O - a koja govori o smanjenju
uporabe sile, stoje n a ve d en o u T emel j nom aktu izmeu Rusije
1 NATO-a"."

" Ibid.
Today.az, " D i p l o m a t : US A B M in C a u c a s u s will affect R u s s i a n r e l a t i o n s
w i t h n e i g h b o r s " , ( D i p l o m a t : a m e r i k a p r o t u r a k e t n a o b r a n a na K a v k a z u u tje c a t
ce na o d n o s e R u s ij e s n j e z i n i m s a v e z n i c i m a ) , 10. o u jk a 2 0 0 7 . , na w w w . t o d a v a z

24

STOLJEE R ATA 2

Osim Rusije i Kine, nijedna od vie od dvadeset zemalja koje

W a s hi n g t o n navodi kao proizvoae raketa nema projektile koji
bi mogli biti opasni po Eu r op u i Sjedinjene A me r i k e Drave.
Osim Sjeverne Koreje i Irana, sve su ostale drave suraivale sa
Sjedinjenim Ame ri k i m Dr a v am a ili su ak bile njihovi izravni
saveznici. tovie, Iranu treba jo nekol i ko godina da proizvede
d a l e k o m e t n e rakete s n u k l e a r n i m bojevim glavama, a Sjeverna
Koreja je, pr e ma miljenju vojnih strunjaka sa Zapada, u biti
vie n a p u h a n a nego prava opasnost .
Procjenjuje se da balistika raketa iz PjogJanga, T ae po d o n g2, ima d o m e t od .4.300 ki l ometara. Kada j e Sjeverna Koreja u
srpnju 2006. testirala d a l e k o m e t n e rakete, ameriki p r e ds j e d
nik Bush izdao je zapovijed o stavljanju baze Fort Greely na
Aljasci u najvii stupanj pr ipr avnost i . Na kraju je raketa pala u
Tihi ocean, s amo 40 se ku nd a poslije lansiranja. Ne zna se ni to
hoe li Sjeverna Koreja uspjeti nai odgovarajue p o u z d an e
projektile s bojevim glavama.
Iran j e do poetka 2007. testirao samo rakete s d o m e t o m do
1.600 kilometara. ak se za iranski navodno najsuvremeniji model
a h a b - 5 , koji j e vjerojatno izvedenica rakete tipa Ta ep o d o n g ,
procjenjuje da ima d ome t od samo 3.000 kilometara. Dakle, ra
darske postaje u Istonoj Eur opi j o neko vrijeme nee otkriti
nijednu iraku raketu u p u e n u pr ema Americi.
U biti, p r e m a miljenu umi r ovl j enog a mer ikoga general
p ukovni ka Robert a Garda, p r og r am p r ot u r a k e t n e obr ane Sje
dinjenih Am e r i ki h Drava j e s t nastojanje da se osigura obrana
od iranskih raketa koje jo ne postoje i s bojevim glavama kakve
jo ne postoje. Nadalje, d o d a o j e , Iran je p o t p u n o svjestan da bi
ga Sjedinjene A me ri ke Drave p o t p u n o unitile kada bi ispalio
rakete pr ema A m e r i c i . 11

12 B e s t e , R a l f i d r . : " A m e r i c a ' s C o n t r o v e r s i a l M i s s i l e S h ie ld : W h e r e d o e s
G e r m a n y t a n d ? " ( A m e r i k i k o n t r o v e r z n i p r o t u r a k e t n i tit. K a k v o j e s t a j a l i t e
N j e m a k e ? ) , SPIEGEL ONUNE,
te rn a tio n a l/s p ie gel/0.1518

26. o u j k a 2 0 0 7 . , na h t t p : / / w w w . s p i g e l . d e / i n -

473 9 5 2 .0 0 .h tm l

25

F.

IVilliam Engdahl

M o s k v a j e o dma h reagirala na najavljene planove Sjedinjenih

Ameri ki h Drava u Istonoj Europi. Dana 5. ouj ka2007. zapo
vjednik ruskih stratekih snaga general p u k o v n i k Igor Hvorov
izjavioje da njegove zrakoplovne snage mogu vrlo lako sprijeiti
postavljanje i unititi svu infrastrukturu za p r ot ur ak et nu obranu
u Poljskoj i ekoj, ondje gdje Sjedinjene A me ri k e Drave pla
niraju postaviti dijelove svoga sustava p r ot ur ak e tn e obrane (Ballistic Missile Defence, BMD).
Dva tjedna prije toga, zapovjednik Stratekih raket ni h snaga
brigadni general Nikolaj Solovcov nedvoj beno je izjavio kako e
Moskva svoj nukl ear ni arsenal usmjeriti na mjesta s ameri ki m
postrojenjima za pr ot uraket nu obranu bude li W as h i ng t on i dalje
ustrajao na provedbi svojih planova.
Dana 10. oujka 2007. ruski je p r eds j edni k Putin, na vojnoj
sveanosti dodjele nagrada u Kremlju, odr a o govor i objavio
p odat ak da e Rusija tijekom sljedeih o s a m godina potroiti
190 milijarda dolara, oko pet tisua milijarda rubalja, kako bi do
2015. svoju vojsku i mornaricu opremila moderni m naoruanjem.
Rekao je kako "situacija u svijetu" nalae potrebu za poboljanjem
vojne st r ukt ur e u Rusiji. "Ne m o e m o ne uoiti stalne pokuaje
da se m e u n a r o d n e n e s p o r a z u m e rjeava silom, prijetnju m e
u n a r o d n i m s ukobi ma , ter or izam, jaanje lokalnih sukoba i
irenje oruja za mas o v no unitenje", rekao je. Biloje to doslov
no ponavljanje onoga s t o j e rekao u svome govoru u Mii nchenu,
kada je, u veljai, izrijekom s p o m e n u o Sjedinjene Ame ri k e
Drave.
Putin je u t ome govoru rekao i to da e z na ta n dio tih sr ed
stava biti nami j enj en kupnji n aj s uvr emeni j eg oruja i o p r e m e
te razvoju znanosti i vojne industrije. "Nastojimo integrirati in
dustriju za proizvodnju vojne o p re me s civilnim gospodarst vom,
posebice s oni m za visoku t ehnologiju", dod a o je i nastavio:
"Oruane snage j e d n o m zauvijek moraju ponovno otpoeti s (traj
nim) pr ov o en j em vojnih vjeba irokih razmjera, lansiranjem
raketa i misijama ratne mor na ri c e na udaljenim t e r it o r i ji ma ". '3
26

ST O L JE E R A T A 2

J as ni m i n e dv o jb e ni m rijeima Putin je na sve snanije p r o

vokacije W a s h i n g t o n a o d govor io o t v o r e n o m izjavom da se n a
stavlja novi hladni rat. Svijet je u novoj utrci u naoruanj u. Ta
nova utrka, t emeljena na n u k le a rn i m raketama, bilaje u p u n o m
j e ku u proljea 2007., oko 17 godina poslije n a vodnog z avretka
Hl a d no g a rata, koji se vodio i z me u Sjedinjenih A m e r i k i h
Drava i Sovjetskoga Saveza.
Je da n od rijetkih zapadnj aki h glasova za u z b u n u zbog naja
vljenih a me r i k ih pl anova o gradnji p r o t u r a k e t n o g a tita u
Poljskoj i ekoj , b i o j e glas bivega nj emakoga kancelara Ger harda Schroedera, koji je defacto zaradio status "neprijatelja"
Bushove vlade nakon to se 2003. glasno usprotivio ratu u Iraku.
Vjerojatno j e zbog te izjave dvije godi ne poslije toga izgubio
mjesto kancelara. Filozofija amerike vanjske politike za vrijeme
ma nd at a predsjednika Georgea W. Busha bilaje i s t odobno i j e d
n os t a vn a i opasna. "Ili ste s nama ili protiv nas.
U govoru o d r a n o m u D r e s d e n u 1 1. oujka 2007., nekoliko
dana poslije govora r uskoga p r eds j e dni ka Put i na u M i in ch e nu ,
kancelar Schroeder izjavio je da nastojanja Sjedinjenih Amerikih
Drava za u s p o s t a vo m p r o t u r a k e t n o g a tita u Istonoj Europi
j e s u dio pokuaja nastavljanja "sulude politike okruivanja R u
sije" i p ri to m upozorio da bi to moglo izazvati novu svjetsku
utr ku u n a o r u a n j u . ' 4
A me ri k a politika jo od 1999. godine zahtijeva izgradnju
nekog oblika aktivne p r ot ur ak e tn e obrane, unato nes t an k u Hla
dnoga rata, a time i opasnost i od sovjetskih ili ruskih i n t e r k o n
t i ne nt al ni h balistikih raketa (ICBM-a) ili od lansiranja raketa
neke druge drave.
U a me ri ko me Z akonu o dravnoj proturaketnoj obrani (Na
tional Missile Defence Act) iz 1999. (Public Law 106-38) stoji:

13 Today.az, "P ucin s ay s, $ 190 bin fu n d in g for m il it a r y e q u i p m e n t " , (P u tin

izjavio, 190 milijarda dolara uloiti u vojnu o p r e m u ) , 10. oujka 2007.. na w w w .to d a v .a z
" E t e r Spiegel Online, " S c h r o e d e r g e i a e l t B u s h s R a k e t e n a b w e h r " ,

11. o u j k a

2007. w w w .speigel.de

27

F.

JVilliam Engdahl

"Politika Sjedinjenih Amer iki h Drava, im to bude tehnoloki

izvedivo, j es t uspostavljanje uinkovita dr a vnoga p r ot ur ak e tnog o b r a m b e n o g sustava, s pos obna obraniti cijeli teritorij Sje
dinjenih Ameri ki h Drava od napada balistikim raketama ogra
niena d o m e t a (bilo sluajnog, n e o d o br e no g ili n a m je r no g ) , za
ije se financiranje trai godinje odobravanje sredstava."
Raket na obr ana bi l aj e j e d n a od opsesija D on al da Rums f el da
dok j e bio m i n i s t a r obrane. Je li to bilo zast ranj enj e i z n i m n o
mi l i taristike klike oko vlade Busha i Cheneyja ili dio j o zlokobnije strategije za svjetskom dominacijom m o ne elite koja
tei postizanju prevlasti u svijetu? Odgovor na to pitanje z ap re
tan je u politici i djelovanju koji se, uzmu li se sami za sebe,
doimaju prilino b e zo p as ni ma , ali koji, kada ih stavimo u k o n
tekst politikih djelovanja amerike Vlade poslije dogaaja od
11. rujna 2 0 01 ., postaju sve drugo samo ne bezopasni.

28

Drugo poglavlje

N E O B I N A PRIA RATOVA
Z V IJE Z D A

Poetci amerike proturaketne obrane

Program Sjedinjenih Amerikih Drava da po cijelome svijetu
izgradi mreu za "obranu" od mogueg napada balistikim rake
tama zapoeo j e j o 23. oujka 1983., k a da je tadanji p r ed sj ed
nik Ronal d Reagan predl oi o pr ogr am p o p u l a r n o nazvan "Rat
zvijezda", a slubeno "Inicijativa za strateku obr anu" (Strategic
Defense Initiative).
U j e d n o m n e s l u b e n o m razgovoru s a u t o r o m ove knjige,
tijekom ruka u Moskvi 1994., bivi di re kt or e k o n o m s k i h s t u
dija na I nst i t ut u za svjetsko gos podar st vo i m e u n a r o d n e o d n o
se (Institute of Wor ld Economy & International Relations, M E M O) , iz Sovjetskoga Saveza, rekao je daj e Rusija imala gol emo
financijsko optereenja kako bi odrala korak s ame ri k im p r o
g r a m o m Rata zvijezda vrijednim stotine milijarda dolara, stoje
na kraju dovelo do gos p od a rs k o g kraha Varavskoga pakta, i, da
ironija bude vea, do p o no vn o g ujedinjenja Nj emake 1990. g o
dine.1 Uz poraz u ratu u Afganistanu i smanjenje dravnih pr ih o
da od nafte, izazvanih amerikom politikom iz 1986. godine, kada
je svjetsko trite preplavila naftom iz Saudijske Arabije, vojna

' R a z g o v o r i z m e u W i l l i a m a E n g d a h l a i d i r e k t o r a r u s k e ISSI, u o u j k u
1994.

29

F.

WiUiam Engdahl

industrija SSSR-a nije bila kadra odrati korak bez rizika od m a

sovnih graanski h ne mi r a u nu t ar zemalja Varavskoga pakta.

NASA i vojne tajne

Godi ne 1986. ameriki svemirski pr ogr am NASA snala je
najvea nesrea od njegova osnutka. N A S A - u j e , kao civilnu in
stituciju, os novao predsjednik Dwight Eisenhower, Za k on o m o
nacionalnoj aeronautici i svemiru (National Aeronautics and Space
Act) iz 1958. godine, kao pokuaj da se svijetu pokae kako a m e
rika zn an os t ima adut kojim moe pobiti veliki uspjeh to g a j e
Rusija postigla u svemiru sa Sputnikom. Predsjednik je namj er
no odluio ostaviti NASA-u izvan nadzora Amerike vojske, kako
bi taj p ro gr a m posl ui o kao sveopi civilni z n an st ve ni poticaj
cj el okupnome gospodarstvu. U nave de no me z akonu pie: "Kon
gres ovime izjavljuje kako politika Sjedinjenih Amer iki h Drava
j e st da se djelovanje u svemiru treba dogaati u mi r ot v o r ne
svrhe i na dobrobit ovjeanstva."
No 28. sijenja 1986. svemi r ska letjelica C h a l le n ge r e k s p l o
dirala je pri uzlijetanju i ivot je izgubilo svih sedam lanova
p os ade, est ero a s t r o n a u t a i j e d a n uitelj. NASA- in pr ogr am
Shuttle p ok re nu t je s e da mde se ti h godina prologa stoljea kako
bi se stvorilo letjelicu za prijevoz tereta u svemir, koja bi se
mogla v i ekr at no koristiti. Dotadanju svemirsku letjelicu m o
glo se koristiti samo z a j e d n u misiju, poslije e ga je bila n e u p o
rabljiva. Prva letjelica, Col umbi a, l a ns i r an a je 1981. godine. G o
dinu dana poslije toga l a ns i r a nj e Challenger, kao druga letjelica
amerike s vemi rske flote. P o t om su uslijedili Discovery, 1983.,
i Atlantis, 1985. C h a ll en g e rj e imao devet uspjenih misija prije
toga kobnoga dana 1986., kada se dogodila katastrofa.2

' G re en e, Nick, "Space S h u tt l e C h al l e n g e r D i s as t e r - A N A S A Tragedy'

( K a t a s t r o f a s v e m i r s k e l etjelice C h a l l e n g e r - t r a g e d i j a N A S A - e ) , na:
s pac e, a b o u t . c o m / c s / r h a l l e n g e r / a / c h a l l e n g e r . htm

30

STOLJEE RATA 2

Razlozi eksplozije bili su sloeni. No, u biti, eksplozija letjelice

bi l aj e povezana sa injenicom d a j e Pe n ta g on tajno p r eu z eo tu
NASA- inu misiju, kao dio pokuaja militarizacije svemira, n o
voga p r o g r a m a Rata zvijezda. Po odlasku u mi r ov i n u iz slube
koju je obavljao u Vladi, dr. Richard C. Cook, z n a ns t v e ni k koji
j e svjedoio Kongresu d a j e eksploziju izazvalo po z na to n e is p r a
vno O- pr s te nj e, objasnio je pravi uzrok tragedije Chal l enger a
rekavi:
"NASA-i no mijeanje civilnih i vojnih prioriteta dovelo je do
katastrofe u kojoj se 31. sijenja 1986. dogodila eksplozija C h a l
lengera. Taj je dogaaj pokazao kako zakuasti motivi i n e d os t a
tak iskrenosti u dr avni m p r o g r a m i m a mogu rezultirati t r a ge
dijom".
"Dana 9. veljae 1986., gotovo dva tjedna poslije eksplozije
Challengera, list New York Times objavioje niz razornih d o k u m e
nata. M e u n j i m a j e i onaj to sam ga napisao u srpnju 1985.
godine i dao Philu Boffeyju, koji o z n a ns t v e ni m t e m a ma pie za
list Times. U njemu sam u po z or i o na mo g u u katastrofu zbog
pogrjenog spoja na O - p r s t e n o v i m a . Time je zapoet cijeli niz
otkria, a m e u njima navodi o t ome kako su se k o n st r ukt or i
letjelice protivili lansiranju po h l a dnu v r em e nu te o t o me kako
je NASA otprije imala spoznaje o ma nj ka vo s t ima na pojaanim
spojevima letjelice".
"Ali tek nakon stoje Pr edsj edni ko povjerenstvo, k o j e je vo
dilo istragu o uzrocima te katastrofe, dovrilo posao, shvatio sam
z a s t o j e NASA nastavila slati letjelicu i poslije 5. sijenja 1986.,
kada se, zbog leta po hladnu v r eme nu, dogodila do danas najvea
katastrofa prouzr oena manj kavost i ma na spojevima. Ta se kata
strofa dogodila punu g o di nu d an a prije eksplozije Challengera.
NASA j e to uinila zbog toga to je kriterij za t e m p e r a t u r u na
spojitu prilikom lansiranja m oga o biti smetnja vojnim letovima
to ih je NASA planirala izvoditi za Ame ri ko ratno z ra ko p l ov
stvo iz zrakopl ovne baze V a n d e n b e r g u saveznoj dravi Kaliforniji, gdje je vrijeme obino hladnije nego na Floridi. Mnogi od

F.

IVilliam Engdahl

tih letova trebali su biti dio pokusa "Rata zvijezda" i tako se

pr ip re ma ti za m o g u u u p o ra bu "tree generacije" n u k l e ar n og
oruja u b u d u n o st i, po p u t r en d g e ns k o g l asera.3
Cookovo otkrie o militarizaciji NASA-e s r ed in o m o s a m d e
setih godina prologa stoljea, povezanoj s R a to m zvijezda a m e
rikoga predsjednika Reagana, biloje samo po sebi dovoljno zlo
kobno. Znailo je to d a j e Amerika vojska potajno krila odluku
o primirju i d a j e jo tada zapoela s "u t r ko m u na or u anj u u
svemiru". Nije bilo drugog n e p os r ed n o g i oitog cilja osim n u k
learnog arsenala Sovjetskoga Saveza.
No, militarizacija svemira, na koj uj e Putin upozorio u svome
govoru u M i i n c h e n u u veljai 2007. imala je jo j ednu novu i
uzn emi ru ju u sastavnicu. Tragedija Challengera rezultirala je
zastojem u testiranju svemirskoga oruja, koji je trajao sve do
2006. godine. Ali u ne ba zamijeenoj izjavi iz listopada 2006.,
amerika vladajua trojka - Bush, Cheney i Rumsf el d, s v e je to
promijenila.
"Kada je u l i st opadu 2006. godine Bijela kua objavila novu
nacionalnu politiku djelovanja u svemiru, uz izjave Ministarstva
vanjskih poslova to su uslijedile, i za zv an aj e ozbiljna z a br i n u
tost glede po e tk a nove elje za militarizacijom svemira", u p o
zorio je Richard Cook, i dodao: "Dogaaji ukazuju na nasilno
irenje nadmoi Sjedinjenih Amer iki h Drava izvan st rat osfe
re, to podsjea na djelovanje Reaganove vlade iz o s a md e se t ih
godina prol oga stoljea. Tada je bila rije o militarizaciji sve
mirskih letjelica i poet ku Inicijative za strateku obranu, 'Rata
zvijezda', koja je stalno jaala, sve dok testiranje tehnologije
svemirskog oruja nije zaustavljeno katastrofom Challengera'".
Zatim je dodao: "Do danas, glavni profiter p r og r ama MjesecMars jest kompani j a Lockheed Martin, s k o j o mj e NASA sklopi-

Co o k , R i c h a r d C. , " Mi l i t a r i z a t i o n a n d t h e M o o n - M a r s P r o g r a m : A n o t h e r
VVrong T u r n in Spa c e ? " , ( Mi l i t ari zaci j a i p r o g r a m M j e s e c - M a r s - j o j e d a n pogrj ean p o t e z u s vemi r u? . Global Research, 22. sijenja 2007. na w w w . g l o b a l r e s e a r c h . c a

32

STOLJEE RATA 2

la najvei ugovor, potencijalno vrijedan 8 milijarda i 150 miliju

na dolara. Dionice te k o mpani j e, koja je i do tada bila najvei
poslovni part ner amerikoga Mi ni st arst va obrane, preko noi su
donijele cijelo bogat st vo - porasle su za vie od 7% za samo pet
tjedana od te vijesti, koju je NASA objavila u kolovozu 2006.
g odi ne. "
"NASA tome divu od vojno-industrijskoga kompleksa ne plaa
8.15 milijarda dolara kako bi ljudi skakutali po Mjesecu i napucavali loptice za golf", i s ta k nu o j e Cook, i dodao: "Cilj pr ograma
Mjesec-Mars jest dominacija Sjedinjenih Amerikih Drava, kako
je dao naslutiti NASA-in upravitelj Michael Griffin rekavi da e
se 'moj jezik', o d n os n o engleski, 'a ne jezik neke druge, hrabrije
ili ustrajnije kul t ure, nar a t aj ima prenosi t i na b u d u e s t an o v
nike Mjeseca'".
Cook je jo dodao: "Prvi korak bit e naselje na Mjeseevu
j u n o m polu, kako stoji u NASA-inoj najavi iz prosi nca 2006.
godine. P r e m a Br uc eu G a g n o n u iz G lo b a ln e m r e e prot i v
naoruanja i nukl e ar ne moi u svemiru (Global N e t w o r k Agains t W e a p o n s and Nu cl ea r Po we r in Space), na kraju e NASA-in
plan o osnivanju stalnih baza na Mjesecu pomoi vojnom n a dz o
ru, d omi ni r at i p r i s t u p o m kako na na pl anet Zemlju tako i s
naega planeta, te odreivati tko e crpiti vrijedna bogat st va s
mjeseca u predst oj ei m godi nama".
"Izgleda da su NASA-ni planovi", nastavio je Cook, "s amo
korak natrag pr ema stanju H la dnoga rata, koje je M e u n a r o d n a
svemirska postaja (International Space Station, ISS) trebala n a
dii, s t oj e s u p r ot n o NASA-inoj izvornoj misiji". U NASA- inu
ovlatenju iz 1985. stoji da "Kongres ovime ustvruje kako je
politika Sjedinjenih A me r i k i h Drava da se djelovanje u sve
miru treba dogaati u m i r ot v o r ne svrhe i na dobrobi t ovjean
stva".
Poticanje na utr ku 2 1. stoljea, na i s t aknut e poloaje Su n e
va sustava, to Griffin u s por euj e s j a g m o m n a or u an i h europ33

F.

IVilliam Engdahl

skih naroda za kolonijama, nee ostvariti vizionarske ciljeve radi

k o j i h j e N A S A stvorena".*
U j e d n o m p r iv a t no m razgovoru s a u t o r o m ove knjige, ono
s t oj e Cook rekao izazvalo je jo veu zabrinutost: "Vjerujem da
vodei ameriki krugovi zapravo planiraju prvi nuklearni napad
na Rusiju. Ali u nu t a r Amer ike vojske postoji d u b o k raskol zato
to veina K o p ne ne vojske, Ratna mor nar ica i neki dijelovi Rat
nog z ra kopl ovs t va j o uvijek dre kako njihova zadaa j est ou
vanje sigurnosti Sjedinjenih Am e r i ki h Drava. Onaj dio A m e
rike vojske koji tei osvajanju svijeta, pa ma k ar to bilo prvim
(nuklearnim) n a pa dom, sastoji se od viih ealona zrakoplovnih
snaga, Agencije za p r ot u r a k e t n u obranu i onaj dio civilnoga vod
stva ( Pent agona), koji je najvie povezan s moni m financijskim
silama koje su stvarni vladari ove z em l je ". 5
Biloje to prilino estoko. Otkriveni dokazi pokazali su da to
nije bilo pretjerivanje.

Rumsfeld podupire proturaketnu obranu

U srpnju 1998., kada je o p a s n o s t od nuk l ea rn i h balistikih
raketa po Sjedinjene Am e r i k e Drave izgledala vrlo daleka,
Donald Rumsf el d je a me r i k om pr eds j edni ku Billu Cl i nt onu
podnio izvjee Povjerenstva za procjenu opasnosti od balistikih
projektila po Sjedinjene Ame ri k e Drave ( C o mm i s s i o n to Assess the Ballistic Missile Thr eat to the Uni t e d States), takozva
noga Rumsfel dova povjerenstva.
U t ome izvjeu Rumsfeld u kr at ko navodi ono to dri stra
t e k o m o pa snos t i po Sjedinjene Ame ri ke Drave.

' Ibid.
5 Iz p r i v a t n e p r e p i s k e R i c h a r d a C. C o o k a s a u t o r o m o v e knj i ge , 24. o u j k a
2007.

34

STOLJEE RATA 2

"Zajedniko nastojanje j e d n o g broja o t v or e no ili pot enci j al

no neprijateljskih zemalja za n a b av k om balistikih raketa s b i o
lokim ili n uk l e a rn i m punj enj em j e s t sve vea o pa sn o st po Sje
dinjene Ame ri ke Drave, njihove raspoloive snage, prijatelje i
saveznike. Ta opasnost , koja nastaje i dolazi iz nove Koreje, Ira
na i Iraka, j e s t nova o p as nos t , uz ve postojee arsenal e bali
stikih raketa Rusije i Kine, drava s kojima t r e nu t a no nismo u
sukobu, ali koje su i dalje u n e s i gu r ni m tranzicijama. M o g u
nost o pr eml j e nos t i tih novih drava balistikim r aket ama nee
se, ni po tonosti ni po p o u zd a no s t i, moi mjeriti s o p r e m l j e n o
sti onih koje su u s us t avu Sjedinjenih Ame ri k i h Drava. No
mogle bi nanijeti veliku tetu Sjedinjenim Amerikim Dravama,
otprilike u roku od pet godina od o dl uke da tu m o g u n os t p o s t i
gnu (u sluaju Iraka d eset godina). Tijekom nekoliko od tih g o
dina Sjedinjene A m e ri k e Drave m o d a nee ni biti svjesne da
je takva odluka donesena.
Prijetnja koju Sjedinjenim A m e r i k i m D r a v a m a stvaraju te
nove mo g u no s t i koje se pojavljuju m no g o je irih razmjera,
m no go zrelija, i raste m n o g o bre od onoga to stoji u izvjeima
i p rocj enama obavjetajne zajednice.*
V a n a j e injenica da su, j o 1998., tri godine prije dogaaja
od 11. rujna 2 0 01 . , Donald Rumsfeld i visoki ameriki politiki
krugovi na nian uzeli Irak, Iran i Sjevernu Koreju, t r o j a c k o j i j e
pr edsjednik Bush poslije nazvao "os ovi nom zla".
Osi m toga, v a n aj e i injenica da su se Rumsf el du u devet erol anome Povjerenstva prikljuila dvojica najglasnijih ne okonzervativaca, ratnih j a st r eb o va iz W a s h i n g t o n a , Paul Wolfowitz,
koji je postao Ru ms f el d ov zamjenik, i glavni tvorac amer ikoga
rata u Iraku, te bivi elnik CIA-e J a me s VVoolsev, koji j e pre-

R u m s f e l d , D o n a l d i dr. , " R e p o r t o f t h e C o m m i s s i o n to A s s e s s t h e Bal l i s t i c M i s s i l e T h r e a t to t h e U n i t e d S t a t e s "

( I z v j e e P o v j e r e n s t v a za p r o c j e n u

o p a s n o s t i od b a l i s t i k i h r a k e t a p o S j e d i n j e n e A m e r i k e D r a v e ) , W a s h i n g t o n ,
D. C. 1 5. s r p n j a 1 998.

F.

IVilliam Engdahl

dsjedavao m u t n o m n evl adi nom organizacijom F r e e do m Hous e

(Kua sl obode), koja je bila blisko povezana s a m e r i k o m oba
vjetajnom sl u bo m, te bio aktivan u nizu p r omj en a politikih
reima "obojenim revolucijama" u mn o g i m zemljama biveg So
vjetskoga Saveza, od Gruzije do Ukrajine.
ovjek kojega je Rumsfeld izabrao za direktora svoga povjeren
stva za obranu od balistikih raketa bio je dr. St ephen C a mb o ne ,
neokozervat i vac, j a s t r e b koji je u rujnu 2000. izradio nacrt za
kljune dijelove izvjea Projekta za novo a me ri ko stoljee
(Project for a N e w Ame ri c an Cent ur y) pod nazi vom "Rebuilding Ame ri ca 's Defense" (Obnova amerike obrane). U t o me se
izvjeu zahtijeva aktivna amerika pr omj e na rei ma u Iraku,
p un u g odi nu dana prije na pa da od 11. rujna 2 0 0 1 ., ali i razvoj
tehnologije za voenje etnikog i biolokog rata, u t emel j ene na
utrci u n aoruanj u. Mnogi autori izvjea, meu kojima su Dick
Cheney, Paul Wolfowitz, C a m b o n e i Donald Rumsfeld, nastavi
li su s p ro v o e nj e m tih politikih smjernica u nu t ar Bushove
vlade poslije 2 0 0 1 . godine.
Dana 8. svibnja Rumsfeld je i menovao C a m b o n e a svojim
p o m o n i k o m z a d u e n i m za obavjetajne slube. Bio je to nov
poloaj, koji je pomoni k ministra obrane Paul Wolfowitz opisao
ovako: "Taj novi ured z a d u e n j e za sve obavjetajne slube i za
n a d zo r nad svime st oj e p ove za no s obavjetajnim s l ubama te
za funkcioniranje p r ove dbe politike." U praksi, to znai d a j e
C amb on e nadzirao Vojno-obavjetajnu agenciju (Defense Intelligence Agency), Na ci onal nu agenciju za snimanje i kartografiju
(National Imagery and Ma ppi ng Agency), N ac io n a ln u organiza
ciju za izvianje (National Reconnaissance Organization), A g en
ciju za n ac ional nu sigurnost (National Security Agency), Vojnu
si gu rn os n u slubu (The Defense Security Service) i Pent agonovu agenciju za pr ot u- obavj et aj no djelovanje na terenu (Counter-i nt el l i gence Field Activity). C a m b o n e se dva put a tjedno
sastajao s vodeim o s o b a m a n a ve de ni h agencija te s najviim
d u n o sn i c i ma CIA-e i Vijea za nacionalnu si gur nost (National
Security Council) i izdavao im zapovjedne naloge.

36

STOLJEE RATA 2

Na v r h un c u svoje karijere u P e n t a go n u, 2005. godine, pr ema

upuenim izvorima iz amerikoga Senata, C a mbone je imao znat
nu mo nad oblikovanjem obavjetajnih procjena koje su dolazi
le do pr edsj edni ka, veu od moi Georgea Te ne ta ili tadanje
predsj edni kove savjetnice za naci onal nu si gurnost Condi Rie.
Jaanje C a m b o n e o v e moi b i lo j e g o tovo nevidljivo, sve dok
ga skandal oko zatvora u A b u Hrai bu nije nakr at ko prisilno d o
veo u sredite zani manj a j avnos t i . Tada g a j e njegova uloga u
promicanju pr evarant ske obavjetajne slube, k o j u j e koristio za
nagovaranje Kongresa da odobri rat u Iraku, kao i uloga u navod
nom davanju ovlasti za sustavno zlostavljanje zatvorenika u Guant a na mu na Kubi i u zat voru Abu Harib u Iraku, na nezg od a n
nain dovela u sredite z an i manj aj avnos t i . Uklanjanje svih p r o
tivnika njegove nasilnike politike iz redova vojske j o je vie
otkrilo pravu namjeru Rumsfel dove p r ot ur a ke t ne obrane. Bilaje
agresivna i e k s tr e mn o napadaka.

Strateko izvjee Pentagona za Europu i NATO

U pr os i nc u 2000. , n e p o s r e d n o prije nego stoje Donald R u
msfeld post ao m i n is t a r o b ra ne , P e n t a g on j e objavio St rat eko
izvjee za E ur o pu i N A T O , iji j e d a n dio nosi naslov "Proturaketna obrana ratita".
Budui d a j e rije o sl ubenom izvjeu amerikoga M in i s t a r
stva o br ane, taj d o k u m e n t zasluuje p o m n o prouavanje. U
njemu pie:
"Prot uraket na obrana ratita:
Kao dio sveobuhvatnijih nastojanja za poveanjem sigurnosti
Sjedinjenih Am e r i ki h Drava te sigurnosti Saveznikih i koali
cijskih snaga od n a pa d a balistikim r a ke t am a i kao n a d o p u n a
strategiji protiv irenja oruja, Sjedinjene Amer ike Drave trae
m o g u n o s t za suradnju P r o t u r a k e t n e obr ane ratita (Theat er
Missile Defense, TMD) s p a r t ne r i m a u NATO-u. Ciljevi te sura-

F.

William Engdahl

d n j e j e s u omo gu it i ui nkovi t u p r o t u r a k e t n u o b r an u za koali

cijske snage... za rakete kratkog i srednjeg domet a. U svojoj
stratekoj koncepciji N A TO je ponovno ustvrdio postojanje opa
snosti od irenja NBC oruja (nuklearnog, biolokog i kemijskog
oruja) te balistikih raketa, a Savez je postigao opi spor azum o
okvirnim n ael i ma glede ukazivanja na tu o pasnost . Kao dio
N A T O - o v a p r o g r a m a DCI, saveznici su se sloili poveati svoje
snage koje ak ti v no m i p a s i vn o m o br an om mo gu odgovoriti na
napade u kojima se koristi nuklearno, bioloko i kemijsko oruje.
Saveznici su se nadalje sloili d a j e T M D ( Pr o tu r ak e tn a obrana
ratita) nuan za angairane snage NATO-a.
.. .Savez p od u z i ma analizu provedivosti te slojevite st rukt ure
obrane. Budui da se o pasnost od balistikih raketa upueni h na
E ur op u razvija u smjeru raketa dugoga d omet a, Savez e trebati
razmotriti daljnje mjere obrane i oivotvoriti obranu na podruju
gornjega pojasa TMD-a ( Prot uraket ne obrane ratita) i/ili obr a
nu od raketa d ug og a do me ta ."
Taj se d o k u m e n t Pe nt ag o na p ot om pretvorio u p r ot ur ak et nu
obranu k on t ine nt a lnoga dijela Sjedinjenih Amer iki h Drava, pa
kae:
"Nacionalna p r ot ur ake tna obrana:
Iranu, Iraku, Libiji i Sjevernoj Koreji ne trebaju rakete d u g o
ga d o m e t a radi zastraivanja susj edni h zemalja. U tu svrhu ve
imaju rakete kratkog dometa. Te zemlje, zapravo, ele imati rakete
dugog d o m e t a kako bi pravile prisilu i priprijetile m n o g o uda
ljenijim zemljama, o n im a u Sjevernoj Ameri ci i Europi. O ne po
svoj prilici vjeruju kako bi ak mali broj raketa, prot i v kojih n e
ma mo obrane, bio dovoljan za sprjeavanje djelovanja Sjedinjenih
Am e r i ki h Drava u pruanju pot pore naim Saveznicima ili k o
alicijskim p a r t n e r i m a u kriznim situacijama.
Temel j em naih procjena takvih nastojanja, Sjedinjene A m e
rike Drave d onos e zakljuak da se toj prijetnji m o r a m o s upr ot
staviti prije negoli neka od navedeni h drava p oku a ucijeniti
38

STOLJEE R ATA 2

Sjedinjene Amerike Drave i ne dopustiti im zatitu svojih inte

resa, ukljuujui i obvezu pr ema svim naim saveznicima u E u r o
pi i u drugim dijelovima svijeta. Stoga Sjedinjene Amerike Drave
razvijaju sustav nacionalne pr ot ur aket ne obrane (National Missile Defense, N M D ) , koji e svih 50 drava tititi od ogranienog
napada, od nekolicine do nekoliko d es et aka bojevih glava.
.. .Iako Moskva misli s up r ot no, ogranieni sustav Naci onal ne
p r ot u r a k e t n e obrane ( NMD) , koji Sjedinjene Ame ri ke Drave
razvijaju, nee biti opa sa n po ruski sustav stratekog z a s t r a i
vanja i odvraanja od n a pa da , koji bi m o g a o svladati nau o b r a
nu, ak i kada bi ruske strateke snage bile na mnogo nioj razini
od one koja se pr edvi a p r e m a p o st oj eem a m e r i k o - r u s k o m e
st rat ekom s p o ra zu m u o smanjenju naoruanja."
Ali u t o m e d o k u m e n t u politike P e n t a go n a iz 2000. godi ne
dolazi do posebnog zaokreta u logikom zakljuivanju.
"Sustavom Na ci onal ne p r o t u ra k et n e obrane kakav predvia
mo pojaala bi se v jerodost oj nost obveza za pruanje sigurnosti
Sjedinjenim A me r i k im D r a v a m a te vj erodost oj nost N A TO - a
u cjelini. Ako Sjedinjene Am e r i k e Drave nisu ba zatiene od
r aket nog n apada neke od s p o r n i h zemalja, ni E ur op a nee biti
sigurnija. Vea je vjerojatnost da e j e dn a Ame ri k a koja je manje
podl ona balistikom r a k e t no m na pa du braniti Eu r op u, i o p e
nito zajednike i nt er es e Zapada, od one A m e r i k e k o j a j e podlonija takvim napadima.
U rujnu 2000. ameriki predsj edni k Bili Clinton izjavioje da,
iako postoje izgledi da sustav N a ci on al ne p r o t u r a k e t n e obrane,
koji moe opravdati nast avak razvoja i testiranja, nema dovoljno
pod a ta ka o tehnikoj i operativnoj uinkovitosti toga cj el okup
noga sustava kako bi se krenulo dalje s njegovom pri mj enom. U
d o no e nj u te o dl uke r az mo t r i o j e mo g u e vanjske o p a sn o s t i,
trokove, t ehniku izvedbu i utjecaj na nacionalnu sigurnost glede
nastavljanja provoenja pr ogr ama Nacionalne prot uraket ne obra
ne. Odl uka pr edsj edni ka Cl in t on a omo gu i t e fleksibilnost no39

F.

William Engdahl

voj vladi i sauvati m o g u n o s t primjene sustava p r ot u r a k e t n e

obrane u 2006. i 2007. godini."'
Clintonova je vlada prihvatila kljune p r ep o r uk e zaj edni ko
ga Rumsfeldova i C a mb o ne ov a izvjea iz 1998. o obrani od bali
stikih raketa.
U srpnju 2000., predsjednici Rusije i Kine izdali su zajed
niko pri openj e po pitanju pl anova Sjedinjenih Ame ri k i h
Drava o izgradnji sustava p r o t u r a k e t n e obrane. U t ome je
priopenju, m e u ostalim, pisalo:
"... program Sjedinjenih Amer iki h Drava za uspost avu na
cionalnoga p ro tu r ak e tn o g sustava obrane, koji j e zabranjen Spo
r a z u m o m o ant i bal i st i ki m raket ama, izaziva g ol e mu z a b r i n u
tost. Kina i Rusija dre d a j e taj p r og r a m u biti usmj er en ka pos t i z a n j u j e d n o s t r a n e vojne i si gu rn o sn e nadmoi. Provede li se,
takav e pr og ra m izazvati vrlo negativne posljedice za sigurnost
ne samo Rusije, Kine i ostalih zemalja, nego i samih Sjedinjenih
A m er i k i h Drava, kao i st rat eke stabilnosti u svijetu. U t ome
k o nt e ks t u Kina i Rusija izraavaju svoje j e dn o g la sn o protivljenje
n a v e d e no m e p r o g r a m u . " 1
U svibnju 2 0 0 1 . , u jednoj od svojih prvih vanijih politikih
izjava, ameriki p r ed s j ed ni k George W. Bush r ek ao j e :
"Dananja Rusija nije na neprijatelj, nego zemlja u tranziciji,
koja ima izgleda postati velika i demokrat ska zemlja, koja odrava
mir, kako u nu ta r svojih granica tako i sa svojim susjedima.
Vie n ema eljezne zavjese. Poljska, Maarska i eka slobo
dne su drave, i danas su, uz p o n o v no ujedinjenu Nj emaku,
nai saveznici u NATO- u. No ipak je to jo uvijek opasan svijet,
ne ba siguran i ne ba predvidljiv.

A m e r i k o M i n i s t a r s t v o o b r a n e , " S t r a t e g y R e p o r t f or E u r o p e a n d N A T O
E x c e r p t on Bal l i st i c M i s s i l e D e f e n s e s " ( S t r a t e k o izvj ee za E u r o p u i N A T O o
p r o t u r a k e t n o m s u s t a v u o b r a n e ) , V V a s h i n g t o n , D. C, 1. p r o s i n c a 2 0 0 0 .
8 Z a j e d n i k a izjava p r e d s j e d n i k a N a r o d n e R e p u b l i k e K i n e i R u s k e Fe d e r a c i j e
o p r o t u r a k e t n o j o b r a n i , 18. s r p n j a 2 0 0 0 . , na: w w w . n u c l e a r f i l e s . o r g

40

STOLJEE RATA 2

M n o g o j e drava koje posjeduju n u kl e ar n o oruje, a j o vie

onih koje tee posjedovanju toga oruja. Mnoge posjeduju k e
mijska i bioloka oruja. N e ke su ve razvile balistiku raketnu
tehnologiju, koja e im omoguiti odailjanje oruja za masovno
unitenje na velike udaljenosti i nevjerojatnom brzinom, a neke
od tih zemalja tu tehnol ogi j u ire po svijetu.
Vie od svega uzn e mi ra va injenica da su na p opi s u tih z e
malja neke od najmanje p o u z da n ih drava. Za razliku od r a zd o
blja Hl adnoga rata, danas najvea op a sn o st ne potjee od tisua
balistikih raketa u sovjetskim rukama, nego od malog broja raketa
u rukama takvih drava... drava kojima su teror i ucjena nain
ivljenja.
One su u potrazi za orujem za m a s o v n o unitenje kako bi
zastraile svoje susjede i sprijeile Sjedinjene Ame ri ke Drave
i ostale odgovor ne drave u poma ga nj u saveznicima i prijatelji
ma u stratekim dijelovima svijeta. K ad a je Sadam H us e in 1990.
napao Kuvajt, svijet se ud r u io i zajednikim ga s nagama p ri si
lio na povlaenje. Ali m e u n a r o d n a bi se zajednica nala u p o
sve drukijoj situaciji d a j e Sadam m og a o ucjenjivati n u k l e a r
nim orujem.
Neki dananji tirani, p o p u t Sa da ma H us ei na , p o t p u n o su
obuzeti d u b o k o m m r n j o m p r e m a Sj edinjenim A m e r i k i m
Dravama. Oni mrze nae prijatelje. Mrze nae vrijednosti. Mrze
demokraciju, slobodu i slobodu pojedinca. M n o g i m a nije stalo
ni do ivota svojih graana. U t a kv o me svijetu prijetnja H l a d
nim r a to m vie nije dovoljna za ouvanje mira i zatitu naih
graana, saveznika i prijatelja."
Bushove izjave iz govora odr a noga u svibnju 2001. , pola g o
dine prije dogaaja koji su se zbili 11. rujna 2 0 0 1 . , napada na
Svjetski trgovaki centar i Pent agon, bile su na vi e naina zn a ko
vite i s a s v i m j a s a n pokazatelj n e d o s t a t k a ot vorenost i ameri ke 9

9 B u s h , G e o r g e W. , G o v o r o r a k e t n o j o b r a n i ,

1. s vi bnj a 2 0 0 1 . , na: w w w .

nuclearfiles.org

41

F.

William EngaM

Vlade kada je rije o razl ozi ma njihove u po rn e elje za izgra

dnjom p r ot u r a k e t n e obrane.
Pr ed sj e dn ik je ustrajao na injenici kako Rusija nije uzrok
sve veih amerikih nastojanja za izgradnju p r ot ur ak e tn o g a tita:
"Dananja Rusija nije na neprijatelj, nego zemlja u tranziciji,
koja ima izgleda postati velika i demokratska drava, koja odrava
mir, kako u n u t a r svojih granica tako i sa svojim susjedima. Vie
n e ma eljezne zavjese..."
W a s h i n g t o n j e zapravo ustrajavao, na razini vrhovnoga z ap o
vjednika, pr eds j edni ka, da je njegova izgradnja p r o t u r a k e t n e
obrane u smj er en a samo na t eroriste ili male takozvane "izope
ne" drave, p op u t Sjeverne Koreje, Irana, i Iraka. Katkad su na
taj popis "osovine zla" stavljali i malu dravu Siriju, iako ne p o
stoje nikakva izvjea o t ome da Sirija ima planove za pr oi zv o
dnju takvih raketa. Ali, kako su vojni analitiari, od Mos kve i
Pekinga pa sve do Berlina, brzo istaknuli, ni teroristi ni neka
mala izopena drava nisu sposobni lansirati takve n u k le ar ne
rakete.
Pojedinosti su nedvoj beno ukazivale na injenicu da n a mj er
na i u po r na politika W a s h i ng t o n a , poslije raspada Sovjetskoga
Saveza, jest sust avna i neumol j i va tenja, za vrijeme m a n d a t a
trojice amer iki h predsj edni ka, za post i zanj em n u k le a rn e p r e
moi i a ps ol ut ne vojne dominacije na svijetu, ili, k a k o j e to izra
zio Pent agon, "dominacije p u no ga spektra".

emu sada proturaketna obrana?

Ono to bar em u Moskvi i Peki ngu postaje sve jasnije j es t
injenica da iza naoko iracionalnih i proizvoljnih j e d n o s t r a n i h
vojnih pot e za W a s h i n g t o n stoji daleko zlokobnija i ira s t r a t e
gija. Am e r i k a je Vlada pokuala, iako prilino slabo, stvoriti
dojam daje njezino zani manj e za p r o t u r a k e t n u o b r an u poslije
rujna 2001. p o t a kn u t o n o vom opasnou - o n o m od terorizma.
42

STOLJEE R ATA 2

Za Pentagon i za ameriki politiki ustroj, bez obzira na njihovu

stranaku pripadnost, Hladni rat s Rusijom nije nikada zavren.
On i dalje traje, ali u p r e r u e n o m obliku. Tako su mislili i a m e
riki predsjednici G. H. W. Bush i William Clinton, a i George
W. Bush od sijenja 200 1 . godine.
Pr oturaketna obrana zvuala bi uvjerljivo kada bi za Sjedinjene
Amerike Drave postojala o pasnost od n a pada kakve male sku
pine i sl amski h terorista koja bi bila kadra noiima za karton
oteti zrakopl ov tipa Boeing. Jedini pr ob le m j e st u t ome to p r o
t ur ak e tn a obrana nije u s m j e re n a protiv o d me tn i ka , t erorista,
poput Bin Ladenove A1 Kaide, ni protiv drava po pu t Sjeverne
Koreje i Irana.
Pr e ma s t ra te zi ma iz P e n t a go n a , na podruj u Sjedinjenih
Ame ri ki h Drava ne postoji o p a s no s t od razornog n u k l e a rn o g
napada. Ame ri k a ratna mo r na ri ca i Ra tne z rakopl ovst vo u p u
noj su pripravnosti bombardirati Iran, ak ga i nuklearnim orujem
"vratiti u k a m e no doba", i to samo na temelju sumnj e da Iran
pokuava razviti neovisnu tehnologiju nuklearnog oruja. Drave
poput Irana nemaju mogunos t i Amer iku uiniti b e s p o m o n om
i ugroziti njezinu obranu, a da p r i t o m same ne riskiraju vie
struko vlastito unitenje n u k l e a rn i m orujem.
Pr o tu r ak e tn a je obrana nastala o s a m de s e t i h godina prologa
stoljea, k a d a j e ameriki predsj edni k Ronald Reagan predloio
razvoj sustava satelita u svemiru i postavljanje radarskih baza po
cijeloj kugli zemaljskoj, p r is l u ni h postaja i pr esret aa raketa te
ruenje raketa s n u kl ea rn i m bojevim glavama prije nego to p o
gode zadani cilj.
Kritiari te njegove zamisli nazvali su je R a t o m zvijezda, ali
je Pe nt a gon, od 1983., slubeno po t ro i o vie od 130 milijarda
dolara na razvoj toga sustava. Po e t ko m 2002. pre ds j e dn i k G e
orge W. Bush taj je iznos z n a t no pov e ao - na 11 milijarda dola
ra godinje. Bilo je to d v o s t r uk o vie u o d n o su na izdvajanja
tijekom m a n d a t a p r eds j e dni ka Clintona. U sljedeih pet godina
u p ror a unu su pl ani rane jo 53 milijarde dolara za financiranje
43

Y_

F.

JVilliam Enedahl

toga sustava. U to nisu ubrojene milijarde o kojima se ne govori,

a koje su se pr eusmj er aval e, i koje se potajno p r eus mj er ava, za
p r o t u r a k e t n u o br anu po mo u tajnih "crnih kutija" u pror aunu
Pentagona.

44

Tree poglavlje

W ASHINGTON
OPSJEDNUT NUKLEARNIM
NAORUANJEM

Tajni plan o postizanju nuklearne premoi

Ono to ameri ka Vlada ne spominje, a na s t o j e ruski p r e
dsjednik Put i n aludirao u govoru to gaje odrao u Mi i n ch e nu ,
jest injenica da p r ot u r a k e t n a obr ana Sjedinjenih Am e r i ki h
Drava uope nema o b r a m b e n u osobinu. Naprotiv, vr loj e ofen
zivna.
M o gu no st da mona drava, ona s najvie zastraujuim voj
nim strojem, sebi stvori tit za o br an u od o gr ani enog napada,
izravno je u smj er en a na Rusiju, j e d i n u n u kl e ar n u silu koja je
kadra bilo gdje izvesti vjerodostojan nuklearni protuudar.
Uspiju li se Sjedinjene A me ri k e Drave uinkovito zatititi
od m o gu e g p r o t u n a p a d a Rusije na ameriki nukl earni napad,
Sjedinjene Amerike Drave mogle bi j e dn o st av n o diktirati svoje
uvjete, ne samo Rusiji nego i cijelome svijetu. To je ono to
vojni analitiari zovu n u k l e a r n o m premoi, stoje zapravo i bilo
pravi razlog Pu t i n ov a neobi nog govora. Nije Putin bio p a r a
noian, nego samo krajnje realan.
Sada postaje j a sn o da amerika Vlada, jo od zavretka Hl ad
noga rata 1989., nije nikada ni na t r en u t a k prestala teiti n u k l e
arnoj premoi. Za W as h i n g t o n i ameriku elitu Hladni rat i dalje
traje. Samo su to "zaboravili" priopiti svijetu.
45

F.

William EngdaM

Tenja za postizanjem kontrole nad naftom i naftovodima i za

izgradnjom vojnih baza diljem Euroazije, pokuaj modernizacije
i unaprjeenja p odmor ni ke nuklearne flote te kontrole nad stra
teki m b o m b a r d e r o m B-52, sve to ima smisla, ali tek kada se
sagleda kroz pri zmu nesmiljena nastojanja za postizanjem a m e
rike nukl e ar ne premoi.
Bushovaj e vlada u prosincu 2001. j e d n os t r a no opozvala amer iko- rus ki s p o r az u m ABM. T o j e glavni korak u utrci za dovr
enjem svjetske mr ee p r o t u r a k e t n e obrane, k oj a je klju a m e
rike n uk l e a rn e premoi. A m e r i k a j e Vlada j e d n o s t a v n o p r e
stala potivati svoje obveze p r eu z et e tim m e u n a r o d n i m s po
r az umom, kako bi mogla nastaviti s nastojanjima oko postizanja
nukl earne premoi i s izgradnjom p r ot u r a ke t no g a tita, iako su,
prema s porazumu ABM, ta nastojanja izrijekom zabranjena. Osim
toga, ameriki j e pr ed sj e dn ik pogazio ovlasti koje p r e m a ameri kome Ust avu ima ameriki Kongres. Z los l ut no, ali u n a ci o
nalnoj histeriji poslije 11. rujna nije bilo gotovo ni t r un k a p r o
svjeda lanova Kongresa.
Pravo znaenje amerikoga sustava nacionalne p r ot u r a ke t ne
obr ane uope nije njegov o b r am b e ni karakter, nego upravo su
p r ot no - napadaki.
Prema pisanju lista The New York Times Magazine od 5 kolovoza
2 001. , koritenje svemira za usmjeravanje oruja natrag na z e m
lju ili za navoenje oruja ve je tada bila mogua realnost. "Planeri rata osmislili su na desetke vrsta novog uzbudljivog oruja",
p o d s j e t i o j e Hitt. Z a t i m j e dodao: "Razgovor o nj emu nije neto
o emu vojska eli j a vn o govoriti, mislim p r i to m na u n u ra
spravu koja se vodi o p r o t u r a k e t n o m e titu, ali oni ve neko
vrijeme taj razgovor vode u etiri oka".
P r e m a jednoj nedavnoj studiji Pe nt agona, laserski m v a t re
nim orujem iz svemira moglo bi se "uspjeno napasti ciljeve na
zemlji ili u zraku, taljenjem ili bombar di r anj em pilotske kabine,
sagorijevanjem kont r ol ni h kablova, izazivanjem eksplozije spr e
mita s gorivom, taljenjem ili sagorijevanjem svih senzora i an46

STOLJEE RATA 2

tena, izazivanjem eksplozije ili njegovim taljenjem, unitavanjem

komunikacijskih veza i vorita sa zemljom te taljenjem ili sago
rijevanjem velikog broja razliitih infrast r ukt ur ni h stratekih ci
ljeva (primjerice brana, i ndust ri j ski h i o b r a m b e n i h postrojenja
te tvornica oruja), i to u djeliu sekunde.
U jednoj drugoj analizi, sadranoj u izvjeu pod n a sl ovom
"Zrakoplovne snage 2 0 25 ", opisani su mali metalni projektili
koji se na zemlju ispaljuju iz svemira. Ti projektili, nazvani "mrljice", mo g u probiti tlo do d ub i ne n e to manje od j e d n o g kilo
metra i unititi ciljeve p o p ut p o d z e m n i h silosa.1
Dr. R obe rt B o wma n, umirovljeni p o t p u k o v n i k A me r i ko g a
ratnog zrakoplovstva izjavio je da u toj analizi pie "u kojima se
odraavaju rezultati istraivanja to smo ih provodili s e d a m d e
setih i p o et kom o s a m de s e t i h godina prologa stoljea. Razlika
je u tome to smo tada drali kako su ti rezultati dovoljan razlog
za nastavljanje nacionalne politike dranja oruja izvan svemira,
dok oni sada ma me jastrebove na odbacivanje Sporazuma o ogra
nienju n u kl ea rn og n a or u an j a i na postizanje j o pot puni j eg
oblika apsol ut ne vojne nadmoi. U p r vo me Bushovu p r or a unu
trokovi za l aserske borbene postaje bili su etiri puta vei n e go
li do tada, a njegov novi p r or a u n daje sve mi rs k im rat ni ci ma u
biti o tvor en raun. Osi m toga, p r e i m e n o v a o je i reorgani zi r ao
Pen t a go no v ured za provoenje projekta "Rata zvijezda".
Za vrijeme m a n d a t a p r eds j e dni ka Re ag a na i Bus ha starijega
to se nazivalo Organizacija za inicijativu strateke obr ane (Strategic Defense Initiative O rg a ni za ti on , SDIO). Za vrijeme m a n
data pr edsjednika Clintona t o j e postalo Organizacija za obranu
od balistikih raketa (Ballistic Missile Def ens e Orga ni za ti on ,
BMDO). Bush mlai pretvorio j u je u Agenciju za p r o t u ra k et n u
obranu (Missile Defense Agency, MDA) i dao joj slobodu za

' Bo wma n, Ro ber t M . ( umirovljen p uk ovn ik A m eri k og ratnog zrakoplov

stva, " T h e A B M T r e a t y : D e a d or A l i v e ? " Qe li S p o r a z u m o p r o t u r a k e t n m
n a o r u a n j u iv ili m r t a v ? ) , na: w w w . r m b o w m a n . c o m . / s s n / A B M T r e a t v 2 . h t m

47

0)

F.

William Engdahl

nadzor i izmjene kakve su prije uivali samo tajni programi. Ne

bude li Kongres ubrzo djelovao, ta nova neovisna agencija mogla
bi preuzeti njihov u biti neo gr an i en pro ra u n i potroiti ga d a
leko od p o mn og pogleda javnosti i Kongresa, na oruje o kojemu
n e emo znati nita, sve dok se ono ne pojavi u svemiru. T e o
retski, tada bi svemirski ratnici vladali svijetom, kadri unititi
svaki cilj na zemlji, bez ikakva upozorenja.
"Hoe li to novo v r h u n s k o oruje a m er i k o m e n a ro d u d o
nijeti s igur nos t ? ", zapitao se Bowma n. "Teko. Ali e (prema
jednoj Vladinoj analizi) omoguiti naoj vladi da odri sve vei
jaz i zme u bogatih i si ro ma n i h na svijetu. To je pravi razlog
zbog kojega se milijarderski "zaviajni kub konzervativaca" i plae
nici naftnih kompani j a ele rijeiti s p or az uma A B M . " J

Nacionalna proturaketna obrana - "karika koja

nedostaje do prvoga nuklearnoga napada
Sjedinjene A m e ri k e Drave bi ak i s m i n i m a l n i m protur ak e tn im t i t om mogle napasti ruske raket ne silose i p o d m o r
niku flotu bez straha od uinkovite o dma zd e , j e r nekoliko p r e
ostalih ruskih n u kl ear ni h raketa ne bi bilo kadro izvesti u inko
vit p ro tu na pa d, dovoljno snaan da odvrati prvi ameriki n u k l e
arni napad.
Spo so bn os t i obiju strana, Varavskoga pakt a i N AT O- a, da
j e d n a d rugu uni t e tijekom H la dn og a rata, to su vojni stratezi
nazvali MAD (Mutually A s s u r e d D e st r uc t io n , Z a ja m en o uza
j a m n o uni t enj e) , dovela je do zastoja u n u k l e a r n o m e naoruavanju. Stanje zaj amenog uzajamnog unitenja bilo j e za
straujue, ali na bi zaran nain m n o g o stabilnije od onoga koje

' Hi t t , J ack, " B a t t l e f i e l d S p a c e " ( S v e m i r k a o b o j i n i c a ) , The New York Times

Magazine, 5. k o l o v o z a 2 0 0 1 str. 30fF.

48

STOLJEE RA TA 2

e uslijediti - j e d no s t r a n og amerikoga nastojanja za postizanjem

nuklearne premoi. Mogunost uzajamnoga nuklearnog unitenja,
bez odluujue prednosti za bilo koju od tih dviju strana, dovela
je do stanja u kojemu je nukl earni rat bio "nezamisliv".
Danas Sjedinjene Ameri ke Drave tee mogunost i nukl ear
nog rata koji bi bio "zamisliv". I t oj e ono s t o j e doista "suludo".
Ona zemlja koja bude prva imala p r o t ur a k et n i tit bit e de
facto "s posobna izvesti prvi nuklearni napad". P ot p u k o vn i k Robert Bowman, direktor programa proturaketne obrane Amerikoga
ratnog zrakoplovstva u vrijeme m a n d a t a pr edsjednika Reagana,
p o t p u n o j e ispravno p r ot u r a ke t nu o br anu nazvao "karikom koja
nedostaje do prvog n ukl ear nog napada."
Jo vie uznemi r uj e injenica to nitko osim aice planera iz
Pentagona i nekoliko visokih obavjetajnih dunosnika iz Washingtona ne govori o m o g u im pos ljedicama amer iki h nastojanja
oko izgradnje p r o t u r a k e t n o g a tita u Poljskoj i ekoj ni o p o
sljedicama elje za p os t i z anj e m n u kl ea rn e premoi.
Dvol i nost ameri ke politike, s o b zi r om na i skrene ciljeve
izgradnje p ro t u r a ke t no g a tita, jo se vie razotkriva ako r a z m o
trimo tijek esto tajnih p r egovor a s v l adama tih dviju zemalja,
Poljske i eke, o t ome da Sjedinjene Am e r i k e Drave u tim
dvjema bivim lanicama Varavskoga pakta postave postrojenja
za p r o t ur a ke t nu obranu, koja bi bila pod k o n tr ol om Sjedinjenih
Amerikih Drava.
Pr ema izvorima iz redova poljske Vlade, ti ameriki razgovori
s Varavom i Pr ag om zapoeti su potkraj 2 00 3 . , samo nekoliko
mjeseci poslije pada Bagdada. Jo je vie uzn emi ri lo izvjee od
13. srpnja 2004. o pregovorima o postavljanju p r ot ur ake tne obr a
ne, koje Sjedinjene Amer ike Drave vode s Poljskom i ekom.
Londonski list Guardian pie kako su visoki dunosnici eke Vlade
takoer potvrdili da su u tijeku razgovori o gradnji m o d e r n i h
amerikih radarskih postaja u ekoj, kao dio projekta izgradnje
p ro tu r ak et no ga tita. "Vrlo smo zainteresirani za to da p o s t a n e
mo k on kr et an dio toga s p or a zu ma ", izjavio je poljski mi ni st ar

F.

VVilliam Engdahl

vanj skih poslova B og us l a w Majewski. Z a t i m j e dodao: "S A m e

rikancima o t ome r azgovaramo jo od kraja prole godine".
L ondons ki je list Guardian iz drugih izvora u Varavi doznao
kako dunosnici Pentagona pretrauju planinsko podruje n a jugu
Poljske, preci zno odreujui pog od n a mjesta za dvije-tri r a da r
ske postaje u svezi s takozvanim programom "Sina Rata zvijezda"
(Son of Star Wars).
Poljska je izjavila da, osim terena za radare, ele na svome
podruj u imati i postaju za pr esr et ae raketa - veliki armirani
p o d z e m n i silos iz kojega bi se ispaljivale rakete velikog d o m e t a
radi presr et anj a i unitavanja dolazeih raketa.
Pr e ma p l a no v im a Bushove vlade, u Sjedinjenim A me ri k i m
Dr a va ma ve se grade dva postrojenja za presret ae raketa, j e d
no u Kaliforniji, a drugo naAljasci. Takvo postrojenje u Poljskoj
bilo bi prvo izvan A m e r ik e i j e d i n o u Europi.
"Postrojenje za presretae raketa bilo bi jo privlanije. Poljsku
ne bi bilo teko na to nagovoriti", izjavio je l o n d o n s k o m listu
bivi poljski mi ni st ar o b r a n e J a n u s Onyszkiewicz.
"Znao sam za mog u no s t postavljanja radara na nekim mjesti
ma, ali sam se i zne na di o kada sam uo za r ak e tn e s i l o s e " , doznaje l ondonski Guardian iz jo j e d n o g izvora u Varavi.
Znakovito je to stoje taj poljski ministar obrane, koji je najvie
sudjelovao u pregovorima o postavljanju provokativnih amerikih
raketa u Poljskoj, sve do veljae 2007. , bio Radoslavv "Radek"
Sikorski. Sikorski ima 44 godine i britansko dravljanstvo, a usto
je i prvi pravi poljski neokonzervativac. Vratio se u Poljsku kako
bi ondje promi cao projekt amerikih neokonzervativaca - j a s t r e
bova rata. Kao mlad ovjek otiao je iz Poljske u Engl esku, na
P e m b r ok e College u Oxford, i 1984. godi ne uzeo br it ansko
dravljanstvo.

T r a y n o r , lan, " U S i n t a l k s o v e r b i g g e s t m i s i l e d e f e n c e s i t e in E u r o p e "

( A m e r i k a u p r e g o v o r i m a o n a j v e e m p o l i g o n u za r a k e t n u o b r a n u u E u r o p i ) ,
Va r a va , The Guardian, 13. s r p n j a 2 0 0 4 .

50

STOLJEE RA TA 2

An g lo a me r i k a karijera Sikorskoga doi vj el aj e uzlet s p r o

pau k o mu n iz ma . Tada g a j e uoio R u pe rt Mu r do c h, ovjek
koji j e n e ok o nz e rv a ti v c im a davao financijsku pot po ru , moni
milijarder, vlasnik l ondons koga lista Times, tabloida Sun i agresi
vne ne okonz er va ti vne amerike TV mr e e Fox. Sikorski je Murdochu savjetovao "ulaganje" u Poljsku. Sikorskijeva s u p ru g a An n e
A pp le ba um b il a je i st aknut a amer ika novinarka, ne okonzervativka
N ak on to j e obavljao d u n o s t na nekol i ko ne ba visokih
poloaja u poljskoj Vladi, godine 2002. o t p u t o v a o je u W a s h i n gton, gdj ej e dobio posao kod n eokonzer vat i vca, "Kneza t ame"
Richarda Perlea, kao sveuilini profesor na Perleovu Amer ikom
p o d uz e tn i k om i ns t i t u t u ( Amer ican En t e rp r i se I ns t i t ut e, AEI)
u W a s h i n g t o n u . O n d j e j e Perle svome prijatelju Poljaku o s i g u
rao mjesto generalnog direktora organizacije Nova atlantska ini
cijativa (New Atlantic Initiative). U Poljsku se Vladu vratio 2005.
godine kao mi ni s t a r unutarnjih poslova.
Nevj eroj at na injenica u svezi sa zvj ezdanom karijerom g o
spodina S i kor s kog j est to to je kao generalni di r ekt or Nove at
lantske inicijative na A m e r i k o m p o d u z e t n i k o m inst i t ut u p r i
premao d o k u m e n t e o N A T O - u i pr oturaketnoj obrani. Pentagonova postrojenja raketne obrane na obrambenoj crti s Rusijom,
iz 2006., bila su dio projekta ameri ke Vlade, koji su g od i na ma
prije toga zapoeli prijatelji Sikorskoga u Wa sh i n g t o n u . Bio je to
do tada najopasniji po th v at te tajne klike, koji je ve tada p o k a
zivao njihovu sklonost opasnoj i suludoj politici visokog rizika.4
A m e ri k a izgradnja pol i gona za r ak e tn u o br an u u Poljskoj i
ekoj podr azumi j eva ameri ka r aket na postrojenja udaljena
samo nekoliko mi nu ta od potencijalnih ruskih ciljeva. Ni t ko ne
bi znao sadre li ili ne sadre amerike n u kl ea rn e rakete pa bi to

Ameriki

poduzetniki

i n s t i t u t za j a v n u p o l i t i k u ,

VVa s h i n g t o n , D.

C,

R a d e k S i k o r s k i , na n j i h o v o j s l u b e n o j w e b s t r a n i c i : h t t p : / / w w w . a e i . o r g / s c h o lars/ scholarID.64/scholar.asp

51

F.

IVilliam Engdahl

dovelo svijet do m o g u e g povlaenja o t ponca za n u kl e ar ni rat,

s r a un at o ili p og r j e n om p r ocj enom, daleko opasniji od krize
koja je nast al a zbog izgradnje NA TO -o v i h baza za rakete Pershing iz o s a m de s e t i h godina pr ologa stoljea.
To u sjeanje priziva d o k u m e n t koji postaje strateki nacrt za
o b r a m b e n u i vanjsku politiku poslije dolaska Georgea W. Busha
u Bijelu kuu, u sijenju 2 0 0 1 . , pod n a sl ovom "Ob n ov a a m e
rikoga ob r am b e no g sustava" - izvjee iz rujna 2000. o projektu
amerikih j a st r eb o va zvanom Projekt za novo ameriko stoljee,
iji su tvorci bili Dick Ch eney i Don Rumsfeld, uz neokonzer vativce R o b e rt a Kagana, Paula Wolfowitza, St ephena C a m b o n e a i
m n o g e druge, koji su poslije toga zauzeli kljune poloaje u
Bushovoj vladi. U njihovu s t r a te ko m d o k u m e n t u . Projektu za
novo ameri ko stoljee, stoji: "Sjedinjene Ame ri k e Drave m o
raju razviti i koristiti r aket nu o br anu u svijetu za obranu a m e
rike domovi ne i amerikih saveznika te omoguiti sigurnu bazu
za demo ns t ra ci ju moi Sjedinjenih Ame ri k ih Drava na cijelo
me svijetu". 5
Vana biljeka uz skupinu iz Projekta za novo ameriko stoljee
j e st injenica da j e 2007. godine amerika veleposlanica pri
N A TO - u bila Victoria Nu l an d , i sama strunjakinja za o dn o s e s
Rusijom, supruga neokonzervativca Roberta Kagana, pr eds j ed
nika projekta zvanog "Obnova amerikoga o b r a mb e n o g a sust a
va", koji je sastavni dio "Projekta za novo ameri ko s toljee".
Prije negoli je, u sijenju 2 0 0 1. , postao m i n is t a r obr ane u
Bushovoj vladi, Rumsf el d je, osim stoje sudjelovao u Projektu
za novo ameri ko stoljee, skraeno PNAC-u, bio na elu P r e
dsjednikoga povjerenstva kojeje zagovaralo izgradnju i primjenu
p r o t ur a ke t no g a tita za Sjedinjene Ame ri ke Drave.

D o n n e l l y , T h o m a s , K a g a n , D o n a l d i dr.: " R e b u i l d i n g A m e r i c a ' s D e f e n c e s :

F o r c e s a n d R e s o u r c e s for a N e w C e n t u r y " ( O b n o v a a m e r i k o g a s u s t a v a o b r a n e :
S n a g e i m o g u n o s t i za n o v o st ol j ee). Pr oj e kt za n o v o a m e r i k o stoljee, VVashing t o n , D. C, r u j a n 2 0 0 0 . , d o s t u p n o na: h t t p : / / v v w w . n e w a m e r i c a n c e n t u r v . o r g /
RebjjiJdingAmericasDefenses.pdf.
6 Ibid.

52

STOLJEE RATA 2

Vlada Busha i Cheneyja toliko je nestrpljivo udila za o s t v a

renjem svojih planova o raketnoj obrani, da su predsjednik Bush
i ministar obrane Rumsfeld zapovjedili nepotivanje uobiajene
pr ocedur e glede provjere, n u n e za utvrivanje uinkovitosti
toga vrlo sloena sustava.
Rumsfeldovu programu pr ot uraket noga tita snano se uspr o
tivilo vojno zapovjednitvo. Dana 26. oujka 2004. etrdeset devet
amerikih generala i admirala potpisalo je Ot voreno pismo pre
dsjedniku, u kojemu ga mole za odgodu projekta o raketnoj obrani.
U p i s mu se navodi: "Amer ika tehnologija, kojom se Sje
dinjene A m e ri k e Drave ve koriste, moe preci zno odrediti
mjesto lansiranja balistikih raketa. Stoga postoji vrlo mala
vjerojatnost da bi se neka drava usudi l a napasti Sjedinjene
Ame ri ke Drave ili d o pu st it i t e r or i st im a da to uine s njezina
teritorija, r aket om opreml j enom orujem za mas o v n o unitenje,
jer bi time riskirali svoje p o t p u n o unitenje budui da bi uslijedila
razorna amerika odmazda".
Ta et rd e se td ev et or ic a generala i admirala, me u k o j i ma j e
bio i admiral William J. Crowe, bivi naelnik Zdruenoga stoera
oruanih snaga, ov ak oj e a r gu me nt ir ao svoje stajalite: "Kao to
ste rekli, g o sp o d i n e p r ed s j e dn i e , na najvei pri ori t et j est
sprijeiti terori st e da steknu oruje za m a so v no unitenje i da
ga upotrijebe. Slaemo se s time. Stoga, kao vojno od g o v or an
tijek djelovanja, predl aemo odgodu operativnog koritenja sku
poga i nepr ovj er enoga sustava GDM ( Ground Based Missile
Defence, Kopnena p rot ur ake tna obrana), i da ta u dr u en a finan
cijska sredstva usmjerite na u br zane p r o gr a me za osiguravanje
brojnih terena na kojima se nalaze n u kl ea rn o oruje i ostala sre
dstva, te tako zatitite nae luke i granice od terori st a koji bi u
Sjedinjene A me r i k e Drave mogli poku at i pr okrijumariti
oruje za mas o v no u ni t enj e". '

P o n o v n o t i s k a n o u C e n t e r for A r m s C o n t r o l a n d N o n - P r o l i f e r a t i o n , "Bri ef i n g B o o k on Bal l i st i c M i s s i l e D e f e n s e " , VVa s h i n g t o n , D. C, s vi banj 2 0 0 4 . , na:

http://ww w .armscontrolcenter.org/resources/20040501
bb n m d . p d f

53

F.

IVilliam Engdahl

Pripreme za prvi nuklearni napad

Ali ti iskusni vojni veterani nisu rekli da su Rumsfeld, Cheney, Bush i kompani j a imali p o t p u n o drukije planove, koji se
nisu ticali terori st i ki h prijetnja izopenih drava. Tragali su za
dominacijom punoga spektra, novim svjetskim poretkom i p o t p u
n om eliminacijom Rusije kao pot encijalnoga prot i vni ka u utrci
za moi.
Oito je da u ur ba no st Sjedinjenih Ameri ki h Drava oko iz
gradnje p ro t ur ak e tn o g a obra mb e no g tita nije bila usmjerena na
Sjevernu Koreju, kao ni na teroristike napade. Bilaje u s mj e re
na na Rusiju, a uz nju, iako n e t o manje, na daleko skromnije
n u k l e a rn e kapacitete Kine. Kao to je 49 generala napisalo u
svome pi smu pr edsj edni ku, 2004. godine, Sjedinjene Amer ike
Drave ve imaju vie nego dovoljno n u k l e ar n i h bojevih glava,
kojima mo g u pogodi t i tisue b un k e r a ili peina pot enci j al no
i zopenih drava ili t amo nekakva Os a me bin Ladena.
U oujku 2006. godine dva ameri ka vojna analitiara, Kier
Lieber i Daryl Press, u lanku objavljenom u utjecajnom asopi
su Foreign Affairs Vijea za m e u n a r o d n e o dn os e iz N e w Yorka,
napisali su: " D a j e n u kl ea rn a modernizacija Sjedinjenih A m e
rikih Drava doista us mj e re na na izopene drave ili teroriste,
ame ri k im n u k l e a r n i m s n a g am a ne bi t r e b a l o j o d o d a t n i h ti
suu bojevih glava, koje e se dobiti mo d er ni z ac ij s k im p r o gr a
m o m W- 76. D ru g im rijeima, izgleda d a j e d ananj a i budua
amerika n u k l e a rn a sila nakanila provesti prevent i vni napad sa
svrhom razoruavanja Rusije ili Kine".
Ti autori zakljuuju: "Prvi put u gotovo 50 godina Sjedinjene
Ame ri ke Drave danas su na pragu postizanja n u k l e a rn e p r e
moi. Vjerojatno e ubrzo, ve s prvim n ap a do m, biti o m o g u e
no unitenje d a l e k o m e t n o g n u kl ear nog arsenala Rusije ili Kine.
Taj d r ama ti a n z aokr et u nuklearnoj ravnotei snaga rezultat je
niza poboljanja u ame ri k i m n uk l ea rn im sust avi ma, nagloga
smanjenja ruskog arsenala i vrlo sporih koraka moderni zaci j e
54

STOLJEE RATA 2

nuklearnih snaga Kine. Ako VVashington ne promijeni svoje pla

nove ili ako Moskva ili Peking ne p o d u z m u korake za poveanje
broja i s pr emnos t i svojih snaga, Rusija i Kina, te o s t at ak svijeta,
jo e dugo godina ivjeti u sjeni n ukl e ar ne premoi Sjedinjenih
Amerikih Drava".
Ukazujui na te agresivne nove pl anove P e n t a g o n a za izgra
dnju raket ne obrane, Lieber i Press su dodali: " Raket na obr ana
koju bi Sjedinjene Ame ri ke Drave mo da mogle uvjerljivo p r i
mijeniti vrijedila bi u p r vo me redu u k o n t e k st u napada, a ne
obrane, s m og u no u da A m e r ik a prva izvede nuklearni napad,
a ne da bude samo o b r a m b e n i tit. Ako Sjedinjene Am e r i k e
Drave z a po nu n ukl e ar ni napad na Rusiju (ili Ki nu), zemlja
koju odaberu kao cilj ostat e bez gotovo cijeloga svog arsenala, a
pitanje je hoe li joj ita ostati. U t ome bi sluaju ak i r azmj er
no sk ro ma n i neui nkovi t sustav raket ne obrane mogao biti sa
svim dovoljan kao zatita od bilo kakve od ma zd e. .
Bioje to pravi plan W a s hi n g t o n a u "velikoj euroazijskoj igri".
Izjaviti to otvoreno, sasvimje razumljivo, znailoje riskirati o d r e
zati ruku amerikoj Vladi prije negoli ona n e po v r a tn o stegne
omu oko metaforikoga vrata Moskve. Stoga su se ameriko Mi
nistarstvo vanjskih poslova i mi ni st ar obrane Gates pokuali na
aliti na raun Pu ti n o v i h izjava na konferenciji u Mi i nc he nu ,
nazvavi ih Put i novi m p ar anoi ni m obma na ma .

Dominacija punoga spektra

Kako bismo bolje shvatili gol e me razmjere projekcije a m e
rike vojne moi posljednjega desetljea ili ne t o vie, n u n o je
pr ovokativne planove r ak e tn e obr ane za istonu E u r o p u sagle
dati u cj el okupnom k o nt e ks t u d r a ma t i n ih p r o mj e na u stajali-

Li e be r , Ke i r A. i P r e s s , D a r y l G., " T h e R i s e o f U S N u c l a r P r i m a c y "

( Poj ava

a m e r i k e n u k l e a r n e p r e m o i ) , Foreign Affairs, o u j a k / t r a v a n j 20 0 6 .

55

F. WilliamEngdahl
tu ameri ki h vojnih snaga i vodeih krugova pr e ma uspostavi
vojnih baza sve od 1990. godine.
Pentagon je slubenu ameriku vojnu strategiju definirao kao
doktrinu Dominacije punoga spektra, a obrana od balistikih rake
ta b i l a j e j e d n a od njezinih sastavnica.
Pr e ma s l u b e no m izvjeu Pent agona, Domi naci j a p u n o g a
spektra (Full S pe ct r um D o m i n a n c e , FSDS) jest "danas krovna
koncepcija za p r i mj e nu sile i prua viziju za b ud u e z dr u e n o
djelovanje. Da bi se ta dominacija punoga spektra ostvarila,
oruane snage moraju svoje napore oko preobrazbe usredotoiti
na kljuna podruja, koja poveavaju s pos obnos t z dr u eni h sna
ga za postizanje uspj eha velikim r as p o n om vojnog djelovanja.
Domi naci j a p un o g a s pe kt r a zahtijeva z dr u en o djelovanje svih
dijelova vojske, koncepciju djelovanja, funkcionalnu koncepciju
i vrlo vano omogu ava nj e prilagodljivo razliitim uvjetima i ci
ljevima."
"Dominacija p un o g a spektra shvaa p o tr eb u za zajednikim
djelovanjem vojnih snaga i drugih dravnih institucija, vanost
suradnje sa saveznicima i s ostalim p a r t n e r i m a . "
Dominacija p u no ga spektra podrazumijeva cjelokupnu z e m
lju i svemir, ak i cyberspace. Pe n ta g on me du osam prioriteta
navodi "djelovanje sa zemlje, iz svemira, iz m e u n a r o d n i h voda,
zranoga prost ora i cyberspacea"

US J o i n t C h i e f s o f Staff: N a t i o n a l Mi l i t a r y St r a t e g y o f t h e U n i t e d S t a t e s of
A m e r i c a ( A m e r i k i Voj ni s t o e r : N a c i o n a l n a v o j n a s t r a t e g i j a Sj e d i n j e n i h A m e
r i k i h D r a v a ) , W a s h i n g t o n , D. C, 2 0 0 4 .
10 Ibid.

56

etvrto poglavlje

DR. STRANGELOVE JE ZIV!

Bombe to dalje...
Program amerike raketne obrane i modernizacije prvoga n u k
learnoga n apada bio je i kao za mi sa o vrlo zastraujui. Tijekom
Bushova m a n d a t a p os t a o je oper at i van i jo je uznap r ed o v a o,
prizivajui u sjeanje o p as nos t i iz dana H la dn og a rata, kada su
flota b ombar der a B-52, na or u ana bojevim glavama, i p o d m o r n i
ca Tri dent s n uk l e a rn i m r a ke ta ma bili pripravni d vadeset etiri
sata na dan. Bio j e to pravi n u kl e ar ni scenarij strave.
Godine

1964. amer iki filmski redatelj

Stanley Kubrick

zabiljeio je povijest na filmu zajedljivom pol i t i kom satirom

Dr. Strangelove, ili kako sam prestao brinuti i zavolio bombu. Film Dr.
Strangelove bio je Kubrickova provokativna crna komedija koja se
odnosila na sudnji dan i politiku Hl a d no g a rata, prikazujui
sluajan, nehot i an i p r event i van ameriki nuklearni napad na
Rusiju.
Taj znameniti film, politika satira o n u kl e ar n om ratu, govori
o tome kako se tehnologija p o r em e t il a i zavladala nad ljudskou. Glavni j u n ak , dr. Strangelove, njemaki je z na ns t ve ni k, u
dak u invalidskim kolicima, savjetnik pr eds j edni ka (navodno
stvoren po uzoru na mi ni s t r a vanjskih poslova dr. Henryja Kissingera), s m e ha ni k o m r u ko m koju ne moe nadzirati i koja se,
protiv njegove volje, die na nacistiki pozdrav, prijetei u b o j
stvom.

57

F.

William Engdahl

U z a vr no m e prizoru filma o Strangelovu sirena oglaava uz

bunu koja dolazi iz baze. Posebna lozinka prenosi se na flotu b o m
bardera B-52 na to va re na n uk l ea rn im orujem. Pripovjeda daje
zavrnu izjavu o s pr emnos t i stratekoga zapovjednitva ratnog
zrakoplovstva, k oj e je poslije nazvano "Operacija Dropkick".
Da bi se zatitilo od i z ne n a d n o g n u k l e ar n og napada, z a p o
vjednitvo a mer ikoga st r at ekog zrakoplovstva dri u pr i pr av
nosti golemu flotu b ombar der a B-52, dvadeset etiri sata na dan.
Svaki b o m b a r d e r B-52 mo e ispustiti n u kl e ar n u b o m b u teku
50 me ga to na , koja ima 16 put a veu eksplozivnu snagu od svih
b o m b a i g ranat a koje su sve vojske zajedno ispalile u D r u g o m e
svjetskome ratu. S bazom u Amer ici , zrak o p lo v n e snage u p r i
pravnost i koriste se po d r u je m od Perzijskoga zaljeva do A r k
tikoga mora, ali sve i ma ju j ed a n zajedniki geografski imbenik
- sve su samo dva sata udaljene od svojih ciljeva u Rusiji.
U klaustrofobinoj u n ut r a nj os t i j e d n o g b o m b a r d e r a B-52,
kojemu ne prijeti nikakva o p a sn o s t , p r i g l u p a j e posada z a o k u
pljena r u t i n s k i m poslovima. P o s a d o m zapovijeda bojnik T. J.
"King" Kong, p r o s t o d u n a osoba nalik ovjekoliku ma j mu n u , s
vrlo izraenim nagl askom teksakog kauboja, koja prelistava a
sopis Playboy. Drugi lan p os a de zabavlja se izvodei trikove
mijeanjem karata. Radi ooperat er, satnik B. "Goldie" Goldberg,
dok net o vae na brojaniku ugleda signale, uz glasan radio
prijenos. Brojke i slova u svome prir uni ku "Vrlo tajne ifre za
ko mu ni ci r an je m e u letjelicama" definira kao "napad s krila,
plan R".
Ljutit kada doznaje za zapovijed o "napadu s krila plan R" (R
stoji za R o m e o ) , bojnik Kong zapita se ne izvodi li njegova p o s a
da kakve psine i oglui se na zapovijed. "Koliko sam vam puta,
deki, ponovio da ne elim glupiranja u zrakoplovu? ... Gle, bio
sam na svjetskom velesajmu, na pikniku, na rodeu, ali to je
ne t o najgluplje to sam ikada uo na svoje slualice". Kong
ustraje na t ome da mu p o r u k u i lozinku pot vr de, mrmljajui
sam za sebe:
58

"Sigurno je nekakva pogrjeka". Cilja pos a de

STOLJEE RA TA 2

b o m b a r d e r a sumnj a da bi ta vrlo tajna zapovijed mogla biti

"nekakav test lojalnosti". Poslije provjere u knjiici lozinka, d e k o
dirane poruke i legitimne potvrde iz baze, koju Goldberg prima,
Kong izjavljuje da su doi st a zaprimili plan R:
"Ni t k oj o nikada nije dobio zapovijed 'Kreni'. Stari n am Ripper ne bi dao plan R osim da Bauke nisu do noga potukli
W a s hi n g t o n i m no ge druge gradove nekakvi m pritajenim n a p a
dom". Bojnik Kong stavlja na glavu svoj golemi e i r i, dok zvuk
maloga bubnja udara taktove pj esme "W he n Johny C o m e s Marching H o m e " , sveano objavljuje svojoj posadi:
"Dakle, deki, mislim d a j e to to. N u kl e a r n a (izgovoreno kao
nukularna) bitka, oi u oi s B a u k a m a ". 1
Paralela i zmeu izmiljenoga Kubrickova prikaza mogueg
nuklearnog ratnog poara zbog pogrjene procjene iz 1964. godi
ne, i ono to se dogaa vie od et rdeset godina poslije toga,
zbiljski predsjednik iz Teksasa, koji se voli igrati besposliara na
svome rancu u Cravvfordu i koji tvrdoglavo ustraje na izgovaranju
rijei nuklearan kao "nukularan", bile su previe uoljive da ih se
ne bi opazilo. Naalost, nuklearna politika amerike Vlade iz 2007.
godine nije bila hollywoodski film, nego stvarnost.
Hod pr ema moguoj nuklearnoj katastrofi, izazvanoj n amj er
no ili p og rj e n om procj enom, kao posljedici vrle nove politike
amerike Vlade, do bi oj e novu teinu u lipnju 2004., samo n e k o
liko tjedana nakon s t o j e 49 generala i admi ral a pod u z el o vrlo
neobian korak - p i s mo m se obratilo predsjedniku.

Rumsfeldov

Conplan 8022

T o g a j e lipnja mi ni st ar obrane Rumsfeld d a o j e d n o odobrenje

s oznakom vrlo tajno - zapovijed o r u an i m snagama Sjedinjenih
Amer iki h Drava da pr ovedu net o to se zvalo Conplan 8022,

O s v r t T i m a D i r k s a na h t t p : / / w w w . f i l m s i t e . o r g / d r s t . h t r n l

59

F.

IVilliam Engdahl

"koji pr edsj edni ku daje m o g u n o s t za t r e n u t a n o izvoenje

globalnog udara".
Ter mi n Conplan j est P e n ta go n o va kratica za Contingency Plan
(Plan za n e p r ed v i e ne situacije). Za kakve su se to " n e p r e d v i
ene" situacije pri premal i planeri iz Pent agona? Za p r event i van
konvenci onal ni napad na nejaku Sjevernu Koreju, ili m o da ak
na Iran? Ili za silovit prevent i van nuklearni napad na posljednju
g ol emu n u k l e a rn u silu koja nije pod i zmo m amer ike " d o m i
nacije p unoga spektra", tj. Rusiju?
Z a mj e tn e su jo dvije rijei - "globalni udar". Rijei su to
Pen t ag on a , kojima se opisuje po s e ba n preventivni udar, koji,
prvi put od poetka Hl ad no g a rata, ukljuuje m o g u n os t n u k l e
arnog napada, protivno tradicionalnom amerikome stajalitu da
se n ukl e ar no oruje koristi samo za obranu ili odbijanje napada.
Kako su neki zapazili, Conplan 8022 bio je drukiji od tradicio
nalnih ratnih planova Pentagona, koji su u biti bili planovi obra
ne od invazije ili napada.
U skladu s B u s h o v o m d o k t r i n o m o a gr es i vnom p r e ve n ti v
nom napadu, iz 2002. godi ne, Bushov novi Conplan 8022 bio je
plana za napad. Pr ovedbu toga plana moglo se pokrenut i ak na
"percepciju", tj. p o m i s a o o postojanju n e p o s r e d n e o pa s no s t i , i
to slijedom p r ed sj ed ni ko v e zapovijedi, tj. bez o d obr enj a Ko n
gresa. Time su izbrisane ust avne o dr edbe o kontroli i ravnotei
vlasti, tj. o trodiobi vlasti, koje su u ameriki Ustav tako p o m n o
ugradili Oevi utemeljitelji Sjedinjenih Amer iki h Drava. Da k
le, pr ed sj e dn ik e sam zapoeti preventivni nuklearni rat.
S obzirom na pojedinosti o pogrjenim ili lanim "percepcija
ma", u P e n ta g on u i u U re du pot pr ed s j ed ni ka , o o pa sn o st i od
irakog oruja za m a s o v n o uni t enj e 2003. godi ne, p r oj e kt om
Conplan 8022 predvia se da ameriki pre ds j e dn i k moe z a p o
vjediti raketni napad u sluaju bilo kakve "percipirane" o p a s n o
sti, pa ma ka r ona bila samo potencijalna i neprovjerena.
60

S T O L J E E R ATA 2

Kao odgovor na Rumsf el dovu zapovijed iz lipnja 2004., tada

nji pr edsjednik Zd ru en o g a stoera Richard Myers potpisao je
zapovijed kojom je Conplan 8022 postao operativan. Bombarderi
st rat eke n amj ene, s posobni za izvoenje n u kl e ar n og napada,
balistike rakete s nukl ear ni m bojevima glavama (ICB-ovi), n u k
learne p o d mo r ni c e (SSBN-ovi) i postrojbe za "informacijsko ra
tovanje" (sic) koriste se za napad na n e o z n a en e vrlo vane vi
sokovrijedne ciljeve "neprijateljskih" drava.
Je li drava Iran neprijateljska drava, iako ta zemlja nije nika
da napala Sjedinjene A m e ri k e Drave? Ili moda Sjeverna Ko
reja, iako tijekom pe de se t godina nije izvela ni j ednom izravan
napad n a j u n u Koreju, a kamoli na neku drugu dravu? Je li taj
"neprijatelj" Kina, samo zato to postaje previe utjecajna u g o
s p o d a rs k o m smislu? N e m a j a sn i h odgovora, no svijet poinje
osjeati nervozu.
Je li Rusija postala "neprijatelj" zato to je odbila pognut i
glavu i pristati na to da bude "vazalna" drava "Amerikoga car
stva", kako to naziva Brzezinski?
Budui da u Sjedinjenim A me ri k i m D r av ama nije bilojavne rasprave o Conplanu 8022, u iroj javnosti nije bilo ni razgovora
o koj emu od ovih potencijalno opas ni h n ukl e ar ni h pitanja.
Ono zbog ega Rumsfel dova zapovijed iz lipnja 2004. godine
jo vie uzn emi ru je svijet, koji se uistinu p o n a d ao da su n u k l e
arne gljive op as n o st koja pripada prolosti, j es t injenica da Con
plan 8022 sadri znaajnu k o m p o n e n t u nuklearnoga napada.
Tono je da se od zavretka Hl a d no g a rata smanjuju gol eme
zalihe n u k l e ar n o g oruja u a m e r i k o m e vojnom skladitu. No,
izgleda, ne zato to Sjedinjene Amer ike Drave udaljavaju svijet
od mo gu no s t i n uk l e a rn o g rata p r ou zr o e n a p og rj e n o m p r o
cjenom.

61

Peto poglavlje

CARSTVO BAZA - BAZA

C ARSTVA

Rusija okruena amerikim bazama

irenje amerikoga obrambenoga tita na Poljsku i eku moe
se lake shvatiti kada se sagleda iz kuta znakovita irenja NATOa od 1991. Kao s t o j e ruski pr ed sj e dn ik Put i n iznio u svome
govoru iz veljae 2007., na konferenciji u Mi i n ch e nu , "NATO
svoje pog ra ni n e snage postavlja na nae granice... o i t o j e da
irenje NATO- a nema nikakve veze s m o de rn iz ac ij om samoga
Saveza, kao ni s osiguranjem mira u Europi. Naprotiv, to irenje
j e st ozbiljna provokacija, koja sniava razinu m e u s o b n o g p o
vjerenja. Stoga s p r avom post avl j amo pitanje: Protiv koga je
u s mj e re n o to irenje? I t o j e s uvjeravanjima koja su nam nai
zapadni partneri davali poslije raspada Varavskoga pakta?"
Ruski strateg i vojni strunjakJevgenij Pri makov, blizak sa
vjetnik Vladimira Putina, istaknuo je kako je N A TO "utemeljen
u vrijeme H la dn o ga rata kao r egi onal na organizacija sa svrhom
osiguranja sigurnosti amerikih saveznika u Europi". Jo je d o
dao da "danas N A TO djeluje na temelju j e dn e posve drukije
filozofije i dokt ri ne, izlazi izvan okvira e ur op s k o g a k o n t i n e n ta i
provodi vojne operacije daleko izvan svojih granica. N A T O . .. se
ubr zano iri, s u p r ot n o ve p o s t i g n u t i m dogovor ima. Primanje
novih lanica u N A T O vodi poveanju broja vojnih baza, u koje
se smjeta sustav p r o tu z ra ne o br an e A me r i k e vojske i njego
ve sastavnice protubalistikih raketa".

63

F. W illia m E n g d a h l

Godi ne 2007. N A TO nije samo jezgra koju ine zemlje Z a p a

dne Eu ro pe , koje su u t o m e s a v e zu j o od H la dnoga rata i koji
ma zapovijeda j e d a n A me r ik a na c , nego ukljuuje i bive drave
Varavskoga pakta i neke bive drave Sovjetskoga Saveza, p o
put Poljske, Latvije, eke, Estonije, Litve, R u mu n j s k e , Bu g a r
ske, M a a r sk e , Slovake i Slovenije, j e d n e od zemalja bi veJugoslavije. Kandidati za lanstvo u N A T O - u j e s u R e publ i ka G r u
zija, Hrvatska, Albanija i Makedonija. Predsjednik Ukrajine Vik
tor J u enko poku ao je nasilno Ukrajinu uvesti u NATO. Sve je
to j a s n a p o r uk a Moskvi te stoga ne i znenauj e to Mos kva tu
p o ru k u nije doekala rairenih ruka.
Stvarane su nove i uk i da ne stare s t r ukt ur e u N ATO- u. Jedna
od novih s t r uk tu ra j e s u Snage za brzo rasporeivanje ( NATO
R e s p o n s e Force, N F R ) , st vorene na sastanku na vrhu u Pragu
2002. N e p o s r e d n o poslije p ada Bagdada, 2003., zapoelo je gla
vno r es t r uk tu ri r an je z apovj ednog stoera NATO-a. U k i n u t o j e
Sjedite vrhovnoga zapovjednitva. O s n o v a n o j e novo zapovjed
nitvo, Savezniko zapovjednitvo za pr eo br az bu (Allied Comma nd T r an sf or ma t io n , ACT), nastalo u saveznoj dravi Virginiji, sa sjeditem u Norfolku. Ono je z ad u e no za i nt e nz ivnu
"preobrazbu" u NATO-u.
W a s h i n g t o n j e 2007. p ot pi s a o s po r az um s J a p a n o m o sur a
dnji na razvoju raket ne obrane. U t o j e vrijeme int enzi vno sur a
ivao s Izraelom na ispitivanju sustava raketne obrane. Svoj
o b ra m b e n i tit u Europi ameri ka Vlada iri na Poljsku, iji je
ministar obrane Radek Sikorski, blizak prijatelj i saveznik Pentagonovih neokonzervati vaca, ratnih jast rebova, te na eku.
Osim toga, N A T O j e pitanje ulaska Ukrajine i Republike G ru
zije u svoje lanstvo odluio rijeiti "po brzom p o s t u p k u " . U n a
to krahu u Iraku, Bliski se istok militarizira mreom trajnih a m e
rikih vojnih baza, od Katara preko Iraka do Afganistana, i ire.
Da na 15. veljae 2007. godine, O db o r za vanjsku politiku
Zastupnikoga do ma amerikoga Kongresa (US House of Representatives Foreign Affairs C o m mi t t e e ) o d o b r i o j e nacrt zakona
64

STOLJEE RATA 2

orvelovskog i m e n a - N A T O - o v Z a ko n o jaanju slobode (Freedom C o ns o li da ti on Act ) , kojim se pot vruj e a me ri ku p o t p o r u

daljnjem irenju N AT O- a, ukljuujui i davanje p o t p o r e p r i
manju u lanstvo Ukrajine i Gruzije.
S ruskoga motrita, proirenje NATO- a na istok, od zavretka
FIladnoga rata, j es t p o t p u n o krenje s p o r a z u m a p o s t i g n u t a iz
m e u Mihaila Gorbaova, tadanjega p r eds j e dni ka Sovjetskoga
Saveza, i a me ri k og pr ed sj ed n ik a Georgea H. W. Busha, s t o j e
1990. otvorilo put m i r n o m ujedinjenju Nj emake. Plan irenja
N A T O - a j e st na st a va k pokuaj a iz FIladnoga rata da se Rusiju
okrui i izolira. Tako je to zacijelo izgledalo gledano oima M o
skve, kada se baci pogled na zapad i jug.

Nove amerike vojne baze za ouvanje

"demokracije?
Go tovo nezami j eena posljedica ameri ke politike poslije
bombardiranj a Srbije iz 1999. godine j est izgradnja velike mree
novih amer iki h vojnih baza, i to u oni m dijelovima svijeta u
kojima, izgleda, za njih ima vrlo malo opravdanja, u z m e m o li u
obzir o pa sn os t po s i gur nos t A m e r i k e koja bi zahtijevala takve
mjere p r ed o s t r o n o s t i za o b r an u zemlje i velike poreze koje
plaaju ameriki vojni obveznici, a o ostalim velikim izdvajanji
ma za vojsku da i ne govorimo.
D o m i n a n t n a politika od zavretka Drugoga svjetskoga rata pa
sve do Korejskoga rata bilaje smanjenje broja amerikih vojnih
baza u p r e k o m o r s k i m zemljama. U roku od dvije godine poslije
Dana pobjede nad J a p a n o m u k i n u t a je polovica svjetske s t r u k
ture ameri ki h vojnih baza u o d n o s u na broj vojnih baza iz v r e
me na rata, a polovica baza koje su postojale od 1927. u k i n u t o j e
do 1949. godine.
To poslijeratno smanjenje broja p r e k o m o r s k i h vojnih baza
p r e s t a l o j e Korejskim ratom p o e tkom pedeset i h godina p r o l o

F.

JVilliam Engdahl

ga stoljea, kada se broj vojnih baza pon ov n o poveao, a j o vei

p or as t broja tih baza dogodi o se tijekom Vi jet nams koga rata.
Tek poslije Vi je tn a ms k o g a rata broj amer iki h vojnih baza u
p r e k o m o r s k i m zeml j ama poeo se uistinu pono v n o smanjivati.
Godi ne 1988. taj je broj bio net o manji nego na zavr et ku K o
rejskoga rata, ali je odraavao posve drukiji globalni obrazac nego
poslije Dru go ga svjetskoga rata. Broj vojnih baza najvie je
smanjen u junoj Aziji te na Bliskom istoku i u Africi.
U lipnju 1999. porast broja ameri ki h vojnih baza diljem
svijeta p op ri mi o je novu kvalitativnu dimenziju. Poslije b o m
bardiranja Jugoslavije amerike su snage na granici i zme u K o
sova i Makedonije zapoele izgradnju baze Bondsteel. T o j e gra
vitacijska st o er na toka budue nove mree ameri ki h vojnih
baza na svijetu.
Baza Bondsteel amerikim j e zrakoplovnim snagama omoguila
lagan p ri s t up naftom bo g a to m Bliskom istoku i Kaspijskom j e
zeru, kao i Rusiji. U vrijeme k a d aj e izgraen, ka mp Bondsteel
bio je najvea amerika vojna baza izgraena poslije Vijetnamskoga
rata, s oko 7.000 vojnika. Tu vojnu bazu izgradilaje najvea a m e
rika vojna graevinska tvrtka, KBR, kojaje u vlasnitvu k o m p a
nije Hal l i burt on. U t o j e vrijeme generalni di rekt or kompani j e
Hal l i bur ton bio Dick Cheney.
Prije poet ka N A T O- o v a b o m b a r di r a nj a Jugoslavije, 1999.
godi ne, list Washington Post n a pi sa o je bez uvijanja da "uz sve
krhkije stanje na Bliskom istok raste p o tr eb a za vojnim bazama
na Balkanu i za p ravom preleta iznad Balkana, kako bismo zati
tili izvore nafte na podr uj u Kaspijskoga jezera."
Kamp Bondst eel b i o j e samo prva od g o le moga broja a m e
rikih vojnih baza izgraenih tijekom toga desetljea. Osim kampa
Bondsteel na Kosovu, koje je tada pr avno jo bilo dio J u g o s l a
vije, Am e r i k a je vojska nastavila izgradnju vojnih baza u M a
arskoj, Bosni i Hercegovini, Albaniji i Makedoniji.
Da na 16. kolovoza 2004. ameriki pr edsjednik Bush najavio
je ono to se opisuje kao najopsenije restrukturiranje amerikih
66

S T O L J E E R ATA 2

p re ko mo r sk i h snaga od zavretka Korejskoga rata. Bi oj e to p r o

gram s veobuhvatnih promj ena glede broja i lokacija za izgradnju
vojnih baza u p r e k o m o r s k i m zemljama, danas poznat pod n az i
vom I nt egri rana globalna nazonost i strategija izgradnje vojnih
baza (Integrated Global Pr es ence and Basing Strategy, IGPBS).
Oko 70.000 osoba tr eba se vratiti iz baza u p r e k o m o r s k i m
zemljama, tj. iz E u ro p e i Azije, u baze na teritoriju Sjedinjenih
Am e r i ki h Drava. Ostale p r e k o m o r s k e snage rasporedi t e se
u n u t a r t r e n u t a n i h drava domai na, p o p ut Nj e ma ke i June
Koreje.
Nove vojne baze izgradit e se u zemljama Istone Eur ope, u
srednjoj Aziji i u Africi. Prema miljenju amerikoga Ministarstva
obrane, te bi lokacije bile blie i mogle bolje "reagirati na p o t e n
cijalna p ro bl emat i na mjesta". Taj novi plan zahtijevat e nove
terene, koji e stajati milijarde dolara. Izgradnju nekih baza finan
cirat e Sjedinjene Amer ike Drave, a nekih druge zemlje.
P e n t a g o n o v o s l u b e n o o b j a n j e n j e tih s v e o b u h v a t n i h
promj ena u koritenju vojnih baza po svijetu nije bilo uvjerljivo.
Z a s t o j e to vano za vojsku? Globalni rat protiv ter or izma, u
kombinaciji s ostalim geopolitikim uvjetima, dovodi do velikih
p r om j e na u sigurnosnoj i o br amb e no j strategiji Sjedinjenih
A m er i k i h Drava. To novo okruenje u svezi sa sigurnou
zahtijeva m n o g o globalnije gledite. P ot r eb n e su p r om j e ne u
sveopem a mer ikom stajalitu pr ema obrani...
Jedna od najvanijih, a najmanje spominjanih novih amerikih
baza, j est baza u Bugarskoj, bivem sovjetskom satelitu, a danas
novoj lanici NATO- a. U sluaju sukoba, ( pr ema rijeima P e n
t agona postoje samo "s ukobi", a ne vie ratovi), kada bi se od
Kongr esa zatrailo da dade sl ubeno odobr enj e za djelovanje
vojske i da navede razlog toga djelovanja, vojska bi se bazom
Bezmer koristila za brzu "dos t avu" ljudstva i o pr eme na prve
crte bojinice. Sasvim je shvatljivo to se planeri u Kremlju pitaj uj e li ta prva crta bojinice u Rusiji?

F.

WiUiam Engdahl

Obrana polja opijuma?

Sjedinjene Am e r i k e Drave gradile su vojne baze u Afgani
stanu o dm a h poslije munjevita rata to su ga ondje vodile 2001.
godine. Z a ni ml ji v o j e d a j e i st od ob n o s ame ri k o m okupacijom
Afganistana por as t ao uzgoj opijuma u toj zemlji, te daje tijekom
nazonost i ameri ki h vojnih snaga u toj zemlji proizvodnja h e
roina dostigla rek or dn o visoku r azi nu. 1
U prosincu 2004., za posjeta Kabulu, ameriki mi ni st ar obr a
ne Donal d Rumsfeld dovrio je planove za izgradnju jo devet
vojnih baza u Afganistanu, u p o kr aj i na ma H el ma n d, Herat, Nimr uz , Bal, Host i Paktia. Te su vojne baze izgraene nak o n to
su ve postojale tri velike ameri ke vojne baze i zgr aene n e p o
s r ed n o poslije okupacije Afganistana, u zimi 2 0 0 1 . na 2002.,
t obo e kako bi se izoliralo i eliminiralo terori st i ku o p a s no s t
O sa me bin Ladena. Ame ri ka je Vlada poslije okupacije Afgani
stana, u zimi 2 0 0 1 . , izgradila tri velike vojne baze, j e d n u blizu
zrane luke u Bagramu, sjeverno od Kabula, kao glavno sredite
za logistiku, dr ug u na uzletitu K an d ah a r na j ug u Af gani s t ana i
treu na uzletitu indand u zapadnoj pokrajini Herat. Najvea
amerika baza u Afganistanu, indand, izgr aenaj e stotinjak ki
l o me ta ra od granice s I ranom, i iz n j e j e mo g u e r ak e tn o djelo
vati i na Rusiju i na Kinu.
U p ovi j es nom smislu Afganistan je bio sredinja zemlja britans ko- rus ke velike igre u borbi za n adzor nad srednjom Azijom
tijekom d ev et na es t og a i p o et k o m dvadeset oga stoljea.
U to je vrijeme br it a ns k a strategija bila po svaku cijenu
sprijeiti da Rusija ne stekne kont rol u nad Af ga ni s t a no m, te da
time ne po st an e o pasnost po "dragulj britanske imperijalne kru
ne" - Indiju.

De Yo u n g , K a r e n , " A f g h a n i s t a n O p i u m C r o p Se t s R e c o r d s : U. S. - Back e d Ef f o r t s A t E r a d i c a t i o n Fa i l " ( U A f g a n i s t a n u r e k o r d a n uz g o j o p i j u m a : n e u

spj el a a m e r i k a n a s t o j a n j a za n j e g o v i m i s k o r j e n j i v a n j e m ) , IVashington Post, 2.
pros inc a 2006.

68

STOLJEE RATA 2

Za planere P e nt a go n a Af gani st an ima i zni mno vaan s t r a te

ki poloaj. On je pl at forma s koje ameri ka vojska mo e biti
izravna o pasnost po Rusiju i Kinu, te Irak i druge naftom bogate
zemlje Srednjeg istoka. Malo se toga promijenilo, unat o vie
od stotinu godina ratovanja.
Afganistan je smjeten na vitalno vanom poloaju, jer p o
vezuje j u nu Aziju, srednju Aziju i Bliski istok. Osim toga, preko
te zemlje prolazi planirana trasa naftovoda koji vode od naftnih
polja Kaspijskoga jezera do Indijskog oceana, gdje je amerika
naftna kompanija Unocal, zajedno s Cheneyjevom ko mp an i j o m
Halliburton i s kompani j om Enron, vodila pregovore o dobivanju
iskljuivih prava na izgradnju plinovoda za dovod p ri rodnoga pli
na od T u r k m e n i s t a n a preko Afganistana i Pakistana do goleme
Enronove elektrane na prirodni plin u Dabholu blizu Bombaja.
I s t o d o b n o j e Pent agon sklopio s po r az um s Vladom Kirgistana, u srednjoj Aziji, o izgradnji strateki vane vojne baze - zra
ne baze Ma na s kod m e u n a r o d n e zrane luke u Bikeku. Ne
samo to je Manas blizu Afganistana, nego se iz njega moe lako
napasti naftom i plinom bogato podruje oko Kaspijskogajezera,
kao i granice obiju velikih zemalja, Rusije i Kine.
Kao dio cijene prihvaanja p a ki s t a ns k o g a vojnog di kt at ora
generala Perveza Muarafa za saveznika u ratu protiv terorizma,
a ne kao neprijatelja, W a s h i n g t o n je iznudio njegov pri st anak da
se Ameriko ratno zrakoplovstvo i N A TO koriste zranom lukom
Dakobabad, s m je te n om oko 400 ki l ome ta ra sjeverno od Karaija, "kao p o t p o r o m u n a pa d u na Afganistan". Jo dvije a m e
rike vojne baze i zgraene su u Da lb a nd i n u i Pasni.
To je samo mali dio goleme mree vojnih baza koje su u ruka
ma Sjedinjenih Ame ri k ih Drava i koje je ta zemlja izgradila od
2001. godine.
Za samo nekol i ko tjedana od n a pa d a na Afganistan, nekako
je u cijeloj toj igri prestala potraga za O s a m o m bin Ladenom. Taj
zakleti neprijatelj bez p r emc a ostavljen j e na miru, u piljama
Tora Bore.
69

F.

William EngaM

im j e vrsto preuzel a na dz or nad A fg a ni s t a no m , amerika

j e Vlada svoje vojne poglede usmjerila na Irak i Sadama Husei na, nav od no uporite Bushove osovine zla, zato stoje, navodno,
imao skladita n ukl ear nog, kemijskog i biolokog oruje za m a
sovno unitenje, usmj erena izravno na Ame ri k u i njezine savez
nike.
Samo nekol i ko mjeseci poslije okupacije Iraka poele su cu
riti informacije koje su ukazivale na to da e, p r e m a rijeima
j e d n o g amer ikog generala, Pe n ta g on "vrlo d u g o" ostati u toj
zemlji. Kako bi ame ri k im p o r e zn i m obveznicima prikrila v r t o
glavo visoke t r okove rata u Iraku i okupacije koja je p o t om
uslijedila, Bushova je vlada pribjegla traenju sredstava za fi
nanciranje rata u Iraku p o m o u raznih "dodat ni h rauna za fi
nanciranje", koje je K ongr es u podnosi l a odvojeno, i to poslije
zavretka rasprave o gl avnom p r o r a u nu za taj rat. U d o d a t n i m
fondovima za financiranje rata u Iraku, iz svibnja 2005., nala se,
d ub o ko skrivena u tekst u, odr edba o izgradnji vojnih baza za
ameri ke snage, k oj e je opisala vrlo uvijeno, kao "u neki m vrlo
o gr ani eni m sluajevima, trajne baze".
Pr e ma pisanju tiska, do 2006. godine Sjedinjene Am e r i k e
Drave izgradile su ak et r na es t stalnih vojnih baza u Iraku,
dravi kojaje samo d v os t r u ko vea od amerike savezne drave
Idaho, to izvrgava ruglu p r e ds j e dni kova j a m s t v a o t o me kako
planira povlaenje amerikih snaga iz te zemlje. Daleko najvanija
baza u Iraku bile su zrak o pl o vn a baza Balad i k a mp A n a k o nd a ,
neto sjevernije od Bagdada. Ta baza slui i lovcima Amer ikoga
ratnog zrakoplovstva i t r an s p o r t n i m zrakoplovima.
Ka mp A n a k o n d a , spojen sa z ra ko p l o v n om bazom, slui kao
glavna vojna baza i kao sredite za logistiku Am e r i k e vojske u
sredinjem Iraku. Vojni su analitiari primijetili da Balad ima
savren poloaj za projekciju amerike moi po cijelome Bliskom
istoku. Osim toga, ostalih trinaest amerikih vojnih baza u Iraku,
izgraenih od oujka 2003. , ukazuje na to daje amer iko "oslo
baanje" Iraka od Sadama Huseina imalo tvrdokoran vojni znaaj.
70

STOLJEE RATA 2

Izgleda d a j e ta sloboda bila sloboda dana amerikoj Vladi da

izgradi svoje vojarne du irakih naftnih polja i na granici Iraka s
I r a n o m 1.
Postavljanje vojnih baza diljem svijeta nije uope bila o g r a
niena samo na euroazijski kon ti ne nt , i a k o j e to ameri ki m voj
nim p l an e ri ma bio oit strateki prioritet. Vojni analitiar Zoltan G r o ss m a n o tome je rekao: "Najizravnija amerika i n t e rv e n
cija poslije n a pa da na Af gani st an bila je n a j u g u Filipina, protiv
( mu s l im a n sk e ) gerilske skupine Abu Sajaf, ogranka skupine
Moro. A m e r i k a j e tvrdila d a j e mala s k u p i n a A b u Sajaf nala n a
dahnue u Bin Ladenu, a z apr avoj e nastala kao teroristiko krilo
skupine Mor o poslije desetljeima duge p o b u n e te skupine na
otoku M i n d a n ao i na otoju Su l u. 1
Ameri ki posebni "i ns t ru k t or i" za specijalne post roj be p r o
vodili su z d r u e n e "vjebe" s filipinskim s nagama u aktivnoj
borbenoj zoni. Cilj ime je, n av o d no , bio postii laku pobjedu,
p op u t one u Grenadi , nad dvjesto p o bunj e ni ka , u svrhu p o s t i
zanja gl obal noga p r o p a g a n d n o g uinka protiv Bin Ladena. Ali,
kada se napad na p obunj eni ke pone, on se moe lako proiriti i

W i d o m e , D a n i e l , " T h e Six M o s t I m p o r t a n t US Mi l i t a r y B a s e s " ( e s t

n a j v a n i j i h a m e r i k i h v o j n i h b a z a ) , na w w w . f o r e i g n p o l i c v . c o m . s vi banj 2 0 0 6 . ;
J o h n s o n , C h a l m e r s , " A m e r i c a ' s E m p i r e o f B a s i s " ( A m e r i k o c a r s t v o b a z a ) , na
w w w . T o m D i s p a t c h . c o m . 15. si j enj a 2 0 0 4 . ; G r o s s m a n , Z o l t a n , " N e w US Mi l i t a r y Ba s e s : Si de Effect s or C a u s e s o f W a r ? " ( N o v e a m e r i k e v o j n e b a z e : p o p r a t n e
p o j a v e ili u z r o c i r a t a ? ) , na w w w . c o u n t e r p u n c h . o r g / z o l t a n b a s e s . h t m l . 2. vel j ae
2 0 0 2 . ; Ma i t r a , R a m t a n u , "US Sc a t t e r s B a s e s to C o n t r o l E u r o a s i a " ( A m e r i k a iri
ba z e k a k o bi k o n t r o l i r a l a E u r o a z i j u ) , na Asia Times On lim 30 o uj ka 2 0 0 5 . ; Clark,
VVilliam, " Wi l l US b e a s k e d t o l e a ve ke y m i l i t a r y b a s e s ? " ( H o e li od A m e r i k e
z a t r a i t i da n a p u s t i k l j u n e v o j n e b a z e ? , w w w . c s m o n i t o r . c o m . 5. lipnja, 2 0 0 5 . ;
S h a n k e r , T h o r n i S m i t h , Er i c, " P e n t a g o n E x p e c t s L o n g - T e r m A c c e s s to F o u r
Key B a s e s in Ir aq" ( P e n t a g o n o e k u j e d u g o r o n o k o r i t e n j e e t i r i j u k l j u n i h
b a z a u I r a k u . ), New York Times, 20. t r a vnj a 2 0 0 3 . ; Spolar, C h r i s t i n e , " 1 4 E n d u r i n g
B a s e s Set for I r a q" ( P l a n i r a n o p o s t a v l j a n j e 14 t r a j n i h b a z a u I r a k u ) , Chicago
Tribune, 23. o u j k a 2 0 0 4 . , na w w w . g l o b e m a s t e r . d e / c g i - b i n / b a s e s p r i k a z a n j e
profil s vi h p o p i s a n i h a m e r i k i h z r a k o p l o v n i h ba za .
G r o s s m a n , Z o l t a n , " N e w US M i l i t a r y B a s e s : Si de Ef fect s or C a u s e s o f
W a r ? " ( N o v e a m e r i k e v o j n e b a z e : p o p r a t n e p o j a v e ili u z r o c i r a t a ? ) , na
www.counterpunch.org/zoltanbases.html

71

F.

JVilliam Engahl

na ostale skupine organizacije Mor o ili ak na k o muni s t i ke p o

bunj eni ke s kupi ne na M i n d a na u. To bi moglo pomoi p o s t i
zanju dr ugoga velikog amerikog cilja na Filipinima - ponovnoj
pot punoj uspostavi amerikih vojnih baza, koje su ondje p r e st a
le postojati k a d aj e filipinski Senat uki nuo ameriki nadzor nad
z r a k o pl o v n o m vojnom ba zom Clark i bazom ratne mo rn a ri ce
Subic, nak on s t o j e zavrio Hladni rat i nakon to su obje baze
bile oteene v ul k a ns k o m erupcijom.
Povratak amerikih snaga na Filipine, kao i Bushove prijetnje
Sjevernoj Koreji, mnogi su na t ome podruju doivjeli kao na
stojanje A m e r i k e da p o n o v n o stekne utjecaj u istonoj Aziji, u
vrijeme kada se Kina pojavila kao svjetska sila i kada su se i
ostale azijske zemlje g o s p o d a r s t v e n o oporavile od financijske
krize. Rastua amerika vojna uloga u cijeloj Aziji mogla bi ublaiti
rastuu kritiku na raun ameri ki h vojnih baza u Japanu. Osim
toga, ti bi potezi mogli poveati strahovanje Kine od ameri ke
sfere utjecaja koja n e p oz v an o stie na njezine granice. Nova
amerika vojna baza u bivoj sovjetskoj republici Kirgistanu preb li zu je Kini da bi ona mogla biti spokojna.
U m e u v r e m e n u , A m e r i k a je svoj "rat protiv t er or i zma "
usmjeravala i na neka druga podruja svijeta, posebice n a Ju nu
Ame ri ku. Kao to je p r o p a g a n d o m Hl adnoga rata ljeviarske
pobunj eni ke na j u g u Vij et nama i E1 Salvadora proglaavala m a
r io n et a ma Sjevernoga Vijetnama ili Kube, p r o p a g a n d o m "rata
protiv t er or iz ma " A m e r i k a j e kolumbijske p o bunj e ni ke progla
sila saveznicima susjedne naftom bogate Venezuele. Pr ed s j e d
nika Ve nezuel e Huga Chaveza opisuje kao "s i mpat i zer a" Bina
Ladena i Fidela Castra te kao ovjeka koji moda okree OPEC
protiv Sjedinjenih Ameri ki h Drava. Chavez moe posluiti kao
idealan novi neprijatelj ako se Bin Ladena ikada ukloni. Iako se
kriza u Junoj Americi ne moe povezati s i sl amski m mi l i t ar iz
mom, o na j e, moda, zaetak sljedeega opasnog rata.*

< ibid.

72

STOLJEE RATA 2

M n o g i m a j e na svijetu 2007. godine postalo jasnije kako a m e

rika Vlada potie ratove ili sukobe s n a r o d i m a diljem svijeta,
ne samo zato da bi imala kont r ol u nad naftom, iako st rat eko
nadziranje tijeka nafte ini sr "Amerikoga stoljea" jo od dva
deset i h godi na prol oga stoljea.
Krajnji cilj razliitih sukoba i ame ri k o ga vojnog djelovanja
jest nadzirati gos podar st vo svih potencijalnih suparnika, aspiranata za mo, bilo kojega nar oda ili s kupi ne na roda koji bi mogli
odluiti i pokuati ugroziti n e os p o r n u p r im a r nu ulogu A me ri ke
kao g os po da r a u svjetskim razmjerima.
Jo p o et kom os a md e s et ih godina prologa stoljea d u g o g o
dinji stratezi W a s hi n g t o n a i utjecajni trustovi mozgova shvatili
su kako su kapaciteti amerike industrije iscrpljeni te kako e se
ubrzo pojaviti neke druge zemlje i regije, poput E ur ops ke unije
ili g o s p o d a r sk e sile i s t o ne Azije i Kine, koje razvijaju svoj p o
tencijal i koje b ij ed no g a dana mogle ugroziti n a dmo Amer ike.
Godine 2 00 1. , kada su George Bush i Dick Ch eney sjeli na
kormilo amerike Vlade, ameriki vladajui ustroj, ti moni stari
patriciji amerike moi, odluili su poduzeti otre mjere kako bi
odrali amer iku p r em o u n o v o m e stoljeu.

irenje amerikih vojnih baza poslije Hladnoga rata

Gl a sn o st i pere stroj ka, s kraja o s a m d e s e t i h g odi na prologa
stoljea, poslije kojih su, 1989., uslijedili slom reima u zemlja
ma Istone Eur ope pod sovjetskom dominacijom i raspad s a mo
ga Sovjetskoga Saveza, 1991. godine, podgrijali su velike nade
m e u o ni ma koji su drali kako amerike vojne baze u Europi
slue kao o br an a od sovjetske o pasnost i te kako e sustav a m e
rikih vojnih baza ubrzo biti ukinut. No, ameriko Ministarstvo
obrane, u svome Izvjeu ministra obrane iz 1989. godine, ustvrdilo
je kako "projekcija moi" Sjedinjenih Amerikih Drava zahtijeva
"daljnje razmjetanje" amerikih vojnih snaga.
73

F.

IVilliam Engdahl

Da na 2. kolovoza 1990., ameriki predsj edni k George H. W.

Bush, otac d ana nj ega predsj edni ka, izjavio j e da sustav a m e
rikih vojnih baza u p r e k o m o r s k i m zemljama treba ostati n e t a k
nut te da bi se do 1995. godine globalne snage p o t r e b n e za o u
vanje sigurnosti SAD-a mogle smanjiti za 25 post o u o d n o s u na
one iz 1990. godine. Istoga d a na Irak je n apao Kuvajt.
Slanje golemih amerikih vojnih snaga na Bliski istok tijekom
Zaljevskoga rata vodiloje do objave "novoga svjetskoga poretka",
koji je ukorijenjen u vlasti i vojnoj moi Sjedinjenih Amerikih
Drava. "Hvala Bogu to smo j e d n o m zauvijek odbacili vijetnamski
s i ndr om", slavodobitno je izjavio Bush. Izgraene su nove vojne
baze na Bliskom istoku, posebice u Saudijskoj Arabiji, gdje su ve
vie od deset godina stacionirane tisue amerikih vojnika.
Iako je Cl i n to no v a vlada, snanije od p r e t h o d n e vlade, tj.
one Busha starijega, insistirala na smanjenju izdataka za vojsku
u m n o g i m s t r ani m zemljama, nijedna od njih nije ni poku al a
smanjiti "daljnju n a z o no s t " amerikih vojnih snaga u stranim
zemljama, sudei p r e m a nadal eko r as p ro s t r an je ni m amer iki m
vojnim bazama. Glavna promj ena bi l oj e smanjenje broja vojnika
stalno stacioniranih u p r e k o m o r s k i m zemljama. Umj est o takve
politike, p ri h v a e n aj e politika eeg angairanja vojnika, ali na
krai r ok. 5
U jednoj analizi A r m y W a r Collegea (Ratne kole Ame ri k e
vojske), iz 1999. godine, priznaje se: " D o k j e u p r e k o m o r s k i m
zeml j ama nazonost uvelike smanjena, operativno razmjetanje
v i e st r uko je poveano". Prije su pripadnici oruani h snaga bili
rutinski "stacionirani" u p r ek o m o r s ki m zemljama, obino na rok
od nekoliko godina, i to najee u pratnji svojih obitelji. No
sada ih "razmjetaju" na n e o d r e e n o vrijeme i gotovo im se
n ika da ne d op u t a da sa sobom vode nekoga od lanova obitelji.
No, vojna sluba u s t r ani m z em l ja ma bilaje esta i prilino
dugotrajna. Svakoga d ana prije 11. rujna 2 0 0 1. , p r e m a podatci- 1

1 Los Aneles Times, 6. s i j enj a 2 0 0 2 .

74

STOLJEE RATA

ma Ministarstva obrane, bilo j e vie od 60.000 amerikih vojnika

koji su izvodili p ri v r e me n e akcije i vjebe u oko stotinu stranih
zemalja. Dok su, p re ma p o d a t ci ma Mi ni s t a rs t va obrane, d i v o
vske vojne baze u e u r o p s k i m z eml j a ma bile smanjivane, p r e m a
n ovom obrascu djelovanja pripadnici k o p n e ne vojske nisu kui
135 dana u godini, pripadnici Ra tn e mor na ri c e 170 dana, a p r i
padnici R a t n o ga z ra kopl ovs t va 176 dana. Pr e ma p o d a t ci ma za
k o p n e n u vojsku, svaki je vojnik u prosjeku r a s p o r e e n svakih
14 tjedana izvan granica svoje zemlje.
Os i m toga estog razmjetanja snaga, vojne su baze k o r i t e
ne za p r e r a z m j e t a j o p r e m e sa s v r h o m p o s t i z a n j a b r z o g
premjetanja. Primjerice, Sjedinjene Amerike Drave premjesti
le su u Kuvajt o p r e m u i teko bri gadno topni t vo, a kao njihova
p ret hodni ca razmjeteni su t opni t vo i ostala o p r e ma tenkovske
bojne u Kat ar.
D e v e d e s e t e g odi ne pr o l oga stoljea zavrile su a me r i k om
vojnom intervencijom na Balkanu i a me r i k om p o t p o r o m borbi
protiv p ob u nj e ni k a u Junoj Ame ri ci , kao dijelom projekta zva
nog "Plan Kolumbija". Vrlo p r ikl a dno, budui daje Kol umbi j a
amerikim vojnim snagama omogui l a bazu o dm a h uz susjedni
potencijalni cilj, Venezuelu.
Poslije teroristikih n a pa d a na Svjetski trgovaki centar, 11.
rujna 2 0 01 . , i pojave "rata protiv t er or iz ma ", zapoet o je brzo
irenje amerikih vojnih baza, brojano i geografski.
Pr e ma Izvjeu Mi ni st arst va obrane o strukturi baza (Defense D e p a r t m e n t ' s Base St r uct ur e R e po r t ), Sjedinjene Ame ri ke
Drave t r e n u t a n o imaju p r e k o m o r s k u vojnu i n f r as t r uk tu r u u
trideset osam drava i p o s e b ni h podruja. Dodaju li se t ome
vojne baze na p odr uj i ma koja su u posjedu A me ri ke , ali izvan
SAD-a, broj baza penje se na et r de se t etiri. No, t a j e brojka
rezultat vrlo o pr ezne procjene, jer ne sadri strateki vane voj
ne baze za napad, ak ni neke u kojima Sjedinjene Ame ri k e

4 I zvj ee m i n i s t r a o b r a n e za 1996. , str. 13. i 14.

75

F.

IVilliam Engdahl

Drave dre z na ta n broj vojnika, po p u t onih u Saudijskoj A r a

biji, na Kosovu i u Bosni i Hercegovini, a ni neke nedavno izgra
ene ameri ke vojne baze.
Prema "Planu Kolumbija", namijenjenom u prvome redu bor
bi protiv gerilskih snaga u Kolumbiji, ali i protiv vlade pr ed s j ed
nika Chaveza u Venezueli te snanoga i poznat oga p okr et a p r o
tiv n eo li ber al i zma u Ekvadoru, Sjedinjene Ame ri k e Drave su
u procesu poveanja broja svojih vojnih baza na podruju Lat i n
ske Am e ri ke i Kariba.
Zariste zani manj a u regiji nije vie Panama, nego Portoriko.
U m e u v r e m e n u su Sjedinjene A me ri k e Drave bile z a o k u
pljene izgradnjom etiriju novih vojnih baza - Ma nt e u E k v a d o
ru te Ar ube , Curacao i Col ma la pe u E1 Salvadoru, a sve su oka
rakterizirane kao poloaji za izvoenje operacija (Forward Operation Locatons, FOLs). Od 11. rujna 2001. , Sjedinjene A m e
rike Drave su, uz Kuvajt, Katar, T ur s ku i Bugarsku, izgradile
vojne baze u koje su smjestile ezdeset tisua vojnika, u Afgani
stanu, Pakistanu, Kirgistanu, U zbe ki s t a nu i Tadikistanu. Glav
na baza amerike m o r n a r i c e u Diego Garciji, u Indi j skom o ce a
nu, sluilaje kao kljuna baza u operaciji izgradnje ostalih baza.
Slubeni broj amerikih vojnih baza u stranim zemljama ipak
je izgledao nekako malen. Sva pitanja glede nadlenosti i ovlasti
u svezi s tim b azama u s t ra ni m z eml j a ma rjeavana su t akozva
ni m s p o r a z u m i m a o s t a tu s u vojnih snaga. Tijekom Hl adnoga
rata takvi su d o k u m e n t i bili sasvim uobiajeno d os t u p n i j a v n o
sti. No, sada su vrlo esto oznaeni kao tajni, primjerice oni s
Kuvajtom, Uj edi nj eni m A r a ps k i m E m i r a ti ma i O m a n o m , a na
neki nain i oni sa Saudi j skom Arabijom.
P r e m a izvjeima P e n ta go n a, do 2007. godine Sjedinjene
A m e ri k e Drave sklopile su sl ubene s p o r a z um e takve vrste s
d ev ed es e t tri drave.
Os i m bal kanski h zemalja i bivih sovjetskih drava srednje
Azije, koje su prije bile u n u t a r sovjetske sfere utjecaja ili dio
Sovjetskoga Saveza, nove ameri ke baze za izvoenje operacija
76

STOLJEE RATA 2

izgraene su na onim p o dr uj i ma na kojima su Sjedinjene A m e

rike Drave uvelike smanjile broj svojih vojnih baza. Godi ne
1990., prije Zaljevskoga rata, Sjedinjene Ame ri ke Drave nisu
imale baze u junoj Aziji, a na Bliskom istoku i u Africi imale su
samo 10 post o snaga to su ih ondje imale 1947. godine.
U razdoblju od 1974. do 1990. godine broj ameri ki h vojnih
baza u Latinskoj Americi i na Karibima s ma nj en je za dvije trei
ne. S geopolitikog i g eo s t r at e k og m o t r i t a to je Americi kao
svjetskome g o s p o d a r s t v e n o m i voj nom vladaru zacijelo p r e d
stavljalo pr obl em, ak i u doba krstareih raketa dugog dometa.
Zbog izgradnje novih baza na Bliskom istoku, u junoj Aziji,
Latinskoj Americi i na Karibima, od devedeset i h godina p r o l o
ga stoljea, kao posljedice Zaljevskoga rata i rata u Afganistanu,
na "Plan Kolumbija" moe se gledati kao na p o n o vn u p ot vr du
izravne amerike vojne i imperijalne moi na podrujima na kojim a j e na neki nain bila podrovana.
Vojna doktrina kae daje strateka vanost vojne baze u nekoj
stranoj zemlji vea od vanosti rata u kojemu je ta baza steena
te da se m o r a gotovo o d m a h zapoeti s pl ani ranj em d r ugi h p o
tencijalnih misija koje e se koristiti p o go d no s t im a te nove baze.
Zato su Rusija i Kina izgradnju a me ri ki h baza u Afgani st anu,
Paki st anu i t r i ma bivim sovjetskim r ep u b li ka ma Srednje Azije
neizbjeno vidjele kao p o s e b nu o p a sn o s t po svoju sigurnost.
Rusijaje izrazila nezadovoljstvo zbog prisutnosti stalnih a m e
rikih vojnih baza u Srednjoj Aziji. A glede Kine, londonski list
Guardian od 10. sijenja 2002. godine zapaa da je b a z a M a n a s u
Ki rgi st anu, u koju s v a ko d ne vn o slijeu ameriki zrakoplovi,
udaljena ak manje od "250 ki l omet ar a od za pa dn e granice s
Kinom. Uz ameri ke vojne baze na istoku, tj. u J a pa n u, n aj ugu,
tj. u Junoj Koreji, i uz ameriku vojnu pot por u Tajvanu, Kina se
mo e osjeati o kr u en o m". Blago reeno.

77

F.

IVilliam Engdahl

Slabljenje moi jednog carstva?

Ba kao stoje staro Ri ms ko Carstvo slabilo i, tijekom etvrto
ga stoljea poslije Krista, konano nestalo, i Ameri ko je stoljee
pokazivalo sve zn ak e n e po v r a t n o g a slabljenja kada su Bush i
Cheney zapoeli sa svojim vrlim vojnim planovima za produljenje
ivota svoga carstva, ili, kako g a j e p r eds j edni k George H. W.
Bush m n o g o prikladnije nazvao, na zavretku H la dn o ga rata,
"novoga svjetskoga p o r e t k a " .
Utjecaj A m e r i k e u svijetu sve se manje moe postii uvjera
vanjem, Coca C o lo m i M c D o n a l d ' s o v i m Big Macom. Poet kom

B u s h , G e o r g e H. W . , " T o w a r d a N e w W o r l d O r d e r " ( P r e m a n o v o m e
s vj et sk om p o r e t k u ) , o br a an j e z a j ed ni ko m zasjedanju obaju d o m o v a K o n g r e
sa, 11. r u j n a 1990. Ri j eci a m e r i k o g a p r e d s j e d n i k a B u s h a z a s l u u j u da ih se
n a v e d e . U k a z u j u i na s k o r i k o a l i c i j s k i r a t u I r a k u 19 9 1 . , i zj avi o j e : " K r i z a u
P e r z i j s k o m e zal j evu, o z b i l j n a k a k v a j e s t , t a k o e r p r u a r i j e t k u m o g u n o s t k r e
t a n j a p r e m a p o v i j e s n o m r a z d o b l j u s u r a d n j e . Iz o v i h t e k i h v r e m e n a m o e se
poj a vi t i n a pe t i cilj - n o v i s vj e t s ki p o r e d a k , n o v o r a z d o b l j e o s l o b o e n o od
o p a s n o s t i od t e r o r i z m a , s n a n i j e u p r o v o e n j u p r a v d e i m n o g o s i g u r n i j e u
n a s t o j a n j i m a za p o s t i z a n j e mi r a . R a z d o b l j e u k o j e m u e svi ljudi na s vi j e t u.
I s t ok i Z a p a d , Sj ever i Jug, n a p r e d o v a t i i ivjeti u slozi. S t o t i n e n a r a t a j a t r a i l o j e
taj n e d o s t i n i p u t koji v o d i k mi r u , ali j e bj e s n j e l o t i s u e r a t o v a , u n a t o s v i m t i m
l j u d s k i m n a s t o j a n j i m a . D a n a s se novi s vijet bori k a k o bi se p o n o v n o r o d i o , k a k o
bi bi o svijet p o t p u n o d r u k i j i od o n o g a k a k a v p o z n a j e m o . . . " P o n o v n o j e , u
s v o m e o b r a a n j u naci ji, po s l i j e v o j n i h o p e r a c i j a p r o t i v I r aka , p o s l i j e o p e r a c i j e
P u s t i n j s k a oluja, 2 1 . si j e nj a 1 99 1., p r e d s j e d n i k B u s h i z j a v i o : " U s p j e t e m o u
ope r a c i j i u Za l j e v u . K a d a u s p i j e m o , s v j e t s k a e z a j e d n i c a p o s l a t i t r a j n o u p o z o
renj e s vi m d i k t a t o r i m a i d e s p o t i m a , s a d a n j i m i b u d u i m , koji p l a n i r a j u n e z a k o
n i t u a gr e s i j u. Svij et s t o g a m o e i s k o r i s t i t i m o g u n o s t i i s p u n i t i d u g o s u s p r e g n u t o o b e a n j e n o v o g a s v j e t s k o g a p o r e t k a - gdj e o k r u t n o s t n e e p r o l a z i t i
n e k a n j e n o i gdj e e se agresi j i k o l e k t i v n o s u p r o t s t a v i t i . Istina, S j e d i n j e n e A m e
r i ke D r a v e p r e d n j a e u t o m e n a s t o j a n j u . M e u s v j e t s k i m d r a v a m a s a m o
S j e d i n j e n e A m e r i k e D r a v e i ma j u m o r a l n o u p o r i t e i s r e d s t v a da t a n a s t o j a n j a
p o d u p r u . Mi s m o j e d i n a d r a v a n a kugl i z e m a l j s k o j koja m o e o k u p i t i m i r o v n e
s n a g e " . Bi l o j e j a s n o da j e B u s h o v o v i e n j e " n o v o g a s v j e t s k o g a p o r e t k a " bi l o
i na i c a P a x A m e r i c a n i , viziji k o j a i ni j e n a i l a na v e l i k o o d u e v l j e n j e u ve i ni
s vi j et a pa j e s t o g a i z r a z " n o v i s vj e t s ki p o r e d a k " b r z o n a p u t e n . Al i p l a n t oga
n o v o g a s v j e t s k o g p o r e t k a . P a x A m e r i c a n a , nije n i k a d a o d b a e n . H l a d n i rat,
p r e m a s t a j a l i t u W a s h i n g t o n a , u o p e nije z a v r i o . N a s t a v l j e n j e u p r i t a j e n u
obl i ku.

78

STOLJEE RATA 2

novoga stoljea sirova vojna sila p o s t a l a j e nunos t . To je samo

po sebi defacto priznanje n e us p j eh a "Amerikoga stoljea".
Do sada iznijeto samo je malen dio goleme mree vojnih baza
u rukama Sjedinjenih Ameri ki h Drava, koje je amerika Vlada
izgradila diljem svijeta od zavretka takozvanoga Hl adnoga rata.

Snaga za izvoenje nuklearnog udara "to agresivnija, to prodornija"

Poet kom devedesetih godina prologa stoljea, na zavretku
H la dnoga rata, J el j ci novaj e vlada od W a s h i n g t o n a zahtijevala
uzajamno smanjenje broja n u k l e a r ni h raketa i arsenala oruja
obiju velesila. Ruske su zalihe n u kl ear nog oruja zastarijevale, a
osim toga, u t r e nu t ku ka da je Hladni rat n a po k on zavrio, Rusija
vie nije vidjela velike pot rebe u t ome da i dalje bude naoruana,
pa tako ni u n u k l e a rn o m naor uanj u do zuba.
Amer ika je Vlada u t ome sasvim j a s no vidjela zlatnu priliku
za postizanje n u k l e a r n e premoi i m o g u n o s t za izvoenje p r
vog pobjednikog n u k l e ar n o g udara na Rusiju, od p e de se ti h
godina prologa stoljea, k a da je Rusija prva stvorila M e u k o n t i ne nt al no lansiranje balistikih raketa ( I nt e rc ont i ne nt al ballistic missile delivery) za svoj sve vei arsenal n u k le ar no g oruja.
P en ta go n je zapoeo stare balistike rakete na svojim p o d
m or ni ca ma zamjenjivati m n o g o preciznijim raket ama Trident II
D-5, s novim i j a i m bojevim glavama.
A m e r i k aj e ratna mornari ca veinu svojih p o dmo r ni ca SSBN
za lansiranje n uk le a rn i h balistikih raketa premjestila na Tihi
ocean, kako bi u toj slijepoj zoni patrolirala ruske radarske mree
za rano upozoravanj e, kao i u v o d a m a u blizini kineske obale.
Ameriko ratno zrakoplovstvo dovriloje opremanje svojih b o m
bardera B-52 kr st ar ei m r a ke ta ma koje nose n u kl e ar n e bojeve
glave, za koje se vjeruje da ih ruski radarski sustav ne moe lako
otkriti. No va i pobol j ana o p r e m a o mogu il a je "nevidljivim"
79

>

F.

IVilliam Engdahl

b om b ar de r im a B-3 let na iznimno niskim n a dm o r sk i m visinama

pa i na taj nain izbjegavaju radarsko otkrivanje.
Za m o d e r n u projekciju globalne moi nisu p o t r e b n e goleme
zalihe oruja. N o v a tehnologija, o kojoj se m n o g o ne govori,
omoguuje Sjedinjenim Amer iki m Dravama "agresivniju i p r o
dorniju" silu za izvoenje n u k le ar no g udara. Rijeje, zapravo, o
u s p j e n o m p r o g r a m u Am e r i k e ratne mo r na ri ce kojim su p o
boljani upaljai na n u k le a rn i m bojevim glavama W- 76, kojima
se r a ke t am a l a ns i ra ni m s p o d m o r n i c a uspjeno pogaaju vrlo
zahtjevni ciljevi, p o p u t silosa balistikih raketa ICBM.
Nitko nikada nije predoio vjerodostojan dokaz o t ome daAl
Kaida, Hamas , He z bo l a h ili bilo koja druga organizacija s crne
liste teroristikih organizacija amerikoga Ministarstva vanjskih
poslova posjeduje n u k l e a rn e rakete u elinim p o d z e m n i m si
losima. Osi m Sjedinjenih A m e r i k ih Drava te m o da Izraela,
samo jo Rusija i, u m n o g o ma nj em opsegu, Kina imaju znatniji
arsenal takva nuk le ar no g oruja.

Ameriki nuklearni bombarderi

u stalnoj pripravnosti
Godine 1991., koju se dri god in o m zavretka Hl adnoga rata,
kako bi se umanjila o p a s n o s t od pogrjenih st r at eki h n u k l e ar
nih procjena, Ame ri k o je ratno zrakoplovstvo dobilo zapovijed
da svoju flotu n u k l e a r n i h b o m b a r d e r a povue iz stanja stalne
pripravnosti. Poslije 2004. i to se promijenilo.
Conplanom 8022 strateki bombarderi B-52 i ostali bombarderi
Ame ri ko ga r atnog zrakoplovstva p o n ov no su stavljeni u stanje
"pripravnosti". U t o j e vrijeme zapovjednik Osme eskadrile R a t
noga zrakoplovstva izjavio kako su njegovi bombarderi koji nose
n uk le ar no oruje "u biti u pr ipravnosti radi planiranja i izvoe
nja globalnih udara" po zapovijedi Stratekog zapovjednitva Sje
dinjenih Amerikih Drava, ili, skraeno, STRATCOMA, sa sjedi
tem u O ma hi , u saveznoj dravi Nebraski .
80

STOLJEE RATA 2

Conplanom 8022 nije obuhvaeno samo nuklearno i konvencio

nalno naoruanj e dugoga d o me t a, koje se lansira iz Sjedinjenih
Am e r i ki h Drava, nego i n u kl ea rn e te ostale b ombe koje su
razmjetene u Europi, J apanu i drugdje. To je Sjedinjenim A m e
rikim Dravama omoguilo ono stoje Pent agon nazvao "global
nim u d a r o m ", tj. m o g u n o s t da bilo koju toku na zemlji ili na
n eb u pogode r az o rn o m s nagom, bilo n u k l e a rn i m bilo k o n v e n
cionalnim orujem. Poslije Rumsfel dove zapovijedi o stavljanju
tih snaga u stanje p ripravnosti, iz lipnja 2004. godine, Strateko
zapovjednitvo Sjedinjenih Amer iki h Drava pohvalilo se kako
je s p r e m n o izvesti napad bilo gdje na zemlji, "ak za manje od
pola dana" od t r e n ut k a izdavanja predsj edni kove zapovijedi.
A m e ri k a vel eposlanica u N A T O - u Victoria N u l a n d, biva
savjetnica p o tp r ed s j e dn i k a Dicka Cheneyja i s u pr ug a vodeeg
ideologa neokonzervati vca, ratnoga j ast r eba, izjavilaje l o n d o n
skom listu Financial Times od 24. sijenja 2006. da Sjedinjene
Ame ri ke Drave ele "vojnu silu koju j e mo g u e poslati bilo
kamo na svijetu", koja bi djelovala posvuda - od Afrike do Bliskog
istoka i ire.
To bi ukljuivalo i Japan i Aust r al i j u te zemlje NATO-a. Gos p o a Nu la nd je dodala: "To je po t pu n o drukija ivotinja" (sic).1
Krajnja uloga te "ivotinje" bila bi p od r e e na amerikim eljama
i pustolovinama. To ba i nisu bile umirujue rijei ako se prisjeti
mo dosjea nekadanjega efa gos poe Nul and, pot pr ed sj ed n i ka
Dicka Cheneyja, koji je krivotvorio obavjetajne podat ke kako bi
opravdao ratove u Iraku i u n e k im d r ugi m zemljama.
Pr e ma Conplanu 8022, uz p r ov e db u ak nekakva nepr eci zna
plana raket ne obrane, Sjedinjene Ame ri k e Drave postigle bi
ono to planeri iz Pe n t a g o n a nazivaju " do mi na ci j om u e ska la
ciji", tj. m o g u n o u da dobiju rat bez obzira na razinu agresije,
ukljuujui i nukl earni rat.

8 Vi c t or i a N u l a n d , a m e r i k a v e l e p o s l a n i c a pri N A T O - u , ije rijei 24. sijenja

2006. navodi

l o n d o n s k i list Financial Times.

81

F.

JViUiam Engdahl

Au tor i j ednog lanka u asopisu Foreign Affairs piu: "To to

A me ri ka n e p r e s t a n o odbija izbjei prvi nukl ear ni udar i razvija
ograni enu s p os o b n o s t raket ne obrane, p o pr i ma drukiji i, po
svemu sudei, mnogo opasniji izgled... sposobnost voenja n u k
learnog rata ostaje kljuna sastavnica amerike vojne doktrine, a
nuklearna premo i daljejest cilj Sjedinjenih Amerikih Drava.
Cinjenicaje, s kojom se slau m n o g o trezveniji umovi, da bi,
uzvrate li Rusija ili Kina ak mi ni ma ln im o b r a m b e n i m mjerama
na te poteze Sjedinjenih Ameri ki h Drava, opasnost od svjetske
n u k l e a r n e r at ne katastrofe zbog pogrjene procjene bila vea
negoli ikada u prolosti, daleko vea od one iz v r e m e n a krize na
Kubi ili Hl adnoga rata.
No za amerike jastrebove, za ameriki vojno-industrijski stroj
i za n eo k on ze rv at iv ce u Bushovoj i Chenevjevoj vladi, takvi
strahovi od n u kl ea rn o g a r m a g e d o n a j e s u znak kukaviluka i n e
dostatka volje.

* l i eber , Ke i r A. i P r e s s , D a r l G., op. cit.

82

esto poglavlje

LOBI "STALNO Z A R E E N E
DRAVE"

Vojno-industrijski kompleks seli u VVashington

H e g e m o n i j a ili prevlast Sjedinjenih Am e r i ki h Drava u
desetljeima poslije pobjede u D r ug o m e svjetskome ratu oslanja
la se na dva glavna p o tp o rn a stupa. Prvi je bio uloga amer ikoga
dolara kao valute svjetskih rezerva. Proizvoljna cijena nafte i
veine proizvoda teke industrije o d ig r a la j e vanu ulogu u ou
vanju dominacije amerikoga kapitala poslije 1971. godine, kada
je amerika V l a d a j e d n o s t r a n o ukinula zlato kao pokrie dolara.
Vlast dolara, izgraena na cijeni nafte i industrijskih proizvoda,
bila je ojaana v o de om u l o g o m b a n a k a s Wall Streeta na
svjetskom financijskom tritu, osobito njihovom posvemanjom
vlau nad tr govi nom financijskim derivatima, poslu koji se d a
nas mjeri u s t ot in ama tisua milijarda dolara na godinu.
Drugi stup ameri ke n a dmo i, posebi ce od kraja o s a m d e s e
tih godina prologa stoljea, j est pos v e ma n j a dominacija a m e
rike vojne moi. T a j e dominacija pri sno povezana sa vrsto
i s p r e pl e te n om m r e o m politikog tr ust a mozgova u W a s h i n gtonu i oko njega, zajedno s nekoliko divovskih svjetskih proizvo
aa oruja i vojne opr eme, koji su financiranjem amerikih p o
litikih stranaka postigli n e ra z mj e rn o velik utjecaj.
Bilo je to m o d e r n o utjelovljenje moi voj no-i ndust ri j skoga
kompleksa, na koje je tadanji predsjednik Dwight D. Eisenhower
upozori o u svome posljednjem j a v n o m i st upu prije odlaska s
dunosti.

F.

William Engahl

U svome o p r o t a j no m govoru, taj nekadanji zapovjednik

ameri ki h vojnih snaga u Europi o va ko je upozorio svoje sugra
ane: "U d r a vn i m tijelima m o r a m o se uvati da vojno-industrijski k ompl e ks , svojom ili neijom t u om voljom, ne stekne
utjecaj koji mu ne pripada. Postoji i uvijek e postojati m o g u
n os t da vlast doe u katastrofalno pogrjene ruke".
E is e nh o vv er j e zat i m dodao: "Nikada ne smi j emo dopus t i t i
da taj opasan spoj ugrozi nau s l obodu i d e m o k r a t s k e procese.
Samo oprezni i upueni graani mogu pravilno usmjeravati ovaj
industrijski i vojni stroj, u skladu s nai m mi r ov n i m m e t o d a m a
i ciljevima, kako bi s i gu r no s t i sloboda mogle u zaj edni t vu n a
predovati."1

Ameriko vijee sigurnosti

Je dn a od najmanje po z na ti h i najutjecajnijih organizacija za
usmjeravanje politikih inicijativa toga vojno-industrijskoga k o m
pleksa jest Ameri ko vijee sigurnosti (American Security Council, ASC) sa sjeditem u W a s h i n g t o n u D. C. To je vijee o s n o
vano 1938. godine. Kao neprofitna organizacija, ono ima golem
utjecaj na povijest Sjedinjenih Am e r i ki h Drava i njihovu vo
deu ulogu u svijetu, i to gotovo posve skrivenu od j avnosti.
O n o j e igralo i s t ak n ut u ulogu u gotovo svakom v anom p r o g ra
mu amerike vanjske politike i politike nacionalne sigurnosti od
Drugoga svjetskoga rata.
Na svojim web stranicama ovako su se hvalisali: "Svi bi A m e
rikanci trebali biti ponosni zbog iznimnih postignua Amerikog
vijea sigurnosti. Priaje to o i st a kn ut im o s o ba ma iz redova p o
slovnih ljudi, radnika, z n an s t v e ni ka i dravnih dunosni ka, koji
su djelovali zajedno z na tn o prije 1956., k a d aj e o s n o va n a orga-

E i s e n h o w e r , D w i g h t D . ( F a r e w e l l S p e e c h ( O p r o t a j n i g o v o r ) od 17. sijenja
1 9 6 1 . , u Public Papers o fth e Presidents, str. 1035. - 1040.

84

STOLJEE RATA 2

nizacija p o z n a t a kao A m e r i k o vijee si gurnost i . Bili su to

dravnici koji su bili u s a mo m sreditu djelovanja, ili barem na
rubovima moi".
U njihovu objanjenju stoji: "Poetci A me r i ko g a vijea si
gurnost i seu do 1938. Unut ar nj i krug, od kojega je Vijee u
poet ku bilo sastavljeno, izvorno se sastojao od najutjecajnijih
imena tadanjega amerikog politikog ustroja.
Z a n i m l j i v o j e d a j e 1938. godi na bila godina u kojoj su v o
dei krugovi amerikoga politikog ustroja u newyorskome Vijeu
za m e u n a r o d n e o dn os e (Council on Foreign Relations, CFR) i
oko njega, n ovcem Zakl ade Rockefeller pokrenul i svoj m o n u
ment al ni projekt - Studiju o ratu i miru (War & Peace Studies),
tj. nacrt izgradnje amerikoga carstva u razdoblju poslije D r u g o
ga svjetskoga rata, krugovi koji su svoju pravu namjeru ma s ki r a
li r et o r i ko m o "ant i kol oni j al i zmu, s l ob o d no m p o d u z e t ni t vu i
promi canj u d e m o k r a t s k i h ideala" diljem svijeta. Mnoge od tih
osoba i s t od o bn o su djelovale i u A m e r i k o m vijeu sigurnosti i
u njegovim militaristikim proj ekt i ma (Studija o ratu i miru) i u
Vijeu za m e u n a r o d n e odnose. Bili su to tvorci tada novoga
"amerikog carstva", koje je novi nar asopisa Time Henr y Lue,
jedan od najutjecajnijih zagovornika toga "carstva", nazvao " Am e
riko stoljee".
U osn iv a k om o dbor u A m e r i k og a vijea sigurnosti bili su
Henr y Lue i njegova politiki utjecajna s u pr ug a Clare Boot he
Lue. Poslije D r ug o ga svjetskoga rata i tijekom H l a d n o g a rata
Henrvja Lucea, osnivaa asopisa Time i Life te bliskog prijatelja
"efa pijuna" Allena Dullesa, dralo s e j e d n i m od najvrjednijih
CIA-inih izvora u medijima. Jay Love st one t a k o e r j e bio lan
odbora utjecajnog A me r i ko g a vijea sigurnosti. L ov e s to n e je
bio i direktor Odjela za m e u n a r o d n e poslove u organizaciji zva
noj Ameri ka radnika federacija i Kongres industrijskih o r ga ni
zacija (American Fe de ra ti on ofLabor and Congress oflndust r ial
Or gani zat i ons, skraeno A FL- CI O) . Taj je odjel potajno kanali
zirao milijune CIA-inih dolara u a nt ik o mu n i s t i k e djelatnosti u
stranim zemljama, posebice u Latinskoj Americi. O s ni va k o me
85

F.

William Engahl

o db or u A me r i ko g a vijea sigurnosti svoja su i me n a dali i Hug hs t o n McBain, reakcionarni predsj edni k divovskoga lanca r o b
nih ku aMa rs ha ll Field iz Chicaga, i Theodore V. Houser, g e n e
ralni direktor lanca trgovina Sears & Roebuch, kao i A r t hu r Bliss
Lane, ameriki veleposlanik u Poljskoj i autor knjige / Saw Poland
Betrayed (Vidio sam kako su izdali Poljsku), u kojoj napada a m e
riku i b ri ta ns ku prodaju Poljske Staljinu, et r de se ti h godina
prologa stoljea, s p o r a z u m o m iz Teher ana i onim sklopljenim
na Jalti. Lady Mal col m Dougl as Ha mi lt o n , ki j e d n o g kotskog
plemia, z a o k r u i l a j e popis osnivaa A m e r i k og a vijea sigur
nosti.
Meu osnivaima Ame ri k og a vijea sigurnosti bih su i neki
od najistaknutijih jastrebova iz razdoblja poslije Drugoga svjetsko
ga r a t a - vi s o k i dunosni k CLA-e Ray S. Kline, a u t or j ed n o g sr am
nog CIA-ina izvjea kojim su izmanipulirani ameriki graani i
koje je dovelo do ameri ke vojne operacije zvane Korejski rat,
koji je bio p r e s u d a n za opravdanje trajnog a mer ikoga ratnog
gospodarstva.
Na popisu lanova A me r i ko g a vijea sigurnosti bili su i holivudski medijski tajkun Walt Disney, bivi ameriki veleposla
nik u Sovjetskome Savezu i Roosevel t ova ratna veza s b r i t a n
skim p re mi je r om C h u r c h i l l o m Averel Ha rr i ma n, s enat or Thom a s J . Dodd ( D e m o k r a t s k a stranka, savezna drava Co n n e ct icut), s e na to r- ja st r eb Henry M. Scoop Jackson ( D e m o k r a t s k a
stranka, savezna drava W a s h i n g t o n ) , general Do ug l as MacArthur, predsjedavajui Z as t up n i ko g a d o m a ameri koga K on g r e
sa Sam Ra yb ur n ( De mokr at s ka stranka, Teksas), N el so n Rockefeller (nasljednik bogat st va naftne kompanije St andar d Oil, u
vrijeme rata di re kt or A me ri k e obavjetajne slube z a du e n za
Lat i nsku A m er i k u , a kasnije savjetnik za naci onal nu si gurnost
p re d sj e dn i k a Eisenhovvera), savjetnik p r eds j e dni ka Kennedyja
E ugene V. Rostow, pobor ni k vojske senator J ohn G. T ow er (Re
publikanska stranka, Teksas), general Amerikoga ratnog z ra ko
plovstva N a t h a n T wi ni ng i admi ral Ameri ke rat ne mo rn a ri ce
Elmo Zumwai t .

86

STOLJEE RATA 2

P r e m a j e d n o m u p u e n o m izvoru. Am e r i k o vijee s i g u r n o
sti suraivalo je s d u n o s n i c i m a iz P e n ta go n a, s Vijeem za n a
cionalnu si gur nost i s organizacijama pov ez an i m s CIA-om. Ra
spravljalo se o strategiji Hladnoga rata s vodeim osobama m n o
gih velikih korporacija, p o p u t U n i t e d Fruita, St andard Oila,
Honeywella, US Steela i Sears Roe buc ka , s I n st i t u t o m za i st r a
ivanje vanjske politike (Foreign Policy Research Inst i t ut e) , koji
je povezan s CIA-om, s U d r u g o m z rakopl ovne industrije (Aircraft I n d u s tr i es A ss o c i at io n ) , koj aj e radila na tome da u A m e riku dovede nacistikog z nanst veni ka za nukl ear ne bombe Wernera Brauna i generala Johna Medarisa, s Na ci ona lnom udr ugom
proizvoaa i s gospodar ski m k o m o r a m a . 1
Tijekom Hladnoga rata Amer iko vijee sigurnosti biloje k r o
vna organizacija kojaje ukljuivala neke od najagresivnijih voj
nih organizacija u Sjedinjenim Ameriki Dravama. Meu njima
su bile:
(Koalicija za mir p o
mou sile). Ovoje bila klj una desna rukaAmerikoga vijea
sigurnosti. Snimilaje film pod naslovom SALT Svndrom "kako
bi se suprotstavila ratifikaciji sporazuma SALT u amerikome Senatu i prikazala Jimmyja artera kao predsjednika
koji j e d n o s t r a n o razoruava Sjedinjene Amerike Drave".

Coalition for Peace

Through

Strength

America First Committee (Odbor Aemri ka na prvome mjestu).

Predsj edni k ove organizacije bio je general Robert Wood,

di re kt or k omp a ni je Sears Roebuck. On se suprotstavljao
svim pokuaj i ma da se p o m o g n e saveznikim zeml j ama
koje su bile pod o p s a d o m nacistike Nj emake. Samo
nekol i ko tjedana nak on s t o j e Nj e ma ka objavila rat Sje
d in je ni m A m e r i k i m Dr a va ma , ovaj se odbor sastao u

J Bellant

R u s s , " O l d N a z i s , t h e N e w R i g h t , a n d t h e R e p u b l i c a n Pa r t y: T h e

A m e r i c a n Se c u r i t y C o u n c i l - T h e C o l d W a r C a m p u s : T h e H e a r t o f t h e Mi l l i t a r yI n d u s t r i a l C o m p l e x " (Stari n a c i s t i , n o v a d e s n i c a i R e p u b l i k a n s k a s t r a n k a : A m e
r i ko vijee s i g u r n o s t i - t a b o r H l a d n o g a rata: s r e d i t e v o j n o - i n d u s t r i j s k o g a k o m
p l e k s a ) , n a v e d e n na w w w . s n u r c h e w a t c h . o r g

87

_________________________________________________________________________ F.

IVilliam Engdahl

N e w Yorku kako bi isplanirao, jer su tako mislili, pobjedu

Sila osovine u Europi i na Da le ko m istoku.
American Coalition o f Patriotic Societies (Koalicija amerikih
domol j ubni h udruga). Ova organizacija jo uvijek postoji,
kao lanica organizacije Koalicija za mir p o mo u sile. Pod u p i r a la j e razne rasistike ili eugenike p r ogr ame, meu
njima i Z a k on o ogranienju useljavanja ( I mm i g r a ti o n
Res t ri ct io n Act) iz 1924. godine. Njezin lan bio j e i z lo
glasni e ug e ni a r Harry Laughlin, kao i general W o o d iz
asopisa Human Events, iji je vlasnik organizacija zvana John
Birch Society ( Drut vo Johna Bircha).
Pastor Sun Myung Moon, osniva Crkve ujedinjenja (Unification Church) i vlasnik novina Washington Times, blisko pove
zan s obavjetajnom age nc ij omj u ne Koreje, KCIA-om.
National Republican Heritage Groups Council ( N a c i o n a l n o
r e p u b l i k a n s k o vijee s k u p i n a za ouvanje b a t in e ). Ovo
je krovna organizacija raznih etnikih ldubova r e publ i ka
naca, koji djeluju pod pokr ovi t el j st vom R e p ub l ik an s ko g
naci onal nog o db or a (Republ i can National C o m m i t t e e ,
RNC). Pedeset i h godina prologa stoljea strategija a m e
rikih p r ed sj ed ni ka D wi gh ta E i s e n h o w e r a i Ri char da M.
Ni xo na bilaje prikazati lanove De mo k r at sk e stranke kao
ljude slabe na k o m u n i z a m. Osl obaanj e Istone E u r o p e
bila je jedna od poruka Republikanske stranke. Republ i kan
ski nacionalni odbor osnovao je Etniki odjel.3
Tijekom cijeloga Hl a dn o ga rata Amer iko vijee sigurnosti
bilo je u sreditu p r op a g a n d e i lobistikih inicijativa kojima je
pod u pi ra lo vojno-industrijski k o mpl e ks i pretvaranje A m e r ik e
u trajno g os po da rs t v o dravne sigurnosti, tj. proizvodnje u rat
ne svrhe, to su ubl aeno nazivali "obr anom sustava slobodnog
p od uz et ni t va ". Bio je to kljuni poticaj stvaranju organizacije

Ibid.

sa

STOLJEE RATA 2

zvane SAD kao drave nacionalne sigurnosti (USA Nat i onal Security State) poslije 1945. godine.

Novi vojno-industrijski kompleks

Ali kako su se v r em e na mijenjala, osobi t o poslije raspada
Sovjetskoga Saveza i kaosa s t o j e tada nastao, bile su p o t r ebne
nove s t r u k t u r e koje e p r omi c at i isti p r o g r a m ovladavanja
svijetom - "Ameriko stoljee".
Kako je n api s ao list Foreign Policy in Fociis 1999. godine, "sa
zavretkom Hladnoga rata vojno-industrijski kompleks nije ieznuo. Samo se reorganizirao".
Nadalje je pisalo: "Kao posljedica nagle fuzije vojno-industrijskih kompanija, koju je poticala i subvencionirala Cl i nt onova vlada, tri velike kompanije za proizvodnju oruja - Lockheed
Martin, Boeing i Ray th eo n - zvane "velika trojka", danas, t e
meljem ugovora koje sklapaju s P e n t a g o n o m , zajedniki zar a
uju 30 milijarda dolara godinje. To je vie od etvrtine novca
to ga ameriko Ministarstvo obr ane izdvaja za oruje svih vrsta,
od puaka do raketa".
Godine 1999., pr ema p e togodi nj em p r or a un u za Pentagon,
Clintonovaje vlada zatraila 50% vie sredstava za nabavku oruja,
to je znailo da e se izdvajanja za vojsku poveavati u iznosu
od 44 do 63 milijarde dolara na godinu. Osim toga, vojna j e
industrija pokr enul a "zdr uenu kampanj u lobiranja u svrhu p o
veanja izdataka za vojsku i izvoz oruja. Te je inicijative po t ak
nula politika stvaranja profita p o m o u dravnoga novca, koji se
izdvaja u politike svrhe, a ne objektivnom procjenom o najboljem
moguem nainu obrane Sjedinjenih Amerikih Drava u vrijeme
poslije H la dnoga rata"."

Military-Industrial

Complex

Revi sited,

na w w w . f p i f . o r g / p a p e r s / m i c r /

J O Irod u c t i o n b o d v . h t m l

89

F.

William Engdahl

Piui za oujsko izdanje asopisa Business 2.0., lan M o u n t ,

David H. F r e e d m a n i Matthevv Maier ukazali su na ono to se
ve t ada nazivalo "novi m v o j n o - in d u s t r ij s k i m k o m p l e k s o m "
( Ne w Mi l it ar y- In d us t ri al C o mp l e x ), gdje je, p r e m a njihovim
rijeima, "sama narav rata drukija od svega s t o j e svijet do sada
vidio".
N ap ad na Af gani st an iz 200 1. i 2002. godine " o m o g u i o j e
letimian pogled na posljednju generaciju visoke tehnologije
naoruanja. No, bio j e to samo letimian pogled. J e da n napad
veih razmjera, koji e izvesti z d ru en e ameri ke vojne snage,
o mo gu i t e p o t p u n u demo n st ra ci ju te nove vojne dok t ri ne o
brem, lakem i p amet ni j em ratovanju, ratu u kojemu naj s uvr e
menija tehnologija postaje s m r t o n o s n o oruje amerikih vojnih
snaga. Tu novu do k t r in u Pent agon naziva RMA, stoje skraeni
ca od Revol ut i on in Military Affairs (Revolucija u vojnom djelo
vanju), koju omo g u uj e ne samo svjee razmiljanje u P e n t a g o
nu, nego i temeljita pr omj e na u r edovi ma amerikih kompanija
za proizvodnju oruja i vojne o pr eme. Stvarajui svoj novi a rs e
nal oruja visoke tehnologije. Sjedinjene Amer ike Drave stvo
rile su i novi vojno-industrijski kompleks.
Kada je rije o t r o k o vi ma za vojsku, tradicija da se elini
t r okut - Kon gr es , P en t ag o n i vojna industrija - udrui kako bi
pravio pritisak na Vladu i pro gu r ao proizvodnju skupog oruja
nije nita n o v o " .5
Pentagonova Revolucija u vojnim poslovima nije nikako samo
m u d a r nov naziv za istu vojnu strategiju. To je strategija kojom
se eli omogui t i p o t p u n a kont rol a nad svakom dr avom, nad
svakim potencijalnim s up a rn i ko m na kugli zemaljskoj. T o j e t e
melj za a me ri ku "dominaciju pun og spektra", za "novo a m e
riko stoljee" u n o v om e tisuljeu.

5 M o u n t , lan, F r e e d m a n , D a v i d H. , Ma i e r , Mat t h e v v , " T h e N e w Mi l i t a r y I n d u s t r i a l C o m p l e x ( No v i v o j n o i n d u s t r i j s k i k o m p l e k s ) , w w w . b u s i n e s s 2 c o m ,

oujak 2 003.

90

Sedmo poglavlje

"REVOLUCIJA" U VOJNIM
POSLOVIMA

Pritajeni zavretak razdoblja MAD-a

(zajamenog uzajamnog unitenja)
Sjeme za Revoluciju u vojnim poslovima, pri mi j enj enu prvo
u Afganistanu, a p ot om, poslije 2 0 0 1 u Iraku, posijano je prije
nekoliko desetljea, tj. tijekom b u r no g a m a n d a t a pr eds j edni ka
Ni xona, kada su vodei ameriki krugovi poeli donositi ocjene
o krahu Vi je tn ams k og a rata i planirati alter nat i vne korake p r e
ma postizanju Ame ri ko ga stoljea u daljnjoj budunost i .
Poetkom sedamdeset i h godina prologa stoljea politika Sje
dinjenih Ame ri k i h Drava, glede mogu no st i prvog amerikog
n u kl ea rn o g udara na Sovjetski Savez, z n a t n o se promijenila.
Ameriki pr edsjednik Ni xon, uz po t po r u svoga j as t r ebovs ki n a
strojena savjetnika za naci onal nu si gur nost Henryja Kissingera,
tienika Nel sona Rockefellera, poeo je izdavati zapovijedi za
okonanje r avnot ee snaga iz H la dn og a rata, tj. zajamenog
uzaj amnog unitenja (Mutual A s s u r e d D e s tr u ct io n , skraeno
MAD). Ni x on je odluio postii ameri ku vojnu p r e mo na
svijetu.
R a k et n a kriza na Kubi iz 1961. dovela j e svijet do samoga
ruba n u kl ear nog unitenja. Toj e, pr e ma svim ozbiljnim izvjei
ma, b i l o j e d n o od najopasnijih razdoblja u povijesti svijeta. Ru-

91

F.

JVilliam Engahl

ija je Kubi poslala b r o do m n u k l e a rn e bojeve glave, a kapetan

toga broda i m ao je zapovijed da sam procijeni treba li ih aktivira
ti ako mu Ame ri k a vojska blokira plovidbu. Nekol i ko godina
poslije te ozbiljne n u k l e a rn e o p as n o s t i izgledalo je kao da je
svijet o du s t a o od politike koju je ameriki m i n i s t a r vanjskih
poslovaJohn Foster Dulles nazvao politikom sraunatog visokog
nuklearnog rizika.
Ali, malo je tko izvan visokih amerikih politikih i vojnih
krugova znao d a j e a me ri k a politika postizanja n u k le a rn e p r e
moi, nepogrjeive sp o s o b no s t i kojom bi A m e r i k a prva izvela
nuklearni udar na SSSR, zapoela dana 11. lipnja 1961., k a d aj e
tadanji ameriki ministar obrane Robert S. Mc Na ma ra izdao za
povijed u kojoj, i zmeu ostaloga, stoji:
"Glavni vojni cilj u sluaju nuk le ar no g rata... tr eba biti u n i
tenje neprijateljske p r o tu s n a ge ".
Ta "protusnaga", ka koj e nazvana u Pentagonu, znailaje u ni
tenje svih neprijateljskih n u k l e a rn i h raketa, i to prije njihova
lansiranja. U tome je razdoblju nastao i projekt P e n t a go n a zvan
"Obrana od balistikih raketa" (Ballistic Missile Defense, BMD),
ija je svrha bila osmisliti sustav kojim bi se "poistilo" i ono
malo ne la ns i r an ih sovjetskih raketa. Projekt BDM b i o j e glavni
projekt koji je Americi trebao omoguiti da prva izvede vjerodo
stojan nuklearni udar na Sovjetski Savez. A s po so b no s t da prva
izvede nuklearni udar bila je p r es u d a n i mbeni k, koji bi Sje
dinjenim A me r i k im D r av a ma osigurao ulogu j e d in o g vladara
svijeta, j e di ne svjetske velesile, koja e imati a p s o l u t n u mo i
vlast nad svim d r ug i m d r a v a m a . 1

1 M o r g a n , D a v i d R., "Bal l i st i c Mi s s i l e D e f e n s e in t h e c o n t e x t o f e v o l u t i o n of
US n u c l e a r pol i c y d u r i n g t h e p a s t f i f t y y e a r s " , ( P r o t u r a k e t n a o b r a n a u k o n t e k
stu evolucije a m e r i k e n u k l e a r n e p ol i t i ke t ij ekom p r o t e k li h p e d e s e t g o d i n a ) ,
T e s t i m o n y t o S t a n d i n g C o m m i t t e e on N a t i o n a l D e f e n s e ( S v j e d o e n j e p r e d
S t a l n i m o d b o r o m za n a c i o n a l n u s i g u r n o s t , Z a s t u p n i k i d o m K o n g r e s a SAD- a ,
O t t a w a , 19. o u j k a 1999. , n a c n d v o r k s . g n . a p c . o r g

92

STOLJEE RATA 2

Od 1962. do 1974. svijet je ivio u zabludi, tj. u iluziji da

Sjedinjene Ame ri ke Drave djeluju sukladno pravilima o "zaja
m e n o m u z aj a m n o m u n i t e nj u", i da su obje strane, i SSSR i
SAD, poslije Kubanske krize, dole do zakljuka d a j e nuklearni
rat "nezamisliv". Za amerikoga predsjednika Richarda Nixona,
njegova savjetnika za nacionalnu sigurnost Kissingera i monike
iz ameri koga v ojno-industrijskog kompl e ks a nuklearni rat nije
bio niti j est samo "zamisliv", nego su ga odluili i provesti, kako
bi osigurali n uk l e ar n u p r e mo . U sijenju 1974. godine, u j eku
afere Watergate, predsjednik Nixon potpisao je d o k ume nt nazvan
National Security Decision M e m o r a n d u m 242, skraeno NSDM242 (Odluka o nacionalnoj sigurnosti broj 242). Nacrt za taj d o
k u me n t napi sao je He nr y Kissinger, ovjek koji je tada vodio
ameriku vanjsku politiku, jer je istodobno bio i ministar vanjskih
poslova i Ni xonov savjetnik za nacionalnu sigurnost. Amer ika je
nakanila ii dokraja.2
No, t e hnol o ki pr obl emi za i zvoenje prvog n u k l e ar n o g n a
pada bili su golemi, ba kao i trokovi. Dva t e h n o l o k a izuma,
sve vee smanjenje nuk le ar ni h bojevih glava, st oj e o mogu il o
smjetanje s e d a mn a es t bojevih glava u j e d n u raketu, i golemo
poveanje tonosti pogaanja bojevih glava po mo u satelitskog
sustava Navstar, s mj et ena d u bo ko u svemiru - omoguili su
Sjedinjenim A me r i k im Dr a v am a pr imj enu takozvanog "unitavajueg udara proti vni ki h snaga" ( Count erforce kn o c k- ou t
hit), t j . na sovjetske rakete r a zmj e t en e na g o l emo m podruju,
u elinim silosima, p o d m o r n i c a m a i letjelicama.

Ibid. Vi dj et i j o N A T I O N A L S E C U R I T Y C O U N C I L I N S T I T U T I O N A L
FILES, P O L Ic r FOR PL4NNING THE EMPLOYMENT OF NUCLEAR WEAPONS
(I NSTITUCI JSKI DOSJEI VIJEA ZA N A C I O N A L N U S I G U R N O S T ,
POUTIKA Z4 PLANIRANJE UPORABE NUKLEARNOG ORUJA). 7. sijenja 74,
N S D M 2 4 2 na h t t p : / / 6 4 . 2 3 3 . 1 83. 1 0 4 /
s Ac h? q = c a c e : x H v c 7 4 x k o i : ni xon. a r c h i v e A
ins t i t ut i ona l / f i ndi ng a i d . p d f + N S D M 2 4 2 + h e n r y + l t i s s u i g e r + r o l e + m 8 m l = e n & c t = c l n k AA

93

F.

JVilliam Engdahl

Program "Prvi nuklearni udar" nije izumro s N i x o n o v om afe

rom Wa te rg at e. Poevi od kolovoza 1977., p r ed s j e d n i k J i m m y
arter izdao je niz p r eds j edni ki h smjernica (Presidential Direction, skraeno PD) , od PD18 do PD59, koje je izdao 1980.
Njima je zatraio projektiranje i proizvodnju p r ot u s a t el it s k o g
oruja ( Ant i-Sattelite W e a p o n s , ASAT) u svrhu unitavanja so
vjetskog sustava upozorenj a i s ma kn u e sovjetskog vodstva p o
mou raketa visoke preci znost i Pe rs h i n g II, te izvoenje prvog
nuk le ar no g udara kojim bi se unitilo gotovo sve sovjetsko n u k
learno oruje.
Konaan i p r es u d a n imbenik, koji bi tu politiku pret vori o u
stvarnost, i dalje j e bio najtei. Bio je to sustav p r o t u r a k e t n e
obrane kojim bi se unitilo svaku sovjetsku raketu koja bi nekim
sluajem pr eost al a i koja bi mogla biti l ansirana na amer ike ci
ljeve.
Godine 1972. sklopljen je Spor azum o antibalistikim raketa
ma (Anti-Ballistic Missile Treaty, ABM Treaty) izmeu SSSR-ai
SAD-a, kojim su utvrena stroga ogranienja istraivanja i razvoja
(Research and Devel opment , R&D) na podruju obrane od bali
stikih raketa, ali nije sprijeeno int enzi vno istraivanje takvih
sustava. Ameri ki pr ed sj e dn ik Ronald Reagan navijestio je to
svijetu u oujku 1983., kada je predloio projekt zvan Inicijativa
za s tr at e ku o b r a n u (Strategic Defense Ini t i at i ve) , tj. "Rat
zvijezda".
Kao bivi d i r e kt or Inicijative za strateku o br anu, pukovni k
Robert B owman izjavio je k a koj e prot uraket na obrana bila i kako
i u 2007. godini j e st "karika koja nedostaje za prvi nukl earni
napad". Visoki vojni i politiki krugovi nisu taj cilj ni na t r e n u
tak ispustili iz vida, unat o zavr et ku H la dn og a rata iz 1990.,
raspadu Sovjetskoga Saveza i stjecanju neovi snost i zemalja biv
eg Varavskoga pakta. M o n a w a s h i n g t o n s k a elita postala je
odlunija nego ikada uiniti sve kako bi dobila velik zgoditak domi naci j u nad svijetom p o s t i g n u t u p o m o u n u k l e a rn e p r e
moi.

94

STOLJEE R ATA 2

Rumsfeldov "Marshallov plan - tehnoloko oruje

s "krvavom otricom
Tijekom ma nd at a amerikoga predsjednika Ni xona Pentagon
je angairao j e d no g strunjaka iz trusta mozgova RAND", koji je
trebao postati najmoniji ovjek u amerikoj vojnoj politici u
povijesti A me r ik e , unato injenici daj e svijetu izvan Am e r ik e
ostao n e p oz n a t i da gotovo nikada nije davao intervjue te daje
uspjeno izbjegavao pokuaje prot i vni ka da ga istisnu. Taj o
vjek bio je A n d r e w Marshall, tvorac Revolucije vojnih s p o s o b
nosti.
Najbolja definicija projekta zvanog Revolucija u vojnim p o
slovima, tj. RMA, kako su ga u brzo poeli zvati u n u t a r krugova
Pent agona i trustova mozgova u amerikoj Vladi, bila je ona koju
je dao njezin tvorac iz krugova za planiranje u Pe nt agonu, t aj no
viti dr. A n d r e w Marshall, d i r ekt or Ur e da za istu procjenu pri
amerikome Mi ni st arst vu obrane.
Marshall je RMA definirao kao "veliku p r o mj e nu u prirodi
ratovanja p r o u z r o e n u inovacijama na podruju nove t e h n o l o
gije, koje, zajedno s g o le mi m p r o m j e n a m a u vojnoj doktrini te
o pe ra ti v ni m i organizacijskim p r oj ekt i ma, bitno mijenjaju ka
rakter i p ro ve db u vojnih operacija."
Marshall j e po m no go emu i z n im n a osoba. Go d i ne 2007.
imao je 85 g odi na i j e d i n s t v e n st at us a m er i k o g d r a v no g
slubenika izuzeta iz uobiajene pr oc edur e odlaska u mirovinu.
U krugovi ma koji se bave pi t anj i ma obr ane p o z n a t j e pod ime-

' Ibid.
1 R A N D ( R es ea rc h and D e v e l o p m e n t C o r p o r a t i o n ) , neprofit ni t rus t m o z
gova s p e c i j a l i z i r a n za g l o b a l n u p o l i t i k u , i z v o r n o o s n o v a n ra di p r u a n j a u s l u g a s
p o d r u j a i s t r a i v a n j a i a n a l i z a A m e r i k i m o r u a n i m s n a g a m a . K a s n i j e j e s voj u
d j e l a t n o s t z n a t n o p r o i r i o na p r u a n j e u s l u g a v l a d a m a d r u g i h z e m a l j a , p r i v a t
n i m z a k l a d a m a , m e u n a r o d n i m o r g a n i z a c i j a m a i p r i v a t n i m k o m p a n i j a m a . I ma
o k o 1.600 z a p o s l e n i h . Sj e d i t e m u j e u g r a d u S a n t a M o n i c a u Ka l i f or ni j i (gdje
i ma i svoj u v i s o k u k o l u ) , a p o d r u n i c e i m a i u A r l i n g t o n u , P i t t s b u r g h u , J acks o n u i N e w O r l e a n s u ( S A D ) te u C a m b r i d g u u Ve l i koj Br i t a ni j i , a 2 0 0 3 . o s n o
v a o j e i P o l i t i k i i n s t i t u t R A N D - K a t a r u g r a d u D o h a u K a t a r u . - n a p . ur.

F.

William Engdahl

n om "Yoda", to je aluzija na izmiljeni lik iz svemira, Rata

zvijezda, tajnovita i mui ava mal og stvora koji je bio "veliki
majstor" Re da Je di .
Toga Pent agonova Yodu predsjednik Richard N i x o n j e , 1973.
godine, prvo i menovao d i r ekt or om Ureda za istu procjenu (Of
fice o f Ne t A s s e s s m e n t ) , stoje vrlo vaan trust mozgova un u t a r
Pe nt agona. Od tada gaje svaki ameriki predsj edni k p o n o v n o
i menovao na istu dunost. T u j e ast dulje od njega uivao samo
pokojni di rekt or FBI-aJ. Edgar Hoover.
K a d a j e Rumsfeld bio mi ni st ar obrane, Marshall je b i o je di n i
d u nos ni k Pe nt a gona koji je ondje radio od samoga poetka Hla
dnoga rata, od 1949. P r v o j e bio strateg za n u k l e ar n a pitanja u
korporaciji R AND, a zatim, od 1973. godine, dravni slubenik
Pentagona.
Kao velikog strunjaka za n u k l e a r n a pitanja u korporaciji
R AND, Henr y Kissinger doveo g a j e u Vijee za n a ci on a ln u si
gur nos t , iji je p r ed s j ed ni k bio sam Kissinger. Tada g a j e p r e
dsjednik N ixon, po pr epor uci Kissingera, i menovao d i r ekt or om
Pe n ta g on o va U r e d a za istu procjenu.
"Ondje j e j o od tada, u na to nastojanju nekih mi ni st ar a
vanjskih pos l ova da ga se otarase. Njegov ured, iji naziv zvui
vrlo bezazl eno, izrauje stanja, procjenu regi onal ne i svjetske
vojne r avnot e e te utvruje d u g o r o n a kretanja i o p a sn o s t i",
pie u jednoj reportai lista New York Times iz 2001. godine.
Pr ema n avodi ma Timesa, Marshall je stajao iza nekih kljunih
st r at eki h o dl uka iz v r e m e n a m a n da t a pr edsj edni ka Reagana:
"Njegova strategija za dugotrajan nuklearni rat - temeljen na
modernizaciji oruja, zatiti dravnih d u n os n i k a u sluaju p r
vog nuk le ar no g udara i prve inaice "Rata zvijezda", uinkovito
j e doveo sovjetski ratni stroj na prosjaki tap. Zagovarao je o p
skrbljivanje afganistanskih boraca (u ratu protiv Sovjetskoga Sav e z a - n a p . prev.) visoko u i nkovi t i m r ake ta ma Stinger.
"Pobornici ga nazivaju i kon o k la st om i delfskim p r o ro k o m , a
oni koji ga ne vole zovu ga p a r a n o i n o m os obom ili j o gorim
imenima. No nitko ga nije nikada nazvao dosadni m. N a j e d n o m
96

STOLJEE RATA 2

seminaru o ratu b udunos t i , koji je sam organizirao, na s a mom

j e poetku p ro mr ml ja o nekol i ko rijei, a p o t o m je sjeo, zaut i o,
te p o d i g n ut i h obrva i sklopljenih r uka sjedio cijela dva dana.
Pr ogovor ioj e na s a mo m e kraju seminara. R e k a o j e da bi, ka da je
rije o b ud u no s t i, bilo bolje pogrijeiti zbog n e m a t o v i t o s t i .
N a k o n to sam sve to doivio, bolje r azumi j em zato ga zovu
p en ta g on s k i m Y o d o m . 45
Andrevv Marshall bio je lan organizacije o s n ov a ne prije g o
tovo 50 godina, u saveznoj dravi Kaliforniji - Inst i t ut a R A N D u
Santa Monici. Zadaa toga i nst i t ut a bilaje, p r e ma rijeima njezi
na lana po imenu H e r m an Khan, "osmisliti nezamislivo". D r u
gim rijeima, igrali su se rat ni h igara i osmiljali zast rauj ue
scenarije.
Kao e konomi s t koji je di pl omu stekao na Sveuilitu Chicago,
Marshall j e 1949. godine dobio posao u tada novoosnovanoj kor
poraciji RAND, pri A m e r i k o me r a t no m zrakoplovstvu. Radio je
s n uk l e a rn i m strunjacima p o p u t H e r m a n a Kha na i Alberta
W oh l s t e t te r a i bio jedan od prvih luonoa neokonzervat i vni h
jastrebova iz vlade predsjednika Busha. Do k j e radio u RAND- u, s
jo nekoliko kolega odigrao je vanu ali skrivenu ulogu tijekom
predsjednikih izbora iz 1960. godine, kada su, kao savjetnici Johnu F. Kennedyju, izmislih nepostojei "raketni jaz", kojim se
Kennedy posluio kako bi porazio pro tu k an di d at a N i x o n a . !
Godine 1968. Andrevv Marshall zamijenio je Jamesa Schlesingera na mjestu direktora za strateke studije pri RAND-u. Njegov
rad na okviru strukturiranja i davanja smjernica R AND- ovu p r o
gramu Stratekih studija rezultirao je njegovim izvjeem pod
naslovom "Dugorono nadmet anj e sa Sovjetima: okvir za st rat e
ku analizu" ("Long Term C o mp e t i t i o n with the Soviets: A Framewor k for Strategic Analysis"), objavljenim 1972. godine.

4 D e r D e r i a n , J a m e s , " T h e I l l u s i o n o f a G r a n d S t r a t e g y " (Iluzi ja v e l i a n s t v e

ne s t r a t e g i j e ) . New York Times, 25. s vi bnj a 2 0 0 1 .
5 Si l v e r s t e i n , Ken, " T h e M a n f r o m O N A " , The Nation, 25. l i s t o p a d a 1999.

97

F.

IVilliam Engdahl

J e d a n j e analitiar to opisao ovako: "Od o s a m d e s e t i h godina

prologa stoljea gospodin Marshallje promicatelj zamisli nazvane
RMA ili "Revolucija u vojnim poslovima", kojuje prvi put 1982.
g odi ne po st a vi o tadanji zapo v je dn i k sovjetskog z d ru e no g
stoera, maral Nikolaj Ogarkov. Openi t o govorei, RMA dri
da tehnol oki n a p r e d a k mijenja samu narav k o n v en c i on a l no g
ratovanja. Umj es t o rata i z me u k o p n e n i h snaga, novi k o n v e n
cionalni rat vodit e se gotovo kao nuklearni rat, kojim e upravlja
ti strateka obrana i raunala, koja e s udaljenih poloaja usmj e
ravati projektile na neprijatelja.
Bojinica, kako se to nekada zvalo, vie nee postojati. Prema
rjeniku Revolucije u vojnim poslovima, rat e se voditi p o
mou pijunskih satelita i d a l e k o m e t n i h raketa, p o m o u rau
nalnih virusa, koji e onesposobljavati neprijateljske ofenzivne i
defenzivne sustave, te p o mo u "vieslojnog" o b r a m b e n o g su
stava koji bi Sjedinjene Ameri ke Drave uinio neprobojnima".*
Vei dio posljednjega desetljea 20. stoljea, tijekom m a n
data predsj ednika Cl i nt ona, Marshal l i njegovi tienici na raz
nim su mj est i ma amili u birokratskoj zabiti. M a r s h a l l j e vodio
seminare na Visokoj koli Ratne mornarice (Naval War College)
na R h o d e Islandu. Nije tada bilo ni t e hn o l o k o g n a pr e t k a ni
politike klime koja bi projekt RMA uinila provedivim.
Po tom je Bush, tijekom p r ed i zb o rn e kampanje, obeao "t re
nu ta n o sveo b uh v a tn o preispitivanje nae vojske". Samo n e k o
liko tjedana poslije Bushova dolaska na vlast, njegov novi m i n i
star obrane Dona ld Rumsf el d izdao je upravo takvu zapovijed i
njezinu p r ov e db u povjerio svome starom pajdau Andrevvu
Marshallu.
M a r s h a l l j e pozn av ao i Ru m s f el da i Cheneyja, budui da su
o s a m d e s e t i h i p o et k o m dev ed e se ti h godina obojica bili m i n i
stri obrane. I m a o j e golem utjecaj na njihovo vienje m o d e r no g
naina ratovanja i u p or ab e vojne sile.

Lafferty, E l a i n e , " M i s s i l e D e f e n s e is a b o u t m o n e y a n d it' s h e r e to st ay"

( R a k e t n a o b r a n a z na i n o v a c i o n a n e e n e s t a t i ) , Irish Times, 25. s r p n j a 2 0 0 1 .

98

STOLJEE RATA 2

Marshallovi "Jedijevi ratnici"

Me u najvanijim M a rs h al lo v i m tienicima, osim p o t p r e
dsjednika Dicka Cheneyja i mi ni st ra obrane D on a l da Rumsfelda, bio je i zamjenik mi ni s t r a obr ane Paul Wolfovitz. Neki su u
W a s h i n g t o n u Marshal l a drali n e ok o n z er v at iv ce m, no prije bi
se moglo rei da on predstavlja vojnu frakciju ame ri k o g a vladajueg ustroja. Ona je bila p o tp o ra oblikovanju neokonzervat i vnih ratnih jastrebova u moan lobi u nu t ar amerikoga politikog
ustroja u vrijeme poslije izraelskoga rata iz 1967. godine, kadaj e
Pentagon r eprogrami rao svoje strateke odnose s izraelskim voj
nim snagama.
Cj el okupna strategija p r e ds j e dn ik a Busha p o t e k l a j e od vr
sto p ovezane mree Marshallovih tienika, koje su njegovi kri
tiari nazvali "Jedijevim rat ni ci ma". Pomniji pogl ed na imena
glavnih tienika koji su tijekom toga desetljea u Pe n t a g o n u
radili pod Mar sh al lo vi m okriljem, b i lo j e otkrivenje. Bili su tu,
svi odreda, tvorci katastrofalne ratne strategije Bushove vlade u
Iraku, zvane Operacija oka i strahopotovanja (Operation Shock
and Awe).
Me u Ma rs ha ll ovi m tienicima, tj. "Jedijevim ratnicima",
bili su:

Donald Rumsfeld
Marshallov efiz 1977., ka da je Rumsfeld bio ministar obrane
u vladi p r e d s j e d n i k a G e r a l d a F o r d a , i od 2 0 0 1. pa sve do s t u d e
noga 2006., ka da je Rumsfeld, zbog kraha u Iraku, bio p r i mo r an
otii u mirovinu kao "pos rnul a osoba".
Donald Rumsfeld u p o e tk u j e bio tradicionalan ratni jastreb,
koji se u neokonzer vat i vca preobrat i o nakon t oj e iziao iz Vla
de, o s a m de s e t i h godina prologa stoljea. Bi oj e lan utjecajnog
Projekta za novo amer iko stoljee (PNAC-a), pr i pa dn i k t r us t a
mozgova u amerikoj Vladi, koji je j o 1998., tri godine prije
dogaaja od 11. rujna 2 0 0 1 . , u O t v o r e n o m p i s m u a me ri k om

F.

IVilliam EngdaM

predsjedniku Clintonu tono naznaio politiku promjene reima

protiv Sadama Huseina.
R u m s f e l d j e bio vrsto povezan s Obavjetajnom zajednicom
(Intelligence C o m m u n i t y ) i s A t l a n t sk i m i n s t i t ut o m, a b i oj e i
lan Bilderberke skupine. Financijski je pomagao neokonzervativni trust mozgova zvan Cent ar za si gurnosnu politiku. Kadaje,
zbog kraha politike u Iraku, u s t u d e n o m e 2006. bio prisiljen dati
ostavku, mnogi su analitiari u medi j i ma o njemu pisali kao o
najgorem m i ni s t r u o br an e u povijesti Sjedinjenih Amer iki h
Drava. Bi oj e savjetnik ameri kom predsjedniku Richardu Nixonu u prosi ncu 1970. godine i lan Predsjednikova kabineta 1971.
i 1972. godine. U veljai 1973. iz W a s h i n g t o n a j e otiao u Bruxelles, na du n os t amerikog veleposlanika u Sjevernoatlantskome savezu ( NA TO -u ) . Bio j e stalni p r ed s t a vn i k Sjedinjenih
A m e r i k ih Drava u Sj e ve r no a tl a nt s k o m e vijeu ( No rt h A t l a n
tic Council) i u O db o r u za planiranje obr ane (Defense Pl anni ng
Co mm i tt e e) te u Skupini za nukl ear no planiranje (Nuclear Plan
ning Gr oup).
U kolovozu 1974. pozvali su ga natrag u W a s h i n g t o n , na
d u n os t prijelaznog predsjedavajueg n o vo me a m e r i k o m p r e
dsjedniku Geraldu R. Fordu. Bi oj e osoba od Fordova povjerenja
jo od zajednikih dana u Z a s t u p n i k o m e d o mu a mer ikoga
Kongresa, gdje je Ford bio voa pa rl a me n ta rn e manjine. Za For
dova mandat a, pr vo j e post ao naelnik Stoera (1974. i 1975.), a
p o t o m (od 1975. do 1977.) trinaesti ministar obrane Sjedinjenih
Amerikih Drava.
Tijekom toga razdoblja nadzi rao je pr eo br az bu vojske u d r a
govoljnu vojsku. Kao mi n is t ar obrane nastojao je zaustaviti p o
stupno smanjivanje pr orauna za vojsku i izgraditi amerike stra
teke i k onvenci onal ne snage. Tvrdio je, uz Team B, da trendovi
u uspor edbi ameri ke i sovjetske vojne sile ve 15 do 20 godina
ne idu u prilog Sjedinjenim A me r i k im D r av a ma te da e, n a
stave li se,"rezultirati b i tnom nestabilnosti u svijetu". S dunosti
u amerikoj Vladi o t i a o j e k a d a j e na izborima iz 1976. godine
pobijedio k andi dat D e m o k r a t s k e stranke Ji mmy arter.
100

STOLJEE R ATA 2

Prije povratka u W a s h i n g t o n , 2 0 0 1. godine, osnovao je p r i

vatnu tvrtku, preko k o j e j e radio kao generalni d i r ekt or far ma
ceutske kompani j e G. D. Searle iz Chicaga, proizvoaa kontroverznog umjetnog zaslaivaa Aspar tame. Kompaniju Searle p r o
dao je kompaniji M o n s a n t o i na t ome je p os l o v no m pot e zu p o
stao multimilijuna. Bioje i predsjednik kompanije Gilead Scien
ces, koja ima sjedite u Kaliforniji i koja je nositelj ekskluzivnih
prava na p at e nt cjepiva protiv ptije gripe zvanog Tamiflu. Kao
ministar obrane, u sasvim oitom sukobu interesa, za Pent agon
je naruio goleme koliine Tamiflua, kako bi pr ip a dn i ke A m e
rikoga rat nog z rakopl ovst va zatitio "od mo g u e ptije gripe,
iako to cjepivo, t o j e on dobr o znao, nije imalo nikakva uinka
protiv virusa H 5 N 1."'

Dick Cheney
Osoba koju mnogi u nu t a r amerike Vlade dre krojaem Bushove politike, kao najmoniji p o t p r ed s j e dn i k u povijesti Sje
dinjenih A m er i k i h Drava, o k up io je vlastito Vijee za na ci o
nalnu sigurnost, neo vi s n o o p r e d s j e d ni k om e Vijeu za na ci o
nalnu sigurnost. U po et ku je radio s A n d r e w o m Marshal l om.
T a d aj e postao mi n is t ar obr ane u vladi pr edsjednika Georgea H.
W. Busha, 1989. godine, n e p o s r e d n o prije prvoga ame ri ko g a
napada na Irak iz 1991. godine. Iako j e na dunost i p o t p r e d s j e d
nika, neki u n u t a r a me ri ke Vlade dre ga m n o g o mo ni j i m od
predsjednika, koji se, navodno, u svim glavnim pitanjima oslanja
n a C h e n ev j e ve savjete, kako bi k o m p e n zi r a o ne dos t a ta k vlastita
iskustva i poznavanja vanjske politike.
Kao p o t p r e ds j e d ni k , od 2 0 0 1. godine, C h en e yj e :
tijekom ma nd a ta predsjednika Georga W. Busha, u r az do
blju od 200 1. do 2004., p o d u p i r a o svoga bivega m e n t o r a

E n g d a h l , F. W i l l i a m ,

" Bi r d Flu: A C o r p o r a t e B o n a n z a for t h e B i o t e c h

I n u s t r y T a mi f l u , V i s t i d e a n d t h e P a n t a g o n A g e n d a " (Pt i j a g r i p a - raj za f a r m a

c e u t s k u i n d u s t r i j u , p r o i z v o a e T a m i f l u a , V i s t i d e a i p l a n P e n t a g o n a ) , Global
Research, 6. s t u d e n o g a 2 0 0 5 . , na w w w . g l o b a l r e s e a r c h . c a

101

F.

IVilliam Engdahl

Donal da Rumsf el da kao kandidata za mi ni st ra obrane;

potom je, unato est okom protivljenju ministra za vanjske
poslove Colina L. Povvella, ustrajao na postavljanju Paula
Wolfowitza na poloaj broj dva u Pent agonu;
nadalje, opet unato Povvellovu protivljenju, insistirao na
tome da neokonzervativni unilateralistJohn Bolton, tada
nji p o tp re ds j e dn ik Ame ri k og a p o du z et n i ko g i nstituta
(AEI-a), p os t a n e p o m o n i k mi ni s t r a vanjskih poslova
zaduen za kontrolu naoruanja i m e u n a r o d n u sigurnost;
nav od no je bio kljuna p o t p o r a k o n t r o v e r z n o m i n e u
spjelom ime no v an j u go s p od in a Boltona v e le po s l a ni ko m
pri Uj edi nj eni m nar odi ma.
Osim svega navedenoga, C h e ne y je , navodno, odigrao klju
nu ulogu u imenovanj u jo j e d n o g a k o n tr o ve r zn o g n e okonzer vativca, Elliotta A b r am s a , na elo Ureda za Bliski istok u Vijeu
za naci onal nu sigurnost. Glavni Cheneyjev p om o ni k, Lewis
"Scooter" Libby, o p t u e n j e i, p r e su d o m Vrhovnoga suda, o s u
en zbog toga to je p rot uz ak on i to tisku odao identitet tajne agen
tice CIA-e na visokoj obavjetajnoj d u nos t i , Valerie Plame.
C h e n e y j e , n avodno, uvjerio Libbija da e mu p r eds j edni k dati
oprost ako se lati maa. N a v o d n o je Cheney bio taj koji je n e p o
sredno prije rata u Iraku nekol i ko puta posjetio sjedite CIA-e,
to se dralo p r i t i s k o m na analitiare CIA-e, da to vie ocrne
n a vo d nu p o ve za no st Sadama H us e in a s A1 Kai dom i s orujem
za m a s o v n o unitenje.
Osim toga, s v i m j e silama p o du p ir a o osnivanje Ureda za p o
sebne planove (Office ofSpeci al Plans, OSP) u P e n t a go n u , u
vrijeme k a da je Rumsfeld bio mi ni s t ar obrane, te di rekt ora toga
ureda, zamj eni ka mi ni st ra obr ane i mi l i t an t no g n e okonzer vat i vca Douga Feilha. Feith je 1981. bio o pt uen za odavanje Pentagonovi h tajnih p o d a ta k a Izraelu. Bivi di rekt or obavjetajne
slube Vijea za nacionalnu sigurnost Vincent Cannistaro optuio
je Fai t ha i, u oujku 1982., zatraio da on smjesta o d s t u p i iz
102

STOLJEE RA TA 2

Vijea za nacionalnu sigurnost. Uinio je to zato to vie nije bio

pod o ba n za rad u obavjetajnoj slubi, nakon to gaje FBI o s u
mnjiio za odavanje vrlo tajnih materijala slubenicima u izraelskome veleposlanstvu, koje, pr e ma pisanju l o n do n s k o g a lista
Guardian*, nije bilo ovl at eno posjedovati te materijale.
Od r uj na 2002. do lipnja 2003. Feith je bio na elu kontroverznog Ureda za p os e bn e planove pri Pent agonu. Taj danas n e p o
stojei ured za prikupljanje obavjetajnih podataka bio je opt uen
d a j e m a ni pu li r ao obavjetajnim p o d a t ci ma kako bi fabricirao
razloge za ame ri ku invaziju n a l r a k iz 20 0 3 . godine. P r e m a p i
sanju Guardiana, "ta desniarska obavjetajna mrea osno va na je
u W a s h i n g t o n u sa s vr hom da one mo gu i poteze CIA-e i osigura
izliku za svrgavanje Sadama Hu s e in a silom.
P r e m a rijeima nekadanje Fei t hove zamjenice, pot pukovni ce Karen Kwi at kowske, Ured za p o se bn e planove bio je "p r op a
ga ndna radionica" i o n a j e o s o b no "bila svjedok kako su nositelji
n eo konzer vat i vnog p r og r ama u nu t ar Ur ed a za po se bn e planove
uzurpirali odmj e re ne i p o z o rn o sroene procjene i kako su o b u
stavljanjem i izvrtanjem analiza obavjetajnih sluba Kongresu i
U re du pr edsj edni ka dostavljali neistine". U j e d n o m sl ubenom
izvjeu o radu Feithova Ureda za p os ebne planove, senator Carl
Levin izrijekom je naveo Fei t ha kao os obu koja je Bijeloj kui
dostavila veliku koliinu informacija o navodnoj suradnji Iraka i
A1 Kaide, koje su se poslije amer ike okupacije Iraka pokazale
lanima.
Kao i ostali tienici A n d r e w a Marshalla, tj. "Jedijevi ratnici",
i Cheney je bio j e da n od osnivaa Projekta za novo amer iko
stoljee i z a g ov a ra o je svrgavanje vlasti u Iraku m n o g o prije n e
goli je p os t a o potpr edsj edni k.

B o r g e r , J u l i a n , " T h e S p i e s W h o P u s h e d for W a r "

p r i t i s a k za u l a z a k u r a t ) , The Guardian, L o n d o n ,

( pi j uni koj i su pr a vi l i

17. s r p n j a 2 0 0 3 .

9 Ibid.

103

F.

IVilliam Engdahl

Zcdmay Khalilzad
Jo j e da n od "Jedijevih ratnika" u konjunici A n d r e w a Marshalla bio je Zalmay Khalilzad. Roen u Afganistanu, naturalizi
rani ameriki dravljanin, u vladi Busha i Cheneyja bioje 2000.
godine na elu s kupi ne z ad u e ne za pitanja tranzicije, a p o t om
je postao savjetnik mi ni s t r a obrane Rumsfelda. I on je bio lan
Projekta za novo a me ri ko stoljee (PNAC-a) i j e d a n od p o t p i
snika p isma to su ga, 26. sijenja 1998., lanovi toga projekta
uputili pr eds j edni ku Cl i nt onu, u kojemu ga potiu na rat protiv
Sadama H u s ei n a i na pr omj e nu reima u Iraku.
U rujnu 2004. Khalilzada su optuili da pokuava utjecati na
predstojee predsj edni ke izbore u Afganistanu. List Los Angeles
Times o t o me j e napisao: "Nekoliko afganistanskih predsjednikih
kandi dat a. .. tvrdi da ameriki veleposlanik i njegovi pomoni ci
potajno prave pritisak kako bi osigurali pobjedu pro a me ri ko ga
kandidata, pr edsj edni ka Ha mi da Karzaija". Kandi dat M o h a m ed
Mo ha ki k rekao je k a k o j e Khalilzad od njega i ostalih kandi dat a
traio da se p ovuku iz kampanje: "Isto to ine sa svim ost al i m
kan di da ti ma . To je razlog zbog kojega svi misle kako nije samo
Khalilzad takav, nego daje takva i cijela amerika Vlada. Svi oni
ele Karzaija, i ovi su izbori samo predstava."
Khalilzad je dobio nad ima k "kraljevski namjesnik", zbog toga
s t o j e njegov utjecaj na a fgani st ansku Vladu neke Afgani st ance
podsjeao na r azdoblje britanskoga kolonijalizma. Los Angeles Ti
mes na pi sa oj e: "I izaslanici na sjednicama, koji su 2002. godine
izabrali Karzaija za p r i v r e me n og pr edsjednika i potvrdili novi
afganistanski Ustav, optuili su veleposlanika za upletanje, ak i
za potplaivanje izaslanika kako bi glasovali za Karzaija".10
K h a l i l z a d , t i e n i k p o t p r e d s j e d n i k a Di c ka C h e n e y a i
zamjenika ministra obrane Paula D. Wolfowitza, jo davno prije

10
W a t s o n , Pa ul , " US H a n d S e e n i n A f g h a n i s t a n E l e c t i o n " (Vi dj i v utjecaj
a m e r i k e r u k e na i z b o r e u A f g a n i s t a n u ) , Los Angeles Times, 23 . r u j n a 2 0 0 4 ,

104

STOLJEE RATA 2

negoli je G e o r g e W . Bush st upio na mjesto pr edsj edni ka bio je

vii di rekt or u p re ds j ed ni k o me Vijeu za naci onal nu sigurnost
u vrijeme m a n da t a mini st ri ce Condi Rie, tijekom prvih godina
prvoga ma nd at a gospodina Busha.
Uloga Za lma ya Khalilzada u dvije vlade p r eds j e dni ka Georgea W. Busha odvela g a j e u sredite najveih rat ni h podruja.
Khalilzad je 10. oujka 2005. i me nova n a me ri k im v e le pos l a
ni kom u Iraku. Na t ome j e mjestu zamijenio J ohna N e g r o po n tea. Ostala d ipl omat ska mjesta na kojimaje bio (otkako je 1984.
godine p os t a o ameriki dravljanin) bila su mjesto ameri kog
veleposlanika uAf gani st anu (od 2003. do 2005.) i posebnog iza
slanika amerikog predsjednika i veleposlanika u Largeu za "slo
bodne Iraane", 2002. godine, te p o se bnog amerikog izaslanika
uAfg an is t an u, 2001. godine.
Prije t o g a j e radio kao posebni savjetnik u naftnoj kompaniji
Unocal Oil Co. iz Kalifornije, g dj e je pos r ed ov ao u o d n o s i m a s
afg a ni s t a ns k om t a l ib a ns k o m vladom, koj aj e, kako je Khalilzad
tvrdio svojim kol egama u W a s h i n g t o n u , zasluivala ameri ku
potporu. D o k j e radio za kompaniju Unocal, kojaje tada p o k u a
vala izgraditi plinovod preko Af gani s t ana vrijedan milijarde d o
lara, suraivao je s j e d n i m prijateljem iz Af ga ni s t a na po ime nu
Karzai, kojega su njegovi (Khalilzadovi) prijatelji iz W as h i n g t o na, slijedom Khalilzadove p r ep o r u ke , postavili za p r eds j e dni ka
Afganistana. Khalilzad je bio i lan s kupi ne k o j a j e utemeljila
Projekt za novo ameri ko stoljee te pot pi sni k njihova zahtijeva
iz 1998. godine za svrgnue Sadama H u s ei n a p o m o u sile.

Richard Perle
U w a sh i n g to n sk i m krugovima, zbog njegova tajnovita naina
rada, zovu ga "Knez tame". I o n j e j e d a n od utjecajnih Marshal lovih tienika. R a d i o j e kao savjetnik za politiku u P e n t a g o n u
(s t e je dunos t i ods t upi o u veljai 2004. godi ne), kao savjetnik
za politiku u izraelskoj stranci Likud, kao di re kt or za medije u
105

F.

WiUiam Engahl

kompaniji Conrada Blacka Hollinger Group, kojaje vlasnik novina/m/sa/em Post (u kojemu je Perle bio lan Up ravnoga odbora),
kao strunjak raznih t rust ova moz go va i estok pr is t a a rata u
Iraku. B io j e i j e d a n od p os eb ni h gostiju na n e d a v n o m sastanku
tajne Bi l derberke skupine, to je pokazatelj njegova utjecaja
unut ar atlantskoga ustroja.
Radio je u A m e r i k o m p o d u z e t n i k o m inst i t ut u i u Projektu
za novo amer iko stoljee. I j e d n a i druga organizacija bile su
istaknuti tvorci Bushove vanjske politike, a djelovale su iz poza
dine i imale p o s e ba n utjecaj u poticaju ameri koga n a pa d a na
Irak.
J e d n o m j e p ri g o d o m bio op t u en daje utjecajan agent Izr ae
la. O njemu se pisalo d a j e , dok je radio za se na to r a Henryja
"Scoopa" Jacksona, zagovorni ka j aanja or uani h snaga, u j e d
nom "telefonskom razgovoru koji je FBI snimio 1970. godine, s
j e d n o m o so b om iz izraelskoga veleposlanstva razgovarao o vrlo
tajnim podatcima". Godine 1983., nakon stoje stupio na dunost
u P e n t a g o n u , u vrijeme m a n d a t a predsj edni ka Reagana, naao
se pod paljbom zato to j e od j e d n e izraelske k ompa ni j e za
proizvodnju oruja dobio 50.000 dolara. Perle je na to odgovorio
k a k oj e taj novac dobio z a p o s a o lobiranja u W a s h i n g t o n u koji je
obavio prije pr eu zi ma nj a dunos t i u amerikoj Vladi.
Pr em a j ed n om izvjeu Associated Pressa od 24. prosinca 1985.
godine, u vrijeme kada je jo uvijek bio d u nos ni k Mi ni st arst va
obranu u Reaganovoj vladi, napao g a j e Jeremiah Dent on, tadanji
senator r epublikanac iz savezne drave Al abame, zato stoje Step he n a D. Bryena postavio na mjesto pomo ni ka u Pen t ag o nu . U
j e d n o m izvjeu LeejaByrda, koj ej e e-mailom poslao John Sugg
lohnD ugg (nj aol. c om V D e n t o n j e optuio Bryena. Nakon stoje oti
ao s radnoga mjesta u utjecajnom A m e ri ko m odboru za javna
pitanja Izraela (American Israel Public Affairs C o m m i t t e e , AIPAC), bioje prisiljen odstupiti i s poloaja u Senat skome odboru
za vanjsku politiku (Senate Foreign Relations C o mmi t t e e) , nakon
to je p ro v ed en a istraga o njegovu pokuaju prikupljanja infor-

106

STOLJEE RATA

macija za izraelsku Vladu. U izvjeu Associated Pressa stoji kako

je federalno dravno tuiteljstvo povuklo tu opt uni cu i k a k o j e
Perle branio Bryenov i nt egr it et . "
B i o j e blisko povezan s bivim z amj en i ko m mi ni st ra obr ane
Paulom D. Wolfowitzem, neokonzervati vcem i p o b or ni ko m rata
protiv Iraka, koji je s toga poloaja otiao na mjesto d i re kt or a
Svjetske banke. B i o j e estok p o b o rn i k Izraela i pr ot i vni k Saudijske Arabije. Bio je lan Savjetodavnog o dbor a idovs kog i n
stituta za n a ci on al nu s i gur nos t Qewish I n s t i t u t e for Nat i onal
Security Affairs, JINSA).

Paul D. Wolfowitz
K a o j o j e d a n tienik Andrevva Marshalla, W o l f o w i t z j e r a
dio s njim u Pe nt a gonu radio od 1989. do 1992. godine, u vrijeme
d o k j e mi ni st ar obrane bio Cheney. Wol fowi t za su drali j ed n i m
od najistaknutijih n eo ko nzer vat i vaca, koji je bio najvie sklon
ratnoj opciji. On je glavni aut or t a koz va ne " Wol fowi t zove d o k
trine", p oznat e i pod nazi vom Bus hova doktrina.
Wol fowi t z je bio d u n o s n i k u vl adama nekoliko p r e d s j e d
nika. B i o j e vojni analitiar za m a n d a t a pr eds j edni ka Ro na ld a
Reagana, prvo na mjestu di r ekt or a Odjela za planiranje politike
u Mi ni st ar st vu vanjskih poslova, a zat i m na mjestu p o m o ni k a
mi ni s t r a vanjskih poslova za pitanja istone Azije i Pacifika, od
1982. do 1986. godine, kada je i m e n ov a n v e le po s l a ni k o m u I n
doneziji. Za vrijeme m a n da t a Georgea Her ber ta Wa l ke r a Busha
Wo lf ow it z j e obavljao d u n o s t z a mj e n i k a m i n i s t r a o b r an e
z adu ena za vojnu politiku.
Od 1977. do 1980. bio je di r ekt or Odjela za planiranje pol i
tike pri Mi ni s t a rs t v u vanjskih poslova, tijekom m a n d a t a p r e
dsjednika Jimmyja artera, a zatim zamj eni k p o m o n i k a mini- 1

11

Vest, J as on,

" T u r k e y , I s r a e l a n d t h e US"

( T u r s k a , I zr ael i S A D ) , The

Nation, 23. k o l o v o z a 2002,

107

F.

IVilliam Engdahl

stra obrane. Od 1973. do 1977. b i o j e na raznim pol oaj i ma u

Amerikoj agenciji za kontrolu naoruanj a i za razoruanje (US
Ar ms Control and D i s a r m a m e n t Agency). Jedna od tih dunosti
bilo je i mjesto p o s e b n o g p o m o n i k a di r ekt or a za p r egovor e o
Spor azumu o ogranienju stratekog naoruanja (Strategic Ar ms
L imi t a ti on Talks, SALT). Z n a k o v i t a j e injenica stoje od 1970.
do 1972. predavao na Odsjeku za politike znanos t i Sveuilita
Yale, gdje mu je j e d a n od s t u d e n at a bio Lewis "Scooter" Libby,
koji e postati dugogodinji politiki suradnik Wol fowi t za i vr
sto povezana bratstva neokonzervativaca okupljena oko A nd re wa
Marshalla, Rumsf el da i Cheneyja.
Kao dugogodinji lan Projekta za novo ame ri ko stoljee,
Wolfowitz je bio p o t p i s n i k PNAC- ov a pi sma od 26. sijenja
u p u e na p r ed sj ed n ik u Cl i nt onu, u kojemu se zahtijevalo u k
lanjanje Sadama Hus e in a . Po p u t Ri charda Perlea, Wolfowitz,
k o j e g aj e ameriki p r ed s j ed ni k Bush 2005. i m e n o v a o d i r e k t o
rom Svjetske banke, unato t ome to nije imao nikakva b a n ka r
skog iskustva, bi oj e meu biranim sudionicima sastanka Bilderberke skupine odranog 2000. godine.
Bivi kolega A n d r e wa Marshalla iz korporacije R A N D Albert
Wohlstetter, prijatelj i akademski kolega Wolfowitzova oaj acoba Wolfowitza, r adi oj e do 1962. godine za korporaciju R AND, a
1964. zaposlio se na Sveuilitu Chicago. O n d j e j e susreo s t u
dent a po i m e n u Paul Wolfowitz. Njega su privukli W o h l s t e t t e rov intelekt i t e m p e r a m e n t p a j e poeo raditi pod njegovim n a
dzorom.
W o l f ow i t z j e nastavio ondje gdjeje W o h l s t e t t e r stao. D o k j e
Wo hl st et te r upozoravao na n u n os t pri prema protiv Rusije koja
se iznova naoruava i Kine koja se naoruava nuklearnim orujem,
Wol fovitzje imao na umu treu dimenziju na kojoj bi se razvija
la n uk l ea rn a strategija - irenje n uk l ea rn og oruja.
U svojoj disertaciji o irenju n u k le a rn o g oruja na Bliskom
istoku, Wol fowi t zj e napisao da Sjedinjene Amerike Drave "tre
baju gledati malo ire od branjenja t radi ci onal ni h saveznika od
108

STOLJEE RATA 2

k omu ni s t i koga bloka" i da podruja "s p r i r od n i m b ogat s t vi ma

vitalnim za ameriko g o spoda rs t vo trebaju j e dn a ko tako biti dio
u ku pnoga plana strateke obrane". Time j e mislio na bogata na
lazita nafte u a ra ps ki m z eml ja ma i u Iraku. T a k o e r j e napisao
kako "se svakoga tko ima m o g u n o s t ugroziti ta podruja mora
shvatiti ozbiljno". P o t p u n o u stilu W o h l s t e t t e r a , W o l f o w i t z j e
ustvrdio da e "ak i nagovjetaj o postojanju n u k l ea rn o g oruja
na Bliskom istoku biti razlog najozbiljnije zabrinutosti".
G od i n e 1969., u j e k u r a sp r av e o p r o t u r a k e t n o j o b r an i ,
W o h l s t e t t e r je pozvao Wol fowi t za i Richarda Perlea, j o j e d n o g
tienika, da mu p o m o g n u u prikupljanju podat aka po t r eb ni h za
voenje sustavne kampanj e za ouvanje p r o t u r a k e t n e obrane
(ABM-a). Radili su u uredu s enat or a Henryja " S co o p a "J ac ks ona, z as t upni ka D e m o kr a ts k e stranke iz savezne drave Wa sh in gton i ratnog j as t r eba, gdje su organizirali intervjue i napravili
nacrt izvjea.
Zatim su ta dvojica ml adi h W o hl s t e t t e r ov i h poma ga a otila
u w a s h i n g t o n s k u pol i t i ku. W o l f o w i t z j e poeo kao mlai
dunosni k u Odjelu za Bliski istok pri Ministarstvu obrane i brzo
je napr edovao do ravnatelja Agencije za kontrolu naoruanja i za
razoruanje, za vrijeme m a n d a t a pr edsj edni ka Geralda R. Forda
i Jimmyja a r t e r a . 12
Ti j ekom m a n d a t a p r e ds j e d ni k a Cl i n to na osmislio je novu
vanjsku politiku pr ema Iraku i d r ug i m "potencijalnim dravama
agresorima". Odbaci oj e dotadanju politiku obuzdavanja neprija
telja i pri hvat i o politiku "pr ev en ti vn og " prvog udara radi u k
lanjanja mo g u e o pa snos t i . Pr ed s j e dn i k Cl inton je, kao i p r e
dsjednik Ge or ge Bush stariji, Colin L. Povvell i ostali bivi
dunosni ci iz Bushove vlade, odbaci o Wol f owi t zov prijedlog o
pokretanju "preventivnih" ratova. Odluio se za nastavljanje p o
litike obuzdavanja neprijatelja.

12

K h u r r a m , Hu ss ein, "Ne ocon s: The m e n be hind the curtain" ( N e o k on z er -

vativci - ljudi iza zavj ese), Bulletin o f the Atomic Scientists, s t u d e n i / p r o s i n a c 2 0 0 3 .

109

F.

William Engdahl

Obuzdavanj e neprijatelja bilaje politika i Georgea W. Busha

mlaega tijekom prvih nekoliko mjeseci na d u no s t i p r ed sj ed
nika. Mnogi su Wo l f owi t z ov plan vidjeli kao "projekt za a m e
riku hege mo n ij u" pa je njegova politika " pr event i vne" i n t er
vencije bila o b u z da v an a sve dok t er or ist i ki m n a p a d o m od 11.
rujna 2001. godine nije oivljena militantna p o l i t i k a j a s t r e b o v a obrana pomou napada.
Poslije p re ds j edni ki h izbora iz 2004. godine b i l o j e raznih
izjava o Wolfowitzovoj ulozi tijekom drugoga Bushova mandata.
Dana 4. s t u d e no g a 2004. n o vi na r CBS Newsa David Paul Kuhn
izjavio je: "Mislilo se d aj e ef johna R. Boltona, zamjenik m i ni
stra obrane Paul Wolfowitz, osoba koja bi mogla zamijeniti Condoleezzu Rie. Tvorac rata u Iraku, Wolfowitz, naao se pod
paljbom kongresnika iz D em o k r a ts k e stranke zbog nepostojanja
planova za posl i j er at no razdoblje. Savjetnika za n a ci on a ln u si
g u rn o s t ne t r eba potvrditi Senat pa ogorenje d e m o k r a t a Wolfowitzovom pol i t i kom nee biti nikakav odluujui imbenik."
Bolton, Wolfowitz i mi ni s t ar obrane Donal d Rumsfeld o d r e
dili su Bus hovu d o k t r i n u vrle, j e d n o s t r a n e p r e v en t i v n e poli
tike. Af ga ni st an i Irak trebali su biti prvi p okus ni tereni za tu
novu i bezonu ameriku doktrinu. Kada bi se politiku krojilo po
volji neokonzervativaca, jastrebova Pentagona, bio bi to tek poe
tak o noga to su neki od njih, me u njima i bivi di re kt or CIAe J am e s Woosley, nazvali "etvrtim svjetskim ratom". O n j e Hla
dni rat raunao kao "trei svjetski rat".
Prije ulaska u Bushovu vladu, 2001. godine, Wol f owi t z je bio
dekan konzervativnog Fakulteta za napredne m e u n a r o d n e stu
dije (School of Advanced International Studies) u Baltimoreu, na
Sveuilitu John Hopki ns. Bi oj e i lan posebne radne skupine u
kompaniji za proizvodnju oruja i vojne opreme H ug he s Electro
nics, a ist odobno je pruao savjetodavne usluge kompaniji BP
Amaco (British Pe tr ol e um Amaco) i divu meu k ompani j ama za
opskrbu orujem i vojnom o p r e mo m - No r t hr op Gr u mm a n u.
110

STOLJEE RATA 2

Wolfowitz nije b io je di na osoba u Bushovoj vladi kojaje ima

la snane veze s voj no- indust r ij ski m k o m p l e k so m . Piui 2003.
godine za list Foreign Policy in Focus, Conn Hallinan n api s ao je
k a k o j e , ni g odi nu dana prije p r eds j edni ki h izbora iz 2004. g o
dine, " pr em a p o da tc im a C e n tr a za politiki int egri t et ( Cent er
for Political Int egri t y), devet od t ri deset bivih i sadanjih la
nova utjecajnog Odbora za o b r a m b e n u politiku (Defense Policy
Board) bilo povezano s vojno-industrijskim k ompani j ama s kojim a j e Mi n is t a rs t v o obr ane sklopilo ugovore vrijedne 76 milijar
da dolara. Taj popi s izgleda kao popis " T k o j e tko" u Bushovoj
vladi. Korporaciju N o r t h t r o p G r u m m a n u Bijeloj kui p r e d s t a
vljaju naelnik stoera I. Levvis Libbv, p o mo ni k mi ni st ra o b r a
ne Dougl as Feith, zamjenik mi ni s t r a o br an e Paul Wolfowitz,
ministar- R a tn o g z r a k op l o v st v a J am e s G. Roche i p o m o ni k m i
nistra R a t no ga zrakoplovstva Nel s on G i b s . ]
W o l f o w i t z j e bio i a ut or k o n t r ov e rz n e Bus hove d o k t r i ne iz
2002. godine, pr e ma kojoj Sjedinjene A m e ri k e Drave imaju
pravo voditi "pr event i vne" ratove kako bi zadrale p r emo na
svjetskoj razini. U oujku 1992. utjecajni ameriki list Washington Post objavio je senz ac io n al nu priu o j e d n o m d o k u m e n t u
P e n t a go na koji je n amj er no p u t e n u j avnos t . U njoj je pisalo:
"U j e d n o m t a jn o m d o k u m e n t u , koji im a sv rh u p r i p o m o i 'o d r e
ivanju sm jera zem lje u s l je d e e m u stoljeu', M i n i s t a r s tv o o b r a
ne z ahtije va u d r u iv a n je svih sn a g a u sv rh u o u v an ja a m e r i k e
vojne p r e m o i na svijetu i sprjeavanja pojave neke s u p a r n i k e
ve le sile u E u r o p i, Aziji ili z e m l ja m a b iv e g S ovjetskoga Saveza.
U t o m e d o k u m e n t u od 46 s t r a n i c a p i e d a j e to ' u t v r
e n a s m je r n ic a m i n i s t r a o b r a n e ' n a m i j e n j e n a p r i p r e m i p r o r a u
na za v ojne svrhe za fiskaln e g o d in e od 1994. do 1999. On je
s u p r o t a n p r e d v i a n j i m a n e k i h a n a l i t i a r a izva n P e n t a g o n a o
t o m e da se P e n t a g o n n e e op irati daljnjem sm a n je n ju p r o r a u n a
za vojsku poslije b u r n e iz b o r n e g o d in e.

" Tyl er , P a t r i c k E., " P e n t a g o n d r o p s g o a l o f b l o c k i n g n e w S u p e r p o w e r s "

( P e n t a g o n o d u s t a j e od s p r j e a v a n j a n o v i h v e l e s i l a ) . The New Tork Times, 24.
svi bnj a 1992.

Ili

F.

IVilliam Engdahl

N a p r o t iv , u t o m e se d o k u m e n t u izn o s e p o d r o b n i a r g u m e n t i za
o d r an je s a d a n jih 's t a l n i h sn a g a ' m iliju n i p e ts to tis u a a k tiv n ih
vojnik a do kraja o v o g a d e se tlje a, i dulje,
lako se o s v r e n a in j e n ic u d a se 'z a v r e t k o m H l a d n o g a r a t a
sm a n ju je p r i ti s a k za vojno u p lita n je A m e r ik e u svaki p o t e n c i ja l
ni r e g io n a ln i ili lo kalni s u k o b ', d o k u m e n t se zala e ne sa m o za
ouvanje n e g o i za p r o i r e n je vrlo z ah tjev n ih a m e r i k i h o b v e z a i
za odbijanje n a s t o j a n j a k lju n ih s a v e z n ik a da se sa m i b r i n u o
vlastitoj si g u r n o s t i .
D o k u m e n t o s o b i t o istie m o g u n o s t da 'A m e r ik a b u d e j e d n o
stra n j a m a c o b r a n e ' z e m a lja I sto n e E urope, 'po m o g u n o s t i u
su r a d n j i s o s t a l i m l a n i c a m a N A T O - a ', i r a z m a t r a p r i m j e n u
a m e r i k e vojne sile za sprjeavanje ili kanjavanje u p o r a b e n u k
learnog, b io lo k o g i k e m i j s k o g oru ja ', ak i u o n i m s u k o b i m a u
kojim a Sje dinje ne A m e r i k e D r av e n e m a j u nikakvih d ru g ih izra
vn ih in te r e s a '.
D o k u m e n t j e izraen p o d n a d z o r o m Paula W olfow itza, p o m o
nika m in i s t r a o b r a n e z a d u e n a za vo jn u politiku. Iako nije p r e
d o en K on g re su n iti j e tr e b a o biti d o s t u p a n ja v n o s ti , taj d o k u m e n t
j e s t o d g o v o r najv iih razina P e n t a g o n a n a sve snanije zahtjeve
a m e ri k e p olitike ra sprave za s m a n je n je m angairanja a m e ri k ih
snaga u stra n im zem lja m a . Objavljen najprije u n e d je ljn o m izdanju
New York Timesa, taj d o k u m e n t p o d a s t i r e o p r a v d a n j e za vojno
angairanje A m e r ik e u cijelom e svijetu kao 'k o n s t a n t n o sta nje ' u
razdoblju g o le m ih pro m je n a.
Sredinja stra te gija to g a P e n t a g o n o v a p la n a j e s t 'u s p o s ta v iti i z a
titi novi p o r e d a k ', koji dovoljn o u z im a u obzir in te r e s e razvijenih
i n d u strijsk ih zem alja, kako bi se o b e s h r a b r i l o njihove pokuaje
ugro av a n ja n a e v odee uloge', i isto d o b n o z adr ati vojnu p r e
m o koja e biti ka dra 'sprijeiti da potencijalni su pa rnici ak p o
nu teiti stjecanju vee uloge na regio naln oj ili svjetskoj razini.
'S je d in je n e A m e r i k e D rave ne m o g u biti svjetski policajac, koji
e p r e u z i m a t i o d g o v o r n o s t za ispravljanje sva koga zla, ali em o
z a d r a t i vrlo v a n u z a d a u s e l e k t i v n o g isp ra v lja n ja o n i h zala
koji d o v o d e u o p a s n o s t ne sa m o na e i n te res e n e g o i in te r e s e
n a i h s a v e z n ik a i prijatelja, ili o n i h zala koji bi m o g li ozbiljno
u z d r m a t i m e u n a r o d n e o d n o s e ', n a vodi se u d o k u m e n t u .
V e in a o n o g a to se iznosi u d o k u m e n t u p o d u d a r a se s o p s e n im
izjavam a koje su u j a v n o s t i dali m i n i s t a r o b ra n e R ich a rd B. Chen e y i g e n e r a l C o l i n L. P o w e l l , p r e d s j e d n i k z a p o v j e d n i t v a
z d r u e n o g a stoera. Vjerujui d a j e o v o g o d in ja r a s p r a v a o o b r a
ni kljuni t r e n u t a k u stv a ran ju o k v i r n o g a n a e la za s i g u r n o s t u
ra zdoblju poslije H l a d n o g a rata, ta dvojica d u n o s n i k a da la su

112

STOLJEE RATA 2

K o n g r e s u n e o b i n o is c r p n a izvjea o r a z l o z i m a s tv a ran ja vojne

sile k a k v u su zam islili poslije r a s p a d a V a r a v s k o g a p a k t a potkraj
1989. godine.
Kao i n j i h o v e j a v n e izjave, taj d o k u m e n t s o z n a k o m t a jn o s ti istie
v r i je d n o s t i z a j e d n i k o g dje lo v a n ja i glavni i n te r e s S je d in je n ih
A m e r i k ih D r av a u promicanju potivanja meunarodnoga prava i
' i r e n ja d e m o k r a t s k i h o b l ik a v la s ti i o t v o r e n i h g o s p o d a r s k i h
sustava'.
Kao i n j i h o v e j a v n e izjave, u t o m e se d o k u m e n t u opisuje i p r e u
sm jera v an je a m e r i k i h v o jnih sn a g a s o p a s n o s t i od svje tskoga
rata s b i v i m S o v je ts k im S a v e z o m na p o t e n c i j a l n e r e g io n a ln e
su k o b e .
No taj n ovi d o k u m e n t na prv o m je s to stavlja n a s t o ja n j a Sje
d in je n ih A m e r i k ih D r av a u sv r h u sprjeavanja pojave n e k e s u
p a r n i k e vele sile, s t o j e politiki osjetljiv a te m a , koja se u ja v n o j
ra sp rav i ne istie.
Taj cilj, kako stoji u d o k u m e n t u , 'j est d o m i n a n t n o p ita n je, koje je
tem elj n o v e stra te g ije r e g i o n a l n o g vo jn o g djelovanja i koje od
nas z ah tije v a da u lo im o n a p o r e u sv r h u sprjeavanja po jav e bilo
koje m o n e n e p rij a t e lj s k e sile koja bi m o g la stei p r e v la s t na
n e k o m p o d r u ju ija bi p o t e n c i j a l n a b o g a ts tv a , pod v r s t im n a d
z o r o m , bila d o s t a t n a za stva ranje m o n e svjetske sile. M e u ta
p o d r u j a u b r a j a m o Z a p a d n u E u r o p u , i s t o n u Aziju, p o d r u je
b iv e g S o vje tskoga Saveza i j u g o z a p a d n u Aziju'.
P odijeljen 18. veljae vo jn im z a p o v j e d n i c im a i m i n i s t r i m a , za
p o v j e d n i c im a o n i h p o d r u ja diljem svijeta na k o jim a postoji v o j
n a o p a s n o s t , te o s t a li m v i s o k i m d u n o s n i c i m a u P e n t a g o n u , taj
d o k u m e n t p r e d sta v lja go to v o k o n a a n n a crt o v o g o d in jih prili
no z a k a n j e l i h 'S m je r n ic a za p la n i r a n j e o b r a n e ', t e m e l j n o g a d o
k u m e n t a m i n i s t r a o b r a n e o vojnoj politici i s t r a t e g i j i ." "

"Wol fowi t zova do k t r in a ", kako je u to vrijeme bila poznata,

tj. preventivno ratovanje radi obrane amerike premoi na cijelo
me svijetu, bila je malo previe ot v o re na u javnosti u mjeseci ma
nep o sr ed no poslije raspada Sovjetskoga Saveza i, kako se p r e t po
stavljalo, zavretka Hladnoga rata. Kada je senator iz Republikan-

G e l l m a n n , B a r t o n , " K e e p i n g t h e U. S. Fi r s t ; P e n t a g o n W o u l d P r e c l u d e a
Ri val S u p e r p o w e r " ( O d r a t i S A D na p r v o m e mj e s t u ; P e n t a g o n bi s pr i j e i o p o j a
v u n e k e s u p a r n i k e v e l e s i l e ) . The Washington Post, 11, o u j k a 1992.

113

F.

William Engdahl

ske stranke J os e ph Biden, iz savezne drave Delavare, prvi put

vidio dijelove toga d o k u m e n t a objavljene u New York Timesu, u
proljee 1992., bioje uasnut i n a p a o j e taj d o k u m e n t kao recept
za "doslovan Pax Americana". Objavljeni dijelovi toga dokumenta,
nacrt iz Smjernica za planiranje vojne politike (Defence Policy
Gui dance, DPG) o velikoj amerikoj vojnoj strategiji zacrtanoj
za devedeset e godine prologa stoljea bi oj e zapanjuju po svo
me vienju nove a me ri ke vanjske i vojne politike. N a p i s a n
poslije Zaljevskoga rata iz 1991. godine, u nacrtu d o k u m e n t a
Smjernice za planiranje vojne politike predlae se postizanje
amerike vojne p remoi nad Euroazijom po mo u sprjeavanja
pojave bilo koje potencijalne neprijateljske sile, i politiku voe
nja pr event i vni h ratova protiv onih drava za koje se p r e t p os t a
vlja da nastoje proizvesti oruje za m as ov no unitenje. Govori
se o svijetu u k oj emu bi amerika vojna intervencija u stranim
zeml j ama postala "stalna pojava", a Ujedinjene se na rode ni ne
spominje.
Iako ublaen u k o n a n o m obliku, na inzistiranje tadanjega
savjetnika za naci onal nu sigurnost Brenta Scowcrofta i mi ni st r a
vanjskih poslova Jamesa Bakera, spomenut i d o k u m e n t zauzeo je
sredinje mjesto u misl i ma dvojice svojih autora, Paula Wolfowitza i Lewisa "Scootera" Libbyja, te njihova efa, tadanjega
p e n ta g on s k o g mi ni st ra Dicka Cheneyja.
Deset godina poslije toga taj je d o k u m e n t p r ov ed e n u djelo,
poslije razornoga teroristikog napada od 11. rujna 2001. g o d i
ne. U to je vrijeme Dick Ch eney ve bio najmoniji p o t p r e
dsjednik u povijesti Sjedinjenih Ame ri k i h Drava, a dvojica
autora toga dokumenta, zamjenik ministra obrane Paul Wolfowitz
i Cheneyjev naelnik stoera i savjetnik za naci onal nu sigurnost
Levvis Libby, postala su sredinje osobe za kreiranje vanjske p o
litike u vladi p r ed s j e dn ik a B u s h a .

Bar ry, T o m i L o b e , J i m, " T h e M e n W h o S t o l e t h e S h o w " (Lj udi koji su

u k r a l i p r e d s t a v u ) , l i s t o p a d 2 0 0 2 . , u Foreign Policy in Focus, h t t p : / / w w w . f p i f . o r g /
p a p e r s / 0 2 m e n / i n d e k s .htm I

114

STOLJEE R ATA 2

Eliot Cohen
Jo jedan utjecajan lan "Jedijevih ratnika" A nd r ew a Marshalla
jest Eliot Cohen. Toga i s taknutog mi l i t ant nog neokonzervativca
i najveega zagovornika rata u Iraku ministrica vanjskih poslova
Condol e ez za Rie i me nova la je savjetnikom u M i n i s t a rs t v u
vanjskih poslova u travnju 2007. B i o j e to potez koji je u a m e
rikoj Vladi i zne na di o one koji su pretpostavljali da go s p o a
Rie nastoji pronai di p l oma ts k o , a ne vojno rjeenje p r ob le ma
na Bliskom istoku.
Cohen je bio blizak prijatelj i tienik Paula Wolfowitza. P o
zor nos t nacije p r i v u k a o j e n e p o s r e d n o poslije 11. rujna 2 0 0 1 . ,
kada mu je Wall Street Journal objavio k o l u m n u pod nasl ovom
"etvrti svjetski rat". Taj su izraz ubrzo prihvatili okorjeli neokonzervativci, p op u t bivega di r ekt or a CIA-e i lana O db o r a za
o br a mb e nu politiku Jame sa Woolseyja, biveg uredni ka asopi
sa Commentary N o r m a n a Po d ho r et z a i direktora Cent ra za sigur
nosnu politiku Franka Gaffneyja (u ijemu odboru C o h e n t a k o
er sjedi), kako bi Bushovu politiku "rata protiv terori zma" p o
stavili u, po njima, odgovarajui povijesni kon te ks t i odredili
"militantni islam" kao neprijatelja toga konteksta.
N a k o n to porazi Talibane, tvrdi C ohe n, A me ri ka ne mora
samo "dokrajiti" irakoga predsjednika Sadama Huseina, kojega
j e lano opt ui o za pruanje "pomoi A1 Kaidi", nego i nastojati
svrgnuti "mule" u Iranu te umjesto njih na vlast dovesti "umj er e
nu ili svjetovnu vladu. To bi u o vo m e ratu bila pobjeda j e d n a k o
vana kao i p o t p u n o uni t enj e ( Os a me ) bin L a d e n a " . 1* P op u t
mn og ih iz Marshal l ova kruga, i C ohe n je pri padao m i li t a n t n o m
Projektu za novo a me ri ko stoljee. 16

16 L o b e , J i m, " R i e p i c k s n e o - c o n C h a m p i o n on I r a q" , Asia Times, 6. o u j k a

2007.

115

F.

William Engdahl

DennisB. Ross
U vladi p re ds j ed n i ka Georgea Busha starijeg i u vladi p r e
dsjednika Billa Cl i nt ona Ross je bio kljuna osoba za pregovore
i z me u Izraela i Palestine na Bliskom istoku. Iz Vlade je otiao
ujedan od brojnih politikih trustova mozgova w as hi ng t on s ki h
neokonzer vat i vaca, I ns t it ut za politiku p r e m a Bliskom istoku.
Za vrijeme Reaganova ma nd a ta bio je direktor Odjela za politiku
p r e m a Bliskom istoku i j unoj Aziji u Vijeu za naci onal nu si
gur nos t , a od 1982. do 1984. bi oj e izravni p o m o n i k Andrevva
Mar shal l a - zamjenik d i re kt or a P e n t a go n o v a Ur ed a za istu
procjenu. I on je bio lan Projekta za novo a me r i k o stoljee,
izvrni d ir ek to r m o n e organizacije AIPAC, n a kl onj ene izrael
skoj stranki Likud, lan Strateke s kupi ne A sp en , koja j e dio
p ri va tnog tr ust a mozgova zvanog Institut A s pe n , koji j e imao
utjecajan ured u Berlinu, na elu kojega je bio Jeffrey Gedmi n,
n eokonzer vat i vac i tienik Richarda Per leaj o iz v r em e na kada
je radio u Perleovu A m e r i k o m p o d u z e tn i k om institutu.

DovS.Zahkeim
U travnju 2004. Dov Z a kh e im odst upi o je s dunosti p o m o
nika mi ni s t r a obrane (bioje revizor i glavni d u no s n i k za finan
cije). Kada g a j e predsjednik George W. Bush i menovao na tu
d u n os t b i o j e generalni direktor kompanije SPC International
(System Planning Corporation International, M e u n a r o d n a kor
poracija za planiranje sustava) i lan newyorskoga Vijea za m e
unarodne odnose (Council on Foreign Relations, skraeno CRF).
U Mi ni s t a rs t vu obr ane poeo je raditi 1981. godine, tijekom
m a n d a t a pr ed sj ed n ik a Ro n a ld a Reagana. B io j e z a d u e n za pri
p re mu Smjernica za planiranje obrane u sluaju n u kl ear nog rata.
Godi ne 1999. p o z v a n j e u organizaciju "Vulcans", s kupi nu dra
govoljaca - strunjaka za vanjsku politiku, koja je t a da n j emu
guverneru savezne drave Teksas Georgeu Bushu davala savjete
o pit anj i ma vanjske politike.
116

STOLJEE RATA 2

Rumsfeld gaje 2001. godine zaposlio zato stoje bio zadivljen

njegovim i skust vom u irenju balistikih raketa i injenicom da
je shvaao vanost svemira u vojnim operacijama. Drugi m rijei
ma, uklapao se u Rumsfel dove planove o militarizaciji svemira i
izgradnji strategije n u kl e ar n e premoi p o m o u p r o t u r a k e t n e
obrane.
Zakhei m je strunjak za Z a pa d nu Europu, Bliski istok i isto
nu Aziju, a drali su ga i strunjakom za unut arnj u politiku Izra
ela. Cesto su traili njegovo politiko miljenje o Izraelu, o n a
cionalnoj obrani i me u n a ro d n o j politici.
Godine 1998. i Za kh e im je b i oj ed an od pot pi sni ka o t v o r e n o
ga pi sma pr ed sj ed n ik u C l in t o n u, u k o je mu se zahtijevalo da
amerika Vlada prihvati "s v eo bu hv a tn u politiku i vojnu st rat e
giju za ruenje Sa da ma i njegova reima" p r u a n je m p o t p o re
organizaciji zvanoj Iraki nacionalni kongres (Iraqi National Congress, INC) , kojaje bila pu na afera, ali sklona neokonzervativcima, i na elu koj ej e bio A h m a d alabi. Z a k h e i m j e b i o j e d a n od
osnivaa Projekta za novo a me ri ko stoljee.
Kao skupina, tienici Andrevva Marshalla postali su n aj mo
niji lobi u a mer ikom politikom ustroju u prvim godi nama dva
deset prvoga stoljea. Zagovarali su radikalnu preobrazbu vojnih
snaga i izgradnju p r o t ur a ke t no g a tita te militarizaciju svemira,
kako bi se koristili ame ri k om vojskom i tako Sjedinjenim A m e
rikim Dr a v am a i njihovim najbliim saveznicima omoguili
p o t p u n u vlast nad Z eml j o m i u svemiru.
T o j e vjerojatno najopasnija skupina ideologa u povijesti Sje
dinjenih Am e r i ki h drava.

Marshallova vizija ratovanja uz pomo

visoke tehnologije
Marshallovi omiljeni projekti nao ru an ja bili su razne vrste
preciznog oruja, r obot ske naprave, me u kojima i b or bena vo
zila bez ljudske pos a de i sline p o d v o d n e naprave te siune
117

F.

IVilliam Engdahl

naprave koje bi mogle promi j eni t i urbani nain r at ov a nj aj er bi

bile kadr e p ol a ga no prolaziti kroz zgrade. Osi m toga, bio je in
tenzivno ukljuen u financiranje istraivanja farmaceutskih kom
panija koje proi zvode drogu to n a pada ivani sustav i mijenja
svijest.
Godine 2000., n e po s r e dn o prije poetka napada na Irak, Mars ha ll je u j e d n o m od svojih rijetkih intervjua j e d n o m novinaru
rekao kako e ubrzo, j a m a n o tijekom sljedeih deset godina,
biti do st u p ni proizvodi "neur al ne farkmakologije... nove vrste
droge. Te droge imaju osobine prirodnih spojeva, tj. h or mo n a, u
l juds kome o r g an i z mu , samo to imaju s p o s o b n o s t utjecati na
pr omj e nu ponaanja i poveanje radne u in k o v i t o s t i " .
Afganistan, a zatim i Irak, postali su golema i jeziva pok u s n a
podruja za testiranje mn o g ih zamisli Marshallova projekta zva
nog Revolucija u vojnim poslovima. Ve najmanje deset godina,
n e pr e st a na tema Mar shal l a i ostalih j e st zami sao o t ome da se
pri roda ratovanja nalazi na pragu prevrata dok se m n o g e zemlje
prilagodavaju na dvije vane promjene.
Jedna od tih p r o m j e n a j e s t usavravanje d a l e k o m e t n o g p r e
ciznog oruja, koje vojnim sn a ga ma o moguuj e ratovanje s ve
like udaljenosti i z n a tn o lake unitavaju velike ciljeve, poput
nosaa zr akoplova i zr ak op lo v ni h baza. Budui da nai neprija
telji nabavljaju sve preciznije rakete, kae Marshall, ratovi e se
vjerojatno voditi s velikih udaljenosti ili brzim i r azmj erno m a
lim postrojbama, koje mogu brzo stii do cilja i vratiti se. Druga
promjenajest pojava "informacijskog ratovanja", u kojemu najdra
gocjenije oruje j es u sve snaniji senzori - sateliti, ka me re u
zraku, runa oprema za sustav globalnog pozicioniranja i robotski
prislukivai - koja osiguravaju p r e dn o s t onoj strani koja moe
bolje proitati bojinicu i svojim zapovjednicima bre proslijedi
ti informaciju.

* Mc Gr a y , D o u g l a s , 11T h e Ma r s h a l l Pl a n " ( Ma r s h a l l o v p l a n ) , W I R E D veljaa

2003.

118

STOLJEE RATA 2

Marshall je u Af gani s t anu vidio m n o g o toga to je potvrdilo

njegove teze. U veini izvjea velialo se uspjeh preciznih b o m
ba, koje su n a v o e n e na ciljeve laserima ili satelitima, zatim
nadziranje bojinice objedinjavanjem podataka dobivenih od sa
telita, izviakih zrakoplova i bespi l ot ni h letjelica, koje se kor i
ste r ad ar ima i infracrvenim zrakama, te bespilotnih zrakoplova
poput Predatora, prvi put opr emljenih p r o tu t e n ko v sk i m raket a
ma. Takvo voenje rata potvruje jo j e d n u tezu Marshal l a i
ostalih reformista - vanost suradnje me u rodovi ma vojske, u
ovome sluaju p o se b ni h snaga k o p n e n e vojske koje se koriste
laserskim dalekozorom za otkrivanje ciljeva koje e pot om snage
Ratne mor nar ice i Ratnoga zrakoplovstva bombardirati.
S Mar shal l ova mot ri t a, vjerojatno najuzbudljivija stvar gle
de Af ga ni st an a nije bila nova tehnologija, nego domiljat nain
njezina spajanja sa starom t ehnologijom, stoje rezultiralo gole
mim s kokom u m o g u n o s t i m a ratovanja. Jedan takav spoj t e h
nologija j e st i n apr ava za navoenj e b ombe nazvana Z d r u e n o
oruje za izravan napad (Joint D i r e c t A t t a c k Mu n it io n , JDAM).
To je, u biti, napr tnj aa p u n a o p r e m e za satelitsko navoenje
vrijedne 20. 000 dolara. Nju se mo e privezati z aj ef t in u gravita
cijsku b ombu i ispustiti iz b o m b a rd e ra B-52, starijeg od roditelja
pilota koji tim bo mb ar de ro m upravlja. Oko treine ukupnih b o m
ba baenih naAf gani st an ba en oj e s u s t a v o m J D A M (ukljuujui
i j e dn u koja j e zalutala i us mr t il a tri amer ika k o m a n d o s a te
umalo pogodi l a premi j era nove prijelazne af ganistanske Vlade
Hami da Karzaija, oito zbog toga stoje navoditelj s kopna b o m
barderu z a b u n o m dao vlastite k o or di nat e. Pripadnici pos e bn i h
snaga koji su se koristili laserski m osvjetljivaem za osvjetljivanje ciljeva koje e zrakoplovi bombar di r at i , obavljali su taj pos a o ja u i na konj i ma s d r v e n i m sedlima.
Marshall j e propovijedao kako je novo oruje r evol uci onarno
samo ak oj e povezano s novim organizacijama koje umiju iskori
stiti uspjeh, to vojska esto ne uspijeva uiniti. On navodi jo
j e d a n zvjezdani sustav primijenjen u Af ga ni st an u - Radarski
119

F.

VVilliam Engdahl

sustav za z d ru e no osmat ranj e i napade (Joint Surveillance and

Target Attack Radar System) zvan Jstars - zrani kontrolni c en
tar, koji zapovjednicima dostavlja radarsku sliku bojinice. Marshall kae k ak oj e j e dn a ekipa analitiara nedavno posjetila sjedi
te Jstarsa i otkrila kako najvanija sastavnica konzole za prikaz
oper at i vne situacije - ljudi koji sjede za m o n i t o r i m a i p o k u a
vaju razumjeti p odat ke to im prelijeu pred oima - svi odreda
planiraju to prije otii u mirovinu.
"To su bojnici koji misle da nikada nee postati pukovni ci ",
rekao je Marshall. "Kaete li d a j e ta informacijska tehnologija
kljuna stvar, onda ne m o e te imati sustav u k oj e mu ljudi koji
su dobri u svome poslu razmiljaju, vjerojatno realno, da nikada
nee postati pukovni ci . " U vojsci nije ba p o p ul a rn o ni u n o s n o
biti kontrolor zranoga prometa.
Na zavretku pr eds j e dni ke k a mpa nj e iz 2000. godine Marshallovi tienici dobili su priliku doi na kljuna mjesta u novoj
Bushovoj i Cheneyjevoj vladi. Bivi senator Daniel R. Coats iz
savezne drave Indi ane, odani p o b or n ik Marshal l ove revolucije
u voenju rata, p os t a o je ameriki veleposlanik u Njemakoj.
Richard Armitage, autor Bushova zapaljivoga govora u Citadelu,
p os t a o je zamj eni k mi n i s t r a Colina Powella. Rumsfel d je ostao
na elu Pe n ta g on a , a njegov zamj eni k bio je Paul W o l f o w i t z .

Umreeno voenje rata

U Pentagonovu Quadrennial Defense Reviewu od prosinca 2005.
mi ni st ar obrane Rumsfeld istaknuo je vanost onoga stoje Ma r
shall nazvao " u m r e e n i m " voenj em rata. Taj oblik ratovanja
t e s t i r a nj e u Iraku, i to s kat astrofalnim posljedicama sa stajali
ta ameri ki h vojnih ciljeva.

Ibid.

120

STOLJEE RATA 2

U s p o m e n u t o m e izvjeu R u m s f e l d j e opet iznio svoje vi e

nje preobrazbe vojnih snaga, po s e bn o istiui prednosti njihove
"umreenosti".
Umr e eno voenje rata znai objedinjeno ratovanje, izum koji
je Rumsfeld p reuzeo od Ra tn e mo r na ri ce kako bi se do tada
razdvojene vojne snage na ratitu, uz p omo informacijske t e h
nologije, i ntegriralo u j e d i n s t v e n sustav. Za to se prvi zalagao
Walter Marshall. Zami sao je bila stvoriti vrsto povezanu global
nu mr e u, koja bi svim s ast avni m dijelovima z dr u e ni h vojnih
snaga omoguila t r e nu t a nu m e u s o b n u komunikaciju, kako bi
sudionici rata dobivali sve podatke, i to u o no m e obliku u kojemu
su im potrebni.
Ad mi r al A r t h u r Cebrovvski, o s o b a koja j e u P e n t a g o n u
z adu ena za provedbu projekta u m r e e n o g ratovanja, izjavio je:
" U m r e e n o s t omo gu u j e i zn i ma n skok u uinkovitosti vojnog
djelovanja". No, godine 2007. u m r e e n os t je, kako se doima, jo
bila u povojima. R u m s f e l d j e , o t p u t e n u s t u d e n o m e 2006. kao
rtveni jarac poslije poraza R e pu b li ka ns ke stranke na izborima,
bio o pt u e n daje na taj projekt spiskao toliko novca da su zbog
toga tradicionalna sredstva ratovanja, poput p o dm o r ni c a i b o m
bardera, bila zapostavljena. N it k o ne moe procijeniti na to bi
kaos u Iraku sliio daje P e n t a g on pot ro i o vie novca na o p s k r
bu Iraka v odom i strujom i na druge dijelove i nfrast rukt ure,
umjesto s t o j e pr ovodi o voene n a pade (IT-guided strikes) na
razne ciljeve u toj zemlji, t oj e samo uvrstilo odlunost irako
ga naroda da istjera amerike okupatore.
Mrea Amerike vojske zvana Warfighter Information NetworkTactical, skraeno WIN-T (Taktika informacijska mrea za v o e
nje rata), bilaje glavna sastavnica u mr e e n og ratovanja. Jedan je
strunjak o t ome rekao: " W I N - T j e komunikacijska mrea za in
tegriranje Ame ri ke vojske za voenje ratova u bud u n o s t i , trorazinska s t r ukt ur a sastavljena od veza u svemiru, u zraku i na
kopnu, koja o mogu uj e s v e ob u h v a t nu pov ez an o st rasprenoj i
vrlo pokretljivoj vojnoj sili".

121

F.

JVilliam Engahl

Ame ri ka je vojska taj pr og ra m dodijelila dvjema z dr u en i m

korporacijama, General Dyna mi c s Corp. i Lockheead Martin
Corp., bivim su p a rn ic ima u provedbi p r og r ama WIN-T. P r o
gram bi mogao stajati ak 10 milijarda dolara.
Projekt Amer ike vojske zvan Future Combat System, skrae
no FCS (Sustav voenja rata u b ud u no st i) bio je j e d a n od
najveih p ro g ra ma modernizacije Amer ike vojske, "sustav su
stava", koji se sastojao od velikog broja sastavnica - vozila na
k opnu i u zraku, s ljudstvom i bez ljudstva, i jo m n o g o toga m e u s o b n o povezani h m r e o m visoke tehnologije.
Uz mogui tr oak od 125 milijarda dolara, a m o da i vie,
projekt Sustava voenja rata u bud u no s t i (FSC) drugi je po
cijeni p ro gr a m u povijesti P e n t a g o n a . 1
Dr. Colin S. Gray, ugledan svjetski vojni analitiar, u j e d n o m
izvjeu to gaje objavio US A r m y W a r College, otro kritizira
Rumsfeldove fiksacije o u m r e e n o m ratovanju i zakljuuje: "Da
nanji proces vojne p r eo br az be o mo g u it e o r u an i m snagama
bolju ui nkovi t os t u o n o m e to i sada ine i zni mno d o b r o . . . da
briljiraju u odl uni m t r e n u t c i m a i u primjeni precizne iako sve
o b uh v a t n e vat rene moi. Ali te os obi ne, iako su kljune u r a t o
vanju protiv redovitih vojnih post roj ba neprijatelja, manje su
vrijedne u s ukobu s par avoj ni m snagama. Vodei j e da n rat za
drugi m, Sjedinjene A me r i k e Drave iznenadile su se koliki su
slab politiki rezultat postigle tolikim vojnim a ng a m a n om . Pr e
obrazba p o m o u IT-a nee ni mal o pridonijeti ispravljanju p o t e
koa koje A m e r ik a n e p r e s t a n o ima u st ra te k om i politikom
funkcioniranju voenja r a t a . 10
Prema pisanju lista Multinational Monitor iz sijenja/veljae 2003.
godine, svaki vaniji i mbe ni k strategije naci onal ne sigurnosti

N a n c e , Sc ot t , " A n a l y s t : A d v a n c e d N e t w o r k s t o b e R u m s f e l d Le g a c y " ,
Defense Today, 8. p r o s i n c a 2 0 0 5 .
S. Gr a y, C o l l i n , " T r a n s f o r m a t i o n a n d S t r a t e g i c S u r p r i s e " ( P r e o b r a z b a i
s t r a t e k o i z n e n a e n j e ) , S t r a t e g i c S t u d i e s I n s t i t u t e o f t h e US A r m y W a r C o l l e
ge, t r a va nj 2 0 0 5 . , na w w w . s t t r a t e g i c s t u d i e s i n s t i t u t e . a r m y . m i l

122

STOLJEE

RATA 2

vlade p r ed sj ed n ik a Georgea W. Busha - od dok tr in e p r e ve n ti v

nih n a pada i "promjene reima" u Iraku preko agresivnog staja
lita glede nuk le ar no g rata do odlunosti glede izgradnje proturaketnog o b ra mb e no g sustava u stilu Rata zvijezda - s t vo r en j e i
razraen prije negoli je Bushova vlada preuzela dunos t , u k o n
zer vativnim t r u s t o v i ma mozgova, p o p ut Cent ra za s i g u r no s n u
politiku. N ac i on a ln o g i nst it ut a z a j a v n u politiku i Projekta za
novo amer iko stoljee, koje financiraju korporacije za p r oi zvo
dnju oruja.
Ideolozi unilateralistike politike i militantni neokonzervativci, koji su prije dolaska u Vladu bili povezani s tim t r us t o v i ma
mozgova, zajedno s 32 visoka Vladina d u n os n i k a koji su prije
dolaska u Vladu bili generalni direktori, savjetnici ili veliki d i o
niari u najveim k o m p a n i j a m a za pr oizvodnju oruja i vojne
o pr eme, koju financira amerika Vlada, j e s u pokretai vanjske i
vojne politike u Bushovoj vladi.
Taj vojno-industrijski lobi ima od 2001. godine vei utjecaj na
kreiranje amerike politike negoli u bilo kojemu razdoblju od vre
mena kada je predsjednik D wi g h t D. Eisenhovver, j o prije 40
godina, upozorio na opasnosti vojno-industrijskoga kompleksa.
Ni su se u Vladu infiltrirali samo trustovi mozgova koje fi
nancira vojna industrija. Bivi generalni direktori, savjetnici i
dioniari najveih ameri ki h k ompa ni j a za proizvodnju oruja
d o br a no su se uvukli i u Bus hov tim za naci onal nu sigurnost.
Iskoritavajui strah naroda, nast ao poslije 11. rujna 20 0 1 . i
imun na smanjenje p r or a u n a n a m e t n u t a dosl ovno svim d r u
gim podrujima dravne potronje, vojno-industrijski kompl eks
odveo je Sjedinjene A me r i k e Drave u rat u Iraku i u stanje
stalno zaraene d r a v e . 2'21

21 H a r t u n g , VVilliam, " T h e m i l i t a r y - i n d u s t r i a l t h i n k t h a n k c o m p l e x : c o r p o rate t hi nk t h a n k s and the d o c t ri n e of a ggr es si ve mi l i t a r i sm " ( K o m p l e k s vojnoi nd us t r i j s k o g a t rus ta mo zg ov a : t rus t m o z g o v a ve likih korpor acija i d o kt r i n a
a g r e s i v n o g m i l i t a r i z m a ) , ( T h e B u s i n e s s o f W a r ) , Multinational Monitor, s i j e a n j /
ve l j a a 2 0 0 3 . , na w w w . a l l b u s i n e s s . c o m / s p e c i l t v - b u s i n e s s e s / 4 7 3 2 6 0 - l . h t m l

123

F.

William Engdahl

Teoriju koja stoji u pozadini Bushova rata protiv Iraka moe

se nai u d o k u m e n t u zvanom National Security Strategy (Strategija
nacionalne sigurnosti) iz rujna 2002., u kojemu pie: "Sjedinjene
Ame ri ke Drave n e p r e s t a n o e teiti pridobiti p o t p o ru m e u
n ar odne zajednice, ali, bude li pot rebno, neemo oklijevati djelo
vati sami, kako bi smo proveli svoje pravo na s a m o ob r a nu , tako
to emo djelovati p r ev e nt iv n o protiv takvih t erorista, kako bi
smo ih sprijeili da n a ne s u zlo n a e mu na rodu i naoj dravi".
Ta doktrina preventivnog ratovanja, kao politika Sjedinjenih A m e
rikih Drava, otvorilaje Pandor inu kutiju za unilateralne ratove
po cijeloj kugli z e m a l j s k o j . 22
Ta p re ve nt iv na d ok t r in a zapravo je pogrjeno nazvana. Pr e
ventiva bi znaila prvi napasti neku dravu koja se s p r e ma za
napad. Bushova je m n og o rastezljivija. Ona podr azumi j eva daje
ameriki napad opravdan ako postoji mogunost da bi neka drava
ili organizacija mogla biti o pas na po A me ri ku u n e k om n e p o z
n at om t r e n u t k u u budunost i .
To stajalite, zajedno s p r o m j e n a m a u amerikoj vojnoj dok
trini, ukljuujui i tenju za p os t i zanj em n u kl e ar n e premoi ,
unijelo je krajnji n e m i r u i skusne vojne stratege i u sve ljude
svjesne opasnost i od n u k l e ar n og rata koji bi se moga o dogoditi
zbog pogrjene procjene. Pe nt a gonovo izvjee za 2003. godinu,
pod naslovom Nuclear Posture Review (Izvjee o n ukl ear nom staja
litu), ve je t a d a j a s n o dalo do znanja da n u kl ea rn o oruje nee
nestati. Jasno objavljena namjena amerikoga nuklearnog oruja,
za m i li ta n tn u j a s t r e b o v s k u vladu Busha i Cheneyja, nije vie
oruje za sprjeavanje rata ni oruje za sluaj kada n e ma druge
m o g u n o s t i , nego j e d n a od glavnih i za upor abu s p r e mn i h sa
stavnica ameri kog vojnog arsenala. Bi oj e to pravi razlog u z b u
ne koju je oglasio ruski predsjednik Putin u Mii nchenu, u veljai
2007. godine.

Ibid.

124

STOLJEE RATA 2

K r e n e m o li k izvoritu toga d r a ma t i n og p r eo k r et a u n u k l e
arnoj politici Sjedinjenih Am e r i ki h Drava, put e nas odvesti
do trustova mozgova koje financira vojno-industrijski kompleks,
a j e da n od tih trustovi m o z g o v a j e s t Nacionalni institut z a ja vn u
politiku (National I ns t i tu t e for Public Policy, NIPP). Izvjee
toga i nst it ut a iz sijenja 2 001. godine, pod nasl ovom "Razlozi i
potrebe za a m e r i k o m n u k l e a r n o m silom i k o n t r ol o m n a o r u
anja", pos l ui o j e kao uzorak za s p o m e n u t o izvjee Bushove
vlade. I u izvjeu iz 2003. i u izvjeu N a c io n a l no g i nst it ut a za
javnu politiku preporuuje se proizvodnju nove generacije "uporabljiva" n uk l e a rn o g oruja manje razorne moi, proirenje p o
tencijalnih amerikih nu k l ea rn i h ciljeva, tj. "popisa za odstrel",
i poveanje broja scenarija u kojima se n u k l e a r n o oruje moe
uporabiti.
Tri lana N ac i on al no g i nst it ut a z a j a v n u politiku (NIPP-a)
dobila su poloaje u Bushovoj vladi. Bili su to predsjednik Vijea
za n a ci on al nu s i gu rn os t i mi l it an tn i j a s t r e b St ephen Hadley,
Robert J os e ph te posebni p o m o ni k mi ni st ra o br ane, ne ok o nzervativac Stephen Ca mbone . Di rekt or toga instituta Keith Payne, p oz na t po svome zl og l as n o m eseju o n u k l e a r n o m ratu, iz
1980., pod naslovom "Pobj edaj e mogua", p os t avl j enj e na elo
Pent agonova tijela zvanog D et er re nce Co n ce pt s Advisory Panel
(Savjetodavna s kupi na za projekte zastraivanja i odvraanja),
koje je Pe n t a g o n u pomo g lo izraditi Izvjee o stajalitu glede
nukl earnog oruja (Nuclear Po st ur e Review).
Strategija "preventivnog ratovanja" iz Bushove Strategije n a
cionalne sigurnosti iz 2002. godine p o t e k l a j e iz projekta konzervativaca zvanog Projekt za novo amer iko stoljee, PNAC,
iji su lanovi vie od deset godi na pravili pritisak da amerika
politika prihvati takav pristup. Tijekom p r e di z bo r ne kampanje
iz 2000. godine lanovi PNAC-a objavili su izvjee zvano " O b
nova amer ikog sustava o b ra ne ", k oj e je posluilo kao podloga
za vojnu strategiju Pent agona tijekom mandat a predsjednika Busha i mi n is t ra obrane Rumsfel da, sve do kovanja i prihvaanja
t er mi na poput "promjena reima".

125

F.

IVilliam Engdahl

Trust mozgova zvan Projekt za novo ameriko stoljee osnov a n j e 1997. godine. Direktori su mu bili William Kristol, ured
nik neokonzervat i vnog lista Weekly Standard, i Robert Kegan, vii
suradnik u Zakladi Carnegi e za mir u svijetu (Carnegie Endowm e n t for I nt e rn a ti o n a l Peace), k o l u m n i s t i u r edni k asopisa
Weekly Standard, k o l u m n i s t Washington Posta i s upr ug gos poe
Victorije Nul an d, bive Cheneyjeve pomo ni c e i amerike vele
poslanice u N A T O - u iz 2006.
U Projektu za novo amer iko stoljee bio je i Bruce Jackson,
dugogodinji generalni di re kt or korporacije Lockheed Martin,
koji je 2000. godi ne otiao iz te korporacije kako bi se mogao
p o t p u n o posvetiti pitanjima vojne politike. Projekt za novo a me
riko stoljee u svojim naelima navodi "uspjeh Reaganove vla
de" u izgradnji vojske, te snano potie povratak na "vojsku koja
je snana i s p r e m n a odgovoriti na sadanje i b u d u e izazove".
Osnivaki d o k u m e n t te organizacije potpisali su Paul Wolfowitz,
Dick Cheney, Dona ld Rumsfel d i mnogi drugi, koji su kasnije
postali glavni igrai u Bushovu timu za nacionalnu sigurnost. U
kompaniji Lockheed Martin, koja s a me ri k o m Vl ad o m sklapa
ugovore za proizvodnju oruja i vojne opreme, nedavno se z a po
slio zamjenik direktora Projekta za novo ameriko stoljee i gla
vni autor i st o ime no g izvjea T h o m a s Donnelly.

"Lani stjegovi" i brod Achille Lauro

U zakljuku svojih p r ep o r uk a u izvjeu pod nasl ovom "Ob
nova a mer ikoga o b r a m b e n o g sustava", skupina iz Projekta za
novo ameriko stoljee napisala je jednu okantnu reenicu. Ona
je postala ok an tn a tek poslije d r ama ti ni h dogaaja od 11. r uj
na 2001. godine, p u nu godinu dana poslije objave toga izvjea.
U poetku je predsj edni k Bush dan 11. rujna nazvao "novim
Pearl Ha rb or om". No, taj je izraz ubrzo prestao spominjati. N a i
me, u P N A C - o v u j e izvjeu pisalo:
126

STOLJEE RATA 2

"Sjedinjene A me ri k e Drave ne mo g u j e d n o s t a v n o objaviti

"strateku st anku" dok e k sp e ri me nt ir aj u s novim tehnol ogi j a
ma i operativnim projektima. Niti mogu prihvatiti strategiju pr e
obrazbe koja bi natelila i n t e r e si ma A m e r i k e i njezinih savez
nika. Primjerice, strategija p r e ob r az b e po kojoj bi bilo mo g u e
samo projicirati silu iz Sjedinjenih Amer iki h Drava, uz r tv o
vanje daljnjeg poveanja broja vojnih baza i vojne nazonost i ,
bila bi u raskoraku sa irim ciljevima amerike politike i u z ne mi
rila bi amerike saveznike. Nadalje, proces preobrazbe, bez obzira na
to to on donosi revolucionarne promjene, bit e, po svemu sudei, dugotrajan,
osim ako se ne dogodi kakav katastrojian i kataklizmian dogaaj, kakav
novi Pearl Harbor

(istaknuo autor).

Ame ri ke i ostale vodee obavjetajne slube odavno su usa

vrile t eh ni ku operacije "lanoga stijega", tj. izazivanje stravi
nih dogaaja, ali tako da izgleda kako i h j e poinila prot i vni ka
strana, tj. neprijatelj, to se u obavjetajnom argonu zove "lani
stijeg". U idealnim uvjetima, oni koji takva djela poinjaju ni ne
znaju za koja, tj. u ijemu i nt er es u to ine.
Operacije lanih stjegova, u argonu tajnih sluba, jesu tajne
operacije koje pr ov od e vlade, k ompa ni j e ili neke druge o r ga ni
zacije, i koje su osmiljene tako da se stvori dojam kako ih je
izveo n et ko drugi. Naziv potjee od vojne varke - isticanja stijega
neke druge drave umj est o svoga stijega, kako bi se zavaralo
protivnika.
Smisao t erorizma lanog stijegajest u tome da teroristi vjeruju
da oni samo provode zapovijedi kako bi "pomogli svojoj borbi", a
nisu ni svjesni daje njihovo vodstvo odavno u r u ka ma njihovih
neprijatelj a.
Jedan od uspjenih teroristikih n a pada tipa lanoga stijega,
kojim je di sk re di ti r an o ono za to su se teroristi borili, bila je

P r o j e c t for t h e N e w A m e r i c a n C e n t u r y , R e b u i l d i n g A m e r i c a ' s D e f e n s e s
( P r o j e k t za n o v o a m e r i k o s t ol j e e , O b n o v a a m e r i k o g a s u s t a v a o b r a n e ) ,
V V a s h i n g t o n , D. C, r uj a n 2 0 0 0 . , n a h t t p : / / w w w . n e w a m e r i c a n c e n t u r v . o r g /
defensenationalsecuritv.htm

127

F.

IVilliam Engdahl

otmica talijanskog broda "Achille Lauro" iz 1985., koju su prove

li Palestinci. Tu je operaciju naruila izraelska tajna sluba, a
organizirali su je Palestinci koji su u nu t a r pa le st i n s k ih t e ro r i
stikih organizacija bili izraelski agenti. Pr ipr emu te otmice p o
t a n ko je opisala j e d n a visoko pozi ci oni r ana osoba iz Izraelske
tajne slube, g os po d in Ari Be n- Me na e , bivi specijalni savjet
nik za tajne slube izraelskoga premijera Jicaka amira, u svojoj
knjizi pod naslovom Profits ofW ar (Profiti rata).
"Bilaje to, zapravo, j e dn a od "crnih" pro pa ga nd ni h operacija,
k oj a je imala svrhu pokazati da su Palestinci hr pa ubojica i opa
snih koljaa. Operacijaje izvedena ovako: general Izraelske vojske
Rafael Eitan dao je Radiju n a p u t ke o t ome kako je vrijeme da
Palestinci izvedu n ekakav n apad i uine neto o k r u t n o , ali nije
iznio nikakve pojedinosti. Radije taj naputak, tj. zapovijed, p r e
nio A bu u A ba su , koji je za p r ov e db u takvih naloga p r ima o m i
lijune dolara od d u no sn i ka izraelske tajne slube koji su gl umi
li sicilijanske mafijae. Abas je zat i m okupi o ek i pu za napad na
brod "Achile Lauro". lanovima ekipe r eenoj e da ta akcija mora
biti izvedena o k r u t n o , kako bi svijetu pokazali to eka ostale
nevine g r aane ne i s pu n e li se zahtjevi Palestinaca. Teroristi su
odabrali j e d n u stariju osobu, amerikog idova Leona Klinghoffera, kojije bio u invalidskim kolicima, ubili ga i njegovo tijelo
bacili u more. Time su rekli svoje. No, t o j e za Izrael bila najbolja
mo gu a ant i pal est i nska p r opagande", napisao j e B e n - M e n a e . 24

24 B e n - M e n a s h e ,
Ari, Profits ofW ar: Inside the secret U.SAsraeliArms Nefrvork,
Sher i dan Square Pr e s s , N e w York, 1992. , str. 122. U ne obi noj biljeci o sluaju
o t m i c e br oda A c h i l l e Lauro bil o j e z a m j e t n o d a j e as n i k a m e r i k o g rat nog
z r a k o p l o v s t v a , k o j i j e u l i s t o p a d u 1985. v o d i o u s p j e n u ope r aci j u hvat anj a o t
mi ar a toga broda, bi o admi ral Davi d Jeremi ah, koj i j e poslije o dl as ka u mi r ovi n u
bi o akt i van l a n J I N S A - e i drugi h n e o k o n z e r v a t i v n i h organi zaci ja bl i ski h i zr ael
skoj de s ni a r s ko j stranci Likud. Vidi: S t e p h e n Gr e en, op. cit.

128

STOLJEE RATA 2

11. rujna 2001.

Zahtjev zamjenika amer ikog mi ni st ra obrane Wolfowitza,
mi ni s t r a o br ane D on a l da R u ms f el da i ostalih, n e p o s r e d n o p o
slije t er oristikog napada od 11. rujna 2 0 0 1 za pokretanje voj
nog na pa da na Irak, umj est o da se late pot r age za n a vo d n i m
kreat orom toga dogaaja O s a m o m bin Ladenom, n a v e o j e m n o
ge pronicljive istraitelje da se zapitaju nije li taj napad, z a pr a
vo, imao svrhu biti "novi Pearl Harbor", kakav su autori izvjea
Projekta za novo amer iko stoljee z d u n o prieljkivali. Jesu li
optube na raun neuhvatljivog Os a me bin Ladena, kao ovjeka
koji stoji iza 19 terorista, koji govore arapski i koji su p r i mi ti v
nim noi i ma za rezanje kart ona oteli etiri i preusmjerili tri
sofisticirana putnika Boeinga, to su mnogi iskusni piloti nazvali
n emo g u i m, t ak o er operacija "lanog stijega"? Ako j esu, gdje
je bio pravi "stijeg"?
Ono stoje, u mj eseci ma poslije 11. rujna, post al o j a s n o j e s t
injenica daje taj teroristiki napad, u najmanju ruku, posluio
kao izgovor za pokr et a nj e rata protiv islama, pod izlikom "rata
protiv terorizma", tj. sukoba civilizacija, koji je profesor sa Sveui
lita Harvard Samuel H u n t i n g t o n opisao j o p o et ko m d e v e
desetih godi na prologa stoljea.
Mnogi strunjaci za m e u n a r o d n e tajne slube poeli su p o
miljati na najmraniji scenarij - d a j e napad od 11. rujna bio
operacija "lanog stijega".
Bivi direktori njemake obavjetajne slube BundesVerfass u n g ss c hu tz E c k e ha r dt W e t h e b a c h izjavio je za tisak, o d m a h
poslije 11. rujna, da su za takvu " s m r t o n o s n u pr ec iz nos t " i za
tako "golem plan", koji stoji u pozadi ni t oga napada, p o t r e b n e
"godine planiranja".
Za tako sofisticiranu operaciju, r e k a o j e W e r t h e ba ch , p o t r e
ban je "vrst okvir" d r avne tajne slube, kakav ne postoji u
"labavo povezanoj skupini" terorista, poput one koju j e navodno
vodio M o h a m e d Ata dok je s t udi r ao u H a m b u r g u .
129

F.

JVilliam Engdahl

U planiranje takve vojne operacije moralo je biti ukljueno

m n o g o ljudi, a VVerthebach je ukazao i na injenicu da nije bilo
curenja informacija, k a o j o j e d a n dokaz o t o m e d a j e taj napad
bio "operacija koju je organizirala drava".
Kao lan Bundest aga (njemakoga par lament a), Andr eas von
Biilow bio je od 1969. do 1994. lan i predsj edni k P a r l a m e n t a r
nog odbora za nadzor triju ogranaka njemake tajne slube. G o
spodina Von Biilow izjavio je agenciji Associated Press da vjeruje
kako iza t erori st i kog n a pada od 11. rujna stoje Izraelska oba
vjetajna sluba Mo s s a d i CIA.
Rekao je da vjeruje kako su planeri toga n ap a da iskoristili
k or ump ir an e "plaenike" poput palestinskog terorista Abua Nidala, kojegaje von Biilow nazvao " i n s t r u m e n t o m M o s s a da ", vi
soke operativce Stasija (bive tajne slube bive I st one Nj e
make), ili libijske agente, koji organiziraju teroristike napade
koristei se p r e d a n i m borcima, primjerice, pa le st in s k i m i ar ap
skim "borcima za slobodu".
I VVerthebach i Von Biilow izjavili su k ak o j e napr ost o neshv
atljivo da o t ome n a pa d u nije bilo ot vor ene i s l ubene istrage,
po pu t svjedoenja pred amer iki m Kongr esom. Potpredsjednik
Ch eney odbacio j e zahtjeve za t ak v o m ist ragom, uz tvrdnju da
bi to "odvratilo" od rata prot i v terorizma. T ek j e u rujnu 2002.,
punu godinu dana poslije toga napada, Kongres je, ali ne i Bijela
kua, osnovao slubeno povjerenstvo za istragu dogaaja oko 11.
rujna 200 1. Supredsjedatelji Ko n g re sn o ga povjerenstva bili su
senator iz savezne drave Floride Bob Gr aham i bivi agent CJAe Po rt er Goss, k o j e g a j e pr ed sj e dn ik George W . Bush poslije
toga o so bn o i me no v a o d i r ek t or om CIA-e.
Od istrage kojom su rukovodili Gr aham i Goss nije se moglo
oekivati nita to bi i priblino sliilo neutralnoj i potenoj istrazi.
Kao stoje izjaviojedan istraitelj iz Kanade, u konanom izvjeu,
objavljenom u rujnu 2 0 0 3. , nije bilo kljune poveznice izmeu
n av od ni h ot mi ar a zrakoplova, tj. p r ipadni ka A1 Kaide, i paki
stanske tajne slube ISI, k o j a j e bila blisko p o ve za na s talibanskim s nagama i s n a ga ma A1 Kaide:
130

STOLJEE RATA 2

"Dana 11. rujna ujutro, trojica lanova Kongresa, Bob Graham,

Porter Goss i Jon Kyi (koji su bili u k o n g r e s n o m i zasl anst vu u
Pakistanu) dorukovala su na Capitol Hillu s gener al om A h m a dom, n av od ni m 'financijerom', da se p o s l u i m o izrazom FBI-a,
'koji je stajao iza o tmi ar a zr akopl ova koji su poinili nap a d od
11. rujna. Na t ome su s ast anku bili i paki st anski vel eposl ani k u
SAD-u Mal i ha Lodhi te nekol i ko a me r i k ih se na to r a i lanova
Od bo r a Z a s t u p n i k o g a d o m a K on g re sa za tajne slube. U j e d
nom n o v i n s k o m izvjeu taj je s as t anak opisan kao ' nastavak
sastanka" odranog potkraj kolovoza u Pakistanu.
K a da j e poinjen napad na Svjetski trgovaki centar, general
M a h m u d A h m a d , direktor pakistanske tajne slube, pr ema rijei
ma senat ora Gr aha ma , 'bio j e vrlo d i r n ut i p u n suuti pr ema
narodu Sjedinjenih Amerikih Drava (Stuart News Compaiiy Press
Journal, Vero Beach, Florida, 12. rujna 2001.).
Nain na koji je Bob Gr aham opisao generala A h m a d a s u p r o
tan je opisu fVashington Posta, u kojemu se kae:
' Da na 11. rujna ujutro Goss i Gr ah am dorukovali su s p ak i
stanskim ge ne ra lom po i m e n u M a h m u d A h m a d , d i r e kt o r om
pakistanske tajne slube, koji e ubrzo poslije toga biti smijenjen.
Ahmad je bio na elu j e dn e agencije za pijunau zloglasno bliske
Osami bin L adenu i T al i ba ni ma ' (Washington Post, 18. svibnja
2 0 0 2 .).

I a k o j e u kongresnoj istrazi pri kupl j eno m no t v o obavjetaj

nog materijala, iz d ok u me na ta o sasluanjima provedenim tijekom
te istrage bila su p o m n o u k lonj e na brojna izvjea novi nar a i
izvjea tajnih sluba, objavljena u m n o g i m velikim i malim
medijima, koja pot vruj u da su kljuni lanovi Bushove vlade
sudjelovali u politikoj k a m u f l a i .25

25 C h o s s u d o v s k y , Mi c h e l , " P r e d s j e d n i c i z d r u e n e i s t r a g e o d o g a a j i m a od
11. r u j n a su u ' s u k o b u i n t e r e s a ' : t a j n o v i t i s a s t a n a k za d o r u k o m na C a p i t o l
Hi l l u 11. ruj na, 4. k o l o v o z a 2 0 0 3 . , na h t t p : / / w w w . g l o b a l r e e a r c h . c a / a r t i c l e s /
CHQ308C.html

F.

VVilliam Engdahl

Kada je H or s t E hm k e , ovjek koji je s e d a m d e s e t i h godina

prologa stoljea, pod izravnim n a dz or om tadanjega kancelara
Wi 11ija Brandta, koordi ni r ao nj emaki m tajnim slubama, vidio
televizijske s ni mke napada od 11. rujna, r e k a o j e da mu djeluju
kao "holivudski uradak... Teroristi ne bi mogli izvesti takvu ope
raciju sa etiri ot et a zrakopl ova bez p o tp o r e neke obavjetajne
slube". No, nije elio i menovat i ni j ednu tajnu slubu.
Dogaaje od 11. ru j na jo je izravnije opisao j e d a n visoki ru
ski vojni d u n os n i k , prekaljen znalac m e t o d a iz H la dnoga rata,
general Leonid Ivaov. U govoru to g a j e odr a o na jednoj m e
un ar od no j konferenciji u Bruxellesu p o e tk om 2006. rekaoje:
"... terorizam nije neto neovisno o svjetskoj politici, nego jed
nostavno njezin instrument, sredstvo za stvaranje jednopolarnog svijeta, s jednim svjetskim sjeditem, izlika za brisanje dr
avnih granica i postizanje vladavine nove svjetske elite. Upravo
ta elita jest kljuni imbenik svjetskog terorizma, njegov ideolog
i njegov 'kum'. Glavna meta te svjetske elite jesu povijesna, kul
turoloka, tradicionalna i prirodna realnost, postojei sustav od
nosa meu dravama te svjetski nacionalni i dravni poredak
ljudske civilizacije i nacionalnog identiteta.
Dananji meunarodni terorizam jest fenomen u kojemu se
dravne i nedravne politike strukture zajedniki koriste tero
rom kao sredstvom za postizanje politikih ciljeva pomou za
straivanja ljudi, psiholoke i socijalne destabilizacije, elimina
cije otpora monih organizacija i stvaranja odgovarajuih uvjeta
za manipuliranje dravnom politikom i ponaanjem ljudi cijelih
zemalja.
Terorizam je oruje kojim se koriste u novoj vrsti rata. Istodob
no, meunarodni terorizam, u sprezi s medijima, postaje upra
viteljem globalnoga procesa. Tonije reeno, upravo simbioza
medija i terora omoguuje mijenjanje meunarodne politike i
postojee stvarnosti.
Ako u tome kontekstu analiziramo ono to se 11. rujna 2001.
dogodilo u Sjedinjenim Amerikim Dravama, moemo doi do
sljedeih zakljuaka:
1. Organizatori toga napada bili su politiki i poslovni krugovi
koji su zainteresirani za destabilizaciju svjetskoga poretka i koji
su imali sredstva za financiranje te operacije. Politika konce
pcija te akcije sazrela je ondje gdje su se pojavile napetosti u
upravljanju financijskim i ostalim sredstvima. Razloge za taj na132

STOLJEE RATA 2

pad moramo traiti u podudarnosti interesa krupnog kapitala

na svjetskoj i transnacionalnoj razini, u krugovima koji nisu bili
zadovoljni dinamikom ni smjerom procesa globalizacije. Za
razliku od tradicionalnih ratova, o ijoj koncepciji odluuju ge
nerali i politiari, ovoga su puta to uinili oligarsi i njima podloni
politiari.
2. Samo tajne slube i njihovi trenutani direktori, ili oni umiro
vljeni, ali koji jo uvijek imaju utjecaja unutar dravne organiza
cije, imaju mogunost isplanirati, organizirati i provesti opera
ciju takvih razmjera. Openito, tajne slube stvaraju, financiraju
i nadziru ekstremistike organizacije. Bez potpore tajnih sluba
te organizacije ne mogu postojati, a kamoli izvoditi operacije
takvih razmjera unutar tako dobro zatienih drava. Planiranje
i izvoenje jedne operacije takvih razmjera iznimno je sloeno.
3. Osama bin Laden i A1 Kaida ne mogu biti organizatori ni
izvoai napada od 11. rujna. Oni nemaju potrebnu organiza
ciju, sredstva ni voe. Stoga je trebalo stvoriti ekipu profesiona
laca, a arapski kamikaze samo su statisti kako bi se zamaskiralo
operaciju.
Operacija teroristikih napada izvedenih 11. rujna skrenula je
tijek dogaaja u svijetu na smjer koji su izabrali transnacionalna
mafija i meunarodni oligarsi, to jest, oni koji se nadaju da e
preuzeti vlast nad prirodnim bogatstvima na ovome planetu,
nad svjetskom informacijskom mreom i nad tijekom kapitala.
Taje operacija ila u korist amerikoj gospodarskoj i politikoj
eliti, koja takoer tei ovladavanju svijetom."
I v a o v j e p o t o m nas t avi o s objanjenjem z a s t o j e stvaranje
prevladavajueg mita o t o m e o k r u t n o m i neuhvaljivom " m e u
n a r o d n o m t erori zmu" bilo j e d n o od idealnih sredstava za ostva
renje projekta iji je cilj ovladavanje svijetom:
"Up or ab a t e r m i n a ' m e u n a r o d n i t erori zam' ima ove ciljeve:

prikriti prave ciljeve snaga koje su r a s po r e e ne po cijelo

me svijetu i bore se za domi naci j u i vlast te usmjeriti
ljude na bor bu koja ima nedef ini r ane ciljeve, protiv n e vi
dljiva neprijatelja;

unititi temeljne m e u n a r o d n e n o rm e i promijeniti p o j

move kao to su agresija, dravni teror, di kt at ur a i pokr et
za nacionalno osloboenje;
V

F.

JVilliam Engdahl

oduzeti ljudima njihovo legitimno pravo da se bore protiv

agresije i odbace djelovanje stranih obavjetajnih sluba;

uspostaviti naelo nepriznavanja nacionalnih interesa, p r e

obraziti ciljeve na vojnom podruju davanjem prioriteta ratu
protiv terorizma, unititi logiku vojnih saveznitava na tetu
zajednike obrane i u korist antiteroristike koalicije, rjea
vati gos podar ske p r ob l eme strogom vojnom d i kt at ur om,
koristei se ratom protiv terorizma kao izlikom."'"

Ima i onih koji Geor gea W. Busha, Cheneyja i Rumsfel da

dre izravno od go vo rn i ma za dogaaje od 11. rujna. Stanley Hi 1ton, bivi nael ni k ureda senat ora Boba Dolea, danas ugledan
odvjetnik u W a s h i n g t o n u , z as t upa stotine obitelji rtava napada
od 11. rujna.
On je p r ed sj ed ni ka Busha tuio za u mi je an o s t u taj napad.
U j e d n o m intervjuu, kojije 10. rujna 2004. dao radioemisiji Alexa
Jonesa, H i l t o n j e izjavio: "... t u im o Busha, Co n do l e e zz u Rie,
Cheneyja, Rumsfel da, i Muel l er a (direktora FBI-ja) za su d i on i
tvo, zato to su oni o so b n o ne samo dopustili da se taj napad
dogodi, nego i zato to su ga i zapovjedili... vie dokaza, koje
sam tijekom g odi nu i pol dana uspio pri kupi t i , p o t p u n o m i j a sno pokazuje d a j e to n ed v o jb e no Vladina operacija i d a j e ta
operacija najvei in izdaje i m a s o v n o g ubojstva u amerikoj
povijesti".
Taj Washington ski odvjetnik izrazio je uvjerenje da se etiri
ma zr akoplovima, k o j i m a j e poinjen napad, "upravljalo daljin
ski, kao to sam ve rekao prije godinu i pol dana, postoji sustav
zvan Kiklop. U nosu zrakopl ova postoji kompj ut or ski ip p o
mou kojega kontrola sa zemlje moe oduzeti pilotu n ad z or nad
zr akopl ovom, pilotirati i usmjeriti ga ravno u n e b o d e r e " .

Hi l t o n , St a nl e y, " T r a n s c r i p t : A l e x j o n e s I n t e r v i e w s S t a n l e y H i l t o n " ( Tr a ns k n p t : I n t e r v j u A l e x a j o n e s a s a S t a n l e y e m H i l t o n o m ) , The AlexJones Show, 13.

r u j n a 2 0 0 4 . , na h t t p : / / w w w . p r i s o n p l a n e t . c o m / a r t i c l e s / s e p e t e m b e i 2 0 0 4 /
13 0 9 0 4 h i l t o n t r a n s c r i p t . h t m

134

STOLJEE RATA 2

Taj odvjetnik nee nikada dobiti na sudu, niti postoji vjerojat

nost da e j a v n o s t i svijet ikada dobiti dokaze, tj. saznati istinu,
osobito nakon to Bushova vlada odrjeito odbija imenovati n e
ovisno povjerenstvo za istragu dogaaja od 11. rujna i nakon to
j e d o p u s t i l a da kljuni dokazi, kao to su eljezni stupovi
Svjetskog trgovakog centra, budu o d m a h b r od o vi ma o t p r e m
ljeni preko oceana u otpad. Bus hov saveznik, newyorski g r a d o
naelnik Rudy Giuliani, kojega su mediji prozvali "j u n ak o m 11.
rujna", i zdaoj e nalog koj i mj e njujorkim vatrogascima zabranio
da pokuaju pronai p o s m r t n e ostatke svojih poginulih kolega i
ak dao uhititi nekoliko vatrogasaca koji su se ogluili na njego
vu zapovijed.

"Novi Pearl Harbor"?

Nekoliko sati poslije razornoga napada na newyorski Svjetski
trgovaki centar, 11. rujna 2 0 0 1 . , p r eds j edni k Bush o b j a v io j e
svijetu: "Ovako n is mo bili n a p a d n u t i od Pearl Har bor a". No,
Bijelaje kua ubr zo prestala spominjati Pearl Harbor, tj. j a p a n
ski napad iz prosinca 1941., kojije t a da n je mu a me ri k om p r e
dsjedniku Rooseveltu posluio kao izlika da od Kongresa zatrai
objavu rata Japanu i Njemakoj.
Aludi r anj e na Pearl Harbor, u k o n t e k st u n a pa d a na Svjetski
trgovaki centar, p o t a kn u l o je ozbiljne novinare da se vrate
izvjeu Projekta za novo ameri ko stoljee, iz rujna 2000., koje
govori o "obnovi amerikog sustava obrane", u kojemu su njego
vi autori, a m e u njima i Dick Ch eney i Donal d Rumsfel d,
zalaui se za veliku pr eo br az bu ameri kog o dn o s a p r e m a o b r a
ni, napisali da e "proces preobrazbe, bez obzira na to to on donosi
revolucionarne promjene, biti, po svemu sudei, dugotrajan, osim ako se ne
dogodi kakav katastrofian i kataklizmian dogaaj, kakav novi Pearl Har
bor" (istaknuo autor).
135

F.

fVilliam

Engdahl

Aluzijom na Pearl Habor, taj ivi simbol za sve Ame ri k a nc e,

predsj edni k Bush posluio se ubojitim rijeima. No, upravo su
te rijei m no ge navele na m n o g a pitanja, na n e u g o d n a pitanja o
t ome to su i koliko su on i njegova vlada znali prije 11 rujna.
Tko god daje, na kraju krajeva, odgovoran za napade 11. ruj
na 20 01 . godine, n e po b it a n rezultat bile su histerija u A m e
rikoj vojsci i mobilizacija vojnih snaga kakve nisu viene od
napada na Pearl Harbor, tj. od prosinca 1941., kada su Sjedinjene
Amer ike Drave, u D r u g o m e svjetskome ratu, ule u rat protiv
Nj emake, Japana i Italije.
Zajapanski napad na Pearl Harbor, kakoje 1946. godine utvr
eno u sasluanju pred Ko n g r e so m, koje nosi o z na ku "tajno",
predsjednik Roosevelt i aica visokih vojnih d u n os n i k a sazna
li su znatno prije, tj. nekoliko dana prije negoli je Japan b o mb a r
dirao tamonju ameri ku flotu. Taj se napad mogao izbjei i tako
spasiti ivote tisua amerikih graana. R o os e ve lt je h l adnokr v
no odluio "pustiti da se to dogodi", kako bi Sjedinjene A m e
rike Drave uveo u rat, za koji su on i njegovi vodei planeri
proraunali da ga m o g u dobiti. Bioje to prvi pucanj u ratu kojim
je trebalo uspostaviti ono to e Henry Lue nazvati "amerikim
stoljeem".
Godine 1946., po zavretku Dr ug o g a svjetskoga rata, Zajed
niki odbor obaju domova amerikoga Kongresa za istragu napa
da na Pearl Harbor, kojimje predsjedao senator Alben Barkley iz
savezne drave Kentucky, sasluao je izvjee Od b o r a Ameri ke
vojske za Pearl Harbor. To je sasluanje bilo oznaeno kao "vrlo
tajno", a oznaka tajnosti skinutaje tek poslije nekoliko desetljea.
To je izvjee bilo golema op t u ba na raun tadanje amerike
Vlade, pr eds j edni ka Roosevel t a os obno i generala MacArt hura,
toga velikog "junaka" rata na Pacifiku. U j a p a n s k o m e napadu na
Pearl Harbor, na flotu bomb a rd e ra Amerikoga ratnog zrakopl o
vstva, iz 1941. godine, ubijenoje 2.403 amerikih graana i ranjeno
1.178. U n i t e no j e 18 ratnih brodova i 188 vojnih zrakoplova. Jo
26. studenoga, dva tjedna prije napada, tadanji britanski pre136

STOLJEE RATA 2

mijer Churchill ur no je izvijestio p r e ds j e dn ik a Roosevel t a o

tome k a ko J a p an namjerava ubrzo napasti Pearl Harbor. Roosevel t j e na to reagirao tako s t o j e floti u Pearl Ha rb o ru uskratio
pot por u iz zraka s n amj e rom d a ja pa ns ki napad bude uspjean i
uinkovit. Por uka b ri ta ns k og a premijera Churchilla p r ed sj ed
niku Ro os evel t u od 26. s t u d e n og a jedini je d o k u m e n t iz nj i ho
ve pr epi s ke s kojega ni do danas nije skinuta oznaka tajnosti,
toboe zbog "nacionalne sigurnosti."
Ra zo rn i m n a p a d o m na Pearl H a rb o r p r eds j edni k Roosevelt
dobio je izliku za ulazak u rat, s t o j e silno prieljkivao. B io j e to
rat za stvaranje novoga "amerikoga carstva". Ameriki vojni stroj
nije tratio ni t r e n u t k a poslije n a pada od 11. rujna 2 00 1 . , tj. p o
slije toga "novoga Pearl Ha rb o r a". Kao da se amerikoj vojnoj
industriji i njezinim pri st aama u nu t a r Vlade i K on gr es a ostva
rio san.
"Novi Pearl Harbor" pr edsj edni ka Busha postavio je temelje
"ratu protiv terori zma" - a m o rf no m nede fi ni ra no m ratu protiv
potencijalnih "neprijatelja" u svakoj zemlji i u svakome selu.
B i o j e to kao po narudbi skrojen temelj za g ol e mo poveanje
prorauna za vojsku. Vojno-industrijski kompleks u pozadini Bushove i Chenevjeve vlade s p r e m n o j e reagirao. 28

28 Wi l l e y , Mark E., "Pearl Harbor: M o t h e r o f Ali C o n s p i r a c i e s " (Pearl Harbour: majka svi h urota), ELibris Press, Phi l adel phi a, 2 0 0 1 .

137

Osm o poglavlje

POLITIKI STROJ VOJNE

INDUSTRIJE

Tko vlada u "dravi nacionalne sigurnosti"

R a s pa do m Sovjetskoga Saveza 1991. godine, amerika vojna
industrija i njezini saveznici unutar amerikoga ustroja moi nali
su se pred g ol emi m pitanjem - kako uvjeriti amer ike p or ezne
obveznike da plaaju vie za t r o kove o br an e u vrijeme k a d a j e
navodni razlog za tu rtvu oito ne st a o r a s p ad o m Va ravskoga
pakta? Devedesetih godina prologa stoljea taj vojno-industrijski
krug p os t a o je toliko mo an u n u t a r cj el okupne amer ike elite
moi, daje imao n e ra z mj e rn u t einu u s v e u k u p n i m politikim
r aspravama o budunost i "amerikoga stoljea".
Budui da su se od 20 0 1 . godine toliko uanili u n u t a r insti
tucija nacionalne sigurnosti, obavjetajnih sluba, vojne i vanjske
politike u Bushovoj i Cheneyjevoj vladi, ideolozi ne ok o nz er va tivaca i njihovi saveznici, kr anska desnica i vojno-industrijski
kompl eks, imali su j e d a n veliki cilj - poveati ameriki vojni
pr or aun, kako bi postigli p o t p u n u vojnu k o n t r ol u nad cijelom
Zeml j om, kakvu nitko n i ka da u povijesti svijeta nije p o k u a o
ostvariti. Raspad Sovjetskoga Saveza, ba re m su tako mislili, bio
je prigoda za ostvarenje "dominacije p un o g a spektra".
U t ome su postigli golem uspjeh. Tijekom prvih dviju g o d i
na ma nd a ta , Bus hova je vlada traila i dobila vie od 150 milijar
da dolara novih izdvajanja za vojsku, od e g aj e Kongres golemu

139

F.

IVilliam Engahl

v e in u o d o b r io bez p o s ta v lja n ja ik ak v ih pitan ja. O z ra je m s tra h a

s t v o r e n i m n a p a d o m od

11. ru jn a 2 0 0 1 . i o b j a v o m " r a ta p r o t iv

t e r o r i z m a " s t v o r i l i su t a k v u p o l i t i k u k l i m u u W a s h i n g t o n u i u
c ije lo j A m e r i c i d a se b i l o k a k v o n e s l a g a n j e , a k i r a z b o r i t o p r e i
sp itiv an je, p ro g la a v a p o d r iv a n je m " ra tn ih n a p o r a " , ak izdajom .
T ro k o v i n a c io n a ln e o b ra n e za 2007.

g o d i n u d o s e g n u l i su

n e v j e r o j a t n e 6 5 4 m i l i j a r d e d o l a r a , a k o se s l u b e n i m t r o k o v i m a
p rib ro ji s k riv e n a " d o d a tn a s r e d s tv a " za Ira k i A fg a n is ta n . T o zn a i
d a se v o j n i p r o r a u n , k o ji j e 2 0 0 1 . g o d i n e , k a d a j e B u s h s t u p i o
na d u n o s t, iz n o s io 329 m ilija rd a d o la ra , za e st g o d in a u d v o
stru ilo . 1
D e s e t n a jv e ih a m e r i k ih k o m p a n ija za p r o iz v o d n ju o ru ja
jesu:
1 . - L o c k h e e d M a r t in C o r p o r a ti o n ,

17 m ilijarda d o lara

2 . - B o e i n g C o m p a n y , 16 m ilija r d a i 600 m iliju n a d o lara

3. - N o r t h r o p G r u m m a n C o r p o r a ti o n , 8 m ilija rda i 700 m il i ju
n a dolara
4. - R a y th e o n C o m p a n y , 7 m ilija r d a d o lara
5 . - G e n e r a l D y n a m ic s C o r p o r a ti o n , 7 m ilija r d a d o la r a
6. - U n i t e d T e c h n o lo g i e s C o r p o r a t i o n , 3 m ilija rde i 6 0 0 m i
lijuna d o lara
7. - Science A p p l i c a t io n s I n t e r n a t i o n a l C o r p o r a ti o n , 2 m ilija r
de i 100 m i l i j u n a d o l a r a
8. - T R W I n c o r p o r a t e d , 2 m ilija rde d o lara
9. - T he Carlyle G r o u p , n e p o z n a t iznos
10. - L-3 C o m m u n i c a t i o n s H o l d i n g s , Ine., 1 m ilijarda i 700 m i
lijuna d o l a r a . 1
P o v ije st sv a k e od d e s e t n a v e d e n ih k o m p a n ija n ajb o lje g o v o ri
o n jih o v o j m o i:

L o c h k e e d M a r t i n C o r p o r a t i o n s v e s t r a n a j e k o m p an ija, no u g la v
n o m se ba vila o s m i lja v a n je m , p r o j e k tir a n je m , p r o i z v o d n j o m

1 Source Watch, "Military-Industrial Com ple x" (Vojno-industrijski k o m

p l e k s ) , w w w . s o n r e e w a t c h . o r p A n u p Sha h, " W o r l d Mi l i t a r y S p e n d i n g " , na w w w .
g l o b a l i s s u e s . ore
1 Ibid.

140

STOLJEE RATA 2

i in te g r a c i jo m p r o i z v o d a i u s l u g a v is o k e t e h n o l o g i je za p o t r e
be a m e r i k e d r av e , z a s t r a n e z em lje i za p r iv a tn e k o m p a n ije .
U t e m e l j e n a j e 1909. go d in e kao G le n n M a r t in C o m p a n y i bila
j e p r v a n a p o d r u ju istra ivanja i ra zvoja letjelica. S e d a m g o
d i n a poslije t o g a o s n o v a n a j e k o m p a n i j a L o u g h e a d Aircraft
M a n u f a c t u r in g , koja j e z a t i m svela svoj naziv n a njegov fo
n e t s k i izgovor - L o ck h e ad . Obje n a v e d e n e k o m p a n i j e o d i g r a
le su v a n u u l o g u u razvoju avijacijske t e h n o l o g i je . T ije k o m
P r v o g a i D r u g o g a sv je ts k o g a r a ta o p sk rb ljiv a le su Sjedinjene
A m e r i k e D rave i n jihove s a v e z n ik e letjelica m a i o ru je m , a
z a t i m su n a p r a v i le v e lik e k o r a k e na p o d r u j u p r o i z v o d n j e
letjelica n a m la z n i p o g o n , r a k e t n e t e h n i k e i s v e m ir s k ih l e t o
va. Sve u s v e m u , te dvije k o m p a n i j e p o s t a le su vode e k o m p a
nije u vojnoj industriji, ra z v o je m n a p r e d n i h b o r b e n ih z r a k o
plova, ra k e t a i s v e m ir s k ih letjelica. Od 1995., k a d a su se fuz io n irale , taj su svoj s t a tu s s a m o j o p o tv rd ile .
G o d in e 1961. t a d a n j a k o m p a n i j a G le n n M a r tin spojila se s
k o m p a n i j o m A m e r i c a n - M a r i e t t a ( u t e m e l j e n o m 1913.) i u z e
le su na ziv M a r t in M a r i e t t a T e c h n o lo g i e s , Ine. U trav n ju 1993.
k o m p a n i j a M a r t in M a r i e t t a j o se v ie proirila, j e r se fuzionir a la s O d j e lo m za z r a k o p l o v s t v o i s v e m ir k o m p a n i j e G e n era l
Electric. Potvrujui svoje o predjeljenje da o s t a n e v o d e a k o m
p a n ija u a m e r i k i m c ivilnim i v o j n im p r o g r a m i m a la n s ira n ja
u svem ir, d a n a 22. p r o s i n c a 1993. k o m p a n i j a M a r t in M a r ie tta
p o t p is a l a j e s k o m p a n i j o m G e n e r a l D y n a m ic s u g o v o r o k u p
nji n jezina O d je la z a s v e m ir s k e s u s ta v e (Space S y s te m s Divisio n s ) . G la vna p r e d n o s t t o g a od jela j e s t p r o iz v o d n ja p o v e z a
na sa serijo m sv e m ir s k ih letjelica A tlas i s viim fazam a p r o iz v o
dnje la n s ir n i h r a m p a C e n ta u r , koje se k o r i s t e i u o s t a li m s v e
m i r s k i m letjelica m a kao i l a n s i r n i m r a m p a m a T it a n IV.
D a na 29. k o lo v o z a 1994. k o r p o r a c ije L o c k h e e d i M a r tin M a
r ie tta objavile su da se n a m j e ra v a ju spojiti u j e d n u k o r p o r a
ciju pod n a z i v o m L o c k h e e d M a r tin . Taj j e p o s a o d o v r e n 15.
oujka 1995. Od sv o g a o s n u t k a , 1995., k o r p o r a c ija L ockhe ed
M a r tin n e p r e s t a n o se irila, uk lju u ju i i p r e u z i m a n j e k o m
panije Loral, od 2 3 . t r a v n ja 1996. N ajnovija fuzija j e s t najava,
od 3. srp n ja 1997. g o d in e , da e se, t r a n s a k c ij o m v r ije d n o m
11 m ilija rd a i 600 m i l i j u n a d o la ra , p o v e za ti s k o m p a n i j o m
N orthrop G rum m an.
B o e i n g j e najvea svjetska k o m p a n i j e za p r o iz v o d n ju k o m e rc ija l
nih z ra k o p l o v a i i s t o d o b n o najvei p ro i z v o a vojne i s v e m i r
ske te h n o l o g i je . Na p o d r u ju istra ivanja i razvoja vojne opre -

F.

IVilliam Engdahl

m e bavi se p r o g r a m i m a n a v o e n i h raketa, s u s t a v o m z v an im
IBCM ( I n t e r n a t i o n a l Balistic C r u is e M issiles, i n t e r k o n t i n e n
t a ln e b a li s t i k e k r s t a r e e r a k e t e ) , b o m b a r d e r i m a , t r a n s p o r t
n i m v o j n im z r a k o p l o v i m a te s v e m i r s k i m i l u n a r n i m v o z ili
ma.
K o m p a n ij a B oe ing j e od m a le t v o r n ic e z ra k o p l o v a iz Prvoga
sv je ts k o g a r a ta n a r a s l a u k o m p a n i j u koja je t ij e k o m D ru g o g a
sv je ts k o g a r a ta o p s k r b ljiv a la s a v e z n i k e sn a g e r a t n o g z r a k o
p lo v stv a b o m b a rd e rim a i tr a n s p o r tn im z rak o p lo v im a .
N a jv e u e k s p a n z i ju d oivjela j e poslije D r u g o g a sv je ts k o g a
rata, k a d a se u klju ila u r a k e t n e i s v e m ir s k e p r o g r a m e . Z b o g
sv o g a i s tr a iv a n ja i inovacija n a b o m b a r d e r i m a , r a k e t a m a i
s u s t a v i m a o p s k r b e , p o s t a la j e s a sta v n i dio razvoja a m e r i k e
stra te g ije t ij e k o m H l a d n o g a rata. U ra zd o b lju poslije H l a d n o
ga r a ta n a s t a v i l a j e s i s t r a iv a n je m i p ro iz v o d n j o m z r a k o p l o
v a i d r u g ih letjelica, r a k e t a te s v e m ir s k ih i l u n a r n i h vozila.
N je z in o prv o p r o i r e n je bila j e k u p n ja k o rp o rac ije V e rtol iz
P h i l a d e l p h ij e , 1960. g o d in e . Svoju j e p r o i z v o d n j u p r o ir ila
ta k o to j e p o s t a la glavni op sk rb ljiv a h e l i k o p t e r i m a tije kom
r a ta u V i j e t n a m u . P o s lje d n jih se g o d i n a k o m p a n i j a B oe ing
z n a t n o p o v e a la sp a jan jem s vie ko m p an ija. U p r o s i n c u 1996.
spojila se s k o m p a n i j o m Rockvvell A e r o s p a c e , a dva tje d n a
poslije toga sa s u p a r n i k o m k o r p o r a c i jo m M c D o n n e l l Douglas, s t o j e bila fuzija v r ije d n a 13 m ilija r d a d o lara i to je tako
n a r a s l u k o m p a n i j u B oe ing p r e tv o r i l o u na jv e u k o m p a n i j u za
p r o i z v o d n j u z r a k o p l o v a i s v e m ir s k ih letjelica na svijetu.
N o r t h r o p G r u m m a n C o r p o r a t i o n j e s t korporac ija za p rojektiranje,
in te g riran je i p ro izv o d n ju o s m a tr a k ih su stav a, b o rb e n ih
letjelica, vojne e le k t r o n i k e , p r e c i z n o g oruja, s u s ta v a za u p r a
vljanja z r a n im i s v e m ir s k im letjelicam a, in f o r m a c ijsk ih s u
stava, m o r n a r i k i h s u s ta v a te k o m e r c ij a ln i h s u s ta v a i vojnih
a e r o s t r u k t u r a . O s n o v a n a je 1994. g o d in e, k a d a j e k o m p a n i j a
z v an a N o r t h r o p C o r p o r a t i o n p r ip o jila k o m p a n i j u G r u m m a n
C o r p o r a ti o n . Iste g o d in e d o v r ila je i pripajanje k o m p a n i j e
V o u g h t Aircraft, j e d n o g od najv eih p r o iz v o a a v o jn ih i k o
m e r c ij a ln i h a e r o s t r u k t u r a . U oujk u 1996. pripojila j e Odjel
za v o jn u o p r e m u i e l e k t r o n i k u k o r p o r a c i je W e s t i n g h o u s e
Electric.
R a y t h e o n C o m p a n y j e m e u n a r o d n a k o m p a n i j a z a v iso k u t e h n o
logiju, koja se bavi p r o i z v o d n j o m za etiri podru ja : e l e k t r o
n i k o m za k o m e r c ij a ln e i vojne sv rhe, in e n j e r s t v o m i izgra-

142

STOLJEE RATA 2

d n jo m , avijacijom i p r o i z v o d n j o m v e li k i h p o s tr o je n ja . U t e
m e l j e n a j e 1922. g o d i n e u C a m b r i d g e u , u sa ve znoj d r av i
M a s s a c h u s e t t s , pod n a z i v o m A m e r i c a n A p p lia n c e C o m p a n y ,
a im e R a y th e o n u z e l a j e 1925. g o d in e.
U p o e t k u je bila sp e c ija liz ir a n a za r a d io a p a r a t e . T ije k o m D r u
g o g a svje tskoga rata bila j e najvei p ro i z v o a r a d a r s k i h cijevi
i cijelih r a d a r s k i h su sta va . Poslije ra ta p o s t a la je prvi p r o i z v o
a n a p o d r u ju n a v o e n j a r a k e ta . Iz u m i l a j e su s ta v za n a v o
enje ra k e ta za p r e s r e t a n je letjelice i b a li s t i k i h ra keta. G o d in e
1964. o tp o e l a j e s p r o i r e n j e m p r o g r a m a kako bi po v e a la
p r o iz v o d n ju pa j e p o e la p r o i z v o d i t i i o p r e m u za k o m e r c ij a l
ne svrhe.
Poevi od 1990., k a d a j e k u p i la k o m p a n i j u E -S y ste m s , k o m
p a n ija R a y th e o n n a s t a v i l a se iriti d a ljn jim p r i p a j a n j e m ili
p r e u z i m a n j e m k o m p an ija. U t r a v n j u 1996. k u p ila je od kor
poracije Crysler, za 455 m il i ju n a d olara , dva odjela - C h r y s le r
T e c h n o lo g i e s A irborne S yste m (CTAS) i E le ctro sp a c e S yste m s,
Ine. (ESI). T im p rip ajan je m , koje je d o v r e n o u lipnju 1996.,
n a s t a l a j e n o v a k o m p a n i j a n a z v a n a R a y t h e o n E -System s. D a na
6. sijenja 1997. godine k o m p a n i j a R a y th e o n k u p ila je k o m
pa niju T ex a s I n s t r u m e n t s D e fense System & E le c tr o n ic s , n a
v o d n o za 2,95 m ilija r d a dolara. M i n i s t a r s tv o p r a v o s u a o d o
brilo je to p ripoje nje 2. srpnja 1997. g odine. Z a m an je od dva
tje d n a poslije t o g a k o m p a n i j a R a y th e o n naja vila je fuziju s
o d je lo m za p r o iz v o d n ju vojne o p r e m e z v a n im H u g h e s Aireraft, u k o m p an iji H u g h e s E le c tr o n ic s , koja je p ri p a d a la k o m
paniji G e n e ra l M o to rs, pa je ta k o n a s t a l a k o m p a n i j a v rijedna
21 m i l i j a r d u dolara . Odjel G e n e r a l M o t o r s a z v an H u g h e s
E le c tr o n ic s prije t o g a j e p r e u z e o k o m p a n i j u G e n e r a l D y n a m ics M issile S y s te m s i Odjel M a n a v o x E le c tr o n ic s S y s te m s k o m
pa nije Phillips.
G e n e r a l D y n a m i c s j e s t k o m p a n i j a ija j e g lavna d j e l a tn o s t o p s k r
b a a m e r i k e V l a d e i njoj s a v e z n i k i h z e m a l j a s u s t a v i m a
n a o r u a n j a i se rvisiranja oruja. U t e m e l j e n a je 1952. godine,
kao slije dnica k o m p a n i j e E lectric Boat. Sastoji se od sljedeih
odjela: M o rn a rica , B o rb e n i sustavi, Inform ac ijski su sta vi i t e h
n o lo g ija i jo n e k o li k o dijelova. Odjel za m o r n a r i c u sa stoji se
od k o rp o r a c ija B ath Iron W o r k s (BIW ) i A m e r ic a n O v e rse as
M a rin e (A M SE A ). Odjel za b o r b e n e su s ta v e sastoji se od k o m
panija G e n e r a l D y n a m ic s Land S y s te m s Ine. (sk r a e n o Land
Sytems, Kopneni sustavi), G e n era l D y n a m ic s D efense System s,

143

F.

IVilliam Engdahl

Ine. ( sk r a e n o D e fense S y ste m s, O b r a m b e n i susta vi) i G e n e

ral D y n a m ic s A r m a m e n t S y s te m s, Ine. ( sk ra e n o A r m a m e n t
S y s te m s, Sustavi n a o r u a n j a ) . Odjel I n form ac ijski su s ta v i i
te h n o l o g i ja sa stoji se od k o m p a n i j a G e n era l D y n a m ic s Infor
m a t i o n S yste m s, Ine. (GDIS), C o m p u t i n g Devices C a nada , Ltd.
i C o m p u t e d D evices C o m p a n y Ltd. u Velikoj Britaniji.
K o m p a n ija L and S y s te m s k o n s t r u i r a i p roizvodi seriju glav
n o g b o r b e n o g t e n k a Ml A b r a m s za A m e r i k u vojsku i za r a z
ne s t r a n e zem lje. O va se k o m p a n i j a bavi i k o n s t r u i r a n j e m i
u n a p r j e e n j e m p r o i z v o d a te se rvisiranjem p o s to je ih o k l o p
n ih voz ila . P r o i z v o d n j a t e n k o v a M 1 A 2 , p o s l j e d n j e v e rzije
t e n k a M l , p o k r e n u t a je 1992. g o d in e. K o m p a n iji L and Sys te m s t r e n u t a n o te e d r u g a g o d in a od p e to g o d i n j e g u g o v o r a
sk lo p lje n o g s A m e r i k o m vojskom , po k o je m u t r e b a godinje
120 t e n k o v a Ml p r e tv o r iti u te n k o v e M1A2. Ova k o m p a n i j a
im a i u g o v o r e z a j o n e k o li k o velikih p r o g r a m a za p r o i z v o
dnju o k l o p n i h vozila. Prvi p r o g r a m j e s t p r o g r a m zvan A d v a n
ced A m p h i b i o u s A s s a u lt V ehicle, za koji je n e d a v n o sklopila
u g o v o r za razvoj, uk lju u ju i i k o n s t r u k c ij u i izradu p r o t o t i
pa. D ru g i p r o g r a m j e s t p r o g r a m zvan H eavy A s s a u lt Bridge,
koji je t r e n u t a n o u fazi razvoja, a oekuje se da e po eti s
p r o i z v o d n j o m potkraj o v o g a d e se tlje a . Trei p r o g r a m j e s t
p r o g r a m z van C r u s a d e r Self-P rope lled H o w itz e r , u k o je m u ta
k o m p a n i j a im a ud io od p r i b li n o 25 po sto .
G o d in e 1991. A m e r i k a j e r a t n a m o r n a r ic a , zbog n e i s p u n j e n i h
obveza, s to m k o m p a n i j o m i s k o r p o r a c ijo m M c D o n n e l Douglas r a s k i n u la u g o v o r o k o n s tr u k c iji letjelice A -12. D a na 23.
veljae 1998. d o n e s e n a j e k o n a n a p r e s u d a u k o rist tih k o m
panija, u iz n o s u od m ilija r d u i dvjesto m iliju n a dolara , plus
k a m a ta . A m e r i k a j e V lada u loila albu.
Dva glavna odjela za p r o iz v o d n ju u toj kom paniji j e s u G e n e
ral D y n a m ic s L and S y s te m Ine. i Bath Iron W o r k s C o r p o r a
tio n. Prvi j e p r ip o jila 1982., a drugi 1995. g o d in e. Od 1992.
do 1994. p r o d a la j e svoje odjele za p r o iz v o d n ju ta k t i k i h v o j
n ih letjelica, r a k e t n i h s u s ta v a i s u s ta v a za lan s ira n je letjelica u
svem ir. D a n a 1. sijenja 1997. s t e k la j e odjele D e fen s e Sys te m s (S u sta v i o b ra n e ) i A r m a m e n t S y s te m s (S u sta v i
n a o r u a n ja ) k o rp o rac ije L o c k h e e d M a rtin. D a n a 1. lis to p a d a
1997. s t e k l a j e Odjel A d v a n c h e d T e c h n o lo g y S y s te m s (Sustavi
visoke t e h n o l o g i je ) , koji j e bio u sa sta v u k o m p a n i j e Lucent
T e c h n o lo g i e s . D a n a 3 1 . p r o s i n c a 1997. s t e k l a j e odjel C o m p u
t in g D e vice s I n t e r n a t i o n a l k o rp o rac ije C e ridia n. Taj se odjel

144

STOLJEE RATA 2

bavi in te g r a c ijo m vojne e le k t r o n i k e i s u s ta v a o b r a n e , u g la v

n o m za p o t r e b e SAD-a, K a n ad e i Velike Britanije. Odjel A d v a n
ced T e c h n o l o g y S y s te m s (S u s ta v i v is o k e t e h n o l o g i j e ) j e s t
najvei o pskrbljiva s u s ta v a za p o d v o d n o o s m a tr a n j e , p ro c esuiranje signala, k o n t r o l n e s u s ta v e vibracije i s n jim a p o v e z a
ne t e h n o l o g i je , u p r v o m e re d u z a p o t r e b e A m e r i k e r a tn e
m o r n a r i c e . Od tih je ste e v in a , g o dine 1998., o s n o v a la svoj
trei po v a n o s ti odjel z v an I n f o r m a t io n S y s te m s and T e c h n o logy. Im a oko 2 9 .0 0 0 z a p o s le n ih .
U n i t e d T e c h n o l o g i e s C o r p o r a t i o n ( U T C ) j e s t ko rp o rac ija koja se
bavi r a z n o l i k o m p r o i z v o d n j o m . M e u n j e z i n i m p r o i z v o d i
m a j e s u sustavi grijanja i klim a tiz ac ije C arrier, z r a k o p lo v n i i
s v e m ir s k i su s ta v i te in d u s t r ij s k i p r o iz v o d i H a m i l t o n Sundstr a n d , d iz a la i p o k r e t n e s t u b e O tis, m o t o r i za z ra k o p l o v e
P ra tt & W h it n e y , h e li k o p t e r i Sikorsky, p r o t u p o a r n i i s ig u r
n o s n i s u s ta v i te u b r iz g iv a i goriva. ovjek koji je u veljai
2 007. dao o s ta v k u na m je sto po ljs k o g a m i n i s t r a o b r a n e , Rad e k Sik o rsk y , p o t o m a k je v l a s n i k a k o r p o r a c i je s p o l j s k i m
i m e n o m - Sikorsky. K o m p a n ij a Pratt & W h i t n e y najvea je
svjetska k o m p a n i j a na p o d r u ju k o n s t r u k c ij e , p ro iz v o d n je i
se r v i s i r a n j a m o t o r a z r a k o p l o v a , s u s t a v a za s v e m ir s k u p r o
p u lziju i i n d u s t r ij s k i h t u r b i n a na p lin s k i p o g o n .
S c ie n c e A p p l i c a t i o n I n t e r n a t i o n a l C o r p o r a t i o n (S A I C ) najv ea
j e k o m p a n i j a za o p s k r b u z n a n s t v e n i m k o n s t r u k c i j s k i m i n t e
g r i r a n i m s u s ta v i m a , za p r u a n je t e h n i k i h u s l u g a i rjeenja
svim dije lovim a A m e r i k e vojske, s l u b a m a M i n i s t a r s tv a o b r a
ne, o b a v je ta jn im s lu b a m a , M i n i s t a r s t v u d o m o v i n s k e s ig u r
n o sti i d r u g i m civilnim o r g a n iz a c i ja m a a m e r i k e Vlade, kao i
k u p c im a s o d a b r a n i h k o m e r c ij a ln i h trita . S vie od 4 4 . 0 0 0
z a p o s l e n i k a dilje m svijeta, SAIC je z a p o sl o v n u g o d in u k o j a j e
z av rila 3 1 . sijenja 2 0 0 6 . im a o p r i h o d od 7 m ilija rda i o s a m sto m il i ju n a dolara.
T R W j e k o m p a n i j a p r i p o je n a k o m p a n iji N o r t h r o p G r u m m a n , 12.
p r o s i n c a 2 0 02. g o d in e. Vidi p o j e d i n o s t i pod N o r t h r u p G r u m
m an .
C a r ly l e G r o u p j e d n a j e od najtajnovitijih i na jm o n ijih in stitu c ija
v o j n o - in d u s tr i j s k o g a k o m p l e k s a i projekcije a m e r i k e m oi u
cijelom e svijetu. U t e m e l j e n a 1987., najv ea j e svjetska p r iv a t
na d i o n i k a t v r t k a koja upravlja s vie od 71 m il i ja r d o m d o l a
ra. N je zino p o s lo v a n je nije o t v o r e n o za j a v n o s t , zato to je
rije o p r i v a t n o m d io n i k o m d r u t v u , u n a to injenici d a je

145

F.

William Engdahl

njez in d i r e k t o r bivi p r e d s j e d n i k A m e r i k o g a p o v j e r e n s t v a
za v r ije d n o s n e p a p ir e i teaj. Do 2 0 0 3 . g e n e ra ln i d i r e k t o r k o m
panije C arlyle G r o u p , sa sje d i te m u W a s h i n g t o n u D. C., koja
je u p r i v a t n o m v l a s n i tv u , bio je bivi z a m j e n i k d i r e k t o r a CLAe, a z a tim m i n i s t a r o b r a n e F r a n k C arlu cei III. G o d i n e 2 0 0 3 . na
njegovo je m je s to do a o Louis V. G e r s t n e r m la i, bivi p r e
d s j e d n ik U p r a v n o g a o d b o r a k o rp o rac ije IBM.
F r a n k C arlucei je tij e k o m stu d ija na Sveuilitu P r i n c e t o n bio
c im e r D o n a l d a R u m sf e ld a , a s J a m e s o m B a k e r o m III. bio je u
istoj studijskoj skupini. Uz Carluccija i Ja m e s a Bakera III., m e u
b iv im ili s a d a n j im d i r e k t o r i m a i s a v j e t n i c i m a k o m p a n i j e
Carlyle G r o u p j e s u n e k e od najm o n ijih oso b a na svijetu, m e u
k o jim a i bivi p r e d s j e d n i k a G eorge H. W. Bush, bivi g u v e r
n e r n j e m a k e B u n d e s b a n k e Karlo O t t o Pohl, bivi p r e m i j e r
Velike Britanije J o h n Major, bivi p r e d s j e d n i k F ilipina Fidel
R a m o s , m i n i s t a r financija i d u n o s n i k za g lavna u la g a n ja u
Svjetskoj ba nci A fa n es h B e sc hloss, bivi p r e d s j e d n i k T ajlanda
A n a n d P a n ja r a u m , Louis V u i t t o n iz k o m p a n i j e A ir b u s, bivi
p r e m i j e r Ju n e Koreje P a rk Tae Jun, saudijski p rin c Alvalid
Sin Talal bin A b d u la z iz al Saud, financijer B ild e r b e r k e s k u
p in e G e orge Soro, bivi p r e d s j e d n i k A m e r i k o g p o v j e r e n
stva za federa lne k o m u n ik a c ij e i lan U p r a v n o g a o d b o r a The
New York Timesa W illia m E. K e n n a r d , N o r m a n P e a r ls tin e , o
vjek koji je prije to g a bio glavni u r e d n ik u k o m p a n i j i T im e
Ine., tj. odjelu za a s o p is e k o m p a n i j e T im e W a r n e r l n c . i u r e
d n ik a lista The Wall Street Journal, d i r e k t o r p r e d s j e d n i k e k a m
pa nje G e o r g e a B u sh a starijega Fred Malek, g e n e r a ln i d i r e k t o r
k o m p a n i j e K iss in g e r M cL arty A s s o c ia te s T h o m a s F. "M ack"
McLarty, koji im a z a je d n i k u k o m p a n i j u s dr. H e n r y j e m Kiss i n g e r o m i g ro fo m E t i e n n e o m D a v i g n o n o m , b i v i m n a e l
n i k o m s t o e r a u Bijeloj kui u vrijem e C l i n t o n o v a m a n d a t a ,
lan B ild e r b e r k e s k u p i n e i p r e d s j e d n i k belg ijske b a n k e Socie te G e n era le.
U veljai 2 0 0 1 . p r e d s j e d n i k Carlyle G r o u p e C a rluc ei i p o t p r e
d s j e d n i k S A D -a Dick C h e n e y sastali su se s D o n a l d o m R um sfe ldom , u v r ije m e d o k je Carlyle G r o u p a im a la n a r a z m a
tr a n ju p r o j e k t za A m e r i k u vojsku vrijedan n e k o li k o m ilija r
da dolara. U listu Guardian od 31. lis to p a d a 2 0 0 1 . pie : " K o m
p a n ija Carlyle p o s t a l a je nit koja n e iz r a v n o p o v e z u je a m e
riku v o jnu p o l it i k u u A f g a n i s t a n u s o s o b n i m f in a n c ijs k im
b o g a t s t v o m sla v n ih d u n o s n i k a A m e r i k e vojske, a n im a lo
m anje i s o c e m d a n a n je g a p r e d s j e d n i k a SAD-a". Carlyle G r o u
pa je u s a m o m e s r e d i t u a m e r i k o g a ra tn o g a stroja. M e u

146

STOLJEE RA TA 2

k o m p a n i j a m a u v l a s n i t v u C a r l y l e a j e s u k o m p a n i j e koje
p r o i z v o d e o p r e m u , v o z ila i stre ljiv o za A m e r i k u vojsku, a
njezini slavni d u n o s n i c i o d a v n o slue d v o s tr u k o j d o m i lj a
toj svrsi - p o ti u ulag a n ja vrlo b o g a t i h o so b a i i s t o d o b n o p o d
m a z u ju p u t k o m p a n i j a m a g ru p a cije Carlyle. M e u m u lt i m i l iju n sk im u l a g a i m a u k o m p a n i j e C arlyle G r o u p e j e s u i la
n ovi obite lji O s a m e bin L adena, koji su t a k o e r bili bliski
p o s lo v n i s u r a d n i c i G e o r g e a B u s h a sta rijega.
M e u k o m p a n i j a m a za p r o i z v o d n j u oru ja i vojne o p r e m e
p o v e z a n i m s C a r ly le o m j e s t i k o m p a n i j a U n i t e d D e fense, sa
s j e d i te m u sa veznoj dravi Virginiji. O n a proizvodi su s ta v e
za la n s ira n je r a k e t a s b r o d o v a A m e r i k e r a tn e m o r n a r i c e u
A r a p s k o m m o r u i niz d r u g i h s u s ta v a za t r a n s p o r t o r u ja i
b o r b e n i h vozila, m e u k o jim a j e i k o n t r o v e r z n i p r o g r a m p o
k r e tn e h a u b ic e , koji j e t r e b a o biti o d b a e n kao n e u in k o v it,
sve d o k g a 2 0 0 1 . g o d in e m i n i s t a r o b r a n e R u m sfe ld nije sp a
sio. T im e j e s v o m e b i v e m c im e r u s P r i n c e t o n a C arluc ciju i
k o m p a n i j i Carlyle p r i s k r b i o z a ra d u od s t o t in a m il i ju n a d o l a
ra. U v l a s n i tv u tv r tk e U n i t e d D e fen s e j e i v e d sk i p ro iz v o a
oruja Bofors.
P r e m a istr a iv a n ju n o v i n a r a J u l i a n a B orgera i O liv era B urkem a n a iz l o n d o n s k o g a lista Guardian, i p r e d s j e d n i k G e orge W.
B ush bio j e p o v e z a n s k o m p a n i j o m Carlyle prije negoli j e p o
stao p r e d s je d n ik . G o d i n e 1990. G e o rg e W. B u sh bio j e i m e n o
van u U p ra v n i o d b o r k o m p a n i j e C a te r a ir , j e d n e od prvih k o m
pa nija koje je kupila g ru p a c ija Carlyle i koja se bavi o p s k r b o m
z r a k o p l o v a h r a n o m . Iz t o g a j e o d b o r a iziao 1992. g o d in e , da
bi p o t o m p o s t a o g u v e r n e r T e k s a s a . U b r z o poslije toga, kao
g u v e r n e r T e k s a s a , i m e n o v a o j e n e k o l i k o la n o v a u U p r a v n i
o d b o r koji je o d lu iv a o o u l a g a n ju n o v c a T e k s a k o g m i r o v i n
skog fo n d a p r o s v je tn ih d jela tn ik a. Taj j e o d b o r o d lu io uloiti
100 m iliju n a d o lara j a v n o g a n o v c a iz t o g a fo n d a u grupaciju
Carly le.
L-3 C o m m u n i c a t i o n s prva j e k o m p a n i j a koja j e sklopila u g o v o r za
p ro jek t zvan C3ISR ( C o m m a n d , C o n t r o l and C o m m u n i c a t i o n s ,
i n t e l l i g e n c e , S u r v e i l l a n c e a n d R e c o n n a i s s a n c e , tj. Z a p o
vije danje , n a d z o r i veza, o b a v je tav a n je, o s m a tr a n j e i izvi
anje) za s lu b e d r a v n e u p r a v e , te z a p r o j e k t z v an A M & M
(Aircraft M o d e r n i z a t i o n and M a i n t e n a n c e , M o d e r n i z a c i j a i
o d r a v a n je z r a k o p l o v a ) i ima n a j iru lepe zu ta k o z v a n i h " s p e
cijaln ih p r o i z v o d a " u toj grani in d u strije . K o m p a n ija L-3 je i
j e d a n od na jve ih o p sk rb ljiv a a p r o i z v o d i m a i u s l u g a m a za
a m e r i k e s u s ta v e o b r a n e i za m n o g a n o v a tr ita . O n a j e i

F.
najvei

opskrbljiva

vjetajne

slube),

kom unikacijske

koji

izvianje (SIGINT,

opskrbljuje

opreme

sustavima

tj. S i g n a l I n t e l l i g e n c e )

m u n ik a c ijsk o izvianje

za

William Engdahl

ISR

(oba

za e l e k t r o n s k o

i s u s t a v i m a za k o

(COMINT, tj. C om m unications

Intel-

l i g e n c e ) . O n i , u k o m b i n a c i j i s a g e n t i m a ( H U M I N T , tj. H u m a n
Intelligence),

pruaju

s t a n j e na t e r e n u .
da v i s o k e

vojnicima

K o m p a n i j a L- 3

elektronike

elektronike,

za

telemetrije,

agentima

avijaciju,

oceanske

mikrovalova,

elekrro-optikih/infracrvenih
t a,

senzora,

pomorskih

snaga

vojne industrije - zrane,

za

preciznih

primjenu

pomorske,

i propulzijske

SATCOM-a

simulacije i obuke, osiguranja i detekcije

kontrolu

pravovremeno

ima najveu lepezu proiz vo

i antena,

instrum ena

te p r o i z v o d a za
svim

dijelovima

kopnene i svemirske.3

A m e r i k i voj n o -i n d u s tr i j ski k o m p l e k s o r g a n i z i r a n j e u ob liku

m o n e l o b i s t i k e o r g a n i z a c i j e , s a s j e d i t e m u V V a s h i n g t o n u D.
C, g d j e i m a m o g u n o s t g o l e m a p o l i t i k o g u t j e c a j a n a l a n o v e
K o n g r e s a i k l j u n i h o d b o r a z a d u e n i h za p i t a n j a o b r a n e .

Hla

d n i r a t o m o g u i o i m j e s t v o r i t i z a s t r a u j u i l obi i p r o p a g a n d
ni s t r o j , k o j e m u

se m a l e n broj

protiv te ro rizm a "

do

nezamislivih

U sreditu
nizacija

razmjera.

Industrial

udruenje

Association,

vojne

industrije

NDIA).

Na

n e t s k i m s t r a n i c a m a to se u d r u e n j e hvali d a j e
rika udruga vojne industrije,
nost,

zagovarajui

oruje,

opremu,

sponder,
tim

"Rat

poveaju

toga politikoga stroja jest njihova s lube na orga

- Nacionalno

Defense

politiara m oe othrvati.

o m o g u i t e i m d a taj v o j n i s t r o j

promiui

za n a c i o n a l n u

Security T e a m )

i potporu

snaan
sigurnost

inter-

"najvea a m e

koja p r o m i e n a c i o n a l n u s i g u r

najsuvrem eniju

obuku

(National

svojim

tehnologiju

i vrhunsko

za W a r - F i g h t e r i F i r s t R e -

i odgovoran

D r a v n o - i n d u s t r i j ski

(G overnm ent-Industry National

t e l e g a l n i i e t i k i f o r u m za r a z m j e n u p o d a t a k a

o pitanjima n a cio n aln e sigurnosti izm eu industrije i Vlade."

3 Fede rat ion o f A m e r ic a n Scientists (Udruenje amerikih znanstvenika):

" U n i t e d S t a t e s W e a p o n s M a n u f a c t u r e r s , T o p T e n D e f e n s e C o n t r a c t o r s Fiscal
Ye ar 2 0 0 2 " . ( A m e r i k i p r o i z v o a i oruj a, d e s e t na j ve i h k o m p a n i j a za p r o i z v o
dn j u o r u j a i v o j n e o p r e m e u f i s ka l noj g o d i n i 2 0 0 2 . ) , na w w w , f a s . o r g

148

STOLJEE RATA

"Prozor u Babilon"
Skandali koji su izbili 2006. godine, u koje su bile umi j eane
najvee kompani j e za proizvodnj u oruja i vojne o p r e me , kao i
neki lanovi Kongresa, oitovali su n e o b u z da n u mo i korupciju
izmeu lobija vojne industrije i utjecajnih dravnih du no s n ik a
i lanova Kongresa. N e t o od toga izilo je na vidjelo u vrijeme
suenja i os u de r e publ i ka nc a Jacka Abramoffa, prikupljaa fi
nancijskih sredstava i glavnoga kockara u kasinima, koji je 2005.
godine o su e n na z at vorsku kaznu zbog utaje poreza i p o d m i i
vanja. U T ranzi ci j s kome timu (Tr ansi t i on Team) amer ikoga
predsjednika Georgea W. Busha bio je savjetnik u Mi ni st arst vu
unutarnjih poslova ( D e p a r t m e n t o f t h e Interior). Bivi prijatelj
Bijele kue, milijuna i lobist za kasina Jack Abramoff, nazvan
"Casino Jack", bio je umi j ean u k o r u m p i r a n e poslove s m o
nom m r e o m ljudi. U toj su mrei, i zmeu ostalih, bili:
Lobist vojn e industrije

Brent WilkeS

guvernera Arnolda

- supredsjedatelj

Schwarzeneggera

nancije predsjednika Bus ha - B u s h o v

za f i n a n c i j e

supredsjedatelj
"pi oni r ".

za f i

Radio je kao

l o b i s t i o s o b a koj a j e s k l a p a l a u g o v o r e i z m e u V l a d e i k o m
pan i j a za p r o i z v o d n j u o r u j a i v o j n e o p r e m e .
Velika porota podigla je

optunicu

izvrnog direktora CIA-e

(iz 2 0 0 6 . )

prijevaru i pranje no v c a ,
r i kog

Kongresa

optuen

za u z i m a n j e

koristio

svoj

mi ta.

ut j e caj

W i l k e s je, n a v o d n o ,
ekovima,

u sklopu

republikanac
u CIA-i

i biveg

K y l e a F o g g o a za u r o t u ,

af e r e u koj oj j e l a n a m e

Randy

Vlada je

"Duke"
i z j avi l a

Cunningham
kako je

i namjetao p oslove

plaao C u n n i n g h a m u

rukovima,

U veljai 2 0 0 7 .

protiv W il k esa

servisiranjem

Foggo

Wilkesu.

mito u gotovini

lu ksuznog

automobila,

z r a k o p l o v n i m k a r t a m a na r a u n k o m p a n i j a , p l a a n j e m n a j a m
nine, k u pn jo m namjetaja i br odske o p r e m e , plaanjem u s l u
ga p r o s t i t u t k i ,

ljetovanja i raznih d ru gi h obli ka zabave.

U toj

j e o p t u n i c i F o g g o o p t u e n i za n e d o p u t e n o o d a v a n j e W i l k e su v r l o t a j n i h p o d a t a k a o CI A - i , o n j e g o v i m p o s l o v n i m k o n k u
r e n t i m a i " d r u g e s t var i ", k a k o bi u t j e c a o na p o t p i s i v a n j e u g o
v ora i do dj el u p o s l o v a
po ka za tel j

s v o m e pr i j at el j u B r e n t u W i l k e s u .

Ka o

i n j e n i c e da u B u s h o v o j v l a d i v l a d a o z r a j e S o d o -

F.

William Engdahl

me i G o m o r e , p r iz n a lo se d a j e Foggo, koji je t a d a bio trei

ovjek u CIA-i, od laz io na p o k e r s k e zabave to ih je W ilkes
p r i r e i v a o u h o t e l s k i m a p a r t m a n i m a po W a s h i n g t o n u i na
k o jim a su ih n a v o d n o zabavljale p r o s t i tu t k e .
Kalifornijski k o n g r e s n i k , r e p u b l i k a n a c R a n d y " D u k e " C u n n i n g h a m , vii lan O d b o r a za d o z n a k e i tajne slu be P r e d s t a v
n i k o g a d o m a a m e r i k o g a K o n g re sa , dobio j e z a j e d a n u g o v o r
sk loplje n i z m e u vojne in d u str ije i a m e r i k e V lade m it o u
v r ije d n o sti od 2 . 4 0 0 .0 0 0 d o lara - u a n ti k v i te t im a , g o to v in i i
" r a z n im u s l u g a m a " , ukljuujui i, n a v o d n o , u s lu g e p r o s t i t u
tka, od M i tc h e lla W ade a, vlas n ik a k o m p a n ije M Z M Ine., i B re n
ta W ilk e sa, v l a s n ik a k o m p a n i j e A D C S Ine., a obje n a v e d e n e
k o m p a n i j e p r o i z v o d e oruje i v o jnu o p r e m u . C u n n i n g h a m j e
k o m p a n iji M Z M sre d io u g o v o r e s P e n t a g o n o m i n e k im d r u
gim n a r u i te l ji m a v rijedne vie od 160 m iliju n a dolara, a k o m
paniji A D SC u g o v o r e v rije d n e 90 m iliju n a d o la r a kroz u g o v o
re sk lo p lje n e s P e n t a g o n o m te o sta le ugovore ije je sklapanje
d o g o v o rio C u n n i g h a m . U o p t u b i p o d i g n u to j p r o tiv C u n n i n g h a m a n a v o d i se p o p is sljedeih d je lo m i n ih iznosa: 600 d o
lara u g o to v in i za dva sa ta u s l u g a p r o s t i t u t k a A i B, gala v e e ru
u h o t e l u H a p u n a Beach P rin c e, 500 dolara za p r o s t i t u t k u A,
600 d o lara u g o to v in i z a j e d a n sat u s l u g e s p r o s t i t u t k a m a A i
C (na C u n n i n g h a m o v zahtjev W i l k e s j e sredio da k o n g r e s m e n
d ru g e ve e ri dobije dru g u p r o s t i t u t k u ) . C u n n i n g h a m a j e sa
vezni sud, t e m e l j e m o p t u b e za poin jenje k r iv i n o g djela, 3.
oujka 2 006. g o dine o su d io na o sa m g o d in a i etiri m je se c a
z atvora, a k r i v i n o djelo bilo je p r im a n je 2 . 4 0 0 . 0 0 0 d o lara
m ita. C u n n i n g h a m j e d o bio najv eu k a z n u z a tv o r a d o s u e n u
n e k o m k o n g r e s n i k u u povijesti a m e r i k o g a K ongresa. U s r p
nju 2 0 0 5 ., k a d a j e najavio da se nee p o n o v n o k a n d id i r a t i na
izborim a, u t is k u je izjavio: " a s n o sam obavljao svoju d u n o s t
u K o n g r e s u ."
R e p u b li k a n s k i k o n g r e s n i k Bob N e y iz sa v e zn e dr av e O hio o s u
en je u sijenju 2 007. g o dine na dvije i pol g o d in e z a t v o r a za
u z im a n je m it a od Ja c ka Abram offa. Ney je okrivljen za u z i
m an je t is u a d o la r a u k o c k a r s k i m e t o n i m a od ovjeka kojega
u d o k u m e n t i m a n a v o d e sa m o kao " s t r a n o g a b i z n i s m e n a " ,
b i z n i s m e n a sirijskog podrijetla, F u a d a al Z a ja ta (u l o n d o n
skim k a s i n i m a p o z n a tije g kao "D e b e li " ) , koji je N e v a i n j e g o
va dva z a p o s l e n i k a z r a k o p l o v o m p r e v e z a o u L o n d o n na sno-

150

STOLJEE RATA 2

bovski n o n i p ro v o d u k a sin u . A z a to ? Z a to to je A1 Z ajat

im a o t v r t k u k o j a j e Iranu n a s to ja la p r o d a ti z r a k o p lo v e i d ije lo
ve za z r a k o p lo v e p r o i z v e d e n e u A m erici. On j e od N e y a n a
stojao ish o d iti izuz e e za taj p o s a o j e r j e p r e m a a m e r i k i m
z a k o n i m a p ro d a ja t ih p r o i z v o d a Iranu z ab ra n je n a . A1 Z ajat je
N eyu i njeg o v im prija te ljim a dao tis u e d o l a r a u k o c k a r s k i m
e t o n i m a . Te noi, k a d a su kockali, N a y se v r a ti o ku i s vie
od 5 0 .0 0 0 d o lara u d epu.
T o n y R u d y , n e k a d a n j i p o m o n i k b iv e g voe k o n g r e s n e veine
T o m a DeLaya, o s u e n j e u oujku 2 0 06. za zavjeru s Abramoffom. U vrijem e pisanja ovoga t e k s t a p o s t u p a k je j o u tijeku.
Bivi v o a ve in e u K o n g r e s u T o m Delay, b liz a k prijatelj a m e
r ik o g p re d s j e d n i k a , s u o a v a se s o p t u b a m a z a p r a n je novca
steena nezak o n itim poslovim a u Teksasu.
D a v i d S a f a v ia n , bivi n a e ln i k s t o e r a u Bushovoj vladi, u Upravi
z a ope po slo v e , o s u e n j e na 18 m je s e c i z a tv o r a n a k o n to je
p r o g l a e n k riv im z b o g z a t a k a v a n j a p o s l o v a s A b ra m o ffo m .
Safavian j e u lo io albu na tu p r e s u d u iz 2 0 06.
M i c h a e l S c a n l o n , bivi A bra m offov p o s lo v n i p a r t n e r i p o m o n i k
voe r e p u b l i k a n s k e ve ine T o m a Delaya, o s u e n je u s t u d e
n o m e 2 0 0 5 . g o d in e z a u r o t u p o d m i i v a n j a d r a v n ih d u n o s
n ik a u svezi s l o b ir a n j e m u k o rist in d ija n s k ih p l e m e n a i kasi-

N e i l V o l t z , bivi N e y ev ef k a b in e t a , koji je o ti ao iz V lade i p r e

ao ra d iti za A bram offa, o s u e n je u svibnju 2006. d a j e p r o t u
z a k o n i t o p o k u a o p o t k u p it i N e y a i ostale p l a e n i m p u t o v a n j i
m a i d r u g i m v r s t a m a usluga.
K o m p a n i j a M i c r o s o f t p la ala j e

1998. g o d in e Jacku A bra m offu

60.0 0 0 d o lara m je s e n o za lobiranje za po v e a n je viza H-1B.

A b r a m o f f j e tij e k o m 1998. g o d in e sa m o z a lobiranje u k orist
M ic r o so f ta d o b io 7 0 0 . 0 0 0 dolara. U p o e t k u j e lobiranje u s r e
d o t o i o n a v o u r e p u b l i k a n s k e veine u K o n g r e su T o m a De-

' Associated Press, " T h o s e c a u g h t up in the Jack A b r a m o f f publ i c c o r r u p t i o n

case" ( O s o b e u m i j e a n e u sluaj kor upci j e Jacka Ab r a mo f f a ) , 26. vel j ae 2 0 0 7 .

F.

William Engdahl

Ameriki novinar-istraitel j, dobi t ni k nagrade D e nn i s Hopsicker, opisao je epske razmjere r askal aenost i , degradacije i
mo ra ln e trulei u amerikoj vladi Bu s h a i Cheneyja kao ra zd o
blje "gotovo bez premca, od poganski h orgija kakve su postojale
u dre vn o me Rimu". Evo njegovih rijei: "Gledate svijet u kojemu
su na djelu novac, tajnost, seks i pr ep u t a nj e uitcima, svijet u
kojemu je svatko za neto kriv". Prema n a vo d i m a j e d n o g drugog
izvora, "ono to ta otkria pokazuju j est pr ozor u Babilon ili u
posljednji stadij R i m a " . 5
Ta su otkria sadravala i opt ubu daje lobistJack Abr amof f
p o n u d i o srediti sa st a na k i zmeu pr edsj edni ka Gabona, g o s p o
dina Bonga i ame ri ko ga p reds j edni ka Georgea W. Busha za iz
nos od 9.000.000 dolara, koji e se u dijelovima isplaivati na
raun fiktivne kompani j e Gr as s Root s Interactive, sa sjeditem u
saveznoj dravi Mar yl and, u svrhu mita za p r e d i z b o r n u k a m
panju R e p u b li k a n sk e stranke. B u s h j e doista p r imi o Bonga 26.
svibnja 2004. godine. FBI j o uvijek istrauje gdje je zavrila
isplata od 9.000.000 dolara.
A b r a m o f f je bio j e d a n od glavnih prikupljaa za a mer ikoga
pr eds j edni ka Georgea W. Busha, zbog e g aj e i p os t a o Bushov
poasni "pionir". Zanimljivo je da su i Abr amof fi DeLay izjavili
kako je sam "bog" donekl e stajao iza njihovih post upaka. A b r a
moff je rekao: "Imao sam osjeaj da mi toliki novac dolazi u ruke
zato to mi ga sam Bog alje". DeLayj e izjavio: "vrsto vjerujem
da sam n e d u a n glede o pt u ab a p o d i g n u t i h protiv mene. Mi
vjerujemo da Bog doista svime upravlja i On ui st i nu okree sve
na dobro onima koji vole G o s p o d i n a " .

H o p s i c k e r , D a n i e l , " G o i n g to B a b y l o n by Ca d i l l a c : W a s Sa n D i e g o US
A t t o r n e y fi r ed for k n o w i n g t o o m u c h ? " ( O d l a z a k u B a b i l o n c a i l l a c o m - j e li
f e d e r a l n i t ui t el j iz Sa n D i e g a o t p u t e n z a t o t o j e p r e v i e z n a o ? ) , 8. o u j k a
2 0 0 7 . , na w w w . n a d c o w p r o d . c o m
T r e m b l a y , R o d r i q u e , " D e c a e n c e , w a s t e , c o r r u p t i o n in t h e n e w A m e r i c a n
E m p i r e , Pa r t II" ( T r u l e , p u s t o i k o r u p c i j a u n o v o m ' a m e r i k o m e c a r s t v u ' ,
D r u g i d i o ) , na n e i o u r n a l . c o m

152

STOLJEE RA TA 2

No, zanimljiviji dio Abramoffove prolosti, po kojemu se on

razlikuje od ostalih korupcionaa i prevaranata, jesu njegove malo
poznate veze s j e d n o m vrlo tajnovitom organizacijom - Vijeem
za naci on al nu politiku. T a j e organizacija bila sredite i sr za
mani p u li ra nj e amer ike j a vn o s t i i njihovih osjeaja kako bi
podrali trajnu kriarsku vojnu protiv nejasne i nedefinirane
"neprijateljske slike terorizma".

D eveto poglavlje

A R M A G E D O N S K A VOJSKA TZV. "KRISTOVI VOJNICI"

Politika baza "zaraene drave"

Vijee za nacionalnu politiku i mrana politika tzv.
kranske desnice
U namjeri da uut ka neslaganje i otv or en u javnu r aspravu o
amerikoj vojnoj politici, posebice poslije zavretka H l a d no g a
rata, ameriki je politiki ustroj morao stvoriti organizacije u t e
meljene na m a so v no s t i, kako bi m a n ip u l ir a o j a vn o miljenje u
smjeru koji je p o t p u n o prot i van i n te re si ma veine amerikih
graana. S t v o r e n o j e Vijee za n a ci onal nu politiku (Council on
National Policy), kao sredinja institucija za manipulaciju m a s a
ma. Bio je to projekt zapanjujuih ambicija.
O db or za naci on a ln u politiku post ao j e vitalna veza izmeu
mul t i mi l i j ar der ski h k ompa ni j a za proizvodnju oruja i vojne
o pr eme, vvashingtonskih lobista p o p ut Jacka Abramoffa i tzv.
kranske desnice. P r o d i r a o j e do sri nove osovine i z me u d e
sniarske vojne politike, p o tp o re Pe nt a go n o v u planu ratovanja
po svijetu i politike k ont r ol e neoko nz er va ti v ac a nad velikim
dijelom amer ike vanjske i vojne politike posljednjih godina.
O t k a k o j e , 1980. godine, za predsj edni ka izabran desniarski
konzervativac iz Rep ub li k an sk e stranke Ronald Reagan, koji je
neke "ponovno roene" fundament al i st e imenovao mi ni st r ima
Hi svojim najbliim savjetnicima, savezne drave na podruju zva
nom Biblijski pojas svaki su put glasovale za konzervativne r ep u
blikanske kandidate, sve do Bushova reizbora iz 2004. godine.
155

F.

JVilliam Engdahl

Ljudima izvan Amer ike, a i veini Ameri kanaca koji nisu svje
sni toga procesa, teko je shvatiti pr eo br az bu sadraja mnogih
amerikih kranski h crkava tijekom posljednjih trideset godi
na, tj. od po e tk a s e da m d e s e t i h godina prologa stoljea. Tele
vizijski evangelizam, nazvan "Tele-evangelizam", tj. televizijske
evangelistike propovijedi i d e m a go k o obraanje vjernicima,
doveli su do velikog porast a broja f undament al i st i ki h crkava u
Americi, u vrijeme kada su se t r adicionalna katolika i p r o t e
stantska vjera borile za zadravanje svojih lanova.
Pretvaranje vrlo glasnih i dobr o or ganiziranih pri padni ka
manjinskih kranskih ( pr ot e st a nt s ki h) crkava i manjih sekta u
borbene "ponovno roene" fundamentaliste bilaje radikalizacija
koja je uvelike p o godoval a pro je kt ima amer ikog vojno-industrijskog ustroja i obavjetajnih agencija za stvaranje imperijal
ne vojske koja e se biti s p r em n a rtvovati za dvojbene vojne
ciljeve diljem svijeta.

Dinastija Bush i "zaraena drava"

Preobrazba desetaka milijuna Ameri kanaca u "ponovno roe
ne" f undament al i s t e, p s e ud o kr a n e, koji su doslovno spremni
"ubijati za Krista", bio je dugogodinji projekt Rockefellerova
kruga u nut a r amerikoga ustroja moi. Korijen te preobrazbe bio
je u novcu to g a j e kao p o t p o r u davala Zakl ada Rockefeller,
prvo u Latinskoj Americi, kako bi ma ni pul i r al a crkvama i ljudi
ma te sebi osigurala pravo na rudna bogatstva i druge grane gospo
d ar st va .1
Obitelj Rockefeller nadalekoje i nairoko najmonija obiteljska
dinastija u n u t a r a mer ikoga ustroja otkako je njihova naftna

1 Col by, Ge r ard i D e n n e t t , Ch a r l o t t e , Thy Will Be Done - The Conquest ofthe

Amazon: Nelson Rockefeller and Evangelism in the Age o f Oil ( Tvoje e biti u i nj eno os vaj anj e A m a z o n e : N e l s o n Roc k e f e l l e r i e v a n g e l i z a m u d o b a naf te), HarperCol l i n s , N e w York, 1995.

156

STOLJEE RATA 2

kompanija Standard Oil, 1900. godine, dobila monopol na tritu.

Od t a d a j e svojim n ovcem poela sponzori rat i razne satelitske
obitelji, u svrhu stvaranja t akozvanog mo no g ustroja amerike
Istone obale, kako bi unaprijedila svoj moni program. Jedna
od tih obitelji preivala se Bush.
George H. Wa lke r i Samuel Pr es cot t Bush, djedovi Georga
He rb e rt a Wa l ke r a Busha, tj. p r e ds j e d ni k a Bu s h a starijega, bili
su utemeljitelji dinastije Bush tijekom Prvoga svjetskoga rata i
poslije njega. Gospodin George H. Walker, financija iz St. Louisa,
obogatio se na u govor ima sklopljenim s A m e r i k o m vojskom.
Godine 1919. nasljednik eljeznice W. Averel H a r r i m a n p o s t a
vio gaje na mjesto gen e ra ln o g di r ekt or a k o mpani j e W. A. H a r
riman, sa sjeditem na Wall Streetu, koj aj e tijekom dvadeset i h
godina prologa stoljea, djelomino u Rusiji i Nj emakoj , ula
gala u poslove s naftom, brodogradnju, zrakoplovstvo i mangan.
Gospodi n Samuel Prescot Bush b i o j e , u saveznoj dravi Ohio,
na elu kompani j e Buckeye Steel Cast i ngs, k o j a j e proizvodila
oruje. Godi ne 1917. preselio se u W a s h i n g t o n , g d j e je postao
direktor Odjela za pjeako oruje, streljivo i t opni t vo u O d b o
ru za vojnu industriju. Obojica s p o m e n u t e gospode jo su bila
iva kada se pojavilo ono to e postati ameriki vojno- industrijski kompleks.
Prescot t Bush, senat or iz savezne drave Connect i cut , iji e
sin i u n u k postati ameriki predsjednici, obogat i o se kao di r ek
tor kompanija to su tijekom Dr ugoga svjetskoga rata proizvodi
le oruje i vojnu o pr emu. Jedna od tih kompanija, Dresser I n du
stries iz Teksasa, proi zvel aj e zapaljive b o m b e koje su baene na
Tokio i izradila plinske diftizne p u m p e za proizvodnju a to ms k e
bombe. Pr es c ot to v sin George H. W. Bush kasnije j e radio za
kompani j u Dresser, u Odjelu za poslove s naftom. Zat i m mu je,
kao d ir ek to r u CIA-e, s e d a md e se t ih g odi na prol oga stoljea, te
kao p ot pr eds j e dni ku i na kraju pr ed sj ed n ik u Ame ri ke , j e da n od
prioriteta bila trgovina amer iki m orujem i tajni ugovori o p r o
daji oruja s I ra no m, Irakom, Saudi j skom Ar abi j om i muah e di n i ma u Afganistanu.
157

F.

WiViam Engdahl

Ta vrlo zlokobna mo vojno-industrijskoga kompleksa, na koji

je ameriki predsjednik Dwi ght E i s e nh o we r upozorio 1961. go
dine u svome o p r o t a jn o m obraanju naciji, zavladala je Sje
dinjenim A m e r i k i m D r av a ma tijekom m a n d a t a Busha oca i
Busha sina. Ni j edna druga amerika dinastija nije odigrala tako
m o n u ulogu u stvaranju zaraene vojne drave, kakva je A m e
rika postala p o et ko m novoga tisuljea.
Obitelj Bu sh j e, uz dugogodinje veze s utjecajnom i bogatom
obitelji Ha rr ima n, vlasnicima banaka i eljeznica, odravala pri
sne veze i s obitelji Rockefeller, koja je u r u k a m a drala a m e
riku naftnu industriju. Veze obitelji Bush s J o h o m D. Rockefellerom i njegovom k o m p a n i j om Standard Oil traju ve sto godi
na, od v r e me n a kada je Rockefeller komp an i ju Buckey Steel
Castings, k o j a j e bila u vlasnitvu Samuela Busha, uinio n e
vjerojatno u sp je no m tako stoje uvjerio eljeznike kompanije,
koje su prevozile njegovu naftu i djelomino bile u vlasnitvu
obitelji Harriman, da od kompanije Buckey Steel kupuju proizvo
de teke industrije. Dvadeset i h godina prologa stoljea George
H. Walker p o mo g ao je u obnovi sovjetske naftne industrije. Prescott Bush s t e k a o j e is kus t vo u m e u na r o dn o j trgovini naftom
tijekom d v ad e se t dvije godine koliko je bio na elu kompanije
D re ss e r I n d u st r ie s iz Teksasa, kojaje bila dio b a nk a rs k o g a hol
dinga obitelji H a r r i m a n i koj aj e imala bliske veze s Rockefellerovom naft nom kompani j om.
I George H. W. Bush se, nak on s t o j e 1948. d i p l o mi r ao na
el i t nom Sveuilitu Yale, zaposlio u kompaniji Dresser. Poput
svoga oca Pr e sc o tt a i sina Georgea W. Busha, bio je lan vrlo
utjecajnoga tajnog drutva na Sveuilitu Yale, zvanog Skull and
Bones (Lubanja i kosti). Posao u kompaniji D re ss e r George H.
W. Bush dobio j e zahvaljujui utjecajnim vezama svoga oca Pr e
scotta Busha. Poslije nekoliko godina rada u toj kompaniji, osnov a oj e s H u g h o m Liedt keom p r a komor sku (offshore) kompaniju
nazvanu Offshore Zapata, koja se bavila naftnim bu ot i nama. U
to su vrijeme, 1953. godi ne, razni istraivai vjerovali k a k o j e

158

STOLJEE RATA 2

George H. W. Bush, p o mo u svojih veza u organizaciji "Lubanja

i kosti" sa Sveuilita Yale, ve poeo raditi za CI A- u. 2
Tijekom suradnje s CIA-om, George H er b er t Wa lk e r Bush,
otac dananjega pr edsj edni ka, odigrao je glavnu ulogu u stva
ranju i s u s t a v n o m irenju vjerskih kultova u korist Rockefellerova kruga, kultova koji paradiraju pod nazivom "ponovno r o e
ni krani". Tijekom godina p r ov e de n ih u Teksasu, doao je na
lukavu ideju o t ome kako bi se moglo man ip u li r at i pr os t od u nim vjernicima - s i r o ma ni m a mer iki m bijelcima u s i r o m a
nim saveznim dravama j u n o g a pojasa Sjedinjenih Ame ri ki h
Drava.

Novaenje sljedbenika Biblije

F u n d a m e n t a l i s t i k e su sekte t r adi ci onal no bile najjae u si
romanim saveznim dravama amerikoga Juga, t akozvanom "bi
blijskom pojasu", kako se p o p u l a rn o zove podruje na kojemu je
ultrakonzer vat i vna Junjaka baptistika sekta bila najsnanija.
Na t ome su podruju djelovale i m no g e druge crkve, po p u t Kri
stove crkve ( C hu r c h od C h r is t ) , Boje s ku p t in e (Assembl i es
of God) i t akozvani h Pentekostalaca.
Glavnina "biblijskoga pojasa" j est usko podruje to se protee
od savezne drave Virginije pr ek o A la ba me , Sjeverne i Jue Karoline, Georgije, Mississippija, Louisiane i Teksasa do Okl ahome. Voj ni m p l a n e r i m a iz P e n t a g o n a i t r u s t o v i m a m o z go v a
neokonzervativaca, koji od 20 0 1 . upravljaju A me r i k o m kao "rat
nom dr av o m", savreno je pogodoval a injenica da upravo s
toga podruja dolazi golema veina dragovoljaca Amerike vojske.
Tako su apsolutistike desniarske kranske sekte i ultranacionalistiki mi l i t ar izam u Ameri ci ili ruku pod ruku.

' Phillips, K evin, "B us h Fa m il y V a lu e s :W a r , W e a l t h , Oil" ( V r ij e d n o sti o b i

telji Bush: rat, b o g a t s t v o , nafta),

The Los Angles Times, 8. veljae 2 0 0 4 .

159

F.

IVilliam Engdahl

Sr a mo t a n sluaj a mer ikog gen er al -p uk ov n i ka Wi l l i a ma G.

Boykina, zamjenika p o moni ka ministra obrane zaduena za taj
ne slube, u vrijeme d o k j e ministar obrane bio Rumsfeld, zorno
pokazuje tu novu k ul t ur u amer ikoga religioznog apsolutizma,
pomi je a nu s vojnim osvajanjima u ime Krista - j e d n e doista
po se bn e i udne vrste njihova "krista".
General Boykin bio je pr ipadni k elitne post r oj be Delta. U
travnju 1980. vodio je katastrofalnu akciju oslobaanja talaca u
Iranu. Tu je svoju akciju sam nazvao "najveim razoaranjem u
mojoj profesionalnoj karijeri, j e r kui ni smo vratili pe de se t tri
Amerikanca". Unato t ome, kakoj e rekao, njegova "vjeraje ojaa
na" i vjerovaoje k a k oj e doivio "udo": "Nitko od ljudi koji su s
na ma stajali u pustinji i molili Boga da bude s n a ma te noi nije
pogi nuo n i t i j e bio ranjen".
Tijekom d evedes et i h godina B oy k i nj e bio zamjenik di rekt o
ra za p os ebne akcije u CIA-i, gdje je p r o m a k n u t u in brigadnog
generala. Kasnije je p os t a o lan vojnog stoera u Pe nt agonu,
gdje je postavljen za zamj eni ka di r ekt or a Odjela za djelovanje,
s p r e m n o s t i mobilizaciju. Z a ti m je, u lipnju 2 003. , i me nova n
zamj eni kom dr. St ephena Cambonea, pomoni ka ministra obra
ne Rums f el da z ad u e n a za tajne slube, fanatinog neokonzervativca, ovjeka koji je krivotvorio obavjetajne po d a tk e P e n t a
gona kako bi fabricirao "dokaze" o t ome da Sadam H us ei n p o
sjeduje oruje za m as ov no unitenje, temeljem e ga je Kongres
2003. godine dao pr edsj edni ku ovlast za objavu rata Iraku.
Boykin, taj radikalni "ponovno roeni" kranski cionist, p o
drijetlom iz savezne drave Sjeverne Karoline, tonije, iz njezi
na ruralnoga dijela koji pripada "biblijskome pojasu", nakon to
je p o e tk o m de ve de se ti h godina prologa stoljea u Mogadiu
predvodi o katastrofalnu akciju protiv m u s l i m a n s k i h snaga pod
zapovjednitvom Os ma na Ate, govorei o Atinti nast upu na CNNu, rekaoje: "Na ru ga o nam se i rekao: 'Nikada me nee uhvatiti,
j er e me Alah tititi. Alah e me tititi'. Ma, znate to?", dodao
je Boykin za CNN, "Ja sam znao d a j e moj Bog vei od njegova.
Znao sam d a j e moj Bog pravi Bog, a d a j e njegov samo idol".

160

STOLJEE RATA 2

U lipnju 2003. general Boykin j e d n o m je novi nar u rekao:

"Pravi neprijatelj j est duhovni neprijatelj. On se zove Knez tame.
Neprijatelj je stvorenje zvano Sotona". Poslijeje dodao: "Ni ka
da n e emo napustiti Izrael... Mnogi su od nas zabri nut i zbog
raja. Raj je vaa nagrada. Ovdje ste da kao vojnici k r enet e na
neprijatelja". I jo je rekao: "Ali oni koji vjeruju u G os p o d i n a
obnovit e svoju snagu. Vi nut e se u nebo kao orlovi, trat e i
nee se umoriti, hodat e i nee k l o n u t i . .. Ako nema Boga, nema
ni nade. Ne d op u st it e da mediji i liberali pokolebaju vau vjeru.
Molite za A m e r ik u i mi emo pobijediti".
Taj je govor graniio s krenjem amerike ustavne odredbe o
odvajanju crkve od d r av e .3 Boykina su j a vn o branili mi n i st ar
obrane Ru ms f el d, p r e d s j e d n i k Ge or ge W. Bush i nael ni k
Z dr uenoga stoera oruanih snaga. Bio je to pokazatelj goleme
moi "ponovno roene" kranske desnice unut ar visokih slojeva
Amerike vojske.

Tajnovito Vijee za nacionalnu politiku

Bit naj ezgr a te politike moi bilaje mr e a t akozvane kran
ske desnice, "ponovno r o e ni h" kranski h cionista, okupljenih
u tajnom lobiju pozn at ij em kao Vijee za n a ci onal nu politiku,
ili, skraeno, CNP (Council for National Policy). Jack Abramoff,
Tom DeLay i desetci vodei h repu b li ka na ca u Bushovoj vladi
jesu ili su bili lanovi CNP-a. O toj se organizaciji u j a v n o s t vrlo
malo zna. Je dn ak o tajnovita kao i Bilderberka skupina, ako ne i
jo tajnovitija, ta organizacija ne daje nikakve izjave za tisak,
sastaje se u tajnosti i nikada n a mj e rn o ne otkriva imena svojih
lanova.

Associated Press,

" R u m s f e l d d e f e n d s g e n e r a l w h o c o m m e n t e d on w a r a n d

S a t a n " ( R u m s f e l d b r a n i g e n e r a l a koji j e i z ni o k o m e n t a r o r a t u i S o t o n i ) , na
w w w . C N N . c o m . 17. l i s t o p a d a 2 0 0 3 .

1 61

F.

William Engdahl

Sastaju se tajno najmanje tri puta godinje. Tako k oo r di ni

raju djelovanja razliitih organizacija, kako bi uskladili uinkovi
to mijenjanje politike u cijeloj zemlji. lan CPN-a, sudac Paul
Pressler, j e d n o m je izjavio: "Vijee za naci onal nu politiku o m o
guuje ljudima da se m e u s o b n o upoznaju, a time to se poz
naju, mogu uskladiti svoje poteze".
Njihova inaica Krista od s a m o g j e poetka i nt eg r ir an a u ci
ninu retoriku. Prikuplja novca, lan Vijea za n a ci onal nu poli
tiku i desniar Richard Viguerie, j e d n o m j e rekao: "esto p o m i
slim na vrijeme kada smo tu organizaciju pokrenuli mol i t vom i s
nekol i ko vrlo dobrih ljudi, i doista se inilo d a j e toga dana u
Dallasu Isus bio s n a m a " /
Uei na p o et ni m pogrjekama, lanovi Vijea za naci onal
nu politiku de ve de se ti h su godina promijenili nain djelovanja
- u m j e s t o rada na razini cijele drave, tj. SAD-a, poeli su izgra
ivati svoj utjecaj na lokalnoj razini. Ralph Reed, generalni di
rektor kranske koalicije Pata R o be rt so na , izjavioje 14. oujka
1990. u listu The IVashington Post: "Kranskoj se zajednici to obilo
o glavu jo o s a m de s e t i h godina. Pokuali smo promijeniti a m e
riku Vladu, a trebali smo se, zapravo, usredotoiti na savezne
drave. Prava popr i t a borbe za k r a n e j e s u lokalne zajednice,
kolski odbori, gradska vijea i z ak o n o da v na tijela saveznih
drava". Tim LaHaye, j e d a n od izvornih utemeljitelja Vijea za
n ac ional nu sigurnost i predsj edni k organizacije ene zabrinute
za A m e r i k u ( Co nc er ne d W o m e n for A me ri ca ), dao je 15. p r o
sinca 1989. listu Christianitv Todav sljedeu izjavu: "Devedesetih
godina religijska e se desnica sastojati od m n o t v a neovisnih
lokalno s ponz or ir ani h i financiranih organizacija, koje e djelo
vati zajedniki".

Online Journal,

" C o v e r lifted on s e c r e t i v e c o n s e r v a t i v e g r o u p "

(Otkrivena

t a j na s k u p i n a k o n z e r v a t i v a c a ) , Great Barrington, M a s s . , 1. k o l o v o z a 1996. na

http://members.fortunedty.com/editor oj/CNP/Cover Ufted/coveMifted.hnnl

162

STOLJEE RATA 2

Pastor Moon i Vijee za nacionalnu politiku

Iza nav od no kranske konzervat i vne fasade. Vijeem za na
cionalnu politiku vladalaje kombinacija lanova me u kojima su
bili mnogi izravno povezani ili su bili lanovi organizacija po p u t
Maltekih vitezova. Vijea za m e u n a r o d n e odnos e, Crkve uje
dinjenja Sun M y u n g M o o n a , Scientoloke crkve, masonstva, CIAe, nacista, Univerzalne i pobjednike crkve, Ku Klux Klana, Zak
lade T e m p l e t o n i raznih drugih s e k t a .
Uloga organizacijeJunokorejca Sun Myung Moona, kao klju
ne organizacije tajnoga Bushova obiteljskog stroja, bilaje od vi
talne vanosti za financiranje Vijea za n ac io n al nu politiku. F i
nanciranje se esto odvijalo preko Mo o no v ih fiktivnih organiza
cija, p op u t Am e r i k e koalicije za slobodu (Ameri can F r e ed o m
Coalition). T a j e organizacija za dvije godine dobila vie od pet
milijarda dolara Sun Myung M o on ov a novca. Veina lanova te
organizacije i s t o d ob n o su i lanovi Vijea za n a ci on a ln u poli
t i ku.
Sam je Mo on e k s t r e m n o udna osoba, koja izjavljuje daje on
legitimni nasljednik " ne us p je n o g " Isusa Krista. U svojoj knjizi
pod s k r om n i m n as l ovom The Master Speaks (Gospodin govori),
mislei p r i to m na samoga sebe, M o o n j e opisao svoje vienje
"religijske globalizacije":
"Moj je san o rg a n iz ir a ti

kransku

bi le sve p r o t e s t a n t s k e vj er e,
Tada

bi

Moramo

komunistika
istrijebiti

mo

politiku stranku,

katolici

bila b e s p o m o n a

korumpirane

u kojoj

bi

i sve o s ta l e v je rs k e sekte.

politiare

pred n a o m moi.

i boji

sinovi moraju

zav ladati s vi je to m . O d v a ja n j e religije i po li ti k e j e s t ono to S o t o

na n a j v i e

voli...

Na m o j u

zapovijed

Europljanima

i ostalima

5
SeekGodxa, " T h e C o u n c i l On N a t i o n a l Pol i cy: W h a t it is" ( Vi j ee za n a c i o
n a l n u p o l i t i k u - t o j e t o ) , na w w w . s e e k g o d . c a / c n p . h t m
4 S i m o n t o n , Chey, "Sun M y u n g M o o n / U n i f i c a t i o n C h u r c h F r ont G r o u p s
a n d C h r i s t i a n R i g h t Po l i t i ca l L e a e r s h i p " ( S u n M y u n g M o o n / p a r a v a n s k e
s ku pi ne C rkv e ujedinjenja i po liti ko v o d s t v o k r a n s k e d e sn i c e ) , EFF Baker
P r o g r a m , 4. r u j n a 1997. , na h t t p : / / w a t c h . p a i r . c o m / m o o n . h t m l

163

F.

IVilliam Engdahl

diljem svijeta da dou ivjeti u Sjedinjene Amerike Drave, zar

me ne bi posluali? I to bi se tada dogodilo? Jednom rukom
moemo prigrliti svijet religije, a drugom svijet politike. Ako uz
ovu sjajnu ideologiju nemate vjere to uiniti, onda je bolje da
umrete!
Mo o n je tvrdio da mu se Isus ukazao za Uskr s 1935. i da mu
je u j e d n o m vienju pokazao kako on (tj. Isus) nije ispunio
svoje poslanje p a j e stoga zatraio od M o o n a da on (tj. Moon)
p r e uz m e ulogu "istinskoga oca" i povede svijet p r e ma spasenju,
zato to Isusova smrt na kriu i us kr snu e nisu postigli nikakvo
spasenje za svijet. T a ko j e Mo o n dobrostivo p reuzeo tu ulogu od
"sirotog n e us pj e n o g Is u s a "?
Svojim je milijunima financirao m n og e fiktivne organizacije.
Fi nanci rao je Svjetski p a r l a m e n t religija (World P ar l ia me nt of
Religions), u kojemu je bila i organizacije C o v e n a n t o f Isis (Izisov savez), te razne skupine zvane Teozofsko d r u t vo (Theosophical Society), mnoge kranske sekte i neke baptistike crkve.
No, daleko najmonija skupina koju je Mo o n financirao bilo je
Vijee za n ac io n al nu politiku.
Vijee za n a ci on a ln u politiku, p r e m a njegovim d o k u m e n t i
ma, utemeljio je Tim LaHaye 1981. godine, u prvim danima
m a n d a t a p re ds j e dni ka Ro n al da Reagana. L e H a y e j e "ponovno
roeni" m e e t a r i nevjerojatno p o pu l a r an pisac religijskih knji
ga fantastike pod n a sl ovom Left Behind (Ostavljeni).
Potkraj s e da m d e s e t i h godina, zajedno s p a s t o r o m Jerryjem
Falwellom, osnovaoj e organizaciju zvanu Moralna veina. LaHaye
i njegova s upruga Beverly poeli su, preko svoje baptistike konzul t ant ske k ompa ni j e zvane Seminari o obiteljskom ivotu (Family Life Semi nars) provoditi kampanj u z a p r a v o na ivot. Go
spoa LeHaye je 1979. godine osnovala organizaciju ene zabri
nute z a A m e r i k u , kao konzervativnu pr ot ut eu organizaciji zva-

Sun M y u n g M o o n , ije rijei n a v o d i C hey S i m o n t o n , op. cit.

S i m o n t o n , C hey, op. cit.

164

STOLJEE RATA 2

noj Na ci o na ln a organizacija za ene (National Or gani zat i on for

W o m e n , N O W ) . Uvid u stvarni pr og ra m Vijea za naci onal nu
politiku i organizacija u njegovu lanstvu moe se stei ako p o
zornije p o gl e da mo fiktivnu organizaciju Tima i Beverly LaHaye
- ene z ab r in u te za Ame ri k u. Javno objavljeni cilj te o r g an i z a
cije jest ouvati, zatititi i promicati tradicionalne j udeo-kranske vrijednosti p omou obrazovanja, obrane zakona, z a ko n o d av
nih programa, h u m a n i t a r n e pomoi zemljama Srednje Amer ike
(sic - podravali su Olivera N o r t h a i CIA-ine, o d n os no Bushove
operacije s k ont r a i ma, nap. aut.) i sline aktivnosti koje se tiu
mu kar aca i ena koji vjeruju u te vrijednosti.
U knjizi Beverly LaHaye iz 1976. godine, pod n a s lo v o m The
pirit Controlled Women (ene kontrolirana duha), u izdanju kue
Harvest H o u s e Publ i s her s, go s p o a LaHaye napisala j e kako su
"ene kontrolirana duha istinski slobodne" zato to su " pot puno
p odl one" svojim mu e vi ma . Organizacija en e z a b r i nu t e za
Ame ri k u koristila se mol i t vom kako bi svoje lanove motivirala
na djelovanje u svrhu svojega cilja - borbe protiv pobaaja, h o
m os e ks ua l no st i, seksa prije braka i a m a n d m a n a o pravi ma na
j e dn a ko s t .
Po et kom m a nd at a George W. Busha, 2001. godine, to djelo
vanja na lokalnoj razini, meu najirim slojevima, p o t p u n o upr a
vljano iza scene i k o o r di n i r a n o iz j e d n o g a sredita. O db o r a za
naci onal nu politiku, izgradilo j e me u k r a n sk o m d e sni c om
politiki stroj koji je kadar odluiti o pobjedi ili porazu ka nd i da
ta za Kongres.
LaHayeva p op u l a r na serija knjiga Left Bihind, o uznesenj u na
nebo, A r m a g e d o n u i slinim t e m a m a "kraja svijeta", p r o d a n a j e
u 100 milijuna primjeraka. Zbog oka izazvana n a p a d om od 11.
rujna, LaHayeve su knjige mjesecima bile najprodavanije uspjenice u Americi.

9 S i m o n , B a r b a r a A. , " C o u n c i l for N a t i o n a l P o l i c y Ra d i c a l A g e n d a " , Online

Journal, s t u d e n i / p r o s i n a c

1996. , n a h t t p : / / m e m b e r s . f o r t u n e c i t . c o m / e d i t o r o i /

N P/Radical/radical./html

165

F.

William Engdahl

O so be na elu Vijea za n a ci on al nu politiku bile su iz Sje

dinjenih A m er i k i h Drava, a njihove organizacije i mo po k r i
vali su cijelu kuglu zemaljsku, u religijskom i u pol i t i kom smi
slu. M e u l anovi ma tih organizacija bili su generalni direktori
velikih korporacija, televizijski evangelisti, lanovi z a ko n o d a v
nih tijela, bivi vojni i visoki Vladini dunosnici, elni ljudi "tru
stova mozgova", iji je cilj oblikovati drutva, te oni koje mnogi
dre "k r an sk i m vod st vo m" . lanovi su im bili i vlasnici ili
direktori m n o g i h k ompa ni j a iz raznih go s p od a rs k i h grana, p o
p ut drvne i naftne i ndustrije, rudarst va, robne proizvodnje,
nekretnina, medija, ukljuujui i vlasnike radija, televizija i tisko
vina.'"
Meu l anovi ma Vijea za n a ci onal nu politiku bili su mi ni
star unu ta rn ji h poslova u vladi pr eds j edni ka Re ag a na general
Ed Meese, pripadnik "ponovno roenih" krana i mi ni st ar u nu
tarnjih poslova u vladi Georgea W. Busha John Ashcroft (koji je,
i zmeu ostaloga, izdao nalog da se prekrije klasine kipove u
zgradi Mi ni st ar st va p r av o su a kako se ne bi vidjele gole enske
grudi), bivi agent FBI-a i m o r m o n dr. Cleon Skousen, pastor
Pat R o b e r t s o n iz kluba TV 700 i past or Jerry Falwell, p r e ds j e d
nik organizacije Moral na veina.
Re pu bl ik an sk i ul t r akonzer vat i vni politiki aktivisti, po p u t
Grovera N o r qu i s t a , Garyja Bauera, Phyllis Schlafly i p u kovni ka
Olivera N o r t h a iz Afere Iran-Contra, takoer su pripadali tajnoj
organizaciji zvanoj Vijee za naci onal nu politiku.
Sve kljune osobe nove repu b li ka ns k e desnice, koja se poja
vila os a md es e ti h godina prologa stoljea, za m a n d a t a predsj ed
nika R eagana i Busha, bile su lanovi Vijea za n a ci onal nu poli
tiku. Me u njima su bili i William Bennett, neo k o n z er va ti v n i
"kralj droge" i mi ni s t a r obrazovanja tijekom m a n da t a Reagana i
Busha, bivi r epubl i kanski k on g r es ni k Jack Ke mp, profesor iz
Zaklade Fleritage i, n av o d no , ma son trideset treega stupnja te

Ibid.

166

STOLJEE RATA 2

bivi guverner Lamar Alexander, kao i biva amerika veleposla

nica u UN-u, n e o k o n z e rv a ti v k aj e an e Kirkpatrick.
Mnoge "desniarske" napade na predsjednika Clintona iz d e
vedeset i h godina prologa stoljea financirali su pristae Vijea
za n a ci on al nu politiku, m e u kojima su bili i teksaki nafta i
me et a r s r eb ro m N el so n Bu n k er H un t , Richard deVos iz k o m
panije Amwa y, pivski tajkun J o s e p h Coors, konzervat i vna Z a k
lada Heri t age, koju je utemeljio lan Vijea za naci onal nu p ol i
tiku Paul Weyrich, te milijuna iz Pittsburga, nasljednik banaka
i naftne kompanije Richard Mellon Scaife. Bili su to isti oni ljudi
koji su potajno financirali ko n t ra e u Srednjoj Americi.
Pokuaj smjenjivanja pr ed sj ed n ik a Cl i nt ona bio je nav o d n o
jo j e d a n projekt osmiljen u Vijeu za n a ci onal nu politiku.
Godi ne 1994. to je vijee p o k r e n u l o akciju s n a mj e ro m da r a
zotkrije "zlo kojeje preplavilo Clint onovu vladu" iznoenjem na
vidjelo pre ds j ed ni ko vi h n a v o d n o n e za k on i t ih i n e m o r a l n i h p o
stupaka.
Politiki o gr an ak Vijea za n a c io n a l nu politiku zvan CNP
Act i on Ine. o d a s l a o j e svojim l anovi ma video s n i mk u pod na
slovom "Clintonova kronika". Na t ome video zapisu nav o d n o su
bili snimljeni seksualni odnosi Billa C l in t o n a s m n o g i m e n a
ma. U p r il o en om je d opi s u pisalo: "U privitku je primjerak
d o pu nj e ne i p r o i r en e C li nt on o v e kronike'. Ova v i de os n i mk a
sadri m n o g e n ez a ko n it e i n e m o r a l n e radnje Billa C l i n t o n a j o
iz v r e m e n a kada je bio guver ner , i iz v r e m e n a otkako je p r e
dsjednik. Kada s n imk u pogl edat e, proslijedite je prijateljima,
rodbini, poslovnim par tner ima, dr avni m slubenicima ili nekome iz medija. Sto vie A m e r i k a n a c a treba biti infor mi r ano o zlu
k o j e j e preplavilo C l in t o n o v u vladu. Bili Cl i nt on m o r a snositi
o d go vo rn os t za svoje p o s t u p k e . " " 1

11 P o r t e o u s , Ski pp, " C o u n c i l for N a t i o n a l Pol i cy t i e d to P a u l a J o n e s " ( Vi j ee

za n a c i o n a l n u p o l i t i k u p o v e z a n o s P a u l o m J o n e s ) , s i j e a n j / v e l j a a 1996. , na
h ttp : / / m em be rs . for t un e citv . c o m / e d i t o r o i / C N P / P a u l a J o n e s / p a u l a i o n e s . h t m l

167

F:

IVilliam Engdahl

U t ome i n te rn om dopisu od 12. rujna 1994. lanovima Vijea

za nacionalnu politiku d a n j e na pu ta k - "kontaktirajte senatore i
kongr esni ke na koje imate utjecaja". Clintonovi seksualni skan
dali na kraju su doveli do opt ube za povredu obavljanja dunosti
i poraza C li nt on ov a p o t p r ed s j e d ni k a A1 Gorea na i zbor ima od
tada gotovo n e p oz n at a g u ve r ne r a Teksasa i " p o n o vn o r oenog
kranina, koji se zalae za obiteljske v r ijednosti", Geor gea W.
Busha.
Na poet ku svoje pr eds j e dni ke kampanje iz 1999. godine
George W. Bush nazoio je j e d n o m sastanku Vijea za nacional
nu politiku, kako bi pridobio njihovu potporu. Donald Rumsfeld
sudjelovao je n a j e d n o m s as t anku toga vijea u W a s h i n g t o n u .
Republ i kanski politiki strateg Paul Weyrich j e d n o m j e izjavio:
"Bez LaHayea ono to nazivamo religijskom d es n i c om ne bi bilo
stvoreno onako kako je stvoreno ni brzi nom k o j o m j e stvoreno".
LaHaye je pao u veliku n e mi lo s t kada su njega i njegovu
su pr ug u doveli u vezu s p a s t o r o m Sun Myung M o o n o m i njego
vim k ul t om z va ni m Crkva ujedinjenja, o d n o s n o , sa injenicom
da su od Moona uzeli stotine tisua dolara. K a d a j e M o o n optuen
za utaju poreza, LaHaye mu je priskoio u p o mo . Tada j e ta
"mitologija" izbila u javnost.
LaHaye se p ok u a o povui, no b i lo j e pr ekasno. Ugled m u j e
ve bio ozbiljno poljuljan. No, ipak se izvukao, uz p om o multimilijunske zarade od prodaje knjiga iz serije Left Behind i ozraja
koje je, kao posljedicu dogaaja od 11. rujna 2001., stvorio njegov
prijatelj, " po n ov no roeni" kranin, p r eds j edni k George W.
Bush.
LaHayev pr og ra m bio je preslik p r o g r am a p as t or a Jerrvja
Falvvella. Bila je to sr takozvane "religijske desnice" u Americi.
Vraanje nacije na " aps ol ut ne vrijednosti" - obitelj, pravo na
ivot, protiv pobaaja, protiv homo s e ks u a la ca , za brak (izmeu
A d a m a i Eve, a ne A d a m a i Steve), za molitvu u d r a vn i m ko
lama, za postavljanje religijskih simbola i zakona, p o p u t Deset
Bojih zapovijedi, na sva mjesta i u svakome trenutku, za snanu
"nacionalnu o b r a n u " . ' 2
168

STOLJEE RATA 2

I lan Zast up ni k og a do ma Kongresa, bivi voa r e pu b l ik an

ske veine Tom DeLay, i ort odoksni idov.Tack Ab r amo f fb i h su
lanovi Vijea za n ac ional nu politiku jo od sredine o s a m d e s e
tih godina prologa stoljea. P r e m a pisanju asopisa The Nation,
"u lipnju 2002. godine (republikanac Gary) Bauer i rabin Daniel
Lapin, neizostavna osoba na svim dogaajima koje organizira 'kr
anska desnica', osnovali su organizaciju zvanu Ameriki savez
krana i Zidova (Amer ican Alliance o f C h r i s t i a n s and Jews,
AAC.T)".
U Upr avnome odboru te organizacije bili su pastor.Tames Dobson, pastor Pat Ro b er ts o n , pastor.Terry Falwell i Jack Abramoff.
Lapinova organizacija zvana T owar d Tradition (U smjeru t r a di
cije), koja je vodila poslove organizacije Ameriki savez krana
i idova, od j e dn o ga je Abramoffova klijenta iz kockarske i n d u
strije 2000. godine dobila 25.000 dolara, a od Abramoffa i njego
vih klijenata u ku p no 75.000 dolara, poslije ega je, pr e ma Abramoffovim p i s m e n i m n a pu t c i ma , zaposlila s u p r ug u Tonyja Rudyja za 5.000 dolara mjeseno. R u d y j e u to vrijeme bio zamjenik
efa kabi net a To ma DeLaya. Kasnije je lobirao za Abramoffa i
s p o m e n u t je u Abramoffovoj p r e s u d i .

Novi "kriarski rat"

Poslije 11. rujna 2001. i Jerry Falwell i Pat Ro ber ts on, obojica
"televizijski evangelisti" i kranski cionisti, o t v o r e n o su p oz i
vali na "sveti rat protiv islama". R o b e r t s o n je poslije toga z ag o
varao i izvoenje a te nt a ta na d e m o k r a t s k i izabr anog p r e ds j e d
nika Venezuel e Hu ga Chaveza. 12

12 Kr i e ge r , D o u g , " W h y T h e D e m s C a n ' t t a n d T o m D e l a y a n d T i m La ha ye ,
P a r t I" ( Z a t o d e m o k r a t i n e m o g u p o d n i j e t i T o m a D d e l a y a i T i m a L a h a y e , Pr vi
di o) , na w w w . t h e - t r i b u l a t i o n - n e t w o r k . c o m / d o u g k r i e g e r / d e l a v l a h a y . h t m
23 The Nation,

na w w w . t h e n a t i o n . c o m / d o c / 2 0 0 6 0 2 2 0 / b l u m e n t h a l

169

F.

IVilliam EngaM

Vijee za n ac i on a ln u politiku o k u p i l o j e i neke vrlo utjecajne

republ i kanske lobiste, kao to su Grover Norqui st , Gary Ba ue r i
kalifornijski b i z ni s m e n i milijuna Howar d A h m a n s o n mlai.
A h m a n s o n j e 2 3 godine ( umirovljenje 1995.) bio lan Up ra vn o
ga o dbor a I n s t it u t a C h al c ed o n u Vallecitou, u saveznoj dravi
Kaliforniji. U listu Newsweek od 2. veljae o nj e taj institut opisao
kao trust moz go v a "religijske desnice".
A h m a n s o n je bio i j e d a n od najveih dioniara u drugoj po
veliini amerikoj kompaniji za proizvodnju e lekt roni ke o p r e
me za glasovanje d o d i r om ekrana zvane Election System & Software, skraeno ES&S, koj aj e, uz o p r e m u korporacije Diebold
Corp., kako se procjenjuje, obrai val a 80% amer iki h el ek t r o
nikih glasova takozvane "crne kutije". Mnogi ljudi dre da su
p om o u te tehnologije glasovanja, koju je o m o g u i la o pr ema
korporacija Diebold i ES&S-a, na prijevaru prebaeni glasovi u
korist Georgea W. Busha u saveznoj dravi Ohi o 2004. godine,
ime je osi gur an njegov ponovni izbor za p r e d s j e d n i k a . 14
Po e t ko m o s a m d e s e t i h godina prologa stoljea braa Bob i
Todd Uro sh ev ic h osnovali su tvrtku Data Mark, p r et e u tvrtke
ES&S. Financirala i h j e e k s t r e m n o desni ar ska obitelj A h m a n
son, kojaje, prema pisanju lista Omaha World Herald, godine 1984.
kupila 68% vlasnikoga udjela. N a k on to su braa William i
Robe rt A h m a n s o n novim kapitalom osvjeili tvrtku Data Mark,
promijenili su joj ime u A m e r i c a n Information Systems, skrae
no AIS (Ameriki informacijski s u s t a v ) 11.
I ns t i t ut Cha lc ed o n, kojemu je A h m a n s o n d o n ir ao vie od
milijun dolara, o s n o v a n j e 1965. godine. Z ag o va r ao j e uvjerenja
svoga utemeljitelja, past ora J o h na R u shdoonyj a - " Do mi ni oni zam, re ko ns t ru kc io ni za m, kraljevstvo, odmah" (tj. vlast krana

Fi r t a ki s, Bob, " Di e bol d, El ec tr o ni c V ot i n g and t he Va s t R i g h t - W i n g

C o n s p i r a c y " ( D i e b o l d , e l e k t r o n s k o g l a s o v a n j e i g o l e m a d e s n i a r s k a u r o t a ) , The
F r e e P r e s s , C o l u m b u s , O h i o , 25. v e l j a e 2004.
15 Ibid.

170

STOLJEE RATA 2

i obnovu kranst va). R u s h d o o n y j e t akoer bio lan Vijea za

nacionalnu politiku. U m r o j e 8. veljae 2001., po z na tj e kao "otac
kranskog r e k o n s t r u k c i o n i z m a " , tj. uvjerenja da samo krani
trebaju imati vlast nad svim zemaljskim dogaajima i n a rodi ma
te da zakoni moraju biti krojeni p r e m a z a k on i ma Staroga Z a
vjeta, koji su za m n o g e pri j est upe odreivali s m r t nu kaznu.
Ho wa r d F. A h m a n s o n mlai b i o j e lan Vijea za naci onal nu
politiku, kao i puko v n ik Oliver N o r t h , general-bojnik K. Singlaub i jo neke osobe koje su sudjelovale u aferi I ran-Cont ra, te
bivi lanovi Ku Klux Klana, p o p ut Ri charda Shoffa. A h m a n s o n
je naslijedio j e d n u t e d n o -k r ed i t nu b a n k u .
Neki lanovi Vijea za nacionalnu politiku i s t odobno su i la
novi raznih takozvanih kranskih organizacija, kao to su Focus
on the Family (arite na obitelji) J a me sa D o b s on a , C a m p u s
C r us a de for Christ (Sveuilina kriarska vojna za Krista) Billa
Brighta, koja djeluje na m n o g i m sveuilitima diljem A me r ik e ,
M a r a n a t h a Sh ep he rd in g Gr oup (Pastirska s kupi na Ma ra n at h a )
Ro be rt a W ei n e r a, the Gi d eo n a (Gideonci), Youth for Chr ist
(Mlade za Krista), W or l d Vision (Vizija svijeta), Wycliffe Bible
Transl at ors (Wycliffeovi prevoditelji Biblije), kojaje povezana s
CIA-om, Evangelical As s o c ia ti o n (Evangeliko udruenje) Billyja Grahama, Intercessors for Amer ica (Zagovaratelji Amer ike) ,
I nt er nat i onal C h ar i sma ti c Bible Mi ni st er ies ( M e u na r o dn e ka
r izmat ske biblijske slube), Na ti o n al Evangelical As s o c ia ti o n
( Naci onal no evangeliko udr u en j e) , N at io n al Religious Broadcasters Association ( Nacionalno udruenje vjerskih radija i t e
levizija), Pr omi se Keepers (Ispunitelji obeanja) i m no g e druge
organizacije koje su kranske samo po nazivu.
Po t e nc i ja l na mo Vijea za n a c i o n a l n u politiku, koje je
zatrailo status obrazovne ustanove osl oboene plaanja poreza,
b ioj e , u amerikoj politici poslije 1984. godine, j ednako golem

Ibid.

F.

William Engdahl

koliko i nep oz na t veini p r o st o d u n i h amerikih graana. Vjera

p r o s t o d u n i h A me r i k a n a c a postala je p r e d m e t manipulacije u
politike svrhe.

George Bush i Vijee za nacionalnu politiku,

CIA i pastor Moon
Tajnovito Vijee za naci onal nu politiku b i l o j e j e d n a od klju
nih poveznica i zmeu bizarnoga svijeta fundamentalistikih sekta
"ponovno r oe ni h" krana i amerike obavjetajne slube. Ge
orge H er b er t Wa lk e r Bush, n ek a da direktor CIA-e, a zatim p o t
pr ed sj e dn ik pa p r ed s j ed ni k Sjedinjenih Amer iki h Drava, bio
je u s a m o m e sredi t u te poveznice.
Ne v je r oj a tn o irenje a me ri k e kr ans ke d es ni ce poslije
o s a m d e s e t i h godina pr ol oga stoljea nije bila s p o n ta na e p id e
mija kranskih vrijednosti stoje zahvatila ameriki narod.
Glavne karakteristike te epidemije umjetno su stvorene, ma
nipulirane i poticane u sklopu j e d no g od najkolosalnijih i najbi
zarnijih projekata drut venog inenjeringa u povijesti m o d e r n o
ga svijeta. Ameriki narod sustavno se pretvaralo u hor de s uk o
bljenih mani hej ski h sekta i karizmatika s pr emn ih poloiti ivot
za svoga "vou", bio on predsjednik George W. Bush, Dick Cheney ili netko drugi. To se oitovalo u svakodnevnom zlostavljanju
ljudi i u gr ozot ama to su ih zaslijepljeni ameriki vojnici poinili
nad n e d u n i m en a ma i djecom u Iraku i Afganistanu.
Stvaranje fundamentalistikih kultova "ponovno roenih" kr
ana od CIA-e i drugih agencija amerike Vlade zapravoje poelo
p ed e se t ih godina pr ologa stoljea. Prvi takav proj ekt bio je u
slubi brae Rockefeller - N e l s o n a Laurancea i Davida - u svrhu
njihovih p os lovni h pothvata. Tada je CIA poela p o t p o m a g at i
slanje p ri padni ka f unda me nt a li s t i ke sekte "Kranskih p r e vo
ditelja Biblije" u misije u r ural na podruja zemalja June A m e
rike, kako bi se p o m o u njih doepali golemih r udni h bogatsta172

STOLJEE RATA 2

va i zemlje d ub o ko u amazonskoj p r a u mi u Brazilu, Venezueli i

diljem Latinske Amer ike.

CIA-in "Ljetni institut za lingvistiku"

Tridesetih godina prologa stoljea William C a me r on Townsend os novao je "Ljetni i n s t it u t za lingvistiku" ( S u m m e r In s t i
tute ofLi ng ui st ic s, SIL), poznatiji kao Wycliffeovi prevoditelji
Biblije. Za vrijeme H la dn o ga rata taj je i nstitut organizirao prve
lingvistike i m i si o n a rs k e s e mi na re ili kole d u bo k o u predjeli
ma A m a z o n e , ali ne u svrhu pokrtavanja, nego u svrhu o s t v a
renja interesa obitelji Rockefeller i njihovih saveznika.
Tijekom Dr ug og a svjetskoga rata N el so n Rockefeller bio je
koordinator predsjednika Roosevelta za djelovanje amerike taj
ne slube u Latinskoj Americi. Poslije rata svoju gol emu o b a
vjetajnu mr e u diljem Lat i nske A m e r ik e pr et vor io j e u priva
tan biznis za ostvarivanje vlastite koristi. Potajno je p o m a g a o
To wn s e n do v e "prevoditelje Biblije" i koristio ih za stvaranje n o
minalno kranskih kultova me u uroeni ci ma p r aume, pret va
raj ui taj dio svijeta u takozvani "svijet za Isusa", a u stvarnosti
u svijet za Rockefellerovu naftnu k o mpani j u St andar d Oil, te
"Isusove prijatelje". O s i m u z eml j a ma A m a z o n e - Peruu, Ekva
doru, Kolumbiji, Venezueli, Brazilu i Boliviji - CIAje p o d u p i r a
la djelovanje toga i ns t i t ut a (SIL-a) i u Gvat emal i , M e k si k u te
zemljama j u g o i s t o n e A z i j e.
Ralph M c G e h e e bio je agent CIA-e 25 godina, a d j e lova oj e
ugl avnom u zemljama j u g o is t o ne Azije. Po odlasku u mirovinu
dobio je odlije za zasluge na radu. U poetku je bio estok borac
protiv k o m u n i z m a , no zbog i skust va u Vi j e tna mu, gdje je bio
svjedok amer ikoga b o mb ar di r an j a i bacanja napal m b o m b a na

Col by, G e r a r d i dr., Thy WiU...

'___________________________________________________________________ R

IVilliam Engdahl

sela, na ene i djecu u tim selima, poeo je p o z or no istraivati

s t varnu ulogu CIA-e p a j e zakljuio:
" C I A nije niti j e i k a d a bila s r e d i n j a o b a v j e t a j n a a g e nc i ja .
tajna p r o d u e n a ruk a
litiku. K a o t a k v a,
i alje

predsjednikovih

O n a je

s a v j e t n i k a za v a n j s k u

po

o n a s v r g a v a ili p o d u p i r e v l a d e s t r a n i h z e m a l j a

'obavjetajne

podatke'

kojima opravdava

O n a o bl ik uj e svoje o b a v je ta jn e p o d a t k e ,

te s v oj e akcije.

ak i o toliko o p a s n i m

p o d r u j i m a kao to su m o g u n o s t s o vj et sk o g n u k l e a r n o g oruja,
s a s v r h o m da p o d u p i r e p r e d s j e d n i k o v u p o l i t i k u .
na

tajnog

njezinih

djelovanja jest
l ai j e s t

stvaranje

ameriki

Velik dio n j e z i

dezinformacija,

a glavni

cilj

n a r o d . " 18

Po vezanos t i djelovanje amer iki h obavjetajnih sluba, p o

pu t CIA-e, u ma ni pul i r anj u naoko religijskih organizacija sliko
vito prikazuje sluaj L. D. McGriffa iz N ac io na ln e u d r u ge evan
gelista (National Associ at i on ofEvangelicals). U asopisu Religion in Politics, svesku 1., od 15. lipnja 1997. godine, objavljenje
ovaj McGriffov ivotopis:
L. D. McGriff, p r ed s j e dn i k p a st or ski h organizacija ISRP i
ANTIPAS:
". . . G o d i n e

1 9 7 9 . p o e o j e r a d i t i n a p r o j e k t u VVorl R e l i e f

m o svijetu)
u saveznoj
750.000
f or

N a c io n a ln e u d ru g e evangelista

dravi Illinois.

Developm ent,

rodni razvoj, nap.

paravan

O d o b r e n mu j e p r v i p r o j e k t , za k o j i j e

dolara dala organizacija

International

USAID

(United

Amerika

States Agency

agencija

za m e u n a

u r. ) , za koj u j e o t k r i o da nije n i t a d r u g o n e g o

za C I A - u ,

kako

financijskih s r e d s t a v a
k o liko j e a m erika

(Po

u gradu VVheatonu,

za

Vlada,

bi

pomagala

lokalne

misionarima

projekte.

d jelu ju i p o m o u

u dobivanju

Tada j e poeo shvaati

b ro jn ih C IA -inih p a r a v a n o r

g a n iza cija , d u boko u m ije a n a u m isio n a rsko djelovanje, n e sa m o u L a tin

skoj A m erici nego i u cijelom e svijetu ( n a g l a s i o a u t o r ) . T i j e k o m t o g a
r a z d o b l j a m n o g o j e p u t o v a o p o Az i j i ,

Latinskoj

gdje je

i pomagao

misionarima

drao

seminare

Americi

i Africi,

im u r a z l i i t i m

18 T h e CI A: A m e r i c a ' s P r e m i e r I n t e r n a t i o n a l T e r r o r i s t O r g a n i z a t i o n (CI A a m e r i k a s t a l n a t e r o r i s t i k a o r g a n i z a c i j a ) , na h t t p : / / w w w . s e r e n d i p i t v . l i /
cia.html#mcgehee

174

STOLJEE RATA 2

"razvojnim

projek tim a" .

th e H u n g ry

P o slije je

( H r a n a za g l a d n e )

radio

i bio

na p r o j e k t u

zaduen

za

Food

for

hu m an itarn u

p o m o i r a z v o j n e p r o g r a m e u B o l i v i j i , k a o i za j e d a n p r o j e k t p r e
s e l j e n j a i z b j e g l i c a i z j u g o i s t o n e A z i j e koji

su se t i j e k o m

V ijet

n a m s k o g a rata b o r ili za C I A - u i koji su i z v i e l o g o r a na T a j l a n d u

preseljeni

u bolivijsku

praum u."

To je samo vrh gol emog i krvavog ledenjaka, poznatijeg kao

pokr et " po n o v n o r o e n i h krana", koji je financi ral a CIA.
Po et ko m s e d a m d e s e t i h g od i na pr o l oga stoljea taj se projekt
latio pokr et anj a brojnih slinih "p o n o vn o r o e ni h" e vangel i
stikih sekta diljem Ame ri ke . Sjedinjene A m e ri k e Drave treb al oj e pretvoriti u naciju zombija s p re mn i h , doslovno, "ubijati
'za Krista'" u velikim b ud u im r at ovi ma protiv poga na koji jo
nisu poznati, bio to "bezboni k o m u n i z a m sovjetskoga carstva
zla", kao tijekom Hl adnoga rata, bili to "pogani islamskoga t e r o
ra", kako ih se opisalo n ej asni m i nikada zavr eni m "ratom p r o
tiv t er or izma" pr edsj edni ka Geor gea W. Busha.

"Znakovi i uda"
O s am d e s e t i h godina prologa stoljea CIA je postala znat no
suptilnija u stvaranju p s e u d o - k r a n s k i h kultova u Latinskoj
Americi i diljem svijeta. Ameri ki kranski fundament al i st i ,
poput kultova Johna Ashcrofta, Pata Ro b er ts o n a i Jerryja Falwella, nisu bili jedini koji su pokazali da religija ima utjecaj na p r o
vedbu zakona i pravde na najviim razinama.
Istoga dana k a d a j e lord H u t t o n objavio s l ubeno izvjee
britanske Vlade, 29. sijenja 2004., u kojemu je p r iop eno daje
dr. David Kelly iz Engleske poinio s amouboj s t vo, glasila E n
gleske crkve ( Chur ch o f En g la nd ) dala su profil Briana H u t t o n a
kao lana angl i kanske crkve Holy Trinity iz Br omp t on a . Lord
H u t t o n b i o j e na elu du g o tr aj ne istrage o uzroku smrti m i k r o
biologa Kellyja, kojaje zapoela u kolovozu 2003. godine.
175

F.

JVilliam Engdahl

Smrt Davida Kellyja bilaje udna i vrlo kont r over zna. David
Kelly bio je z aposl en u b r i t a n s k o m e Mi ni s t a rs t vu obrane, kao
strunjak za voenje rata biolokim orujem, jer je prije toga bio
inspekt or naor uanj a pri Ujedinjenim n a ro d im a u Iraku. Kellyjev razgovor s n ov i na ro m BBC-a Andrevvom Gilliganom, za
emisiju Today, o dosjeu bri t anske Vlade o i r akome oruju za
m as ov no unitenje, izazvao je golem politiki skandal za vladu
brit anskoga premijera Tonyja Blairea, gorljiva pri st au rata to
ga ameriki pre ds j e dn i k George Bush vodi u Iraku. Kellyje na
en mrtav nekoliko dana nakon stoje svjedoio pred p a rl a me n
t arni m o db or om koji je istraivao njegove iskaze.
Kelly je n ov in a ru BBC-a Gilliganu izrazio z a br i n u t o s t glede
tvrdnje Blairove vlade, iz kolovoza 2002., da Irak ima mogunost
napasti biolokim i kemijskim orujem u roku od 45 m in u t a od
izdavanja zapovijedi. Kellyje nastojao da ta izjava ne bude uvr
tena u konani dosje poslan Alastairu Camp b e ll u, machiavelijevskom di r ek to ru za komuni kaci j e b r it ans koga laburistikog
p r e mi je r a Tonyja Blairea. Ca mp el l je bio Blairov zloglasni
"strunjak za friziranje informacija z a j av n o s t ". Un a to njegovu
protivljenju, n e d ok a za n a tvrdnja koju je Campbel l uvrstio p o
stala je kljuni a r g u m e n t kojim su se obje vlade, i ona predsjed
nika Busha i ona pr emi j er a Blaira, koristile za opravdanje pr e
ventivnoga rata protiv Iraka.
H u t t o n o v a istraga, koju je predvodi o lord H u t t o n , bivi pre
dsjednik Udruenj a Sjeverne Irske za d u e v no zdravlje (Nor
thern Ireland Associ at i on for Mental Health), progl aena je jav
nom ist ragom o o k o l n o s t i m a Kellyjeve smrti. Tom je istragom
zakljueno d a j e Kelly poinio s a mouboj s t vo te da nije rekao
neke od reenica koje j e n ovi nar BBC-a Gilligan naveo kao Kellyjeve. No, Kellyja vie nije bilo pa nije ni mogao osporiti Huttonove tvrdnje.
N o r m a n Baker, lan p a r l a m e n t a iz Li b e ra l no - de mo k r at s k e
st ranke, koji je g o di nu dana istraivao uzroke Kellyjeve smrti,
odbacio je s l ubene H u t t o n o v e nalaze rekavi d a j e slubeno
176

STOLJEE RATA 2

izvjee o s a mo ub o js t vu neuvjerljivo, zato to sredstva kojima

je, navo dn o, poinio s a mo u bo j s t v o nisu sredstva kojima bi se
poinilo samoubojstvo. Rekao je d a j e najvjerojatniji uzrok smrti
ubojstvo.
Crkva lorda Hu t t o na , Holy Trinity (Sveto Trojstvo) u Bromptonu, ne bi bila ni zap a en a da lord H u t t o n nije sudjelovao u
j ednom sasvim oitom zatakavanju vjerojatnog ubojstva svjedoka
koji je bio vrlo n ez g od a n za ratne h u kae iz ameri ke Vlade
Busha i Cheneyja, i za b r it ans koga premijera Tonyja Blairea.
H u t t o n o v a crkva Holy Trinity u B r o m p t o n u b i l a je poznat a
kao mjesto nastanka "Teaja Alfa", koji je osmislio tamonji u p
nik, past or Nicky Gumb e l, kljuna osoba u organizaciji zvanoj
"The Holy Laught er M o v e m e n t " (Pokret svetoga smijeha).
Od druge polovice dev ed e se ti h godi na prol oga stoljea u
Sjedinjenim A me r i k im Dr a v am a odrava se godinje vie od
5.000 "Teajeva Alfa", pod pokroviteljstvom raznih crkava - Bap
tistike, Pr ezbiterijanske, R i mo k at ol i ke , Vojske spasa, L u t e
ranske, Met o di st i ke , Sk up t i na Bojih i E pi s kopa lne . Te je
teajeve polazilo vie od milijun ljudi u Americi i Kanadi, a u
zemljama izvan Sjeverne A m e r i k e materijal toga teaja p r ev e
den je na nekoliko jezika.

"Blagoslov iz Toronta"
P o e t k om o s a m d e s e t i h godina pr ol oga stoljea crkva Holy
Trinity u B r ompt onu dolaje u Engleskoj naao glas zbog izvjea
o t ome kako se ljude die uvis i n a dn a r a v n o baca u zid. Te n e o
bine pojave dogaale su se na s kupovi ma na k o j i ma j e posebni
gost bio pokojni pastor John Wimber, ameriki strunjak za "razvoj
crkve", koji je os novao n e t o to se zvalo "Vineyard C h u r c h"
( Vinogradarska crkva), e k u m e n s k u mini vjersku zajednicu sa
sjeditem u A n a h e i m u , u saveznoj dravi Kaliforniji. A n a h e i m
je bio leglo novih pseudor el i gi j ski h kultova.
177

F.

William Engdahl

W i m b e r j e kasnije usavrio i svoju t e hn ik u i teoriju, k a da je

na p r es t i n o m Fullerovu t eol o kom sjemenitu (Fuller Theological Seminary), drao kont roverzan teaj pod nazivom "Znako
vi i uda". Njegovo teoloko sjemenite, smjeteno u Pasadeni,
u saveznoj dravi Kaliforniji, bilo je najvee multivjersko sjeme
nite na svijetu, koje je dalo i s t a knut e osobe, p o p u t Billa Brighta, osnivaa organizacije C a m p u s Crusade f o r C h r i s t (Sveui
lina kriarska vojna za Krista), i Joona Gona Kima, osnivaa or
ganizacije "Korean C a m p u s C r u s a d e for Ch r i st " (Korejska
kriarska vojna za Krista). Br ight j e b i o j e d a n od pot pi sn i ka d o
k u m e n t a zvanog "Land Letter", tj. p i s ma iz 2002. godine, u
k o j e m u j e iznijeto "opravdanje za pravedan rat", tj. za invaziju
na Irak iz 2003. godine, i m e j e dana teoloka pod l og u za inva
ziju koju je isplanirao pre ds j e dn i k George W. Bush.
Charles Fuller, kalifornijski "kralj agruma" i osniva Fullerova t eol okog sjemenita, bio je j e da n od kljunih pri st aa Ljet
noga i nstituta za lingvistiku (SIL-a) C a me ro na To w ns e nd a , koji
je CIA-i i mu lt i na ci ona lni m korporacijama Nel s ona Rockefellera
p om o g ao prikupiti a n t r o po l o k e i psi hol oke podat ke o p l e me
nima Latinske A m e r i k e prije njihova istrjebljenja. Osi m toga,
Charl es Fuller sudjelovao je u osnivanju N a c i on a l ne udruge
e v a n ge l is t a .
Manifestacije u Engleskoj, koje su k o n tr ov er zn o pripisivane
D uh u Svetome, s oduevljenjem je doekao past or Gumbel , kao
p ot vr du nove razine d u h o v n og napret ka svoje crkve. Kranski
pisci, p a st or J oh n Mu mf or d i past or David Pytches, objavili su te
dogaaje. Pa st or M um f o rd i njegova s upruga El e an o r osnovali
su Vineyard Church u Londonu, u Engleskoj. Tijekom toga razdo
blja pa st or Gu mb el osmislio je svoju prvu verziju "Teaja Alfa"
za svoje upljane.
U sijenju 1994. godi ne, crkva u zranoj luci u To ro n t u ,
po dr u ni ca crkve Vineyard, z godno smjetena o d m a h uz meu-

C olb y an d D e n n e t t , op. cit., str. 123.

178

STOLJEE RATA 2

na rodnu zranu luku Pearson, tvrdilaje daje doivjela "obnovu"

kranstva. Iste one pojave to su se dogaale u crkvi Svetoga
Trojstva u Bromptonu, u Kanadi se doivljavalo kao "neto novo".
Neki sudionici obreda puzali su kao zmije, neki su lajali kao psi,
a neki udarali glavom o zid.
No, sudionici obreda kod pastora Gumbela, koji su deset g o
dina prije toga vidjeli mnoge sline n a d n a ra v ne znakove i uda,
poeli su odlaziti u T o r on t o i donositi u Veliku Britaniju razne
naine postizanja "dubljeg o dnos a s Go s p o di n o m" , tvrdei kako
su to postigli p o mo u t ehni ke koj uj e crkva u zranoj luci nazva
la "molitvom upijanja". Bilaje to vrsta uzajamnog "opraivanja".
T i s u e je ljudi odlazilo u T o r o n t o nazoiti tim okupljanjima,
a procjenjuje se da se do rujna 1995. oko 600 .0 0 0 ljudi, me u
kojima i oko 20. 000 pastora iz dosl ovno svih drava svijeta, d o
lo "ogrijati", kako je nazvana ta vjerska obnova. Nekol i ko tele
vizijskih postaja u Kanadi i u d r ugi m zeml j ama prikazivalo je tu
crkvu i video s ni mke karakt eri st i ni h nesvjesnih a b do mi na ln i h
greva m n o g i h sudionika. Te se godi ne etiri tisue crkava u
Velikoj Britaniji prikljuilo crkvi Sv. Trojstva u B r omp to n u, kako
bi primile ono to se opisuje kao "prijenosno pomazanje". D o bi
le su "blagoslov iz T o r o n t a " . 2"

Odredi smrti "ponovno roenih" krana

u Latinskoj Americi
Jo davno prije nego to je Fullerovo t eol oko s j emeni t e
uvelo "mo evangel i zma" u Sjedinjene Am e r i k e Drave, o s o
blje Fullerova sjemenita i mnogi lanovi Vijea za naci onal nu
politiku obavljali su "past orsku slubu" u Latinskoj Americi.

T h o m s o n , C. D. , " Lor d H u t t o n ' s F a m o u s C h u r c h "

(Slavna crkva lorda

H u t t o n a ) , 19. o u j k a 2 0 0 4 , , na h t t p : / / w w w . m i s s i n g p e r s o n s - i r e l a n d . f r e e p r e s s & e e s pe ac h . c o m / l o i - d % 2 0 H u t t o n s % 2 0 c h u r c h . htm

179

F.

JVilliam Engdahl

Razlog njihova zani manj a za Latinsku Ame ri k u bio je iskoristiti

to podruje kao pokusni laboratorij za projekt unitenja d o kt r i
nar ne religije, kako bi, osobito Katoliku crkvu, zamijenili n o
vim religijskim pokretima, inaicama "znakova i uda", ukratko,
kar izmatskim ili pe nt e ko s t a ln i m religijskim kultovima. Jedan od
rezultata operacija toga kulta bi l aj e "nova razina pomazanj a u
Ar ge nt i ni , koja se postizala k o n t a k t i m a Johna i Carol A r n o t t s
C l audi om F r e i d z o n o m u toj zemlji potkraj 1993., n e po s r e d n o
prije pojave vjerske obnove u Sjevernoj A m e r i c i . . . " 2'
P ov ez an os t ameri ki h i b r it a ns ki h obavjetajnih sluba te
crkvenih skupina bi l aj e oita. Istraiva Jim Keith p r o n a a o j e
d o k u m e n t e koji pokazuju kako je pastor Jim Jones radio za tajnu
slubu Amer ike ratne mor nar ice prije negoli se dogodila trage
dija u J o n e s t o w n u u Gvajani. Ta se tragedija oito dogodila zato
stoje CIA-in program kontrole svijesti otiao "u krivom smjeru".
Pentekostalnim pokretom "ponovno roenih krana" u A m e
rici i Junoj Africi upravljala je bri t anska tajna sluba jo od
poetka dvadeset oga stoljea. Istraivanjem povezanosti odreda
smrti u Srednjoj Ame ri ci i kr anski h sekta o t kr ive no je da su
operativci tajnih sluba djelovali u tim tajnim operaci j ama vie
od 30 godina.
Govori se kako su te aktivnosti u Latinskoj Americi imale
svrhu o mogu it i a me ri k i m, b r i ta ns ki m i izraelskim tajnim
s l ubama da prouavaju i p ot om usavre t ehni ke za uinkovitu
destabilizaciju zemalja po mo u novih religijskih pokreta, pose
bice onih tipa "znakova i uda".
Ono to iroj j avnos t i nije p o z n a t o j e s t injenica d a j e isti taj
projekt ameri ka tajna sluba o k re nul a i protiv vlastitoga nar o
da. N e m a boljega naina za stvaranje "svjetske vojske" spremne
"ubijati 'za Isusa'" i za h u kae rata iz Pent agona. Bio je to p o
djednako i ci ni zam i zloin.

J1 A k o , B a r b a r a , " T h e El i j a h R e v o l u t i o n - A n t i p a s : A n o t h e r J e s u s R e v o l u t i o n ? " , n a h t t p :/ A v a t c h , p a i r . c o m / a n t i p a s , h t m l # f r u i t

180

STOLJEE RATA 2

Rios Montt iz Gvatemale i CIA

Istraitelj iz Sjeverne Irske C. D. T h o m s o n uoio je da se
pokolj tisua n e d u ni h civila u Gvat emal i , p o t o m a k a drevni h
Maya, o koj emu se o s a m d e s e t i h godina prologa stoljea n av e
liko pisalo, bio povezan sa slinim operacijama amer ike tajne
slube, uz pomo "ponovno roenih krana". Tijekom s e da md e
setih godina pr ologa stoljea, CIA i kompani j a Uni t e d Fruit
financirale su u toj zemlji dugot r aj an graanski rat. Us pj e ni m
vojnim udar om, godine 1982. za p r eds j e dni ka je postavljen g e
neral Efrain Rios Montt.
M o n t t je bio j e da n od prvih kr anski h obr aeni ka Crkve
rijei ("El Ver bo") , koju su u Gv at emal u donijeli kalifornijski
misionari iz organizacije p oznat e kao Gospel O ut r ea ch (Sirenje
Evanelja), koji su u tu zemlju doli dijeliti h u m a n i t a r n u p o
mo poslije razornoga potresa iz 1976. godine.
Kao j e da n od starjeina u pastorskoj slubi organizacije El
Verbo, Mo n tt j e bio ravnatelj kole za obuku vodstva (Leadership Trai ni ng School), k o j a j e imala vie od 1.000 lanova. P o
slije p reuzi manj a vlasti u Gvatemali, p ot por u su mu pruali la
novi Vijea za naci onal nu politiku Pat Ro ber ts on, Jerry Falvvell,
p as t or Ji mmy Svvaggart i Loren C u n n i n g h a m iz organizacije Mla
de s misijom (Youth wi t h a Mi ssi on).
Do 1982. godine, pod vlau general a Riosa M o n t t a , vie od
tisuu naselja Maya bilo je n a p u t e n o ili u n i t e no. Na deset ke
tisua Maya poubi j ano j e u o k r u t n i m g enoci dni m p o h o d i ma
Mo nt to ve vojske. Pr ema asopisu Covert Action Bulletin (Bilten o
tajnim akcijama), Izrael j e od 1977. do 1986. godine davao Gva
temali znat nu financijsku pomo, a izraelska tajna slubaje, kako
se navodi, novaila p ri pa dni ke crkve El Verbo generala Mont t a,
k oj a je u z ab a en im predj el i ma ve imala 250 upa, kao p om o
izraelskim a ge nt ima u pijunai i zlostavljanju.
Pr ema g v a t em a l sk i m izvorima, do 2002. razne nekatolike
sekte, koje su dobivale ameri ku p omo, uspjele su privui 30%
181

F.

VVilliam Engdahl

s t anovni ka Gv at emal e. Du no s n i c i iz Vatikana, u z nemi r eni

takvim razvojem dogaaja, izjavili su kako je Gvat emal a postala
"neka vrsta e ks p e r im e n ta sa svrhom da ftindamentalistike sku
pine p rodr u u Lat i nsku A m e r i k u " .
Godine 1999. meksiki katoliki nadbiskup Javier Lozano Barragan izjavio je da se izvorite zabrinjavajuega irenja fundamentalistikih religijskih sekta u Latinskoj Americi moe nai u
j e d n o m izvjeu iz kolovoza 1969., kojeje amer ikom predsj ed
niku Richardu N ix o nu poslao Nel s on A. Rockefeller, bogati n a
sljednik kompanije Standard Oil, osoba kojaje u vrijeme D r u g o
ga svjetskoga rata bila di r ekt or amerike obavjetajne slube u
Latinskoj Americi. U tome Rockefellerovu d o k u m e n t u pisalo je
da, poslije D r ug o ga v a ti ka ns koga koncila "Katolika crkva vie
nije p o u zd a n saveznik (sic) za Sjedinjene A me r i k e Drave ni
j a m a c socijalne stabilnosti na j u n o a m e r i k o m e k o n t in e nt u .
N el s o n Rockefeller i s t a k n u o j e " pot r ebu da se katolike u Latin
skoj Americi pretvori u neke druge krane". George H. W. Bush,
direktor CIA-e iz s e d a md e se t ih godina prologa stoljea i d u g o
godinji podupiratelj planova obitelji Rockefeller, odigrao je gla
vnu ulogu u irenju f undament al i st i ki h sekta ne samo u Latin
skoj Ameri ci nego i diljem Sjedinjenih Am e r i ki h D r a v a .

Neobian "Dokument iz Santa Fea"

Glavni pot poranj cijeloga toga p r oces a s t v o r e n j e u saveznoj
dravi Kaliforniji, sjeditu nebrojenih sekta "novoga doba" i pseudoreligijskih gurua. Najpoznatiji suvremeni promicatelj "razvoja
crkve" i "Pokreta treega vala" (Third Wave Mo v e m e n t ) , koji su
i evangelisti i karizmatici j e d n a k o prigrlili kao istinski dolazak

Zenit, "Gva tem ala, a T e s t i n g G r ou p for U S. R e l i g i o u s Sects" (Gvatem ala,

p o k u s n a s k u p i n a za a m e r i k e r elig ij s ke s e k t e ) , na Z en it or e. 30. srpnja 2 0 0 2 .
Ibid.

182

STOLJEE RATA 2

"Duha Svetoga" u m o d e r n o m e dobu, bio j e C. Pet er Wa gn e r ,

bivi prijatelj i kolega p o k o j n o ga J oh n a W i m b e r a s Fullerova t e
olokog sjemenita iz Kalifornije.
Ono to iroj j avnost i nije p o z n a t o j e s t Wa gn e ro v a p opr il i
na m i s i on ar s ka prolost u Boliviji, od 1954. do 1979. U izvjeu
CIABASE o Boliviji stoji: "Od listopada 1966. do listopada 1968.,
organizacije A mn e st y I nt er nat i onal izvijestila je o t ome kako su
bolivijski odredi smrti poubijali od 3.000 do 8.000 ljudi". Boli
vija je kori t ena i kao zemlja za preseljenje izbjeglica iz j u g o i
stone Azije, koji su se borili za CIA-u prije i tijekom Vijet
namskoga rata.
Projekt amerike politike u Latinskoj Americi objavilo je 1980.
godine Vijee za m e u a m e r i k u si g u rn os t (Council for InterA m e r i c a n Security, CIS) pod i zvorni m n as l ov o m " M e u a m e riki odnosi, tit novoga poret ka i ma u s pona Sjedinjenih A m e
rikih Drava do svjetske sile". Pr eds j edni k organizacije Gun
O wn e rs of Am e r ic a (Ameriki vlasnici oruja) Larry Pratt, koji
je i st od ob n o i lan tajnovita Vijea za naci onal nu politiku, bio je
i tajnik Vijea za m e u a m e r i k u si g u rn os t (CIS-a), o s n o v a no g
1976. godine.
Pratt je i s t o d ob n o bio dostavlja obavjetajnih pod a ta ka iz
"privatnih" izvora kao to su Ame ri k o vijee sigurnosti i CAUSA Sun Myunga Mo ona, i i z j e d n e n e s l u b e ne agencije za z a p o
ljavanje k oj a je slala analitiare u vladu p r ed s j e dn i ka Reagana
na p oet ku sablasnih ratova koje je A m e r i k a vodila u Srednjoj
Americi. Godi ne 1980. Vijee za m e u a m e r i k u si gurnost obja
vilo je utjecajan d o k u m e n t pod nazi vom "A N e w I n te r- Ame ri can Policy for the Ei ght i es" (Nova m e u a m e r i k a politika za
o s a md es et e) , poznatiji kao "Santa Fe D o c um e n t " ( D o k u m e n t iz
Santa Fea), a izvorni naslov bio mu je, k a k o j e ve reeno, "Me
unar odni odnosi, tit novoga p oret ka i ma uspona Sjedinjenih
Am e r i ki h Drava do svjetske sile". Bio je to na st a va k izvjea
koje je o Junoj Americi napi sao N e ls o n Rockefeller.
Burn Foucher eau analizira taj d o k u m e n t iz Santa Fea u svojoj
knjizi The SectMafia (Mafija sekta), u kojoj tvrdi kako su u tome
183

F.

William Engdahl

izvjeu postavljeni planovi za stvaranje religijskih sekta na

svjetskoj razini, sa s vrhom izopaavanja kolektivne svijesti kr
ana, kako bi bili spremni prihvatiti projekt stvaranja slobod
nog trita u korist daljnjeg irenja svjetskih mu lt in ac io n a ln i h
kompanija.
Pr e ma toj strategiji, evangelike organizacije p o p u t Crkve
rijei Riosa Mo nt ta , koristit e se kao paravan iza kojega e CIA
"voditi ideoloku borbu" p o mo u religijskih f enomena, tj. o p e
racije psi hol oke borbe u svrhu usaivanja eljene ideologije u
svijest ljudi i da e pripadnici onih kranski h s kupi na koji se
budu opirali t ome utjecaju biti neutralizirani p o m o u posebnih
operacija tipa "podijeli pa vladaj".
F o u c h e r e a u je zapazio:

"I skus t vo st e e no u Vi jet namu,

zahvaljujui ondje p r o v e d e n i m operacijama kont r ol e st a no vn i

tva, izvezeno je u zemlje Latinske Amer ike, o s obi t o u Gv a te
malu, pomou brojnih obavjetajaca amerike organizacije USAID
i drugih ameri ki h sluba. Ne ke su sekte stvorili specijalisti za
p si hol o ko ratovanje i dali im vlast nad politikim f or umo m i
nad s v ij eu". 14
Pastor John A r no t t iz crkve u zranoj luci u To r on t u izjavioje
kako je njega, potkraj 1993. godine, " d uh o vn o osvjeio" posjet
Argentini i Claudiju Freidzonu, pastoru Crkve kralj kraljeva (King
o fKi ng s Chur ch) iz p r ed g ra a Buenos Airesa, i njegov svee
niki poziv p o d i g n u o na viu razinu pomazanja. T o j e , kako on
kae, izravno dovelo do f enome na "blagoslova iz To ro n t a ", koji
je zapoeo u sijenju 1994. godine.
U t o j e vrijeme A r n o t t bio p ovezan s J o h n o m W i m b e r o m i
crkvom Vineyard iz Kalifornije. Profesor J. Garcia-Ruiz s Odsjeka
za etnologiju i antropol ogi j u Sveuilita u Parizu o pi s a o je ar-

B u r g h a r d t , T o m , "A S ma l l Ci r c l e o f F r i e n s : Lar r y Pr at t , t h e C o u n c i l for

I n t e r - A m e r i c a n S e c u r i t y a n d I n t e r n a t i o n a l F a s c i s t N e t w o r k s " ( U z a k k r u g pr i j a
telja - La r r y Pr at t , V i j e e za m e u a m e r i k u s i g u r n o s t i M e u n a r o d n a m r e a
f a i s t a ) , na h t t p : / / w w w . w e b c o m . c o m / - p i n k n o i z / r i g h t / l p r a t t . h t m l

184

S T O L J E E R A TA 2

g ent i ns ku sektu zvanu Uni verzal na Boanska crkva kao jo j e d

nu crkvu koja uiva v e li k o d u n o s t Pata R o b e r t s o n a i kao crkvu
koja dobiva novac od Evangelistikog udruenja Billyja Gr anama
i od organizacije World Vision (Vizija svijeta), a sve te organi za
cije j es u lanice Vijea za n a ci on al nu politiku.
Infiltriranje raznih crkava i paracrkveni h organizacija u m n o
ge drave traje najmanje od Drugoga svjetskoga rata. Pr e ma j ed nom d o k u m e n t u nazvanom "Torbitt D oc um e nt " (Torbittov d o
k u m e n t ) , objavljenom pod p s e u d o n i m o m Wil l i am Torbitt, u
dijelu o uroti za ubojstvo ame ri k o ga p r eds j e dni ka Kennedyja,
kae se kako je prijatelj i obavjetajac di r ekt or a FBI-a J. Edgara
Hoovera, pastor Carl Mclntire, fundamentalistiki pastor iz Coll i ngwooda u saveznoj dravi N e wJ e r s e y , organizirao j ednu p o
strojbu za pijunau i obavjetavanje pod tajnim i m e n om " Am e
riko vijee kranskih crkava" (American Council ofCh ri st ia n
Chur che s, A CC C ) , kojeje diljem Sjedinjenih Ame ri ki h Drava
i u veini zemalja Latinske A m e r i k e postavljalo tajne agente
koji su glumili sveenike i mi si on a re .
Al bert O s bo r ne , pod lanim i m e n o m John Ho wa r d Bowen,
o d n o s n o j . H. Owen, koji j e od 1943. do 1964. djelovao pod
oso b ni m ravnanjem J. Edgara Hoovera, s a m j e sebe opisao kao
putujueg propovjednika, lana Prve baptistike crkve iz Lareda
(First Baptist Church ofLaredo), iz savezne drave Teksas, i kao
mi s i ona ra A m er i k o ga vijea k r ans ki h crkava. I s t o d o b n o je
rukovodio ekipom visoko os posobl j eni h profesionalnih snajpe
rista, sa sjeditem u Meksi ku, kojima su se koristile amerike
agencije za pijunau i sline agencije m n o g i h drava diljem
svijeta za izvoenje politikih atentata. Tijekom tih godina g o
spodin O s b or n e je, n a vo d no , vodio j e d n u kolu za siroad u
Pueblu u Meksi ku, koju je polazilo 25 do 30 djeaka.
Kao tajnik za A me r ik u u Odjelu za m e u n a r o d n e o dn o s e or
ganizacije zvane A m e ri ko vijee kr anski h crkava, kranski
pisac dr. Francis Schaeffer n e k o l i k oj e p ut a p ut ovao u E u r o p u u
razdoblju od 1942. do 1945., tj. u vrijeme D r ug o ga svjetskoga
185

F.

IVilliam Engdahl

rata, a godi ne 1948. je s obitelji odselio u vicarsku. Ondje je

1955. godine, blizu grada L a u sa n ne , o s n o v a o j e d a n kranski
h u m a n i t a r n i cent ar nazvan "L'Abri" (Utoite), u koji j e priv
laio posjetitelje iz cijeloga svijeta, a v r hunac p o p u l a rn o s t i d o
segnuo je tijekom p r evr at ni h ezdesetih i s e da md e se t ih godina
prologa stoljea.

"Darovi duha"
Po v ez an o st Velike Britanije s pr oj ekt om stvaranja umjetne
d u h o v n e baze za sve vee mani pul i r anj e ljudima i n ar od i ma
po el aj e s djelovanjem puk ov n ik a sir Viviana Gabriela. O n j e u
vrijeme Dr ugoga svjetskoga rata bio atae za zrane snage u brit a n s k om e veleposlanstvu u W a s h i n g t o n u i o s n o v a o j e organiza
ciju pod nazivom M e u n a r o d n o kransko vodstvo (Int er nat i o
nal Chri st i an Leadershi p).
Tijekom ezdeset i h godina pr edsjednik brit anskoga ogranka
te organizacije bio je Er ne st Wi l l i ams, koji j e i s t o do b n o bio i
lan stoera Britanskih p o m o r s k i h snaga i lan Povjerenstva za
evangelizam Canterburyjske nadbiskupije. Blisko je suraivao s
operativcem britanske tajne slube Har al dom B r e de se no m , koji
je kasnije bio me nt or Patu R o be rt s o nu u Sjedinjenim Amerikim
Dravama. Svijet "ponovno r o e ni h" do i st aj e ma le n i vrlo mr a
an.
G od i ne 1978. u C an t er bu ry j u j e o d r a n j e d a n vaan m e u
narodni skup, pod v od s t vo m n a db i s k u p a kraljice Elizabete Donalda Coggana, a svrha mu je bila p o kr enut i k a mpa nj u irenja
prakse "kari zmat ski h" dogaaja zvanih "Darovi duha" po cijelo
me svijetu, pod v od s t vo m A ng l ik an s ke crkve. Na elu skupine
amerikih karizmatika koji su nazoili tome skupu bio je general
Ralph E. Elaines mlai, koji je 1967. i 1968. bio d o nael ni k Gla
vnoga stoera A me ri k e vojske.
186

STOLJEE RATA 2

General Ha ine s bio je z a d u e n za pr ovedbu vojnog udara u

Americi, tj. za projekt preuzimanja vlasti dravnim udarom, zvan
"Operat i on Garden Plot" (Operacija vrtna urota). Taj je projekt
ezdesetih godina pripremljen za sluaj ako bude p ot r eb n o uve
sti prijeki sud zbog moguih nereda u siromanim crnakim etvr
tima i zbog an ti r at ni h prosvjeda u Americi. Poslije odlaska iz
Ame ri ke vojske general H a i n e s j e , od 1971. godine, bio blisko
povezan s Ha ra ld o m B r ede se nom.
Jo j e d n a britanska organizacija aktivna u br at st vi ma "karizmatika", posebice na ratom zahvaeni m podr uj i ma Afrike, bila
je organizacija Chr ist i an Solidarity Int er na ti on a l, skraeno CSI
( Me u na ro dn a kranska solidarnost), kojoj je na elu bila b a r u
nica Caroline Cox, zbog ijih su izvjea iz Sudana mnogi ljudi u
amerikoj Vladi razmiljali o p o kr et anj u vojnih operacija u toj
zemlji.
Kada su, devedesetih godina, obavjetajni podatci o postojanju
"oruja za m a so vn o u n i t e nj e " naveli pr eds j edni ka Cl i nt ona da
b omb a rd ir a s u d an sk u tvornicu aspirina, ta n e u g o dn a pogrjeka
s a m o j e n e zn a tn o umanjila gorljivost klike koj aj e podravala taj
napad. U intervjuu to g a j e u kol ovozu 1997. dala a me ri k om
asopisu Pent ekost al aca Charisma, baruni ca Cox izjavilaje kako
ona i mnogi drugi lanovi o d bo ra organizacije M e u n a r o d n a kr
anska solidarnost uivaju "vrstu snanog i vrlo izraenog oblika
tovanja na k ar izmat skom rubu crkvenoga spektra".
Crkva Vineyard, smjetena u jednoj otmjenoj ulici blizu s r e
dnje kole C o l u m b i n e , n a v o d n o j e vrlo aktivno djelovala meu
ml a di ma na t ome podruju prije traginih ubojstava u toj koli,
koji su privukli p o z o r n o s t cijeloga svijeta. Istraitelji te t r a ge
dije dobili su brojne izjave svjedoka koje su bile p o t p u n o su
p rot ne zakljucima slubene istrage. N a j e d n o m s as t anku za r o
ditelje ubijenih uenika, roditelj ima je poka za na gol ema kolii
na dokaza, pri emu je koriten izraz " z a t a k a n i ".

T h o m s o n , C. D ., op. cit.

187

F.

William Engdahl

Lani izrazi "kranskih" vjerskih obreda mogu zavarati mi

lijune ljudi, s t o j e dokazao i visok p os t o t a k gledanosti emisija
tele-vangelista. B i o j e to sraunato osmiljen inenjering, kojim
su ljudska bia pr et va ra na u p o k u s n e kunie iji su ivoti vrlo
jeftina roba.

Bush pristupa pastoru Moonu...

Sirenje re li gi js k ih i p s e u d o r e l i g i j s k i h sekt a u Amer ici
doivjelo je pravu eksploziju poslije ubojstva predsjednika Kennedyja, 1963. godine.
Religijaje uvijek imala udnu ulogu u a m e r i ko m e drutvu,
od malih sekta pa sve do ma s ov n ih crkava. u d n u zato s t o j e
esto bila pove za na s m i l i t a n t n i m p a tr i o t i z m o m i p o t po r om
amerikoj "misiji u svijetu", tj. njezinoj "oitoj sudbini". A m e
rike tajne slube potajno su sudjelovale u "poticanju" veine
pseudoreligijskih lakrdija, poput evangelistikog kranstva "po
novno r oeni h krana". Glavnu ulogu u toj manipulaciji imalo
je Vijee za n ac ional nu politiku.
"Bogati se oduvijek koriste mn o gi m m e t o d a m a za gomilanje
bogatstva, no te su se m e t od e tek sredi nom s e da md es et ih godi
na stopile u savreno organiziran, objedinjen i uinkovit stroj",
n api s a oj e pokojni novinar istraitelj Steve Kangas, i dodao: "Po
slije 1975. taj je stroj postao vei od zbroja svih njegovih sastav
nih dijelova, savreno u s kl a e na organizacija skupi ne zagovor
nika vojnog djelovanja, lobista, trustova mozgova, konzervativ
nih zaklada i agencija za o dnos e s javnosti, koje su manj i nu od
1% bogatih strelovito izbacile u stratosferu". Bi l oj e to vrijeme
kada je di r ekt or CIA-e bio George Her ber t Wa lke r Bush.
Kangas je jo napisao: "Kada istraujemo podrijetlo toga stroja,
s t o j e prilino zanimljivo, stiemo do CIA-e. Ovi me ne elim
rei daje taj stroj sl ubena operacija CIA-e, koja ima svoje kod
no ime i p ot p i s a n e d o k u m e n t e (iako se i takvi dokazi mogu
188

STOLJEE RATA 2

j e dn o ga dana pojaviti, jer nekada nezamislive operacije u samoj

Americi, kao to su MK -ULZRA, CHAOS i M OC K IN GB I RD ,
j a sn o pokazuju da postoji i ta m o g u n o s t ) . Ali ono to z na mo
v e j e dovoljno snana o p tu ba na raun CIA-e."
Kangas je naveo i imena: "Glavni tvorci toga stroja bili su
Irving Kristol, Paul Weyri ch, Wi l l i am Simon, Richard Mellon
Scaife, Frank Shakespeare, Wi l l i amF. Buckley mlai, obitelj Rockefeller i mnogi drugi. Gotovo svi navedeni bili su agenti CIAe. Kristolje, naravno, nastavio s radom i utemeljio nevjerojatno
monu operaciju poznat u kao "n e ok o nz e rv a t iz a m" . '
J o j e napisao: "Tijekom se da md es e ti h godina, ti su ljudi uzi
mali m e t od e p r o p ag a nd e i t e hn i k u djelovanja koje su nauili
tijekom Hladnoga rata i primjenjivali ih na "klasni rat". Stoga ne
iznenauje to amerika verzija toga stroja nevjerojatno slii
m e t o d a m a koje su primjenjivane u s t ra ni m z eml j a ma za borbu
protiv k omuni zma. CIA-ina struna i sveobuhvat na organizacija
poslovnoga sloja postigla je uspj eh kakav nisu mogli ni sanjati.
Godine 1975. j e d an po s t o bogat i h p o s j e d o v a o j e 22 po s t o a m e
rikoga bogatstva. Do 1992. godine taj su post ot ak gotovo u d v o
struili - i z no s i oj e 42 posto, s t oj e najvia razina nejednakosti u
20. stoljeu.
Do 2007., zahvaljujui sel ekt i vnom smanjenju poreza, koje
su uveli George W. Bush i njegovi neokonzervali vni saveznici iz
Kongresa, jaz i zmeu bogatih i s i r om a n i h p r od u b i o se do n e
sluenih razmjera.
N ov in ar istraitelj i dobi t ni k nagrade za no v i n a rs t v o Daniel
Hopsicker, na temelju dokaza iz j e d n o g dr ugog izvora, potvrdio
je navod o t ome k a k o j e CIA kasnih ezdeset i h godina potajno
radila na stvaranju p okr et a zvanoga Jesus M o v e m e n t (Isusov
pokret), izrasla na d r u t v e n i m previ ranj i ma u vrijeme Vijet
namskoga rata. 26

26 K a n g a s , St e ve , " T h e O r i g i n s o f t h e O v e r c l a s s " ( P o d r i j e t l o n a s l o j a ) , na
bi t D : / / w w w . a l i v e n e s s . c o r n / k a n g a r o o / L - o v e r c l a s s . h t m l

189

F.

JVilliam Engdahl

Hopsicker je intervjuirao lana Vijea za nacionalnu politiku

Pata Matriscianu, pr eds j edni ka organizacije.Teremiah Fils i pre
dsjedavajuega u dr ug e Graani za p o t en u vladu (Citizens for
H o n e s t G o v e r n m e n t ) , koji je pr iz na o daje p okr et Isusova revo
lucija (Jesus Re vol ut i on) osmislila CIA i daje on u toj operaciji
odigrao glavnu ulogu. Rekao je: "Godine 1965. 'dodijeljen' sam
Sveuilitu Berkley, sa zadaom da osnujem p r o tu t e u Pokretu
za slobodu govora (Free Speech M o v e m e n t ) , koji je predvodio
Mario Savio. Za boravka na tome sveuilitu osnovao sam orga
nizaciju C a m p u s Crusade f or Ch ri st (Sveuilina kriarska vojna
za Krista)".
Hopsi cker je na to izjavio: "Za bilo koga tko je ikada, u kakvu
mr anu par an oi n u t r en u tk u , pomi sl i o daje na om kul t urom,
p osebi ce o n o m iz e zde se ti h godina 20. stoljea, na neki nain
psiholoki upravljala CIA, ovo izravno priznanje gospodina Matrisciane doista je prosvjeti)ujue, zato s t o j e bilo oito da govori
i skreno i ni sam imao nikakva razloga posu mn j at i u njegove
r ijei". 1'

Bush preuzima CIA-u

Godi ne 1976. George He r be r t Wa lk er Bush p os t a o je direk
tor Sredinje obavjetajne slube, CIA-e. Njegov o d n o s s ko
rejskim s veeni kom Sun My u n g M o o n o m datira upravo iz toga
vr emena. Taj e veza bila t ako bliska i tako dugot r aj na da su neki
istraitelji dvojili nije li M o o n o v a organizacija projekt CIA-e,
koji djeluje u Sjedinjenim A m e r i ki m Dravama, j er je CIA-i
z a ko no m zabranj eno djelovati na podruju SAD-a.

" Hop si cke r, Daniel, "Inside Mell on-Sc aife 's C o n sp ir ac y " (Urot a Mell onScai fe i z n u t r a ) , Maci Cow Productions, na h t t n : / w w w . m a d c o w p r o d . c o m / 3 r d I S i :
sue/PuppetMaster.htm

190

STOLJEE RATA 2

Kada j e Moon, tijekom man da ta Carlosa Me ne ma, o s obno oti

ao u Buenos Aires pokr enut i list Tiempos delMundo, verziju lista
IVashington Times na panjolskome jeziku, kao glavni Moonov go
vornik na t ome skupu pojavio se glavom i bradom ameriki pr e
dsjednik George Bush, koji je t om p r i godom izjavio: "elim
pozdraviti pastora Moona, osnivaa i IVashington Timesa i Tiempos
delMunda".
Nije to b i l o j e d i n o B us ho vo pojavljivanje. Poslije o dl as ka iz
Bijele kue bio je est govor ni k na sk u p ov ima koje je o r ga ni z i
rao Moon, st oj e p o t p u n o n e obi no, je r je rije o financijski n e
ovisnu ovjeku i, k tome, bi vem a m e r i ko m e p r e ds j e dni ku
kojemu nikada nije nedostajalo mogunos t i za javne nast upe. U
rujnu 1995. B u s h j e u Aziji odrao est govora za organizaciju
"Federacija ena za mir u svijetu" ( Wo me n' s Federation for World
Peace). Na elu te organizacije bi l aj e s u pr ug a g o s p o d i n a M o o
na, Ha k ja Han Moon. U ljeto 1996. B u s h j e govorio n a j e d n o m
skupu u W a s h i ng t o n u , kojije organizirala "Federaciji obitelji za
mir u svijetu" (Family F e d e ra t io n for World Peace) i koja je
takoer bila povezana s M o o n o m .
Ho no r ar to g a j e Bush dobio samo za pojavljivanje u Buenos
Airesu iznosio je i zme u 100 i 500 tisua dolara. Izvori bliski
Crkvi ujedinjenja govore o t ome kako slini a ra n ma ni i z me u
Busha i Moona doseu milijunske iznose, a j e d a n izvor ak tvrdi
daje Bush tako zaradio 10 milijuna d o l a r a . 1
Novac to se iz organizacija Sun Myung M o on a slijevao u
depove vvashingtonskih politiara i desni arski h r e p u bl ik a na
ca, od s e da m d e s e t i h godina prol oga stoljea, dosezao je milijardske iznose. Ni tk o ne moe p o u z d a n o utvrditi odakle taj
golemi novac potjee. N av o d n o iz bogatih j ap a ns k ih izvora. Neki

** IVashigton Post,

15. r u j n a 19 9 5 . , i IVashington Post, 30. s r pnj a 1996.

P a r r y , R o b e r t , T h e D a r k Si de o f R e v . S u n M y u n g M o o n , Pa r t 1 ( M r a n a
s t r a n a vl. S u n M y u n g M o o n a , Pr vi d i o ) , H o o k i n g G e o r g e B u s h , 28. s r p n j a
1997. , na h t t p : / / e d u c a t e - v o u r s e l f . o r g / c n A u m v o n g m o o n 1 p a r t 2 8 i u ! 9 7 . s h t m l

191

F.

William Engdahl

ga dovode u v e z u s t r go vi no m dr ogom, ali nitko ne dvoji o tome

da je rije o g ol em i m iznosima. Moon je desetljeima troio
milijarde dolara tajnoga azijskog novca, kojim j e utjecao na a m e
riku politiku, a da ni j a v n o s t ni ameri ka Vlada nisu provele
istragu o tome.
Ta mr a n a toka zvana M o o n p o s e b n o j e zanimljiva, budui
da su postojale tvrdnje a me ri ke Vlade, koje datiraju jo iz se
d a m d e s e t i h godi na pr ol oga stoljea, o t ome k a k o j e Moonova
organizacija bila p a ravan za j u n o k o r e j s k u CIA-u, tj. KCIA-u,
agenciju k o j u j e tijekom H la dn og a rata stvorila CIA. O t k a k o j e
M o on , p o e t k o m o s a m d e s e t i h godina prol oga stoljea, kupio
list The Washington Times, taj je list imao gubitke z n a tn o vee od
milijardu dolara.

Moonov udar na Republikansku stranku

Crni fondovi to su potjecali od Moo n o ve organizacije nisu
sluili samo za financiranje "po n o vn o roenih" evangelista, p o
put pastorajerryja Falwella ili Vijea za nacionalnu politiku, nego
su i izravno utjecali na p r eu z ima nj e Re p ub l i k a n sk e stranke iz
ruka njezina tradicionalnog umjerenog krila.
Godi ne 1983., ta, kako je p o p u l a r n o zovu "Velebna stara
stranka" (Grand Old Party, GOP), o dn o s n o , njezino umjereno
udruenje zvano Ripon Society, optuilo je novu desnicu R e p u
blikanske stranke daje sklopila "savez probi t anost i " s Moonovom crkvom. Pr ed sj e dn ik toga udr uenj a i lan Z a st up n i ko ga
doma Jim Leach, koji je i stodobno i predsjednik Odbora za bankar
stvo toga d oma amerikoga Kongresa, objavio je j e d n u analizu u
kojoj tvrdi daje Republikanski nacionalni odbor za kolede (College Republican National C o mmi tt ee ) 1981. godine "moljakao i
dobio" novac od M o on ov e Crkve ujedinjenja. U toj se analizi jo
optuuje i organizaciju Reeda Irvinea zvanu Accuracy in Media
(Tonost u medijima) daje stekla zaradu tako stoje upoljavala
192

STOLJEE RATA 2

jeftinu r ad n u snagu i r adni ke v o lo n te re koje joj je pribavljao

Moon.
L e a c h j e opt ui o Crkvu ujedinjenja i za "infiltriranje u novu
desni cu i u s t ranku koju ona (nova desnica) eli nadzirati, tj.
Re p ub l i k a n sk u stranku, te da se infiltrirao i u medije". Leachevu konferenciju za tisak pr eki nuo j e tadanji voa s tude na ta R e
p ubl i kans ke stranke i lan Vijea za naci onal nu politiku Grover
Norqui st , kojegaje financirao Moo n , tako stoje rekao Leachu da
lae. N o r q u i s t j e zatim p os t a o pr ed sj e dn ik organizacije Ame ri cans f o r T a x Reform (Amerikanci za p or e zn u reformu) i bio je
kod p re ds j ed ni ka Georgea W. Busha u Bijeloj kui u vrijeme
n e p o s r e d n o prije poetka rata u Iraku iz 2003. g o d i n e .
List The IVashington Times nazvao je Leachove opt ube "nakla
panjima" i za organizaciju Ri p on Society n api s ao je d a j e to
"diskreditiran i beznaajan o gr a na k lijevoga krila (sic) R e p u
blikanske stranke".
Z n a k o v i t a j e bila injenica da se pr eu zi ma nj e Re publ i kans ke
stranke, koje je provela nova desnica, a n j u j e financirao M o on ,
pod u da ri lo s p la no m vodeih n e ok o nz er va ti vac a da n a p u st e
D emo kr at s k u stranku i da svoju bazu za rat i vojnu politiku stvo
re u n u t a r R e p u b li k a n sk e st ranke Ro n al da Reagana, a poslije
Georgea H. W. Busha (starijega) i njegova sina Georgea W. Bu
sha (mlaega).
Poelo je bivati jasnije zastoje Republikanska stranka iz 2006.
godine bila tako radikalno drukija od R e pu bl ik an sk e stranke iz
vr eme na p re ds j e dni ka D wi gh ta E i s e nh o w e ra , ili ak Richarda
Nixona.
T a j e pr eobr az ba od bitne vanosti za razumijevanje agresiv
ne u ni l at er al ne politike de sn o ori j ent i rani h hukaa rata iz Bushove vlade poslije 2001. godine. Ono to se dogaal o poslije
rujna 2001. nije bilo samo panina reakcija na ok izazvan n a p a
dom od 11. rujna. Bi oj e to dio dugotrajne dr ut vene preobr azbe

Ibid.

193

F.

William Engdahl

konzer vat i vnoga dijela amerike politike, od baze tradicionalno

religioznog lanstva do vodstva stranke.
Zapravo, b i o j e to p o t ih o izveden prevrat.

Bushovi i Moonovi diktatori u zemljama

Latinske Amerike
P o e t k o m o s a m d e s e t i h godina, kada su stizala izvjea o
sveopem krenju ljudskih prava u Argent i ni i Urugvaju, Moon
je iskoristio svoje prijateljske o dn o s e s vojnim d i k t a to r im a u
tim zemljama za ulaganja u njihova gospodarstva. I zme u njega
i a r ge nt in sk ih general a vladalo je tako veliko prijateljstvo d a j e
ak dobio poas nu nagradu za pomo koju je pruio argentinskoj
vojnoj hunt i u F a l k l a n d s k o m ratu, kako stoji u brzojavu UPI-a
od 16. s t ud en o ga 1984. godine.
Godi ne 1996. M o o n j e kupio gol emo pol j opri vredno zemlji
te u Paragvaju. P r e ma pisanju ar ge nt in s k og l i s t a l a Nation, od
19. s t ud en o ga 1996., Mo o n je o tim poslovnim p o t e zi ma razgo
varao s bivim paragvajskim di kt at orom Alfredom Stroessnerom.
Bliske veze Busha starijega, tadanjega potpredsjednika, i Sun
Myung Moona bile su vrlo kori sne za Busha, koji je tada lagao o
svojoj umi j e anos t i u p r o t u z a k o n i t u djelatnost p u k o v n ik a Oli
vera N or t ha zvanu Iran-Contra, tj. zamjenu oruja za drogu, kako
bi izbjegao svoje smjenjivanje s poloaja predsjednika. Kada su
novinari i Kongres poeli njukati u tajnu po t po ru Olivera N or
tha n ik a ra g va n sk i m k o n t r a i m a i u njihove veze s trgovinom
dr ogom, M o o n o v j e list k r e nu o u p r o t un a pa d . "Pria o (kont r akom) krijumarenju droge odbaena kao politika zavjera",
glasio je p odna sl ov na naslovnoj stranici lista Washington Times,
kojim je n apa dnut lanak The Associated Pressa od 11. travnja 1986.
o temeljitoj istrazi koju ured Feder al ne vlade iz savezne drave
Miami provodi o trgovini zvanoj "oruje za drogu", u koju su
umijeani k o n t r a s i .
194

S T O L J E E R A TA 2

Kada je senat or iz savezne drave M a s s a c h u s e t t s i lan D e

mokrat ske s t r a n k e J oh n Kerry otkrio jo dokaza o kontrakoj t r
govini drogom iz 1986. godine, list The Washington Times napao ga
je lancima u kojima gaje eti ket i rao kao os obu koja vodi u z al u
dan politiki lov na vjetice. Jedan takav lanak imao je naslov:
"Kerryjeva je p r o t uk o nt r a k a borba preiroka, pr eskupa i uzal u
dna".
Budui d a j e Kerry iznosio na vidjelo sve vie kont r aki h n e
djela, The Washington Times poeo je zastraivati njegovo osoblje,
o p tu ba ma na naslovnici, da o p s t r u i r a pravdu. Jedan j e lanak
nosio naslov: "Kerryjevo osoblje nanijelo tetu istrazi FBI-a". U
uvodu je pisalo: "Kongresni istraitelji senat ora J o h n a Kerryja
prologa su ljeta nanijeli ozbiljnu tetu federalnoj istrazi o d r o
gi, ometajui svjedoka dok su ispitivali navode o krijumarenju
droge koje provodi nikaragvanski pokr et otpora (kontrai), izja
vili su dunosnici zadueni za p r o ve d bu federalnih z a k o n a " .
Kako se afera I r a n -C o n t r a irila i zaprijetila Bu s h o vi m u p o r
nim izjavama o t ome kako je on "izvan te s kupi ne", M o o n o v j e
list osuo paljbu po p o s e b n o m a me r i k om tuitelju La wr enc eu
Washu - napao ga za navodno traenje novca na najskuplje z ra ko
plovne karte i d o s t a v u j e l a u sobu.

Bush, Oliver North i CIA-ina droga

N a z o n o s t j o dvojice lanova Vijea za n a ci onal nu politiku,
generala Jo hn a Singlatiba i njegovog bliskog suradnika, p u k o v
nika Olivera N or t h a , koji je bio lan Izvrnog odbora i Od b o r a
guver ner a u Vijeu za n a ci onal nu politiku, bila je jo j e da n p o
kazatelj mranih Mo onovi h obavjetajnih veza s pr edsj edni kom
Geor geom Bu s h o m starijim i Vijeem za n aci onal nu politiku. V

V ibid.
Washington Times, 2 1 .

sijenja 1987.

195

F.

JVilliam Engdahl

D ir e kt or CIA-ina Odjela za ubojstva Felix I. Ro dr iguez, d u

gogodinji Bushov suradnik, o t p u t o v a o j e 1970. godine s direk
t o r om CIA-e T e do m Shackleyjem u j u g o i s t o n u Aziju. Ondje
su Shackley i Donal d Gregg uveli Rod ri gu e za u golem posao
izvoenja a t e nt a ta i trgovine drogom, koji su Shackley i njegovi
kolege vodili tijekom rata u Indokini.
Njih su trojica, Ro dr iguez, Shackley i Gregg, postali mozak
"operacije" kojaje otpoela pet naest ak godina poslije toga - afe
re ilegalne prodaje oruja zvane Iran-Contra.
Dana 17. oujka 1983. tadanji pot predsj edni k George H. W.
Bush potajno se u Bijeloj kui sastao s D o n a l d o m P. Gr eggom i
bivim s u r a d n i k o m CIA-e Felixom Ro d r i gu e zo m. Bush je ka
snije, kao predsj edni k, postavio Gregga na mjesto amerikog
vel eposl ani ka u Sun Myung Moonovoj Junoj Koreji, daleko od
W ashingtona.
Kao rezultat toga sastanka iz oujka 1983. Ameri ko vijee za
nac io n al nu si g u rn os t napravilo j e i tajni plan dostave pomoi
k on tr a i ma u Nikaragvi. Ro d r ig u ez je pristao voditi skladite
kont raa u E1 Salvadoru. U j e d n o m dopi su u p u e n o m savjet
niku p re ds j ed ni ka Reagana za naci onal nu si g u r no s t Robert u
McFarlaneu Gregg n a p is a oj e k a ko j e taj plan izrastao iz iskustva
voenja "operacija protiv Vietkonga u Vijetnamu u razdoblju od
1970. do 1972." Ta ko er je napisao: "Felix Ro dr iguez, koj i j e
napravio plan u privitku, r a d i o j e za mene u Vi j e tna mu i provo
dio na terenu gore s p o m e n u t e operacije".
Dana 2 1. prosinca 1984. Bush se opet sastao s D on a l do m P.
Gr eggom i Felixom Rodri guezom. Slijedom toga sastanka Gregg
je u p o zn a o Ro de ri gu e za s Ol i ver om N o r t h o m . Kasnije je pre
dsjednik George H. W. Bush napisao No r th u pisamce u kojemu
mu zahvaljuje na "predanost i i n e u m o r n o m radu po pitanju ta
laca i Srednje Ame ri k e".
Shackl eyj e financirao ubojstva to su ih poinjali uzgajivai
opijuma iz pl e me na Meo, a novac od droge k o r is t i o je za financi
ranje svojih plaenikih odreda. Osn ov ao je odred za politika
ubojstva zvan Skupi na za vojnu p o m o - s kupi na za posebne
196

STOLJEE RATA 2

operacije (Military Assistance Group - Special Operat i ons Group,

skraeno MAG- SOG) . Jedan od zapovjednika toga odreda bi oj e
general John K. Singlaub, a Oliver N o r t h i Richard Secord bili su
asnici te postrojbe. Do 1971. taj Shakleyjev, Singlaubov i Northov odred poubijao je 10.000 civila u jugoi st onoj Aziji u sklo
pu CIA-ine operacije zvane "Oper at i on Phoeni x" (Operacija Fe
niks).
Singlaub j e 1984. godine bio lan j e d n e P e n t a g on o ve radne
skupine okupljene u svrhu davanja p r ep o r u k a za provoenje
vojnih akcija u Srednjoj Americi. U svome izvjeu, t aj e s k u p i
na prepor ui l a Sjedinjenim A m e r i k i m D r av a ma da stave n a
glasak na nekon ve nc io na ln u p r o tu p o bu nj e ni ku strategiju rato
vanja.
Ti j ekom m a n d a t a p r e d s j e d n i k a R e a g a n a Si ngl aub j e od
d u no s ni ka Bijele kue i Vijea za nac io n al nu sigurnost ( Na ti o
nal Security Council, NSC) p r i m a o p om o i n a p u t ke za svoje
"privatne" aktivnosti u opskrbi kontraa. Nekadanj ega p o m o
nika u Vijeu za naci onal nu si g u rn os t Olivera N o r t h a naveo je
kao svoju vezu s Bijelom kuom. .. Na dijagramu p r o n a e n o m u
sefu Olivera N o r t h a iznad rijei " W es t e r n Goals" (Ciljevi na
Zapadu) bilo je nap is a no ime Linde Guell, gener al ne d i r e k t o r i
ce i s t oi m e ne organizacije, W e s t e r n Goals. U jednoj biljeci na
tome dijagramu p i s a l o j e da go s p o a Guell radi za organizaciju
CAUSA, a t oj e bio politiki o g r a n a k M o o n o v e Crkve ujedinjenja
i njezina elnika Bo Hi Paka, te d a j e put oval a u Nj ema k u i u
Junu K or e ju .
Bivi zamjenik direktora za operacije CIA-e Max Hugel t a ko
er je bio lan Vijea za n a ci on al nu politiku. Prije toga b i o j e
di rekt or najveega odjela u CIA-i - Odjela za tajne akcije i protuobavjetajne operacije.

" T h e C o u n c i l for N a t i o n a l Pol i cy, P a s t / P r e s e n t Of f i ce r s & P r o m i n e n t

M e m b e r Pr o f i l e s " ( Vi j ee za n a c i o n a l n u p o l i t i k u : prof i l b i v i h i s a d a n j i h
d u n o s n i k a i i s t a k n u t i h l a n o v a ) , na w w w . w a t c h . D a i r c o m . d a t a b a s e 2 . h t m l

197

F.

William Engdahl

Jedan lanak IVashington Posta iz 1990. otkrio je kako je Max

Hugel suraivao s J o n a t h a n o m Parkom, sinom Bo Hi Paka, oso
bom broj dva u Moonovoj organizaciji i pre ds j e dn i k o m Zaklade
The W a s h i n g t o n Timesa. Kao pukovnik u KCIA-i bio je atae u
j u n o k o r e j s k o m vel eposl anst vu u Wa sh i n g t o n u .
Uz p omo novca iz M o on ov e Crkve ujedinjenja, Max Hugel i
J o n a t h a n Park pokuali su preuzeti sve neovi sne elektronske
medije na cijelome podruju W a s h in g t o n a D. C. Do 1990. preu
zeli su sve d o j e d n o g a , ukljuujui i satelitsku i neo v i s n u radio
televiziju u Nat i onal Press Buildingu. Opskrbljivali su ak 200
televizijskih postaja diljem A me r ik e , ukljuujui i CNN, n e
m o n ti r an i m ili m o n t i r a n i m filmskim report aama o zanimljivim
dogaaj i ma i intervjue s i s ta k nu t i m d u n o s n i c i m a iz Washi ngtona. Tko god zna stoje mo nt i r anj e ili ureivanje, moe shva
titi koliko se taj materijal mogao koristiti u p r op a g a n d n e svrhe.
Bivi d u n o s n i k CIA-e za tajne operacije Max Hugel b i o j e vla
snik televizijske kue Newslink, koja je pripadala t ome k o n g l o
mer at u. Studio CN N- a u W a s h i n g t o n u u p o l j a va oj e samo f il
mske ekipe kue Newslink*
Kako piu istraitelji Jim Hal pi n i Paul de A r m o n d , iz te
meljitih biografija osnivaa, d u n o s n i k a i lanova Vijea za na
cionalnu politiku j a s n o se vidi da su mnogi od njih bili izravno
povezani s organizacijama kao to su Malteki vitezovi, Vijea za
m e u n a r o d n e o d n o se (Council on Foreign Rel at i ons, CFR),
Crkva ujedinjenja Sun M y un g Mo ona, Scientoloka crkva (The
Ch ur ch ofScientology), Sl obodno zidarstvo ( m a s on s t v o ) , CIA,
Univerzalna i trijumfalna crkva (The Church Universal and Triumphant ), Ku Klux Klan, Zaklada T em p l et on (Te mp l et on F o u n d a
tion), Rasisti i razni drugi kultovi i o r ga ni z ac ij e. 435

34 " T h e C o u n c i l for N a t i o n a l Poli cy: S e l e c t e d M e m b e r B i o g r a p h i e s " (Vijee

za n a c i o n a l n u p o l i t i k u : i v o t o p i s i b i r a n i h l a n o v a ) , na h t t p : / / w w w . s e e k g o d . c a /
cnp.ho .htmffhugel
35 H a l p i n , J i m i D e A r m o n d , Pa ul , " T h e M e r c h a n t
s t r a h o m ) , Eastside IVeek, 26. l i s t o p a d a 1994.

198

of Fear"

(Trgovac

S T O L J E E R A TA 2

Sredite tih m u t n i h a me ri ki h mr e a p ove za ni h s tajnim

slubama inio je j e da n mali dio takozvanih kranskih crkava i
nekoliko odcijepljenih sekta, koje su sebe nazivale "kranski m
cionistima", a njihovi pripadnici bili su pos eban spoj procionista
i n a vo dn o p rokr ans ki h vjernika. Sr njihove vjere bili su r a to
borna agresi vnost i d uboka mrnja p r e ma svima koji su se s u
protstavljali njihovu d e sn i a rs k o m i deo l o k o m p r og r amu . Bili
su savren pa rt ne r za ameri ku vojnu industriju i njezin ratni
stroj.

199

D eseto poglavlje

"KRISTOVI VOJNICI" BIZARNI SVIJET

KRANSKOG CIONIZMA

Molitva za Armagedon
N e m o g u e j e shvatiti kako se m og a o dogoditi tako korjenit
preokret u amerikoj vanjskoj politici u v r e me n u od p r ed sj ed
nika E i s e n ho w er a iz p ed e se ti h g odi na pr o l oga stoljea do p r e
dsjednika G e o r g e a W . B u s h a i z 2 0 0 1. godine, ako ne shvat i mo
jedan gotovo n e p o z n a t i mbeni k - t j . ako ne r a z um ij e mo bazu
politike moi koju su stvorili ameriki politiari i izraelski cio
nistiki lobi desniarske stranke Likud, koji se stvorio oko a m e
rikoga desniarskog kruga "ponovno roenih krana".
Najizravnija i naj paradoksalnija s udbi na toga st rat ekog sa
veznitva i zmeu Likuda i Sjedinjenih Ame ri k ih Drava bilaje
fanatina p ot p o r a n o m i n a l n o kr anski h sekta i organizacija u
militantnoj ekspanziji izraelske drave. Iza te religiozne fasade
stajaoje dobro organiziran politiki stroj, izravno povezan s c en
trima moi u Tel Avivu i W a s h i n g t o n u .
Go di ne 1977. izraelske obavjetajne slube, pod v o ds t vom
dr. J o n ah a Malachyja, p ot ih o su poele temeljito prouavati
mno t vo razliitih kranski h organizacija u Sjedinjenim A m e
rikim D r av ama i svrstavati ih na temelju onoga to, u smislu
svojih kranskih uvjerenja, misle o postojanju izraelske drave.
201

F.

IVilliam Engahl

Ti izraelski istraitelji naili su na najplodnije tlo u saveznim

dravama amerikoga Juga, koje su se tradicionalno temeljile na
ropskoj proizvodnji p a m u k a i d u h a na i ija je bijela elita nara
tajima odgajana na vjerovanju u s up e ri or nos t bijelaca nad crn
cima te nad obi ni m bijelcima, katolicima ili idovima. Obini
bijelci p ro te st an t i, bilo da su pripadali junj aki m baptistima,
m e t o d is t i ma ili nekoj drugoj brojnijoj karizmatskoj sekti "pono
vno r oeni h krana" to su nicale na a m er i k o m e Jugu poslije
Dr ugoga svjetskoga rata, bili su zreli za manipulaciju po pitanju
drave Izraela. Trebalo je samo na zgodan nain prilagoditi njihovu
teologiju.
Ironina je injenica da su mnogi od tih "po n o v no roenih
krana" bili antisemiti, protivnici idova. Njihovi novi izraelski
prijatelji to su dobr o znali pa su cinino krenuli p o s t u p n o kriti
put stvaranju s tr at e koga saveza, u kojemu bi ta rast ua vojska
glasaa "ponovno roenih krana" podupirala izraelske i proizraelske trustove mozgova stvorenih u W a s h i ng t o n u .
U uobiajenim uvjetima ameriki kranski cionisti ostali bi
samo j e d n a od m n o g i h mal eni h sekta u Americi koje sebe nazi
vaju kranima. Dogaaji to su uslijedili poslije okant ni h tero
ristikih napada od 11. rujna 2001. godine i dema go k o ma ni pu
liranje tim dogaaj i ma od pr eds j edni ka Georgea W. Busha, pri
padnika "ponovno roenih krana", dramatino su to promijenili
i kranski cionizam pretvorili u vrlo ozbiljnu politiku snagu na
amerikoj politikoj pozornici, tim vie to su veina njezinih
p ri padni ka bili bijelci r epubl i kanci iz viega srednjeg sloja. Oni
su stvorili vrlo o r gani zi r an nacionalni politiki stroj i svoju su
mo koristili kao gotovo p r e s u d a n i mbe ni k o kojemu je esto
ovisilo hoe li neki k andi dat za p r ed sj ed n i ka ili lana Vlade po
bijediti ili izgubiti.
Kao to je z n a n s tv e ni c a Barbara T u c hm a n, idovka, d o k u
ment i r al a u svojoj poznatoj knjizi o br it ans kome cionizmu Bible
and Sword (Biblija i ma), korijeni kranskoga cionizma potjeu
od britanske imperijalne ideologije. Meu njezinim nositeljima
202

STOLJEE RATA 2

bile su i neke vrlo i staknute osobe britanskoga politikog ustroja,

poput lorda Pa lme rs t ona , lorda Balfoura i Shaftesburyja, za koje
je p ot po ra osnivanju idovske drave u Palestini bila dio i s k on
st rui rane ili u m je t no st vorene ideologije, u kojoj su, bizarno,
tvrdili kako je britanski narod "izabrani narod", "izgubljeno p le
me Izraela". Taje ideologija britanskome imperijalizmu dala mo
no pseudoreligijsko opravdanje.

Korijeni kranskoga cionizma

John N el so n Darby, o d m e t n u t i irski sveenik koji je umro
1881. godine, st vori oj e pojam "uzaaa" i os novao novu vrstu
kranskoga cionizma. Pr ema njegovoj viziji, posebni ljudi, koje
je on nazvao "ponovno r o e ni m kr ani ma", bit e uzneseni na
nebo prije dr ugoga Kristova dolaska - bit e to njihovo "uzaae". D a r b yj e u sredite svoje neobi ne nove teologije stavio
i Izrael, tvrdei kako e zbiljska idovska drava Izrael postati
"glavni Boji i n s t r u m e n t , kojim e Bog ostvariti svoj plan o k o
nanoj bitki na A r m a g e d o n u " .
Darby je m n o g o p ut ovao po Sjedinjenim A m e r i k i m D r
avama kako bi privukao ljude u svoju udnu sektu i tako stvorio
zametke amerikoga kranskog cionizma, ukljuujui i poznat e
amerike tuma e Biblije Cyrusa Scofielda i Dwi ght a L. Moodyja,
koji je utemeljio Moody Bible I ns t i tu te (Moodyjev biblijski in
stitut) u Chicagu, kao i pro po v je dn i k a iz tridesetih godina p r o
loga stoljea Billyja Sundaya. Godi ne 1909. Scofield je objavio
t akozvanu Scofieldovu Bibliju, s biljekama, u kojima o dl om k e
iz Biblije tumai prema Darbyjevu kranskom cionizmu. Potkraj
20. stoljea Scofieldova je Biblija postala temelj u k u p n o m uenju
ameri koga k r ans kog cioni zma i p o n o vn o r oeni h krana toga najbre rastueg dijela kranske vjere u Sjedinjenim A m e
rikim Dravama.
Temelj djelovanja kr anski h cionista, po p u t past or aJer ryj a
Falwella i Pata Ro be r ts o n a , moe se pronai u projektu britan203

F.

VVilliam Engdahl

ske tajne slube i b r it an sk o ga vladajueg ustroja. Svrha toga

projekta bila je poveati amer iko carstvo i politiku mo p o
mou cionistike ideologije. U razdoblju amerikoga carstva, od
p ed es e ti h godina nadalje, ameriki kranski cionisti samo su
preuzeli tu ideologiju i dali joj ameriki naziv. Bila je to reli
gijska inaica e n gl es ko -a me ri k im " po s eb ni m o d n o s i ma ", koje
su tijekom D r ug o ga svjetskoga rata izgradili britanski premijer
W i n s t o n Churchill i ameriki pr ed sj e dn ik Roosevelt.
Taj posebni soj "krana", koji su sebe nazvali kr an s k i m
c ioni s t i ma i koji su bili najvei aktivistiki i glasaki stroja za
izbor Busha za p redsj edni ka 2000. godine, propovijedao je dok
trinu p o t p un o drukiju od tradicionalnoga kranskog evanelja
tolerancije i ljubavi p r e m a subrai ljudima. Propovijedali su rat i
mrnju, r a t o b o r n u vrstu vjerovanja koje je vie sliilo krvavim
kriarskim ratovima iz 12. stoljea, nego pravom kranstvu. Tlo
na kojemu je izrasla bilo je d u bo ka rasistika mrnja iz razdoblja
poslije G r a a ns k o g a rata na a m e r i ko m e Jugu, koju su g e n e ra
cije bijelaca gajile p r e ma crncima, katolicima i, ironino, idovi
ma kao "i nferi orni m" rasama. Njihova religija bila j e religija o
predstojeoj konanoj bitki kod A rm a g e d o n a , o "uzaau", u
koj emu e " od a br an i" biti "uzneseni na nebo", a "nevjernici"
izginuti u m e u s o b n o m pokolju.
Jedan palestinski kranin opisao i hj e ovako: "Kranski cionizam, na politikoj razini, krajnje je pojednostavljen i b e s r a m
no pristran. On pod u pi re najekstremnija politika stajalita izra
elske desnice te n a mj e rn o zan ema ru je politiku st varnost i in
terese ili ak postojanje drugih skupina, ukljuujui i p a l es t i n
ske krane. U svojoj posvemanjoj pri st ranost i ogluuje se i na
m e u n a r o d n e zakone, naela udorea, krenje ljudskih prava i
os n o vn a naela pravde". ' 1

1 Kutta b, Joth a n , "The C h a l l e n g e o f C h r i s t i a n Z i o n i s m "

s k oga c i o n i z m a ) . Cornerstone, Izdanje 3 2 , proljee 2 0 0 4 .

204

(I z a z o v kr a n

STOLJEE RATA 2

U mjesecima poslije napada od 11. rujna, p a st or Pat Robertson ot voreno je propovijedao da su mu s l ima ni "gori od nacista".
Na svojoj televiziji Christian Broadcasting Network (Kranska tele
vizijska mr ea) , u s t u d e n o m e 2002. godine, izjavioje: "Adolf
Hitler bio je zao, ah ono to m u s l im a n i ele uiniti Zi dovi ma
m n o g o je gore". R ob er t so n , koji tvrdi daje Boji ovjek, odbio
se odrei svoga govora mrnje, una to velikom negodovanju j a
vnosti. U nekim drugim j avni m i st upi ma usporeivao je Kuran s
Hi t l er ov om knjigom Mein Kampf tvrdei kako je to projekt za
ovladavanje svijetom. To ba i nisu bile rijei koje bi Americi,
kao naciji koja je jo uvijek bila u oku poslije 11. rujna, p o m o
gle zalijeiti rane ih stei prijatelje izvan zemlje.
U emisiji televizije CBS zvanoj "ezdeset mi nut a", iz listopa
da 2002., R o b e r t s o n o v prijatelj, kranski cionist past or Jerry
Falwell izjavioje: "Mislim daje M u h a m e d bio terorist, nasilnik,
ovjek rata..." Bushov "rat protiv t er or izma" njegova je baza kr
anskih cionista nazvala sveti "kriarski rat" prot i v islama,
"sukob civilizacije" sir Ber nar da Lewisa, koji je, u svome slav
nom lanku u asopisu Foreign Affairs iz 1993., profesor s Harvadskoga sveuilita Samuel H u nt i n g t o n pretvorio u Sukob civiliza
cija. Po toj teoriji, poslije raspada Sovjetskoga Saveza glavni sukobi
na svijetu dogaat e se i zmeu supr ot st avl j eni h kul t ur ol o k i h
i religijskih identiteta.
U svome lanku iz 1993. H u n t i n g t o n pie: "Svjetska politika
ulazi u novu fazu, u kojoj e velike podjele u n u t a r ovjeanstva
i glavni uzrok sukoba meu dravama biti kulturoloki. Civiliza
cije - te najvee k ul tur ol o ke sk u p in e ljudi - razlikuju s e j e d n a
od dr uge po religiji, povijesti, j ez iku i tradiciji. Te su razlike
d uboke i postaju sve vanije. Od Jugoslavije, preko Bliskog i s t o
ka do sredinje Azije, t r us ne crte podjele civilizacija j e s u crte
bojinice u b ud u no st i. U toj novoj eri kul t ur ol o k i h sukoba,
Sjedinjene A me r i k e Drave moraju stvoriti savez sa slinim
ku lt ur ama i iriti svoje vrijednosti kamo g o d j e to mogue. Gle-

205

>_

F.

William Enedahl

de drukijih civilizacija, Zapad ih mora prihvatiti ako je to m o

gue, ali se i s njima sukobiti, ako bude n u n o . 1
Jo 1993., samo nekoliko mjeseci poslije raspada Sovjetskoga
Saveza, ameriki je ustroj tu "sliku neprijatelja" definirao k a o islam. Bioje to uvod u "rat protiv terorizma" iz 2001. godine, tj.
u blago prerueni "rat protiv islama".
Kao odjek p r ot u i s l a m s k e gorljivosti Falwella i Rob e rt s o n a,
pastor Franklin Gr anam, sin poznat oga sveenika sekte Kran
skih evangelista i prijatelj obitelji Bush pastora Billyja Granama,
izjavio je poslije 11. rujna kako je islam "vrlo zla i zloesta reli
gija". Bivi p re ds j e d ni k velike ameri ke sekte zvane Juna b a p
tistika konvencija ( So u th e rn Baptist Co n ve nt io n ) Jerry Vines
nazivao je p ro r ok a M u h a m e d a najpogrdnijim m o g u im i me n i
ma. Sve je to imalo cilj p o t a k nu t i u a mer iki m gra a ni ma , u to
vrijeme straha, mr nj u pr e ma i s l ams k o me svijetu i po t po r u
Bushovu "ratu protiv terorizma".
Graham, koji je nadzirao organizaciju zvanu Samaritan Purse
( Samar it anska krinjica), bio je blizak savjetnik pr eds j edni ka
G e o rg a W. Busha za pitanja religije. Godine 2003. G r a h a m j e o d
ameri ki h okupacijskih vlasti u Iraku dobio doput enj e da svoje
evangeliko p r o t u i s l a m s k o kr anst vo uvede u tu zemlju, kako
bi pridobio "obraenike" za svoju fanatinu vrstu kr an s t v a .
Pr e ma autorici Grace Halsell, kranski cionisti vjeruju kako
"svakim p o te z om Izraela upravlja Bog, te kako bismo svi mi tre-

2 H u n t i n g t o n , S a m u e l P., " T h e C l a s h o f C i v i l i z a t i o n s ? " ( S u k o b c i vi l i z a

ci j a?) , Foreign Ajfcdrs, N e w Y o r k C o u n c i l on F o r e i g n R e l a t i o n s , ljeto 1993.
K a o p o z a d i n u vidi Hal sel l , Gr a c e, Forcing God's Hand: Why millions prqy fo r a
quick rapture - and destruction o f Planet Earth (Pritisak na Boju volju: zato se milijuni
ljudi mole za brzo uzaae - i unitenje planeta Zemlje.), C r o s s r o a d s I n t e r n a t i o n a l
P u b l i s h i n g , W a s h i n g t o n , D . C . , 1999. ; dr. A t k i n , Da n i e l , " C h r i s t i a n L e a d e r s
U r g e "Bi bl i cal " v o t e for B u s h " ( K r a n s k i v o e p o t i u na " bi bl i j s ko" g l a s o v a n j e
za B u s h a ) , 10. l i s t o p a d a 2 0 0 4 . , w w w . a n n o i n t e d . n e t : T u c h m a n , B a r b ara, Bible
and Sword (Bi bl i j a i m a ) , N e w York, 1956. ; W a g n e r , prof. D o n a l d , " C h r i s t i a n
Z i o n i s t s , Is r a e l a n d t h e ' S e c o n d C o r n i n g ' " ( K r a n s k i c i o n i s t i , I z r a e l i " d r u g i
K r i s t o v d o l a z a k " ) , The Daily Star, 9. l i s t o p a d a , 2 0 0 3 .

206

STOLJEE RATA 2

bali te poteze odobravati i podrati, ak veliati".4 Sveje to poelo

uvelike zvuati kao novi sveti kriarski rat protiv vie od j e d n e
milijarde sljedbenika isl amske vjere.

Likudovi kranski cionisti u Americi

Kadaje Likudova vl a da Me na he ma Begina, 1977. godine, shva
tila d a j e ameriki pr ed s j e dn i k a rt e r sklon davanju ljudskih
prava Palestincima, ukljuujui i pravo na dravu, Likud i njego
vi n e o k o n z e r v a t i v n i s a ve zn i ci u S j e d i n j e n i m A m e r i k i m
Dr a va ma poeli su traiti p o tp o r u izvan Ca rt e rove liberalne
D em o k r a ts k e stranke. Izraelska Laburistika stranka (Israeli Labor Party) p o d u p i r a l a j e projekt "zemlja za mir", no Likud je bio
za projekt stvaranja "Velikog Izraela", koji bi ukljuivao o k u pi ra
na p al es t i ns ka podruja, Z a p a d n u obalu i Pojas Gaze, koje oni
nazivaju Judeja i Samarija. Ameri ki neokonzervat i vci , pri st ae
Likuda, okupljeni oko Irvinga Kristola, Richarda Perlea i ostalih,
u to su vrijeme napustili D e m o k r a t s k u stranku kako bi osnovali
ono to e poslije nazvati "neok o nz er va ti zmo m" i kako bi stvori
li svoju bazu u n u t a r R e p u b li k a n sk e stranke Ronal da Reagana,
ovjeka koji je i sam bio pod z n a t n i m utjecajem kranske d e
snice.
Godine 1978. p r o f e s or J on a Ma l ah i s Hebrejskoga sveuilita
( H e b r e w Un iv er s it y) iz J e r u z a l e m a objavio je o p s e a n i s
traivaki rad o amerikim evangelistikim p r o t e st a nt s k i m sk u
pinama, pod naslovom American Fundamentalism and Israel: The Rela-

H a l s e l l , G r a c e , op. cit. G r a c e Ha l s e l l , koj a i s a m a p o t j e e iz k o n z e r v a t i v n e

e v a n g e l i s t i k e k r a n s k e obitelji, u svojoj j e knjizi Forcing God's H and o b r a z l o i l a
o s o b i n e J e r r yj a F a l we l l a , P a t a R o b e r t s o n a i a m e r i k i h k r a n s k i h c i o n i s t a u
o d n o s u na L i k u d . S vl. J e r r y j e m F a l w e l l o m p u t o v a l a j e u I z r a e l k a k o bi iz p r v e
ru ke m o gl a prouiti v od e e politiare toga p o k r e t a i d o k u m e n t i r a l a je njenice
p o p u t dar a, tj. p r i v a t n o g m l a n j a k a , koji j e F a l we l l d o b i o od B e g i n o v e vl a d e , za
p o m o pri s t v a r a n j u p o t p o r e I z r a e l u u S j e d i n j e n i m A m e r i k i m D r a v a m a .

207

F.

JVilliam Engdahl

tion o f Fundamentalist Churches to Zionism and the State o f Israel (Ame

riki f undament al i zam i Izrael: O dnos fundamentalistike crkve
pr ema cionizmu i Izraelskoj dravi).
Malahi j e otkrio brojne amerike p r ot e s t a n t s k e sekte, vei
nom u ruralnim dr avama amerikoga Juga, koje su svoju teolo
giju povezivale s izr ael skom dr avom n e ob i ni m i doslovnim
t u m a en je m Biblije. Njihovi su se sveenici kolovali na Moodyjevu biblijskom I ns t i t u tu ili, mnogi, na u l tr akonzer vat i vnom
T eo lo k om sj emeni t u Jo h n a Wa lvoor da tiTeksasu. P o m n o su
iitavali Scofieldovu Bibliju iz 1909., s biljekama u kojima su bi
blijski tekstovi "objanjeni" kao tajanstvena proroanstva.
elnici stranke Likud i birani vjerski voe silno su se t r udi
li, poslije 1977., dovoditi u Izrael najkarizmatinije i esto najkor umpi r ani j e voe tih amer iki h kranskih sekta i tako stvoriti
izravne veze i zme u vodstva Likuda i kranske desnice u Sje
dinjenim Amer iki m Dravama.
M e n a h e m Begin poeo je redovito dolaziti u W a s h i n g t o n na
"doruak uz molitvu za Izrael" sa sveenicima f undament al i s t i
ma, meu kojima su bili past or Jerry Falwell, tadanji elnik
organizacije Moral Majority (Moralna veina) i pastor Pat Robertson, osniva Kranske koalicije i televizije Christian Broadcasting
Network. K a d a j e j e d a n idov ukazao na injenicu da su ti krani
a nt i s emi t i , Begin mu je, n a vo d no , odbr usi o kako ga nije briga
sve dok p od up ir u Izrael u Sjedinjenim Amer iki m Dravama.
Po t p o ra kon ze rv at i v n ih krana Izraelu velikim se dijelom
temelji na raznim p r o r o an s t v i ma o id ov s k o me n a rodu u "po
sljednjim v r e m e n i m a " koja se, p r e m a njihovu vjerovanju, nala
ze u cijeloj Bibliji. Oni ih dre kao net o to ima glavnu ulogu u
o n o me to zovu the end o f the world as we k n o w it, skraeno
T E O TW AW KI , a znai "kraj svijeta kakav poznajemo".
Evo nekih od najee n a voe ni h odl omaka iz Biblije, kojima
se koriste kranski cionisti kako bi nali p o t p o ru za svoje p r o
roanstvo o "posljednjim vr eme ni ma " iz Biblije kralja Jamesa (King
James' Bible).
208

STOLJEE RATA 2

U onaj dan uinit u Jeruzalem tekim kamenom svim narodima: Svi koji
ga budu dizali teko e se izraniti, a skupit e se na nj svi narodi zemlje.
(Zah

12,3)

Neizravan zakljuak jest da e se idovski narod vratiti u Izrael,

to se i dogodilo 1948. godine stvaranjem izraelske drave. P o
slije e se svi narodi svijeta okupiti protiv nje. Neki vjeruju da
smo danas blizu te toke. Ali Bog e pretvoriti J e ru z al e m u vr
stu stijenu. To se dogodilo kada su mirovni pregovori u Camp
Davidu otkrili da budui status Jer uzal ema postaje glavni kamen
spoticanja.
U onaj dan pregnut u da unitim sve narode koji dou na Jeruzalem. A
na dom Davidov i na Jeruzalem izlit u duh milosni i molitveni. I gledat e
na onoga koga su proboli, naricat e nad njim kao nad jedincem, gorkoga
oplakivati kao prvenca.
(Zah

12, 9- 10)

Mnogi konzervativni krani t u ma e ovaj o dl om a k kao znak

da e idovi postati ponizni, da e prihvatiti Isusa kao svoga
Go sp od in a i Spasitelja i da e post at i krani.
Oko prijestolja jo (vidjeh) dvadeset i etiri prijestolja na kojima su
sjedila dvadeset i etiri starca, obuena u bijele haljine sa zlatnim krunama
na svojim glavama.
( Ock 4, 4)

Konzervativni krani dre da brojka 24 predstavlja patrijarhe

svih dvanaest drevnih pl e me na Izraela i dvanaest apostola. Kako
bi istaknuli to zajednitvo, okupili su se oko Bojega prijestolja.
Vjeruje se da e u to vrijeme svi biti krani.
Ne pustoite ni Zemlje ni mora ni stabala dok ne "zabiljeimo" peat
sluge naega Boga "na njihovim elima". Tad uh broj zabiljeenih peatom.
Sto etrdeset i etiri tisue iz svih plemena Izraelovih sinova.
( O t k 7, 3-4)

Potom sam imao ovo vienje: Janje stoji na Sionskoj gori i s njim sto
etrdeset etiri tisue osoba koje su imale napisano "na svojim elima"
njegovo ime i ime njegova Oca. To su oni koji se nisu okaljali sa enama: to
su djevice. Oni prate Janje, kud god ono ide. Oni su otkupljeni od ljudi kao
prvjenci Bogu ijanjetu.
(O tk

14,1-4)

209

F.

William Engdahl

ini se da ti odlomci daju naslutiti kako e se 144.000 ido

vskih djevica, iako se spol ne spominje, obratiti na kranstvo i
biti "blagoslovljeno peat om". Na elu e im biti nap i sa no ime
Go spodi novo i bit e sljedbenice Jaganjca, tj. Krista. Neki kra
ni dre kakoje skriveni smisao tih stihova da e se 144.000 Zidova
p re obr at i t i na kranstvo, a p o t o m pokuati preobr at i t i ostale
Zidove u Izraelu.'
Velika veina kr anski h crkava u Americi i d r ug i m zemlja
ma vrlo je kritina pr ema teolokim tvrdnjama kranskih cioni
sta. Vijee crkava Bliskog istoka (The Middle East Council of
Chur ches) , koje predstavlja istonjake i istone kranske crkve
na Bliskom istoku, opt ui l o je kr anske cioniste da "nasilno
n am e u devi j ant no iskazivanje kranske vjere i pogrjeno t u
maenje Biblije, koje je podl ono politikom p r ogr amu moderne
izraelske drave". Pr ema njihovim rijeima, kranski cionizam
"odbacuje p okr et za j e d i n s t v o krana i meur el i gi j sko razu
mijevanje".

Uzaae za "izabrani Boji narod"

Kranski j e cionizam p os t oj ao jo prije negolije Hertzl osno
vao moder ni idovski cionizam, potkraj o sa md es e ti h godina 20.
stoljea. N e ke o d m e t n u t e p r o t e s t a n t s k e sekte iz v r e me n a en
gleskoga gra a ns k o g rata s p o e tk a 17. stoljea vjerovale su da
su oni izabrani Boji narod, "izgubljeno pleme Izraela".
Neki istaknuti britanski imperijalisti bili su kranski cioni
sti, a meu njima su bili lord Palmerston, lord Shaftesbury, Lloyd
George i lord Balfour, kojije 1917. izdao Balfourovu deklaraciju

5 O n t a r i o C o n s u l t a n t s on R e l i g i o u s T o l e r a n c e :

C H R I S T I A N ZIONISM:

C H R I S T I A N S U P P O R T FO R T H E S T AT E OF I S R AE L : T H E PO LI TI CS A N D
T H E O L O G Y OF A R M A G E D D O N ( K R A N S K I C I O N I Z A M : K R A N S K A
P O T P O R A IZRAELSKOJ DRAVI: POLITIKA I TE OLO GIJ A A R M A G E D O NA) , na w w w . r e l i g i o u s t o l e r a n c e . o r g / c h r is r a. ht m

210

STOLJEE RATA 2

kojom je i do vi ma dao d o m o v i n u u Palestini, koja je tada bila

pod b ri t a ns ki m p r o t e k t o r a t o m . N j i m a j e ta ideologija o p r a vd a
vala britanski imperijalizam kao religijsku misiju.
Kranski su cionisti tvrdili daje zemlju Izrael Bog dao idovskome n ar odu te da se svi idovi, kako bi se dogodi o drugi
Kristov dolazak, moraju vratiti u Izrael za zavrnu bitku kod Arma ge do na - neku vrstu posljednje m a ni he js ke bitke izmeu sila
dobra i sila zla.
Tvrdili su da e to unititi Zemlju. ak su to nazivah " p o
sljednjim v r e m en i ma " . Ali "dobr a vijest" za kr anske cioniste
bilaje vijest da e oni, kao "pravi vjernici", biti i znenada svetim
"uzaaem" uzneseni na Nebo i da e tako biti poteeni strahota
nukl earnog hol okaust a na A r ma g ed o n u .
Nj ihova je teologija bila opa sna zami sao manihejske apsol ut i
stike podjele na crno i bijelo, na borbu izmeu dobra i zla, kojaje
na savez izmeu Sjedinjenih Amerikih Drava i Izraela, naravno,
pod njihovim vodst vom, gledala kao na borbu protiv sila "zla",
posebice islama i musl i mana. To u sjeanje priziva izjavu a m e
rikog pr edsjednika Georgea W. Busha, kadaj e, n e p o s re d no p o
slije napada od 11. rujna 2001. , govorei o "novom kriarskom
pohodu", rekao: "Ili ste s A m e r i ko m , ili ste protiv nas".
Ironija je u t ome to su se, iza proi zrael ske fasade, kranski
cionisti po pu t Falwella i R o b e r t s o n a cinino koristili svojim v e
zama s izraelskim idovima u svrhu promicanja vlastitog a nt i s e
mitskog politikog programa.
Uri Avneri, voa izraelske mi ro vn e organizacije Gu Salom,
govorei o teologiji tih krana, toboe prijatelja Izraela, rekao
je: "Prema njihovim t e ol o ki m vjerovanjima, idovi se moraju
okupiti u Palestini i na cijelome nj ezi nu teritoriju uspostaviti
idovsku dravu kako bi omogui l i Drugi Kristov dolazak... Ti
evangelisti ne vole o t v o re no govoriti o o n o m e to pre th od i prije dolaska (Mesije), idovi se moraju obratiti na kranstvo.
Oni koji se ne obrat e, n e s ta t e u d i vovs kom h o l o k a u st u bitke
na A r m a g e d o n u . T o j e u biti a nt is e mi ts k i nauk...". T o j e s t , svi
211

F.

JVilliam Engdahl

Zidovi koji ostanu vjerni svojim starozavjetnim vjerovanjima bit

e p o ub i ja ni .
To me o r ga n iz i ra n om lobiju "po n o vn o r oeni h krana", ult r ak o nz e rv at iv n ih biraa, p r i p i s a n a j e zasluga za ponovni izbor
G e o r g e a W . Busha za predsjednika, 2004. godine. Pr ema je dn o j
analizi amerikih glasakih blokova iz 2003. , kr ans ka desnica
ini najvei aktivni drutveni pokr et u Sjedinjenim Amer iki m
Dr avama i najvei biraki blok u Republikanskoj stranci Georgea B u sh a .
Dana 19. listopada 2004. dr. Daniel Akin, dekan Baptistiko
ga teolokog sjemenita z a j u g o i s t o k Amer ike (Sout hern Baptist
Theol ogi cal Semi nar y) objavio j e O t v o r e n o p i s m o , koje su
potpisala 72 sveenika Evangelistike crkve i u k oj emu potiu
ameriki narod da se "pri izboru kandidata vode biblijskim vrijed
nostima". Kao razloge zbog kojih treba glasovati za republikance
a ne za demokrate, naveli su h o mos eks ual ne brakove, istraivanje
matinih stanica i navodnu obranu od "terorista". Pismo su potpi
sali najistaknutiji lanovi kranske cionistike desnice, koji po
dupiru Busha i arona kao dio pr og ra ma o "ispunjenju biblijsko
ga proroanstva".
Kljuni i mbeni k u pojavi kranske desnice posljednjih go
dina u Americi je s t o r gani zi r ano djelovanje u svrhu postizanja
politikog utjecaja, a ne samo radi religioznog ivot nog stila i
crkvene pobonosti.
Godine 1979. pastor Jerry Falwell, lan Odbora za nacionalnu
politiku i vodea osoba iz redova kranskih cionista, pokr enuo
je organizaciju pod nazivom Moralna veina (Moral Majority), sa
s vrhom "mobil iziranja kr anske crkve u ime m o r a l n i h i d r u
tvenih pitanja te poticanja vjernika na sudjelovanje u politikom
p ro c es u " .

Uri A v n e r i, "T wo So u ls " (Dvije d u e ) , Ma'ariv, 8. lipnja 2 0 0 2 .

Berlet, C hip iH ardis ty , je an, "Drifting Right and G oin g W rong " ( O d n e s e
ni u d e s n o i oti li u p o g r j e n o m s m je r u ), NCJWJournal, z im a 2 0 0 2 . , str. 8. - 1L

212

STOLJEE RATA 2

"Moralna veina" ubrzo je postala svakome poznat o ime. P o

mou svoga kar izmatinog voe Falwella, taje organizacija m o
bilizirala tisue crkava i milijune regi st ri rani h glasaa za stva
ranje kranskoga politikog bloka, i onoga stoje postalo p o z n a
to kao kranska desnica.
Falwella su ubrzo poeli salijetati ambiciozni budui politia
ri, ne bi li dobili njegovu p o tp o r u i potencijalne glasove. On je,
pak, k andi da te v re dnova o po t ome prihvaaju li ili ne pitanja
vana za izraelsku s t ranku Likud, s kojom je u m e u v r e m e n u
postao prilino blizak. Po A m e r i c i j e letio l u k su z ni m privatnim
mlanj akom to mu g a j e za j e d n o g put ovanj a u Izrael darovao
Likudov premijer M e n a h e m Begin.
Otprilike u isto vrijeme, potkraj s edamdeset i h godina p r o l o
ga stoljea, kadaje kranska desnica slubeno osnovana, neke su
izraelske organizacije poele shvaati da im savez s kranskim
cionistima u Americi, po mo u veeg utjecaja na ameriku poli
tiku, moe poveati ugled i vanost na me un a r od no j razini.
P o t po r a kr anske de sni c e dravi Izrael, uz njezinu snagu u
Americi, privuklaje pozornost izraelskih i nteresnih skupina. Iako
svjesne svojih di ja me tr al no s u p r o t ni h d r u t v en i h i religijskih
stajalita, neke su izraelske politike organizacije savez s kran
skim cionistima vidjele kao kljuni i mbeni k u promicanju pozi
tivne slike o Izraelu u amerikoj politici i u krugovi ma moi.
Amer iki politiari idovi u po et ku su se protivili savezu s
k r a n sk o m d es n ic om i taj su p okr et doivljavali kao mogueg
neprijatelja. Ali k a d a j e slubeni ustroj kranske desnice uvr
stio taj po kr et i pret vori o ga u mo an politiki blok u SAD-u, ta
je strepnja ubrzo iezla, a razne izraelske s kupi ne shvatile su
da e im savez s tim blokom biti od koristi u ostvarivanju njiho
vih politikih i nteresa. '

' Haija, R a m m y M, T H E A R M A G E D D O N LOBBY: D l S P E N S A T I O N A LIST C H R I S T I A N Z I O N I S M A N D THE S H A P I N G OF U S PO LIC Y T O W R D S

I S R A E L -P A L E ST IN E , ( A R M A G E D O N S K I LOBI: D IS P E N Z A C I O N A L I S T I K I

213

Ti ameriki zagovornici religije tvrdili su kako im je Bog rekao

stvari p op u t one trebaju li Sjedinjene Ame ri k e Drave ii u rat
protiv Iraka. U j e d n o m lanku pod nasl ovom " T r e ba m o li ui u
rat s I r a k o m ? " Roy A. R e i n h o l d j e , 5. veljae 2003. godi ne, pi
ui o razgovoru sa svojim bogom, napisao: "Mnogi se pitaju je li
predstojei rat s I rakom, koji vode Sjedinjene A m e r i k e Drave
i koalicija drava, vrijedan ratovanja i je li i spravno to uiniti. U
s ubot u, 1. veljae 2003. godine, podi gao sam ruke na mol i t vu i
G os p od in mi je pr ogovor io. .. elio sam znati je li Boja volja ii
u rat ili ne ii... G o s p od i n je rekao: 'Kaem da se ue u rat s
Irakom'".
Zatim je napisao: "Gore n a v e de n o stavio sam na svoje ogla
sne ploe i svi su eljeli znati 'koji je Boji razlog (razlozi) za
ulazak u rat s Irakom'. To mi pitanje nije palo na pamet , zato to
sam o so bn o j e d n o s t a v n o prihvatio Boje smjernice."
Sirova ideologija mrnj e amer iki h kranskih cionista, koji
tvrde da imaju o so b nu p o tp o r u od Boga, bila je o pas an zaokret
ameri ke politike pr e ma e ks t r emnoj desnici. Neki krugovi oko
p re ds j e dni ka Busha i njegovoga povjerljivog savjetnika za poli
tiku Karla Rovea nastojali su, zbog strahova i neizvjesnosti a m e
rikoga n aroda glede pitanja poput istospolnih brakova, p r et vo
riti Amer iku u teokratsku dravu, upravo suprotno eljama veine
Amerikanaca. R o v ej e bio tvorac Bushova odnosa s fundamentalistikom k r a n sk o m d e s ni c om jo u vrijeme dok je Bush bio
guverner Teksasa.

KRANSKI C I O N I Z A M I OB LIK O V A N JE A M E R I KE POLITIKE PREMA

I Z R A E L U - P A L E S T I N I ) , ( H L S 5 .1 ( 2 0 0 6 ) 7 5 - 9 5 ) , I S SN 1 4 7 4 - 9 4 7 5 , P r o j e c t M U S E ,
D o c t o r a l C a n d i d a t e in S o c i o l o g y , V i r g i n i a P o l y t e c h n i c I n s t i t u t e a n d S t a t e Uni versity.

214

S T O L J E E R A TA 2

Obnova Salomonova hrama

Ameriki kranski cionisti i njihovi saveznici imaju d u g o
roan p ro g ra m koji bi lako mogao izazvati novi svjetski rat. Neki
neokonzervat i vci kau kako je taj rat zapoeo 11. rujna 2001.
Zovu ga "etvrti svjetski rat", tvrdei daje Hladni rat bio z ap ra
vo "trei svjetski rat".
Ti su krugovi eljeli unititi svetu islamsku damiju A1 Aksu
u J e r uz a le mu i na njezinu mjestu p o n o vn o sagraditi biblijski
Sal omonov hr am, u koj emu bi p o n o v n o prinosili ivotinje kao
rtvu. Glavni tvorac toga o p as n o g ludila bio je Michael Ledeen,
blizak savjetnik Bushove Bijele kue i Karla Rovea.
Tijekom s e da m d e s e t i h godi na prologa stoljea lice kr an
skih vjerskih obreda u Sjedinjenim A me ri k i m Dr a va ma p r e o
brazili su tada novi "televizijski evangelisti", m e u kojima su se
isticali pastor Jerry Falwell i njegova organizacija Mor al na vei
na, p as t or Pat R o b e r t s o n i njegova televizija "700 Cl ub", kojaje
o s l o b o en a plaanja poreza, to njegovoj organizaciji godinje
donosi stotine milijuna dolara, te pisac Hal Lindsay sa svojom
serijom r o ma n a Rapture ( Uznes enj e) , o kraju civilizacije u ko
nanoj bitki kod A r m a g e d o n a , na podruju dananj ega Izraela.
Ti "ponovno roeni krani", kako sami sebe nazivaju, poeli su
dominirati amer iki m medijima. Poslije se pokazalo da su m n o
gi od njih, ukljuujui i p r o t u i s l a m i s t e Falwella i R o b er t so n a,
bili prisno povezani s izraelskom d e sni com, a neki su imali veze
i s CIA-om.
Grace Halsell, k oj a je n e d av n o p r e mi n u l a , odrasla je na i s t o
me t e ks a k om tlu na kojemu je d o m i n i r ao kranski f u n d a m e n
talizam koji je zahvatio Georgea W. Busha. ezdesetih je godina
postala pisac govora za Bijelu kuu, a poslije toga hr ab r a n o v i
narka, k oj a je svoje posljednje godi ne ivota posvetila r az ot kr i
vanju o pas ni h veza Falwella i ostalih takozvanih p o n ov n o r o e
nih krana s izraelskom desnicom.
Tijekom o s a md e se t ih godina, kako bi shvatila f e no me n "p o
novno r o e ni h" krana, koji je u to vrijeme harao Sjedinjenim
215

F.

IVilliam Engahl

A m e r i ki m Dr a va ma , g o sp o a Halsell je, sa s k u p i n o m k oj uj e
predvodio Falvvell, otputovala u Izrael. O tome je napisala: "Moje
me istraivanje dovelo do pitanja zato kranin p o p u t Jerryja
Falvvella moli za kraj svijeta? M o r a m o li p o t p u n o unititi ovaj
svijet da bismo stvorili 'novo nebo i u novu zemlju?'" Njezini su
zakljuci bili doista uznemirujui.
Na zajednikom biblijskom putovanju po Izraelu i Svetoj z e m
lji, 1983. godine, shvatila j e daje Falvvell post ao blizak prijatelj
izraelske desnice. Uoila j e j e d n u zanimljivu injenicu - da
Falvvellovo put ovanj e nije bilo posjet kr an sk i m mj est i ma u
Svetoj zemlji, nego put ovanj e koje su u cijelosti vodili izraelski
vodii i na kojemu su se posjeivala samo mjesta koja su Izrael
cima bila od interesa. tovie, izraelska mu j e Vlada darovala
osobni privatni mlanjak Lear kako bi moga o p ut ov a t i po Sje
dinjenim Amer iki m Dravama.
Falwell i neki drugi "ponovno roeni" ameriki kranski fun
d ament al i s t i govorili su da vjeruju kako je "Boja volja" to to
Izrael namjerava ostvariti veu dominaciju na Srednjem istoku,
j er e to svijetjo vie pribliiti biblijskome " s ud n j em u danu",
kada e "pravi vjernici" biti spaeni i u m i st i n om "uzaau"
uzneseni na nebo, a ostali e biti uni t eni u zavrnoj bitki kod
Ar ma ge do na . U toj e se bitki, p r e m a miljenju Falvvella i njego
vih prijatelja, idovi sukobiti s mu s l i ma n im a .
G os po a Halsell intervjuirala je vie A me r i k a n a c a aktivno
ukljuenih u nastojanja da "ubrzaju" konani A r ma ge do n . Jedan
od njih bio je Terry R is en h oo ve r, nafta iz savezne drave Okl a ho me i "p o n o vn o r oe ni " kranski cionist, kojije bio blizak
Bijeloj kui za vrijeme m a n da t a preds j e dn i k a Re ag an a . R i s e n h o
over je ot voreno govorio o svojim stajalitima. Financirao je lju
de u Izraelu i u d r ug i m zeml j ama, koji e p o n o v n o sagraditi
srueni Sal omo no v hram, takozvani trei hram, na mjestu j e d
nog od najveih islamskih svetita, Kupoli na stijeni damije A1
Aksa u Je r uz a le mu .
Godi ne 1985. bio je p r eds j edni k A me ri k o g f oruma za idovsko-kransku suradnju (American Forum for Jevvish-Christian
216

STOLJEE R ATA 2

C oope ra ti on) i, kao i di rekt or toga f oruma Doug Krieger i a m e

riki rabin David Ben Ami, blizak prijatelj izraelskog premi j era
Ariela arona. Bio je i predsj edni k Zaklade j eru za le ms k o ga hr a
ma (The J e r u sa l em T empl e F o u n d a t i o n ) , "iji jedini cilj j e st
p o no vn o sagraditi hr am na mj est u sadanjega m u s l i m a n s k o g
svetita".
R i s e n h o o ve r je na mjesto tajnika za m e u n a r o d n a pitanja te
zaklade postavio Stanleya Goldfoota, biveg lana t erori st i ke
skupine zvane Stern Gang (Sternova banda), k oj egaj e Ben Gurion nazivao naci st om. Pr e ma pisanju izraelskoga lista Davar,
Gol df oot j e u srpnju 1946. postavio b ombu u hotelu Kralj David
u J e r u z a l e m u , od k oj e je pogi nul o stotinjak britanskih graana.
R is e n h o o v e r je u j e d n o m intervjuu gospodi Halsell ovako
hvalio Goldfoota: "On je vrlo vrst, l egi t i man terorist. On je
sposoban oistiti mjesto za gradnju hrama." Goldfootov zamjenik
Yisrael Meida rekao je gospoi Halsell: "Onaj tko kontrolira Brdo
hrama, kontrolira Jeruzalem. Onaj tko kontrolirajeruzalem, kon
trolira zemlju Izrael", to je nova inaica po z na te geopolitike
izreke sir Halforda Mackindera: "Onaj tko kontrolira Srednju Eu
ropu, kont rol i ra sredinju zemlju (Hear tl and) ; onaj tko k o n t r o
lira sredinju zemlju (Rusiju itd.), kontrolira 'svjetski otok', onaj
tko kontrolira 'svjetski otok', kontrolira svijet.
Godi ne 1998., u jednoj izraelskoj okrunici postavljenoj na
internetske stranice Voice o f Temple Mount (Glas Brda hrama), pisaloje k akoj e cilj te organizacije "osloboditi" m u s l i m a n s k a sve
tita oko A1 Akse i izgraditi idovski h r am na t ome mjestu.
"Sazreo je t r e n u t a k za p o n o v n u izgradnju h r ama ", objavili su.
Zat i m su pozvali izraelsku Vladu da "okona p og an s ku (sic)
islamsku okupaciju" zemlje na kojoj je damija. "Izgradnja treega
h r a m a j e blizu", navijestili su 1998. godine.
U rujnu 2000. Izraelac Ariel aron poveo je veliku skupinu
izraelske policije na svetite A1 Aksa. Bi la j e to n a mj e rn a reli
gijska provokacija, k oj a je p o t a kn u l a o bnovu Intifade. Saronovi
su prijatelji tajno kopali tunel do A1 Akse, koji bi se n a vo d n o
217

F.

William Engdahl

iskoristilo za miniranje toga islamskoga svetita kada za to doe

pravi t renutak. Projekt izgradnje treega hr ama za neke nije fan
tazija, i a k o j e sulud.
Pokojni dr. Isa Na h le h , bivi visoki savjetnik palest i nskog
izaslanstva pri Ujedinjenim nar odi ma, upozoravao je na "zloi
naku ur ot u" kranski h evangelista i cionistikih t er or is t a za
ruenje damije A1 Akse. Potvrdio je da su neki pripadnici a m e
rikih kranskih evangelista i idovskih terorista osnovali Zak
ladu jeruzalemskoga hrama (The Jerusalem Temple Foundation).
R e k a o j e kako zamiljeni projekti te zaklade, p r e m a o n o m e to
pie u jednoj njezinoj brouri, ukljuuju "p r ip r eme za gradnju
treega hr ama u J e r u z a l e m u . .."
Potvrdio je d a j e m e u tim uro tn i ci ma bio i ovjek koji je
kasnije post ao j e d an od najvanijih neokonzer vat i vaca Georgea
W. Busha, pr i pa dn i k uskog w a s h i n g t o n s k o g kruga Michael Ledeen, koji je bio blisko p ovezan s Bushovi m savjetnikom za p o
litiku Karlom Roveom. Na hl e h je izjavio: "U listu New Republic od
18. lipnja 1984., Barbara i Michael Ledeen objavili su lanak pod
naslovom "Stoje zajedniko kranskim i idovskim f un d a me n
talistima? Zavjera oko Brda hrama."
N a h l e h j e rekao i ovo: ". .. Goldfoot krane vidi kao logine
saveznike, j e r vjeruje da su kranski fundamentalisti pravi cio
nisti dananjice. Pr ema Goldfootovu stajalitu, krani su n ad a
sve ti koji shvaaju kako se 'pri bl i avamo kljunom razdoblju u
povijesti Zemlje pa ele ispuniti p r or o ans t vo i tako ubrzati d o
lazak Mesije...' Jedan idovski politiar prologa nam je ljeta u
J e r u za l e mu to objasnio ovako: 'Oni vjeruju da e, kada hram
bude p o no vn o sagraen, Isus p o n ov no doi. Mi oekujemo prvi
dolazak Mesije. Sagradi mo hram, da vidimo kako Mesija izgle
da'."
N a h l e h j e nastavio: ". . .Izgleda daje taj gorljivi mesi j ani zam
bio dio poticaja skupini od d vadeset pet radikalnih idovskih
nacionalista koji su nedavno uhieni uJeruzal emu pod opt ubom
koja ukljuuje ubojstvo, pokuaj ubojstva, posjedovanje oruja i
218

STOLJEE RATA

eksploziva u kr ad e ni h od Izraelske vojske te lanstvo u jednoj

teroristikoj organizaciji.
.. . Ta koe rj e poznat o d a j e j e da n od uhienika priuvni pilot
Izraelske vojske. Taj je pilot, koji se vratio religiji, svojim suurotnicima predloio da ukrade F-16 kada ga sljedei put pozovu, i
bombar di r a dva m u s l ima ns k a svetita na Brdu hrama. Skupi naj e
zabranila njegov plan jer bi time mogao biti oteen Zapadni zid i
pilot se ne bi mogao spustiti negdje u Izraelu. Urotnici su se ipak
odluili za uporabu eksplozivnih sredstava na Brdu hrama."
Michael Ledeen, koji je radio u n e ok on z er va ti st ik o m trustu
mozgova zvanom Ameriki poduzetniki institut, u W a s h in g t o nu, s R ic h ar d om Pe rl e om i d r ug i m vodeim neokonzervat i vci ma, bio je i savjetnik pol i t i kom strategu u Bijeloj kui Karlu
Roveu. On j e bio je d n a od vodeih osoba Bushova Projekta za
novo amer iko stoljee - plana za ovladavanje svijetom.
Grace Halsell se godine 1986. prikljuila evangelisti Jerryju
Falwellu n a j o j e d n o m put ovanj u u Svetu zemlju. O pl anovi ma
za uni t enj e damije A1 Akse i Kupole na stijeni napisala je:
"Plan o p re uz ima nj u H ar am al arifa postaje sve vie i ns t i t uc io
naliziran, sve bolje organiziran i financiran, i stjee sve vie pri
staa u J e r uz a le mu i u Sjedinjenim Ame ri k i m Dravama".
Oni "aktivno i p ot ih o kupuj u zemlju oko Brda hr ama " i tu
zadau dre "vanom i m o n u m e n t a l n o m " . Imaju I ns t it ut za
istraivanje h r a m a (Inst i t ut e for the Research o f the T emp l e) ,
kako bi utvrdili tone planove i dimenzi j e Hrama.
J o p j e dodala: "Ko n z ul ti r an oj e najmanje sedam rabina, meu
njima i najvei duhovni voe izraelskoga pokret a za izgradnju
novih naselja zvanog Gu E m u n i m, koji su bili informirani i z n a
li su razliite stupnjeve djelovanja i planove te idovske t er or i
stike organizacije. Livini, koji je op t u en za pripremanje p o s t a
vljanja b om b e u Kupol u na stijeni i Al Aksu, rekao je kako je
osobito rabin Ova di a joz ef o toj zamisli govorio s odobravanjem.
Ni j edan od glavnih izraelskih rabina nije o s u di o pokuaje u n i
tavanja te damije."

219

F. JV illiam E ngdahl

Gos p o a Hal sel l j o je dodala: "Izgleda da su izraelski elnici

nedvojbeno povezani s amerikim idovom i evangelistom Mikeom Evansom, koji je u jednoj posebnoj j e dn o sa tn o j TV emisiji
fotografiran ispod damije, sa i do vs k om kapi com na glavi, s
j e d n i m izraelskim ' st runj akom' za relikvije. Taj strunjak otva
ra vrata i izjavljuje: 'Upravo ondje uvamo svetinju nad sve
t i nj a ma '. "
Sustav f in a nc i js k e p o tp o r e m e d u amer iki m evangel i st i ma
za unitenje damije preao je u ilegalu nakon st oj e 1984. godi
ne objavljen j e d a n lanak u kojemu su p o i me n i n o navedene
osobe, p op u t Terrvja Ris e nh o o ve ra , koje su prikupljale velike
koliine novca za o br an u idovskih t erorista koji su pokuali
unititi to m u s l i m a n s k o svetite.
"U J e r u z a l e m u su nam vodii skupine od 850 Falwellovih
krana kod Z a p a d n o g a zida rekli da gl e da mo mjesto n e ka d a
njega h ra ma i i s t o d o b n o mjesto na kojemu e biti sagraen
novi hram", navodi gos poa Halsell.
Intervjuirala je dr. J o h n a VValvoorda, dekana T eol o kog sje
meni t a iz Dallasa i govornika na Falvvellovoj "Proroanskoj kon
ferenciji" (Prophecy Conference) iz 1985. godine u Jeruzalemu.
On Bibliju tumai tako to kae kako Bog eli da krani pomognu
idovima sagraditi idovski hram. On i "ostali p o n ov n o roeni"
krani svjesni su vanosti Kupole na stijeni i A1 Akse, ali, kako
kae Hal Lindsey, "s p r e p r e k a m a ili bez njih, s i gur no je da e
hr am biti p o no vn o sagraen, to zahtijeva pr oroanstvo".
Jerry Falwell i svi glavni ameriki TV evangelisti propovijedali
su da idovski h r a m "mora" biti sagraen.
Prihvatili su to kao dio svoje teologije, openito p oznat e kao
d i s p e nz ac io na li za m, koja zahtijeva sedam "dispenzija", tj. vre
m e ns ki h razdoblja, te poinje s okupljanjem svih idova u Pale
stinu i ukljuuje gradnju hrama. U knjizi The Late Great Planet

Ibid.

220

STOLJEE RATA 2

Earth (Pokojni veliki planet Zemlja), a ut or ica Hal Lindsey nap i s a l a j e da "ostaje jo samo j e d a n dogaaj do p o t p u n o g p o s t a
vljanja pozor ni ce za ulogu Izraela u posljednjem velikom inu
njezine povijesne dr ame . A to je izgradnja drevnoga hr a ma na
njegovu starome mjestu. Prema Mojsijevu zakonu, postoji samo
j e d n o mjesto gdje taj hram mo e biti sagraen. To j e Planina
Moriah. Upravo su ondje bila sagraena dva nekadanja h r a m a . " 10
Dakle, u Sjedinjenim A m e r i k i m Dr a v am a postoji golem
sustav p o t p o r e svakoj akciji koju bi idovski teroristi mogli p o
duzeti za unitenje A1 Akse. Uni t e li to svetite, svi glavni TV
evangelisti to bi j e d n o s t a v n o nazvali "bojim djelom".
Grace Halsell na pi sa la je i ovo: "Fanatici koji pripadaju o n o
me to bi golema veina krana i idova mogla nazvati ludom
ma nj i nom, kojoj ne pripada vie od 5% cjelokupnog s t a no v n i
tva Izraela, ipak su kadri razoriti to najsvetije islamsko svetite
u J e r uz a le mu , a taj bi in lako moga o prouzroi t i svjetski rat, u
koji bi bile ukljuene Rusija i Sjedinjene A m e ri k e Drave.
Taj fanatini pred-tisuljetni d i spe nz ac iona li za m poeo je
dominirati amerikim evangel i zmom i fundame nt al iz mo m, o s o
bito pomou utjecaja Teolokog sjemenita iz Dallasa i Moodyjeva
biblijskog instituta. Taj je pokret stekao popularnost unut ar evan
gelistikih krugova, posebice u Americi i poglavito poslije 1967.
godine, podudarivi se s arapsko-izraelskim estodnevnim ratom
i nekol i ko godi na poslije toga, tj. s e d a m d e s e t i h godi na 20.
stoljea, kada je objavljena knjiga Hal Lindsey Pokojni veliki planet
Zemlja."
Kljuna tvrdnja koja proizlazi iz njihova itanja biblijskog p r o
roanstva, u emu se u g la vn o m oslanjaju na p r or ok e Daniela i
Zaharija te na Knjigu otkrivenja, j est tvrdnja da e idovski hram
p o no vn o biti sagraen na Brdu hrama, prije Kristova p o n ov n o g

N a h l e z h , dr. Isa, " T h e C r i m i n a l C o n s p i r a c y b e t w e e n C h r i s t i a n E v a n g e l i sts a n d Z i o n i s t s T e r r o r i s t s t o D e s t r o y t h e A1 A q s a M o s q u e " ( Z l o i n a k a u r o t a

k r a n s k i h e v a n g e l i s t a i c i o n i s t i k i h t e r o r i s t a o u n i t e n j u d a m i j e A1 A k s e ) , na
w w w . p a l e s t i n e - e n c v c l o p e d i a . com

221

F.

IVilliam Engdahl

dolaska na Zemlju, kako bi obnovio Kraljevstvo Izraela sa sjedi

tem u J e r u z a l e m u . Taj kljuni dogaaj, po njima, bit e i povod
za poetak rata kod A r ma ge do na .
Ta su vjerovanja pogor al a o d n o se i zmeu arapski h m u s l i
ma na i arapskih krana, j e r su pot aknul a strahove od ponovni h
zapadnjakih vojnih pohoda, p o p u t onih iz v r e me n a kriarskih
ratova.

Rat iz 1967. godine kao prekretnica

est odnevni rat iz 1967. godine i njegove posljedice oznaili
su p rekr et ni cu u zani manj u evangelikih krana za Izrael i cionizam. Jerry Falwellje o s u v r e m e n o m Izraelu poeo govoriti tek
poslije izraelske vojne pobjede iz 1967. godine.
Falwell se tada p o t p u n o pr omijenio. U a o j e u politiku i p o
stao estok pristaa cionistike drave. Godine 1967. Sjedinjene
Ame ri k e Drave bile su d u b ok o zaglibljene u Vi je t na ms k o me
ratu. Mnogi su ljudi imali osjeaj poraza, bes p o mo no s t i i ma lo
du n os t i , pa su mn ogi , m e u njima i Falwell, svoj pogled di
vljenja poeli upirati p r e m a Izraelu, zato to su ga drali vojno
s nani m i nepobjedivim.
O s n u t a k izraelske drave iz 1948. godine i osvajanje Je ru z a
lema i Z a p ad n e obale iz 1967. godine, kada su idovi, u oba
sluaja, porazili zdruenu arapsku vojsku, novi narataj amerikih
i e ur op s k i h teoret i ara kraja svijeta, i to prije p o et ka novoga
tisuljea, sve je vie doivljavao kao znakovi t o ispunjenje bi
blijskoga proroanstva.
Tast Billyja G r ah a ma N el so n Bell, urednik utjecajnog glasila
konzervativnih evangelista Christianity today, u j e d n o m je uvod
niku iz 1967. godi ne napisao: "injenica daje, prvi put poslije
vie od 2.000 godina, Je ruz al e m opet u r ukama idova, prua
prouavatelju Biblije oduevljenje i vraa mu vjeru u tonost i
vjerodostojnost Biblije".
222

STOLJEE RATA 2

George W. Bush u rukama jednog

kranskog cionista
Ta udna vrsta amer ikog des ni ar skog kranstva st ek l aj e
najveu mo kada je George W. Bush uao u Bijelu kuu, u
sijenju 20 01 . godine. ovjek koji je Georgea Busha, u vrijeme
dok je bio guv er ne r Teksasa, savjetovao po pitanju t akozvanog
" mi l os rdnog konzervat i zma", stoje zbunilo mnoge glasae, bio
je Marvin 01asky, utjecajan teksaki neokonzervativac, profesor
na Sveuilitu u Teksasu (University of Texas) i urednik asopi
sa World.
Marvin 0 1 as k y j e ameri ka na ci ona lna inaica Douga Feitha
ili Michaela Ledeena. Bio je Bus hov savjetnik od povjerenja, a
njegova knjiga The Tragedy o f American Compassion (Tragedija a m e
rikoga milosra) bila je j e d i n o tivo koje je Bush naveo kao
svoje n ad ah nu e za nacionalni politiki program.
Po Olaskvju, "tragedija" a mer ikog m i l o s r a j e s t u t ome to
mi l osr a uope nema. Po nj emu, nevolja nije poela s A m e
rikom kao "velikim d r u t v o m " ni s N e w Deal om, nego s Jane
A d d a m s . Dok gos poa A d d a m s , ta istinski pobona ena, nije
donijela u Huli Hous e svoje s e n t i m e n t a l n e ideje o " mi l os ru" ,
religijske su s kupi ne dijelile mo l i t ve ne pamflete, a ne h r an u , i
prisiljavale su si romane da idu u crkvu, a nisu im pruale utoi
te. Budui da samo Bog moe spasiti siromane, sve osim d u h o
vnog spasenja donosi vie tete nego koristi.
Karl Rove, "mozak" koji je stajao iza Bushova izbora za p r e
dsjednika, strateg za prljave politike trikove, u po z na oj e 01askyja
s B u s h o m , s t oj e dovelo do "m i l os rd n og k o n ze rv a ti zma" u p r e
dsjednikoj kampanji iz 2000. godine i do Bushove "inicijative
ut eme lj en e na vjeri".
S e d a m d e s e t i h godina prol oga stoljea 01asky je bio lan
K omu ni st i ke stranke SAD-a. P o t o m j e odbacio svoju idovsku
vjeru i o br at i o se na radikalno kranstvo. Mislei na sebe i Bu
sha, kao suprotnosti kandidatu De mo k r at sk e stranke Johnu Ker223

F.

IVilliam Engdahl

ryjti, 01asky je napisao: "Dr ugo to obojica m o e m o rei i to

uistinu g o v o r im o j e st da se ni smo sami spasili. Samo Bog spaa
va grjenike (a ja s p u n o m s igur no u mogu rei da sam bio
najgori medu njima). Sada kada smo p o n ov no roeni, ne mor a
mo se opravdavati. Budui da smo spaeni, ne m o r a m o biti spa
sitelji." "
U toj se izjavi uo pr izvuk zapanjujue Bushove izjave novi
naru Bobu W o o d w a r d u , koja glasi: "Ne t r eba m objanjavati za
to neto govorim. T o j e ono t o j e zanimljivo kada si pr eds j ed
nik... Ne mislim da i kome d ug u j em objanjenje."
Bush, koji tvrdi da se p o e t ko m o s a md e se t ih godi na i sam
spasio od al k oh o li z ma i kokaina, okrui o se ljudima po p u t
01askyja i Rovea. Rove je oko Busha izgradio politiki stroj koji
se u sr edot oi o na fanatinu po t po r u kranskih evangelista i
sedam milijuna kranskih cionista koji arona i izraelsku agre
siju dre biblijskim pr or o an s t vo m o "konanoj bitki kod Armagedona". Taje skupina dala opravdanje za Bushov rat protiv isla
ma, pod krinkom "rata protiv terorizma".
Izraelski premi j er Ariel aron dao je poticaj Bushovu p o n o
vn om izboru za predsj edni ka, to u glavnim ame ri k im mediji
ma nije gotovo ni zapaeno. Dva tjedna prije izbora iz 2004. go
dine, tonije 17. listopada. aronova o s obna veza s a mer iki m
kranskim evangelistima, rabin Yechiel Eckstein, vo d i oj e Trei
godinji dan mol i t ve i solidarnosti s Izraelom (The Third Annual Day o f P r a ye r and Solidarity with Israel). Staj aoj e uz Ralpha Reeda, "ponovno roenog kranina" i tienika Pata Robertsona. R e e d j e bio koordinator Bushove kampanje za jugoistoni
dio SAD-a. Eckst ei n i Reed pozvali su 21 izraelskog d i p l o m a
tskog pr edstavnika u SAD-u za propovjedaonice nekoliko najve
ih amerikih konzervativnih crkava.

S mi t h , M a r k , " O n M a r v i n 0 1 a s k y " (O M a r v i n u 0 1 a s k y j u ) , The Decembrist,

28. k o l o v o z a 2 0 0 4 . , na m a r k s c h m i t t . t v o e p a d . c o m

224

STO LJEE RATA 2

Prema pisanju a me ri kog pisca Ma xa Bl u me nt ha la , po t po r a

evangel i st a Izraelu u nekoliko se posljednjih godi na drast i no
poveala. Za veinu evangelista Izrael je "obeana zemlja", z e m
lja koju je Bog obeao Zi dovi ma po svome savezu s A b r a ha m om .
Osim toga, Izrael j e za m n o g e od njih zemlja d r ugog Mesijina
dolaska. Taj scenarij i nije ba nakl onj en i do v ima ( pr ema t e o
r et i ari ma teologije posljednjih v r eme na , kada biblijski Izrael
ponovno bude pot pu n o naseljen i kada Isus ponovno doe, i do
vi moraju prihvatiti Isusa ili n es t at i ) , no zbog svoga teol okog
zani manj a za Izrael, evangelisti se gorljivo protive bilo kakvim
teritorijalnim u s t u p ci ma Pal est i nci ma, pa su stoga, s t oj e samo
po sebi razumljivo, saveznici Sarona i njegove desniarske stranke
Likud.
Rabin Ecksteinje svoje M e u n a r o d n o bratstvo krana i i do
va (International Fellowship for Chr is t i a ns and Jews) pretvorio
u filantropsku p okr et aku silu, koja Izraelu doni ra d e se tk e m i
lijuna dolara godinje. P o s t u p n o je krio put p o mo u bliskih
o dnos a s p o p u la r ni m v o a ma des ni ar ski h evangelistikih sek
ta, po pu t Pata Ro b er t so n a i Garyja Bauera, i s neokonzervativcima u Bijeloj kui, p op u t Elliotta A b r a ms a , z a d u e no g a za poli
tiku p r e m a Bliskom istoku u Vijeu za n a ci on al nu si gurnost , i
mi ni st r ice Condi Rie. Eckst ei n i njegovi saveznici odigrali su
vanu ulogu u pravljenju pritiska na Bushovu vladu da o du s t a ne
od takozvanog "puta za mir" i stane u obranu aronove, a potom
i O l me rt ov e, o k r u t n e okupacije Palestine.
E c k s t e i n j e izjavio: "Od 11. rujna i poslije Intifade, idovska
je zajednica sve pragmatinija. Osjeaju d aj e u pitanju o p s t a
nak Izraela i shvatili su daje skupina koja hr abro i p o n o s n o stoji
uz nas upravo ova evangelika skupina".
G od i ne 1988. Eckstein je bio u N e w Yorku, gdje je r e p u
bl i kanskom predsj edni kom kandi dat u Patu R o be rt s o n u p o m a
gao "ublaiti idovsku opoziciju" njegovoj kampanji te obraditi
njega i legiju njegovih sljedbenika da budu pristae Izraela. Rob e r t s o n j e 1986. nekrane uspor edi o s t e rmi t i ma koji zasluuju
225

F.

William EngdaM

"boje raskuivanje". Poslijeje, u svojoj knjizi The New Word Order (Novi svjetski poredak), tvrdio kako je k o mu n i z am "u mo tv o
rina n je ma ko- i dovs ki h i ntelektualaca". No, iako on mo da i
nije po se ba n ljubitelj idovskih svjetovnih liberala, oduvi j ekj e
gorljiv kranski cionist koji u svojim propovijedima i prorokim
knjigama na n az o no s t idova u J er uzal emu i pobjedu Izraela u
ratu iz 1967. godine ukazuje kao na udo koje nagovijeta drugi
Kristov dolazak. Politika doista stvara neobine saveznike.
Ec ks t e i nj e 1996. u W a s h i n g t o n u osnovao C e n t a r za kran
ske i idovske vrijednosti (The Ce nt e r for Chri st i an and Jewish
Values). Pr ema Eckst ei nu, taj njegov sada nepostojei centar,
iji su supredsjedatelji bili pri padni k o r to d o ks ne idovske struje
i neovisni s e na tor iz C o n n e c t i c u t a Joe Li e be r ma n i evangeli
stiki senator Sam Brownback, zvan R-Kan, " okupi oj e raznorod
ne s kupi ne kako bi nale zajedniki teren za pitanja od zajed
nikog interesa".
Centar za kranske i idovske vrijednosti uglavnom su inili
evangelistiki desniari, p o p ut di rekt ora Vijea za istraivanje
obitelji (Family Re se ar ch Council) Bauera, izvrnog di rekt ora
Junjake baptistike konvencije (Southern Baptist Convention)
Ri charda Landa i dekanice R o b e r t s o n ov a Fakul t et a za dravne
poslove na Sveuilitu Regent KayJames. Gospoa J a me s je tre
n u t a n o direkt ori ca Ur ed a za upravljanje ljudskim potencijali
ma u Bushovoj vladi. S tim su c ent r om suraivali i neokonzervativci Elliott A b r a m s , Wi l l i am Kristol i William Benett, Reaganov ovjek z a du e n za pitanja obrazovanja. C e n t a r j e u biti bio
zapovjedno mjesto za kulturoloki rat n e okonzer vat i vni h evan
gelista.
Eckstein je svoju pov ez an o st p r eu smj e ri o na pronalaenje
novca za organizaciju M e u n a r o d n o bratstvo krana i idova
( International Fel l owshi p for Chr is t i a ns and Jews, IFCJ), koju
je sam osnovao. Godi ne 1999. nas t an io se u Izraelu i poeo s
vlastitom filmskom eki pom kombi j em kruiti po Svetoj zemlji i
snimati video filmove i report ae u svrhu prikupljanja novca od
amerikih evangelista.
226

STOLJEE RATA 2

Umj ereni Izraelci bili su u z n em i r e n i zbog priljeva golemih

koliina novca ameri ki h evangelista u Izrael. U j e d n o m i nt er
vjuu izr ael skom d n e v n o m listu Ha'aretz j e d a n je takav Izraelac
optuio Ecksteinovu organizaciju IFCJ za pokuaj "stvaranja ovi
snosti (Izraela o financijskim s reds t vi ma evangelista) tako da
nas mogu nadzirati. Slijevaju golem novac za socijalnu skrb, d o
seljavanje Zidova i obrazovanje, i tako pronalaze nae slabe toke".
Eckst ei nove r epor tae u svrhu prikupljanja novca dopiru do
golema gledateljstva pomou Robert sonove televizije zvane Christian Broadcasting Network i plaenih oglasa na lokalnim televizija
ma diljem Amerike. S gotovo 350.000 donatora, organizacija IFCJ
prole je godine donirala 20 milijuna dolara za 250 projekata u
Izraelu, ukljuujui i j e d n u okl opnu p o k r et n u st o ma to lo k u kli
niku za pruanje usluga Z id o v ima koji ive na o k u p i r an i m p o
drujima. Da na s je organizacija IFCJ drugi po veliini nevladin
donat or Izraelu, o dma h iza kvazivladine organizacije zvane i do
vska agencija za Izrael (Jewish Agency for Israel).
Kada su 2000. godine i aron i Bush doli na vlast, zapoelo
je razdoblje njihova prisnog odnosa. S E c k st e in o m, kao svojim
savjetnikom, aron se poeo dodvoravati evangelistima kako bi
dobio njihovu pot poru. inio je to m n o g o napadni j e od veine
svojih p r et ho dn i ka . U j e se n 2002., obraajui se m n o t v u od
3.000 evangelikih turista u J e r u z a l e m u , r e k a oj e : "Danas vam
kaem, mi vas volimo. Sve vas volimo!"
Iste godine aron je u J e ru z al em , na zatvoreni sast anak sa
svojom vladom, pozvao Bus hova savjetnika Garyja Bauera. P o
slije toga sast anka Bauer je rekao: "Omoguili su mi p r i st u p
m n o g i m po da tc ima i ukratko me izvijestili o brojnim p r o b l e m i
ma s kojima se suoavaju. Na t o me sam sast anku. . . pok u a o
objasniti kako u Sjedinjenim Ame ri k i m Dravama moda imaju
m n o g o veu bazu p ot por e nego im se to, moda, ini, te kako bi
trebali biti svjesni injenice da ima vie Ameri kanaca negoli misle
oni koji Izrael dre svojim p r i r o d n i m s a v e zn i k o m . " Da bi
potkrijepio to to govori, Bauer je aronu dao pi smo p o t po r e

227

F.

IVilliam Engddhl

koje su potpisali vodei evangelisti, po p u t C ha rl es a Col sona i

lanova Vijea za n a ci onal nu politiku Jerryja Falwella i Jamesa
Dobsona, predsjednik organizacije Focus on t h e F a m i l y (Obitelj
u sreditu).
Eckstein i njegovi evangelistiki saveznici vodili su estok i
munjevit rat lobiranja kako bi napravili pritisak na predsjednika
Busha i odvratili ga od sudjelovanja u i zr ael sko- pal est i ns kom
m i r o v n o m procesu, u koji je bio ukljuen svaki ameriki pr e
dsjednik poslije Jimmyja artera.
Njihova se kampanja zahuktala na Naci onal nom prosvjedu za
sol i darnost s Izraelom (National Rally in Solidarity w it h Israel)
u travnju 2002. godine na W a s h i n g t o n Mallu, u k oj emu je su
djelovalo vie od 100.000 ljudi. Pisac Elie Wiesel i bivi g r a do
naelnik N e w Yorka Rudy Giuliani iznijeli su e st oke opt ube
protiv palestinskoga terora. Voditeljica evangelistikog radijaJanet
Parshall vikalaje: "Nikada n e em o odustati od Golanske visora
vni. Nikada neemo dijeliti J e r u z a l e m . " Prosvjed se p o duda ri o s
p o e tk o m Ree do va i Ecks t ei nova Da na molitve i solidarnosti s
Izraelom, na kojemu je mobilizirano 17.000 evangelikih crkava,
da toga listopada mole za Izrael.
Uz nekoliko bliskih suradnika koji su sada radili u Bijeloj kui,
E c k s t e i n j e oitovao svoju mo nad irokim m a sa ma . U srpnju
2003. u Bijelu je kuu doveo 20 vodeih f undament al i s t i ki h
evangelista, na "s astanak u tiini" sa savjetnicom za nacionalnu
si gurnost C o n d o l e e z z o m Rie i njezinim savjetnikom za Bliski
istok, neokonzervat i vcem Elliottom A br ams om. Izrazili su svoje
estoko protivljenje i zraelsko-palestinskom "putu za mir", a mi
nistrica Rie izrazilaje simpatije Bushove vlade p r e m a njihovu
poloaju. Eckstein se prisjea: "Rekla je da Busha vjera potie
na zauzi manj e nekih od glavnih stajalita. Mislim daje upravo
to ljudima privlano kod Busha."
Ali, neke je Bu sh ov a vjera p omal o uznemirila. Izraelski list
Ha'aretz, u lipnju 2003. godine, objavio je izjave koje je Bush
navodno dao premijeru palestinske vlasti Abuu Mazenu tijekom
228

STOLJEE RATA 2

sus r et a u Akabi, u kojima je Bush p ok u a o pridobiti p o t p o r u

Palestinaca za postizanje primirja s Izraelom. Abu Ma ze n se
prisjea kako mu je Bush tada rekao: "Bog m i j e rekao da udarim
na A1 Kaidu pa sam udario, a onda mi j e dao na pu ta k da udari m
na Sadama ( Hu se in a) , pa sam i to uinio, a sada sam od l u an u
nakani da rijeim problem na Bliskom istoku. Ako mi p o m o g n e
te, djelovat u, a ako ne, doi e izbori pa u se morati u s r e d o
toiti na n j i h . " 12
U rujnu 2006., obraajui se skupini njemu naklonjenih konzervativaca, amerikih novinara koji e pratiti pr edi zbor nu k a m
panju za Kongres u s t u d e n o m e , George Bush je, mislei p r it om
na rat u Iraku, izjavio: "Mnogi u Americi na ovo gledaju kao na
sukob i z me u dobra i zla, a tako gledam i j a " . 13 Predsj edni k je
bio i zni mno dobar glumac, koji je nastojao pridobiti kljune gla
sove kr anske desnice ili je, to bi se mogl o dokazati, psihiki
nestabilan. Obje su mogunost i zabrinjavajue.
Po e tk o m oujka 2 00 3. , savjetnik za Bliski istok u Vijeu za
nac io na ln u si gurnost Elliott A b r a m s sastao se s v o d st vo m sam o p r o gl a e n e "t eokrat ske lobistike s kupi ne zvane Apost ol ski
kongres (Apostolic Congr ess) kako bi ublaio njihovu z a b r i n u
tost zbog Bushova predst oj eeg odobravanja aronova plana o
povlaenju iz Pojasa Gaze. Evangelistiki voe po p u t Eda McAteera, nekadanjeg di rekt ora Religijskoga okrugloga stola (Religious R o u n d t a b l e ) , n a v od n o su odrali brojne n es l u be n e sa
stanke o voenju politike pr e ma Izraelu s o s o b o m iz Bijele kue
z a d u e n o m za o dnos e s j a v n o u , T i m o m Goegl ei nom, g l a s no
govor ni kom Bauerove predsj edni ke kampanje iz 2000. godine.
Kadaj e Bushova vlada, u lipnju 2003., iznijela kritiku na raun
loe isplanirana izraelskog atentata na vou Ha ma sa Abdel a AzizaRantisija, Gary Bauer je poslao e-mail poruku na adrese 100.000

K a m e n , Al, "Road M a p in t h e Back Seat?" (A u tok ar ta na str an je m sje di

tu ?),

Washington Post, 27. li pnj a 2 0 0 3 .

J3 The Buffalo News,

13. r u j n a 2 006.

229

F.

William E ngdahl

pristaa, u kojoj je od njih zatraio da naprave proizraelski priti

sak na Bijelu kuu. "Zasuli smo Bijelu kuu e - ma i lo v i ma i faxovima, u kojima smo tvrdili da Izrael i ma j e d n a k o pravo na samo
o b r a nu kao i mi", rekao je Bauer. A kada je Izrael doista ubio
Rantizija, Bijelaje kua izdala priopenje pot pore kojim se Izra
elu daje "pravo na s a mo ob ra nu ".
Ba ue rj e zbog svoga utjecaja 2003. godine odrao uvodni go
vor na godinjoj konvenciji proi zrael ske lobistike organizacije
AIPAC (Ameri can Israel Public Affairs C o m m i t t e e , Ameriki
odbor za i zrael skaj avna pitanja), gdje su ga prekidali ovacijama.
B a u e r j e uz to igrao vodeu ulogu u lobiranju u korist skupina
izraelskih doseljenika na okupirana podruja, protiv "puta za mir"
i protiv Saronova plana povlaenja iz Pojasa Gaze.
Po mo u svoga o d bo ra za politiko djelovanje, tj. organizacije
zvane Kampanj a za radni ke obitelji ( Campai gn for Wor ki ng
Families), Bauerj e od konzervativnih krana agresivno nastojao
izmamiti donacije za Bushovu kampanju.
Iako Eckstein za sebe kae daje registrirani demo kr at a, p r e
ao je na Bushovu stranu i potie ostale idove da mu se prikljue.
"Os obno drim da idovska zajednica i Ameri ka trebaju glasova
ti za Busha, jer mi sl i m da e on biti odluniji po pitanju teroriz
ma. Sve ostalo, to bi bilo manje od p o t p u n o g sueljavanja (s
t erori st i ma) moglo bi, ne daj Boe, navijestiti kraj z apadne civi
lizacije kakvu p o zn a je mo ", r e k a o j e E c k s t e i n .

Bush, kranski cionisti i masoni

Glede ameri ki h veza s izraelskim desniarskim cionistima i
veza izmeu Izraela i kranskih cionista, poput Jerryja Falwella,

B l u m e n t h a l , M a x , " B o r n A g a i n s for S h a r o n " ( P o n o v n o r o e n i za a r on a ) , 30. l i s t o p a d a 2 0 0 4 . , na w w w . s a l o n , c o m . " P r o p h e c y a n d t h e M i l l e n n i u m "

( P r o r o a n s t v o i t i s u l j e e ) , The Dorking Readers, 26. lipnja 1997.

230

STOLJEE RATA 2

Frankl i na Gr anama, Pata R o b e r t s o na , J a me sa D ob s on a , Garyja

Bauera i ostalih amerikih pristaa politike desniarske izraelske
st ranke Likud, podruje koje je najtee rasvijetliti j es t uloga
ezoterinog m e u n a r o d n o g slobodnog zidarstva, t j . masonstva.
Slobodno zidarstvo ili m a s o n s t v o definira se kao tajno o k u l t
no udruenj e, koje svoje ciljeve skriva ak i od veine vlastitih
lanova, koje esto u svoje nie redove novai naivne osobe koje
nisu svjesne da se njima upravlja iza zavjese. Vjeruje se d a j e
najmonija m a s o n s k a organizacija u Sjedinjenim A me r i k im
Dr a v am a Vrh ov no vijee kotskoga obr eda (Supr eme Council
o f t h e Scottish Rite), zvana i Drevni i prihvaeni kotski obred
(Ancient and Accept ed Scottish Ri t t e), ije je svjetsko sjedite
sada u W a s h i n g t o n u , D. C.
Glavni Bus hov savjetnik za pitanja obitelji James Baker III.
djelatnik t e ks a k e odvjetnike tvrtke Baker & Botts te k o m p a
nije Carlyle Gr oup, p r i p a d n i k j e visokoga reda m a s o ns k e or ga
nizacije kotski obred. Za predsj edni ka Georga Busha zna se da
je m a s o n visokoga reda, ba kao i njegov otac George H e r be r t
Wal ker Bush.
M a s o n s t v o j e tajna mrea koja omo gu u j e mnoge m a n i p u l a
cije iza zavjesa. Da se za te ljude o t v or en o zna da su ma so n i ,
n es t al o bi njihove moi, j er bi ostali ljudi prozreli njihove prave
namj ere i planove, po p u t a tent at a, ratova, ucjena, prijevara, i
nadasve onoga to se d o im a kao projekt za unitenje prave reli
gije i vjere m e u obi ni m ljudima.
Postoji p os e bn a uloga k o j u j e odigrao j e da n od dvaju glavnih
o gr a na k a a n g l o s ak s o n s k o g a m a so n s t v a - Drevni i prihvaeni
kotski obred, skraeno zvan kotski obred. Korijeni te organiza
cije seu daleko u prolost, ali potkraj prvoga desetljea 19.
stoljea na elo te organizacije doao je general junjake vojske
iz A me r i ko g a gra a ns k o g rata Albert Pike. O n j e osnovao rasi
stiku organizaciju Ku Klux Klan, koja je bila tajni projekt m a
s ons ke organizacije kot skoga o br eda sa svrhom da, poslije

F.

IVilliam Engdahl

Amerikoga graanskoga rata, potpirivanjem rasne mrnje i straha

kontrolira ameriki J u g .
kotski obred i m a o j e j e d a n aktivan ogranak u Izraelu, alije
n o mi n a l n o nazvan Kransko udruenje. T o j e udruenj e govo
rilo o svojoj tradiciji, koja potjee jo od "prvih ma so n a , koji su
izgradili Sal omonov h r a m " . injenica da su ameriki kranski
cionisti ugl a vn om kon ce nt ri ra ni na Jugu, da potjeu iz slinih
slojeva bijelaca rasista iz kojih potjeu i pripadnici kotskoga
obreda te da aktivno pod up i r u izraelske fanatike koji imaju plan
izgraditi "trei S a l o m o n o v h r am" na mjestu damije A1 Akse i
time potpaliti k on a n u bitku kod A r m a g e d o n a , ne moe biti
sluajna p o d u d a r n o s t . Svi dokazi upuuju na to da Zidovi koji
zagovaraju ruenje damije A1 Akse i p o n o vn u gradnje Salomonova hr ama na ist ome mjestu imaju pot por u m a s o n a kotskoga
obr eda iz Sjedinjenih Am e r i ki h Drava i Velike Britanije.
Zapravo, postoje pokazatelji o t ome da ma soni kotskoga
obr eda tajno p o m a u veinu organizacija amer ike kranske
desnice, koje p o d u p i r u izraelsku desni arsku politiku. O rg a ni
zacija zvana Konvencija junjakih baptista (The Sout her n Bap
tist C o n v en t i o n ) n e d a v n o j e vodila unu raspravu o navodi ma
koji govore o t ome kako me u njihovim l anovi ma ima oko
500.000 masona, ugl avnom pripadnika kotskoga obreda. Orga
nizacija junjakih Baptista dobro je poznata po rasistikoj mrnji
p r e ma crncima. Cecil R h o d e s, ovjek k o je ga j e Ro t hs chi l d p o
d up ir ao u stvaranju ru d a rs k o g a carstva u Junoj Africi, bio je
lan kot skoga o b reda, kao i lord Pa lme rs t o n , koji je i sam bio
britanski Izraelac.

"Nevolje na pomolu"
U s p o n Crkve ujedinjenja korejskog pastora Sun My u n g Moona, fanatika koji sebe naziva novim Mesijom, b i o j e po v e za n s
dog ov o ro m i z me u CIA-e i j u n ok o r e js k e tajne slube KCLA-e.
232

STOLJEE

RATA 2

Kada je, s e da m d e s e t i h g o di na prologa stoljea, George Bush

bio di re kt or CIA-e, pr e ma svim r aspol oi vi m d o k az i m a on j e
radio na izgradnji uloge Crkve ujedinjenja u Sjedinjenim A m e
rikim Dravama.
M n og e vodee osobe kr ans ke desnice danas su blisko p o
vezane s M o o n o v o m Cr kv om ujedinjenja, ukljuujui i past ora
J a me sa Do b so n a, Garyja Bauera, bivega voditelja Vijea za
istraivanje obitelji (Family R es e ar ch Council) Ra lpha Reeda,
koji je osnovao organizaciju Christian Coalition (Kranska koa
licija), i jo m no ge i s t ak n ut e prijatelje Likuda u Sjedinjenim
Ame ri k i m Dr avama. T o j e j o vie p o t a kn u l o uvjerenje da su
u savez kranske desnice s Izraelom d u b ok o umijeani masoni
iz kotskoga obreda.
Jo j e dn a tajnovita organizacija sa z n a t n i m tajnim utjecajem
na Bus h ov u Bijelu kuu j est Apo st ol sk i kongres.
U svibnju 2004., u svome i s t a k n u t o m pojavljivanju u j a v n o
sti, s n am j e ro m pridobivanja p o t p o r e glasaa Zidova, ameriki
predsjednik George W. Bush, pred vie od 4.000 izaslanika o k u
pljenih na godinjoj konferenciji proizraelske lobistike or ga ni
zacije zvane Ameri ki od b o r za j a vn a pitanja Izraela (AIPAC),
rekao je: "Branei slobodu, prosper it et i sigurnost Izraela, br ani
mo i amerike ideale".
Potkraj oujka 2004., n a j e d n o m skupu koji nije dobio velik
publicitet u j avnos t i , di re kt or Odjela za Bliski istok i sjevernu
Afriku u Vijeu za n a ci on al nu s i gu r no s t Elliott A b r a m s i neki
drugi dunosnici Bushove vlade sastali su se na dva sata s l ano
vima Apost ol skog kongresa, organizacije politiki m o ne skupi
ne kranskih f undament al i s t a, kako bi ih uvjerili daj e p o t po r a
amerike Vlade Izraelu neupi t na.

Pi ke,

gen. Albert,

Morah and Dogma oftheAncient and Accepted Scottish Ritte

( u d o r e e i d o g m a D r e v n o g k o t s k o g o b r e d a ) , C h a r l e s t o n , Juna K arolin a,
1871.

233

F.

IVilliam Engdahl

Izgledalo je da AIPAC i Apos t ol s ki kongres imaju malo to

zajednikog. No postoji neto to povezuje te dvije organizacije,
a to je s i gur nos t Izraela.
Pr e ma pisanju lista Los Angeles Times, B u s h j e tijekom svoga
3 9 - m i n u t n o g govora l anovi ma organizacije AIPAC "bio esto
pr ek id an povi ci ma i pljeskom (i) dva se puta, bar em od treine
okupljenih, prol omi l o skandiranje: "Jo etiri godine!"
Budui da vie nije bila novost injenica da se dunosni ci
Bushove vlade redovito sastaju s kr ans ki m f u nd a m e n t a l i s t i
ma, vijest o t ome sast anku bilaje p o s e b no i znenaenj e zato to
ga se oito nastojalo drati podalje od novinskih naslova. Izila
je na vidjelo nakon s t o j e novi nar Village Voicea Rick Perlstein
saznao "pojedinosti" o tome iz "tajnog d o k u m e n t a iji je p o t p i
snik bio prezbiterijanski pastor Robe rt G. Upton".
Kada je no vi na r Perlstein upitao past ora U p t o n a o t o m e d o
pisu e - m ai l o m i o sast anku, U p t o n m u j e rekao: "Sve to o emu
govorite podatci su koje ne biste trebali imati". Upton, general
ni d ir ekt or A p o s t o l s k o g a kongresa, b i o j e p o n o s a n na svoj j e d
nos t av an pr i st up Bijeloj kui. "U n e p r e s t a n o m smo k o n t a k tu s
Bijelom kuom", r e ka o je Perl st ei nu i dodao: "Mene b a r e mj e dnom tjedno ukrat ko izvjeuju telefonom... Bio sam ondje prije
dva tjedna... Tada smo se sastali s pr ed sj ed n ik o m. "
U t ome razgovoru i zmeu Vladinih du no s n ik a i f u n d am e n
talista bilo je rijei o nizu tema povezanih s kulturolokim ratom,
ukljuujui i op as n os t od sklapanja istospolnih brakova, ali glav
na tema, koja je izazivala z a b r i n u t o s t "apokaliptinih krana",
bi l aj e politika Bus hove vlade p r e ma Izraelu i Palestini.
Ap os t ol s ki kongr es tvrdi za sebe daje "svrhovit p okr et pun
d uh a koji predst avl j a bilo apost ol ske zajednice na nacionalnoj
fronti". Prema Perlsteinu, ta se organizacija "s nano protivi poj
mu pal est i nske drave". On dodaje kako "strahuju da bi pov
laenje Izraela iz Pojasa Gaze dovelo upravo do toga, a da se oni
t o m e protive, s obra zl o en j em da cijeli Izrael, pr ema St arome
Zavjetu, pripada Zidovima. Vjeruju da e se Isus vratiti na Zemlju
234

STOLJEE RATA 2

samo ako Izrael bude cjelovit i ako Davidov hr am bude pon o v n o

s a g r a e n " . To je ideologija veine m o ni h politikih snaga u
Sjedinjenim A me r i k im D r av a ma u n o v o m e tisuljeu.
To saveznitvo u Sjedinjenim Amer iki m Dravama, koje traje
t ri de se t godina, tj. od J o m - k i p u r s k o g a rata iz 1973. godine,
p r o u z r o i l o j e n e vj e ro j a t no m o n u d r u t v e n u p r e o br a z b u .
Procjenjuje se d aj e do 2004. bilo dv a de se t est milijuna A m e
rikanaca koji su sebe drali krani ma fundament al i st i ma, i vei
na ih je podravala stajalite kr anski h cionista. P r e m a anketi
koju su proveli asopis Time i televizijska kua CNN, 59% anket i
ranih evangelista izjaviloje kako vjeruje da su bitka kod Ar ma gedona, izbavljenje i dol azak A n t i k r is t a doslovni povijesni d o
gaaji koji e se dogoditi u bliskoj b u dunos t i . Najvanija z e m
lja koja e odigrati ulogu u ispunjenju tih pr oroanski h dogaaja
bit e Izrael, koji mnogi kranski fundament al i st i doivljavaju
kao zemlju koju Bog najvie voli. Bilo je to p l odno tlo na kojemu
su pokr et kranskih cionista i njihovi saveznici u Bushovoj vla
di nali p o p u l a r n o s t i politiku m o .
Do po e tk a n ovoga tisuljea kranski su cionisti postali
najvea potencijalna baza p o t p o r e m i l it a nt n i m d es ni a rs ki m
proizraelskim krugovi ma u Sjedinjenim A me ri k i m Dravama.

Ispovijed "pastora Teda"

Jedan od najutjecajnijih des ni ar ski h evangelista, pri sno p o
vezan s B u s h o v o m Bijelom k u o m do skandala zbog kojega se
bio prisiljen povui u mi r ovi nu, n e d ug o prije izbora za Kongres
iz s t u d e n o g a 2006., bio j e p a s t or Ted Hagar d, osniva Crkve

B e r k o w i t z , Bili, " C h r i s t i a n Z i o n i s t s , J e w s a n d B u s h R e - e l e c t i o n St r a t e gy"

( Kr a n i c i o n i s t i , i d o v i i s t r a t e gi j a p o n o v n o g i z b o r a B u s h a za p r e d s j e d n i k a ) , u
Workingfor Change, 3. lipnja 2004.
W a g n e r , vl. dr. D o n a l d , "A C h r i s t i a n Z i o n i s t P r i m e r " , Comerstone, I s s u e
32, p r o l j e e 2 0 0 4 . , na h t t p : / / w w w . s a b e e l . o r g / d o c u m e n t s / c s 3 2 . p d f

235

F.

IVilliam Engdahl

novoga ivota (New Life C h u r c h ) , koja broji 11.000 lanova, a

sjedite joj je u blizini C o lo r ad o Springsa u saveznoj dravi Colorado, gdje je s mj e t e na i Aka de mi ja amer ikog ra tn o g zrako
plovstva (US Air Force Ac ade my) .
Pastor Ted (volio je da ga tako zovu) hvalisao se kako svakoga
ponedjeljka razgovara s p r e d s je d ni k o m G eo r ge om W. Bus hom
ili s njegovim savjetnicima. Naoi t et r de se t os mo g o d i n j a k p o
drijetlom iz savezne drave Indi ane, past or Ted bio je i pre
dsjednik N ac io n al no g udruenja evangelista (National Association ofEvangelicals, N AE ), ijih 45.000 crkava i 30 milijuna vjer
nika ini najmoniju religijsku lobistiku s kupi nu u Americi.
H ag ga r dj e sa svojim hibridom "ponovno roenih" krana stvo
rio vlastitu mj eavi nu ek o n omi je " sl obodnog trita", koju je
Bijela kua oito drala k o r i s n o m . "
Taj divni svijet "p o n o vn o r o e n og " blaenstva i politikog
utjecaja pastora Teda naglo je preki nut u s t u de no m e 2006., samo
nekoliko dana prije izbora, kada su se republikanci suoili s kata
strofalnim g ub i t k o m zbog niza skandala povezani h sa seksom i
pedofilijom, u koje su bili umijeani neki republikanski kongresnici. U s t u d e n o m e 2006., samo nekoliko dana prije izbora, p a
stor Ted dao je ostavku, ili je uklonjen sa svih vodeih poloaja
poslije izjava M i k e a J o n e s a , bive m u k e p r o st it u t k e , o njego
vim h o m o s e k s u a l n i m vezama i zlouporabi droge. U p o e t k u j e
Haggard poricao i da poznaje Jonesa, no mediji su nastavili s
i st r agom pa je p r iznao da su neki navodi, p o p u t kupnje met amf et ami na , toni. Poslije je popi su svojih priznanja dodao i
"seksualni n e m o r a l " . 1

18 Sha r l e t , Jeff, " S o l d i e r s o f C h r i s t : I n s i d e A m e r i c a ' s m o s t p o w e r f u l m e g a c h u r c h w i t h p a s t o r T e d H a g g a r d " ( Kr i s t o v i voj ni c i : p o g l e d u n a j m o n i j u a m e

r i k u m e g a c r k v u s v e e n i k a T e d a H a g g a r d a ) , Harpers Magazine, svi banj 2 0 0 5 .
19 Slevin, Col l e n, " O u s t e d E v a n g e l i s t C o n f e s s e s to F o l l o w e r s " , ABC News, 5.
s t u d e n o g a 2 0 0 6 . , str. 1.

236

STOLJEE RATA 2

Kada se cijeli taj spektar mr e e evangelike desnice, izrael

skoga Likuda i fanatika zal ueni h Brdom hr a ma sagleda u cjeli
ni, postaje jasnije zato amerika politika prema Bliskom istoku,
ukljuujui i p ro mj e nu reima u Iraku ili p r o mj e nu reima u
Iranu ili Li banonu, dri Izrael s a st a vni m dijelom Sjedinjenih
Ame ri k ih Drava. Prema izvjeu W a s hi n g t o n a, amerika Vla
da pot i ho podrava i ulazak Izraela u NATO.

237

Jedanaesto poglavlje

U D N I JASTREBOVI NEOKONZERVATIVCI

Umjetno stvoreni ameriki konzervativizam

To m n o t v o sekta kr ans ki h cionista i u mj e tn o stvorenih
"po no vn o r oeni h" o b raeni ka ini fiziku snagu ili m as ov n u
bazu p ot p o r e mesijanskoj misiji B us ho va "rata protiv t e ror iz
ma". "Mozak" toga rata s mj et en je u vrsto povezanoj mrei
onoga t o j e u W a s h i n g t o n u p o z na t o kao w a sh i n g t o n s k i neokonzervativni trustovi mozgova. Uloga tih trustova mozgova, toga
f en ome na tipina za A m e r i k u poslije D r ug o ga svjetskoga rata,
j est podrovati funkciju izabrane vlade i tradicionalno neut r al nog
sveuilinog z n an s t v en o g istraivanja i usmjeriti ih u korist p r i
vatnih politikih projekata, iji je cilj p o t p u n a p r e ob r az b a ne
samo A m e r i k e nego i cijeloga svijeta.
Ljepilo koje cijelo zdanje Re pu bl ik a ns k e stranke i dio D e m o
kratske stranke dri na okupu glede davanja pot pore Izraelu kao
" po s eb no m savezniku" Sjedinjenih Amer iki h Drava, j est mala
vrsto povezana mrea ideologa, desniarskih hukaa rata, koji
sebe nazivaju neokonzervativcima. Njihova mo daleko nadilazi
njihovu brojnost zato to u r uka ma dre velik broj trustova m o z
gova z ad u e ni h za vanjsku i un u t ar nj u politiku, i zato to imaju
velik utjecaj u Ko ng r es u i u Bijeloj kui, gdje djeluju kao veza
i z me u izraelskih d e sn i ar sk ih mr ea i a me ri ke politike kr
anske desnice.
239

F.

IVilliam Engahl

Politika desnica, p r e d vo e n a n e okonz er va ti vci ma , velikim

se dijelom usredot oi l a na to da A me ri ka treba n a m et a ti svoju
vojnu i d i p l o m a t sk u mo, s t o j e cilj i takozvanog "rata protiv
t e ror iz ma ". Za razliku od Cl i n t on o v a m a nd a ta , ti stratezi neokonzervativci, zajedno s j as t r eb o v im a , odgurnuti su u s t r an u ja vnu raspravu o globalizaciji. Umj es t o da se brinu o d r u t v e n o m
st andardu i o st a nd a rd i ma zatite okolia na svjetskoj razini, oni
su g os po da rs t v o usredotoili na zatitu ameri ki h nacionalnih
interesa, posebice energet ski h bogatstava, a k o j e p o t r eb n o i voj
nom moi, ime nastoje osigurati i ouvati e k o n o m s k u premo
Sjedinjenih Am e r i ki h Dr ava. 1
Njihove j a vn e izjave, dane poslije 11. rujna 2 0 0 1 . , o tome
kako A m er i ka treba priznati istinu i rei d a j e ona "imperijalna"
zemlja, da to ne poku a va skrivati, te da bi se trebala ponaati
kao prava imperijalna sila, treba poduprijeti. Ta ko e r i zahtjeve
za po kr et an je m j e d n o s t r a n o g rata protiv Iraka, bez obzira na to
imaju li ili nemaju p ot por u eur opski h ili arapskih saveznika, kao
i ustrajavanje na stajalitu da se politiku izraelskog premijera
Ariela arona pr ema palestinskoj vlasti Jasera Arafata. To su klju
na politika stajalita amerikih neokonzervativaca.
U svome lanku pod nasl ovom "The Case for Am e r ic a n Empire" (Razlog za A m e ri ko Carst vo), koji je objavljen u neokonzervat i vnom listu Weekly Standard i koji je dobio velik publicitet,
novinar Max Boot tvrdi kako "najrealistinija reakcija na terori
zam j e st ta da A m e r i k a pone provoditi svoju imperijalnu ulo
gu". U i st ome je lanku napao "stajalite da Sjedinjene A m e
rike Drave moraju postati bolja i blaa drava, te da se moraju
suzdravati od d o n k i h o t o v s k e misije izvan svojih granica, da
moraju postati... republika, a ne carstvo", i kae: "Toje, zapravo,
o b r n u t a logika. N ap a d od 11. rujna j e st rezultat nedovoljnog
ameri kog djelovanja i ambicije. Rj e enj ej e u t ome da postavi-

1 Barry, T o m i L o b e , J i m, op. cit.

240

STOLJEE RATA 2

mo svoje ire ciljeve i da b u d e m o z na tn o ustrajniji u njihovoj

provedbi."
Samo nekoliko dana poslije napada od 11. rujna Boot se u s r e
dot oi o na Sadama H u s ei n a i Irak, to se malo tko usudi o tako
brzo i tako ot voreno uiniti. Njegove su rijei ukazivale na o t vo
renu agresiju n eokonzer vat i vaca iz Wa sh i n g t o n a . Evo stoje n a
pisao: "A t u j e i Irak. Sadam Hus e in je om r a e n lik, iji se narod
digao na p o b u n u 1991., kada su mu to omogui l e amerike voj
ne pobjede. No vlada prvoga Busha nije htjela ii na Bagdad i
stajala je p os t r a ni dok je Sadam gazio ijite i k u r d s ke p o
bunjenike. Taj s r amo t n i t r e n u t a k u povijesti Sjedinjenih A m e
rikih Drava, ostavljanje na cjedilu p o b un je ni ka to su se digli
protiv Sadama, j e d n a k j e n a e m u nap u t an j u Ju novi j e tna ma ca
iz 1975. godine. Sada i ma m o priliku ispraviti tu povijesnu p o
grjeku."
Z a t i m j e napisao: "Rasprava o t o m e j e li Sadam Hus ei n bio
umi j ean u napad od 11. rujna p o t p u n o j e izlina. K o ga j e briga
je li Sadam umi j ean ba u taj barbarski in? On je g o d i n a ma
u mi je a n u m n og a barbarska djela, od n a pa da na Kurde ot ro v
nim plinom do silovanja Kuvajanka, daj e ve tisuu puta zasluio
s mr tnu kaznu. No, svrgavanje Sadama nije samo pitanje pravde.
Ono j e i pitanje s amoobr ane. On t r en u t a n o radi na proizvodnji
oruja za m a so v no unitenje, koje e, ukae li se za to m o g u
nost, on ili njegovi saveznici iskoristiti protiv A m e r ik e i naih
saveznika."2
N ap ad na Irak iz 2003. godine b i o j e v r hu n ac moi i poetak
propasti neokonzervativaca u amerikoj Vladi Busha i Cheneyja.
Korijeni neokonzervativaca u amerikoj politici datiraju jo iz
s edamdesetih godina prologa stoljea i razdoblja Hl adnoga rata.

J Boot, Max, "The C as e for an A m e r i c a n Empire : T h e m o s t r ea list ic r e s p o n se to te r r o r is m is for A m e r i c a to e m b r a c e its im p er ial role" (R azlo g za stvaranje
a m e r i k o g a carstva: najrealniji o d g o v o r na te r o r i z a m za A m e r i k u j e s t da ona
p r e u z m e svo ju im p e r ij a ln u u l o g u ) . The Weekly Standard,
s vez ak 0 0 7 , broj 5.

15.

li s to p a d a 2 0 0 1 . ,

241

F.

William EngdaM

Upravo je j e da n neokonzervati vac bio osoba koja je uvjerila pre

dsjednika Ronalda Reagana da Sovjetski Savez nazove "carstvom
zla". Njihova glavna zamj erka SSSR-u bila je u t o me to SSSR
nije d o p u t a o r uski m Z id o v ima da se isele u Izrael. Jacksonov i
Vanikov a m a n d m a n , kojim je napravljen pritisak na SSSR da
pu st e sovjetske idove u zamj enu za ameriku e k o n o m s k u p o
mo kojaje SSSR-u bila oajniki pot r ebna, bi oj e rezultat kam
panje koju su proveli neokonzervativci.
Nekol i ko i s t a k n ut ih tvoraca u mj et no s t vorenoga pokreta
n e ok on ze rv at iv ac a iz s e da m d e s e t i h godina prologa stoljea,
p o p u t Irvinga Kristola, poteklo je iz marksistiko-trockistikoga
pokr et a iz tridesetih godina prologa stoljea. Kristol je tijekom
prvih godina Hl a dn o ga rata radio za CIA-u, to je neke ljude
p ot aknul o na pitanja o tome nije li cijela ta operacija neokonzervativaca u stvarnosti projekt a me ri kog ustroja moi, tj. vojnoindustrijskog i naftnog i n te r es n o g kruga, kako bi im posluila
kao izlika da s po mo u amerike vojne sile ot mu n e ta k nu t a naft
na bogatstva arapskoga Bliskog istoka.
Gledati na o p as n o s t od neokonzer vat i vaca samo kao na prerueni m a rk s i z am bilo bi zavoenje na pogrjean trag. Nedvojb e n o j e da svi n eokonzer vat i vci nisu bivi mar ksi st i , niti su svi
idovskoga podrijetla, iako izgleda da takvih ima najvie.
Rije "neo", od grke rijei neos, tj. nov, odnosi se na njihovu
j e d n o s t r a n u p ot por u onoj vanjskoj politici SAD-a koja podupire
pos ebne odnose izmeu SAD-a i drave Izrael. Tonije, n e ok o n
zervativci p o du p i r u j e d n u p o s e b n u e k s t r e m n u frakciju u Izrae
lu, onu oko aronove stranke Likud, Bibija Ne ta nj a hu a i fanati
nog p ok r et a naseljavanja o k u pi r an i h pal est i nski h podruja, to
izaziva reakciju Palestinaca.
Neoko nz er va ti vci su oduvijek skloni ratu, a ne miru. Njima
nisu od koristi u mj er en e izraelske skupine, p o p u t Laburistike
stranke, organizacije Peace N o w ili drugih umj er eni h organi za
cija i pojedinaca u Izraelu. ak se i liberalni financija George
Soro, idov ma a rs kog podrijetla, otvoreno usprotivio agresiv
242

STOLJEE RATA 2

nom destabilizirajuem p r og r am u neokonzervativaca i njihovim

d esni ar ski m saveznicima iz Izraela.3

Republikanci tipa Rambo

N a v o d n o je Irving Kristol bio izvan sebe od sree kada je
holivudski film Rambo postigao tako veliku popul arnost , jer, p r e
ma njegovim rijeima, "dokazuje da Amer ikanci vole rat". I d e o
logija neokonzervati vaca bila je, teoloki, manihejska, dualizam
izmeu "dobra" onakva kakvim su ga oni definirali, i "zla" onakva
kakvim su ga oni definirali. "Os ovi na zla" ne okonz er va ti vac a
sluajno se p odudar il a sa z eml j a ma koje su najvei neprijatelji
Izraela. Nj i hovo glavno polazite bilo je to d a j e Izrael dobar, a
da su Irak i Iran zli.
Pojavio s e j e d a n malen krug novi nar a povezani h s Kristolovim asopisom The National Interest i s u r ed n ik o m asopisa Commentary N o r m a n o m Podhoret zom, koji su poetkom s e d a m de s e
tih godi na prologa stoljea pisali u korist rata u Vi je tn amu i
protiv politike "nove ljevice". Lukavo su birali teme s podruja
u nut a rnj e politike, kako bi ih itatelji prihvatili. Napadal i su
irenje pornografije, h o m o s e k s u a l n o s t , z l o u p or a bu droge i p o
rast kriminala, pa su ih tradicionalni konzervativci doista prihva
tili. Tako su otvarali vrata divovskom, op a ko m i vrlo p r o d o r no m
Trojanskom konju.
Govorei o ameri kom neokonzer vat i zmu, predsjednik Arapsko- amer ikoga inst i t ut a (The Ar ab A m e r i c a n Institute) dr. J a
mes Zogby nazvao gaje i n t e l e k t u a l n o m strujom koju pod u p i r e
"mala, ali i zni mno utjecajna s kupi na pisaca, k o m e n t a t o r a u m e
dijima, politikih oper at i vaca i ak a de mi ka .. . Zbog utjecaja kod
svojih pristaa, u sp j e l a j e oblikovati politiku raspravu u nu t ar

3 Soros, G e o r g e, On Israel, America andA1PAC (O Izraelu, A m e r ic i i A I P A C u), u T he N e w York R e v i e w o f B o o k s , s v e z a k 54, br. 6, 12. travnja 2 0 0 7 .

243

F.

JVilliam Engdahl

Republikanske stranke. Uvodnikim stranicama dananjih tiska

nih medija i k ont akt emisijama uivo na amerikoj televiziji ov
ladali su neokonzervativci. Uz to zauzimaju i neke kljune poloaje
u Bushovoj vladi."*
O v o j e blago reeno. Neokonzervativci su zauzeli toliko klju
nih poloaja u vladi pr edsjednika Georgea W. Busha kao nikada
do sada. M e u njima su zamj eni k mi n is t ra obr ane Paul Wolfowitz. koji je blizak prijatelj Richarda Perlea i gorljiv huka rata
na Irak. Z at i m Dougl as Feith, direktor P e n t a go n o v a odjela za
planiranje. I on je Perleov neokonzervativni saveznik. Zatim John
Boltom zamjenik mi ni st ra vanjskih poslova, koji je poslije (neu
spjeno) imenovan veleposlanikom pri UN-u i koji je blizak prija
telj Williama Kristoia.
Kao jo podmuklije, t uj e i nekoliko pisaca govora, meu koji
ma i je i David Frum, koji pie govore za pr edsj edni ka i koji je
izmislio zloglasnu formulaciju "osovina zla", zatim J oseph Shattan i M a t t h e w Scully, obojica zaposl ena u Bijeloj kui, te John
Mc Co n ne ll , koji radi u u r e du p o t p r e d s j e d n i k a Cheneyja, te
Cheneyjev ef kabi net a Lewis Libby. Svi su oni odr eda prijatelji
Williama Kristoia i t vrdokorni neokonzervat i vci . 5
Neki kritiari Vlade tvrde k a koj e svako nastojanje dunosnika
iz prvoga Bushova m a nd at a, posebice iz Mi ni s t a rs t va vanjskih
poslova u vrijeme mi ni st ra Colina Powella, za p r ovoenj e n e
p r i st r an e politike pr ema Srednjem istoku o d m a h procuri l o do
dobro pozicioniranih novinara u medijskoj mrei neokonzervativaca. Tu mr e u ine, me u ostalima, William Safire iz New York
Timesa, Charles K r a u t h a m m e r iz Washington Posta i urednik Wall
StreetJoumala Robert Bartley, a sva su trojica bliski prijatelji Ri
charda Perlea i neokonzervati vaca oko njega.

4 Z o g b y , J a m e s " U n d e r s t a n d i n g A m e r i c a ' s Ri g h t : Pa r t I" ( Da b i s t e r a z u

mjeli a m e r i k u d e s n i c u ) , IVashington Watch, 13. svibnja 2002. , na w w w . a a i u s a . o r g Z
w w at ch
Ve st , J a s o n , " T h e M e n f r o m J I N S A a n d C S P " ( P r i p a d n i c i J I N S A - e i C S P a), The Nation, 2. r u j n a 20 0 2 .

244

STOLJEE RATA

Dana 20. rujna 2001. William Kristol, sin utemeljitelja neokonzervati vaca Irvinga Kristoia i j e d n a od najutjecajnijih osoba,
objavio je u svome i n t e r n e t s k o m asopisu The Weekly Standard
O t v o r e n o pi smo predsjedniku. Britanski medijski tajkun Rupert Mu rdoc h, estok pob or ni k vojnog djelovanja neokonzervativaca i izraelskih desniara, da oj e Kristolu 10 milijuna dolara za
osnivanje toga asopisa kao glasila neokonzervativaca.
U O t v o r en o m pismu iz 2 00 1. Kristolje u kratkim crtama na
veo p ro g ra m djelovanja neokonzervativaca. Unitavanje t er or i
stike mree Os a me bin Ladena n a zv a oj e "glavnim ciljem, ali ni
u kom sluaju j e d i n i m " . Kristol se o d m a h , samo devet dana
poslije razornog unitenja Svjetskog trgovakog centra i napada
na Pe nt ag on , do hv at i o Iraka i zatraio "odlune n ap o r e da se
Sadama Hu s e in a skine s vlasti... p o t p u n u vojnu i financijsku
p ot p o r u irakoj oporbi. Treba primijeniti amer iku vojnu silu i
ondje stvoriti 'si gur nu zonu'."
U svome o t v o r e n o m p i s mu Kristol j e j o zatraio ameriku
"o dm a z du " protiv Sirije i Irana zbog njihove p o t po r e Hezbolahu. Po tom j e, u dijelu p i s ma koji govori o Izraelu i p a l es t i n
skoj vlasti, otkrio zbog ega je najvie zabrinut: "Izrael j e bio i
ostao najei saveznik A m e r i k e protiv m e u n a r o d n o g t erori z
ma. .. Sjedinjene Amer ike Drave trebale bi p o t p u n o p o d u p i r a
ti tu n a ma srodnu d e m o k r a t s k u zemlju (tj. Izrael). Trebali bi
smo ustrajati na tome da pal est i nska vlast stane na kraj ter or iz
mu... Sve dok se p al e st i n sk a vlast ne p o kr e ne u borbi protiv
terora, Sjedinjene Am e r i k e Drave im ne bi trebale pruati
daljnju pomo. "
Kristolov poziv na rat p o t p i s a o je 41 vodei n e ok o nz er va ti vac, a m e u njima su bili Wil l i am Bennet t , osoba koja je prije
bila z a d u e n a za suzbijanje z l o u p or a be droga, N o r m a n Po d ho retz i njegova s upr uga Mi dge Decter, pisac knjiga o "kraju p o
vijesti" Francis F uk uy a ma , Fr ank Gaffney iz Ce nt r a za s i g u r n o
sne studije ( Cent re for Security Studies), Robe rt Kagan iz as o
pisa Weekly Standard, ija je s u pr ug a Victoria N u l a n d radila u
245

F . W illia m E n g d a h l

Cheneyjevu M i n i s t a r st v u vanjskih poslova prije negoli je i me

novana amerikom veleposlanicom pri NATO-u. N a p o pi s u potpi
snika bili s u jo Charl es K r a u t h a m m e r , Jeanne Kirkpatrick i Richard Perle.

"Knez tame"
Najutjecajniji u skupini neokonzervat i vaca, koji su d o m i n i
rali v oj nom i m e u n a r o d n o m pol i t i kom u vladi Busha i Cheneyja na s a m o me poet ku novoga stoljea, b i o j e Richard Perle,
kojemu su n a d im a k "Knez t a me " dali njegovi protivnici iz Mini
starstva vanjskih poslova iz vr e me na ma nd a ta pr edsjednika Reagana. N a d i m a k j e dobio zboga s v o g j a s tr e bo v s k o g protivljenja
razoruanju tijekom H la dnoga rata, u vrijeme dok je bio p o m o
nik senatoru Henrvju Jacksonu. Perle je od 1969. do 1980. radio
kao lan stoera d emo kr at sk og a senatora Henryja M. Jacksona iz
W as hi ng t on a . Obavljui tu dunost, sastavioje nacrt a m a n d m a
na Jackson-Vandek, o M e u na r od n om e sporazumu o itu iz 1972.
godine (International Grain Ag r ee me n t, IGA), ili "Sp o raz umu s
Rusi j om o penici", o kojemu je ameriki predsj edni k Richard
Nixon pregovarao sa Sovjetskim Savezom i koji je bio prvi trgo
vaki s po ra zu m u povijesti zakonski uvjetovan t e me lj ni m lju
dskim p ra vo m na iseljenje.
Perle je, sve do skandala iz 2005. , bio i di rekt or Jerusalem Po
sta, lista koji je bio u vlasnitvu ko mp a ni je H ol l i nge r Group,

k oj a je posjedovala m n o g e kanads ke i amer ike novi ne te k o n

zervativni londonski Daily Telegraph.
P e r l e o v o j e sjedite bilo u n e ok o n z e r v a t i v n o m t r u st u m o z
gova ameri ke Vlade z vanom Ame ri ca n Ent erpri se I ns t i tu t e for
Public Policy, skraeno zvanom AEI (Ameriki poduzetniki in
stitut za j a vn u politiku), u kojemu je sjedio sa svojim sur adni ci
ma, n eo k on ze rv at iv ci ma Mi chael om Le de en om i Ir vi ngom Kristolom.
246

STOLJEE RATA 2

Perle je redovito n apadao svoje prot i vni ke, ukljuujui i m i

nistra vanjskih poslova Colina Powella, kao da govori u ime p r e
dsjednika. Kada je 2002. bivi i ns p e kt or UN-a za Irak Scott Ritter izrazio s umnj u da Sadam nastoji proizvesti a t om s ko oruje,
Perle g a j e nazvao " n e u r a v n o t e e n i m " , elei time rei d a j e
d u e vn o p or emeen.
Ri char du Perleu na vodno nije bilo mrsko zaraivati koristei
se svojim utjecajem. U razdoblju od 1981. do 1987. bio je p o
monik ministra obrane za m e u n a r o d n u s igur nos nu politiku u
vladi predsj edni ka Reagana. Naveliko su ga kritizirah nakon to
j e objavljeno kako je predloio da Am e r i k a vojska kupi j e da n
sustav naoruanja od izraelske kompanije k oj a je njemu godinu
dana prije toga platila 50.000 dolara za savjetodavne usluge. Perle
j e p ri znao kako je taj novac dobi o istoga mjeseca kada je poeo
raditi u Vladi p re ds j e dni ka Re aga na , ali d a j e novac dobio za
posao obavljen prije ulaska u vladu te da je Am e r i k u vojsku
izvijestio o svome d ot a da nj e m savjetodavnom radu za n a v e d e
nu izraelsku k o m p a n i j u .
Bio je to j e d a n od mn o g i h financijskih skandala i sukoba in
teresa u koje je Perle bio umijean. G o s po d i n Perle malo se
opekao zbog mogueg sukoba interesa u vrijeme d o k j e obavljao
d unos t u Odbor u za o b r a m be n u politiku i bio savjetnik za k o m
paniju Global Crossing. "Iako Pe n t a g o n u daje savjete po pitanju
voenja rata, Richard N. Perlea, p r eds j edni k utjecajnog Od b o r a
za o b r a m b e n u politiku n a s t a v i o j e raditi za t el ekomuni kaci j sku
kompani j u Global Crossing, kako bi joj p o m o g a o svladati ot por
M i n i s t a r st v a o br an e prijedlogu o prodaji te kompani j e stranoj
kompaniji, izjavili su danas g o spodi n Perle i odvjetnici umijea
ni u taj sluaj", pie list New York Times.

Ge rth, Jeff, "Aide U r ged P e n t a g o n to C o n s id e r W e a p o n s M ade by Fo r m e r

Client" ( P o m o n ik m in istra p otic ao Pe n t a g o n da razm otri oruje koje j e pr oiz ve o
b iv i k l i j e n t ) , New York Times, 17. travnja 1 9 8 3 .

247

F.

JVilliam Engdahl

Perleova n ak na da i znos i l a je 750.000 dolara, no dobit e j o

600.000 dolara kada prodaja bude odobrena. Zabrinuti zbog suko
ba interesa, demokrat i na visokim poloajima zatraili su da gla
vni in sp ek to r P e n t a g o n a istrai taj sluaj.
Perle je tvrdio kako nije prekri o nikakva pravila etike, alije
26. oujka 2003. odluio odstupiti s mjesta pr edsj edni ka O d b o
ra za o b r a m be n u politiku. U nastojanju da spasi obraz, u svom je
p is mu o o ds t u p an j u s dunos t i napisao kako e odbiti svaku
naknadu utvrenu s p o r a zu m o m s kompanijom Global Crossing,
te "kako e sve n ak na de za bive usluge biti doni rane obiteljima
pr ip ad n ik a A m er i k i h vojnih snaga, poginulih ili ranjenih u
Iraku". Postojalo je i izvjee pr ema kojemu je "komunikacijska
kompanija Global Crossing takoer objavila daje gospodin Perle
odluio preki nut i svoje veze s njom".
Skandal s ko mp a ni jo m Global Crossing dao je povoda za kri
tinije sagledavanje Perleovih poslovnih afera. D an a 29. oujka
2003. list The New York Times izvjeuje ka koj e Perle 20 0 1 . godi
ne, kao savjetnik, bio umijean u poslove kompanije Loral Space
and C o m m u n i c a t i o n s , u vrijeme kada je ta k o m p a n i j a bila
o p tu en a za prodaju raket ne tehnologije Kini. Afera oko k o m p a
nije Global Cr os s i ng bila je r ezul t at i injenice d a j e ta k o m p a
nija poku al a svladati protivljenje Mi ni st arst va obrane i zato to
je trebala biti p r o d an a jednoj kompaniji koja ima veze s Kinom.
U veljai 2004. Perleje p ot pu n o odstupio s dunosti u Odboru
za o b r a m b e n u pol i t i ku.
Perle nije imao plaeno mjesto u Vladi. Njegovajedina slubena
veza bila je mjesto neplaenog predsjednika Odbora za o b r a m b e
nu politiku, sve dok zbog skandala i navoda o financijskoj zlouporabi nije bio prisiljen, 2004., dati ostavku. Tijekom napada naAfganistan, 2001. i 2002. godine, Perleje otvoreno napao nastojanja
britanskoga ministra vanjskih poslova Jacka Strawa da Iran stavi

D o w d , M a u r e e n , "P erle's P l u n d e r Blun der" (P er le o v a plj ak a ka s r a m o

ta), TheNew York Times, 2 3 . o ujka 2 0 0 3 .

248

STOLJEE RATA 2

na popis zemalja oznaeni h za "rat protiv terorizma". Ta j e na

stojanja nazvao "n e us p je n i m i zbunjujuim", j er - Iran su neokonzervativci ve bili svrstali m e u "zle zemlje".
Kadaj e, u travnju 2002., pr edsjednik Bush izjavio da aronova vojska mor a napu s t it i p a le st in s ku Z a p a d n u obalu, Perle je
CNN-u izjavio kako je taj pri t i sak na Izrael "promj ena u politici,
j e d n a vrlo nepoeljna pr omj ena, i ne vjerujem daje to pr eds j ed
nikova politika. N a s t a l a j e u Mi ni st ar st vu vanjskih pos l ov a ". 1
P e r l e j e u n j e ma ko me listu Handelsblatt, 2. listopada 2002.,
pozvao njemakoga kancelara Gerharda Schroedera da dade osta
vku ako Nj e ma ka eli poboljati svoje o d n o s e sa Sjedinjenim
A m er i k i m Dravama. Godi ne 2005. Sc hr oe de r je nestao s poli
tike scene, a na njegovo je mjesto dola kancelarka Ange la
Merkel, konzervativka s uvjerljivo i zr aenom sklonou a m e
rikom pr edsj edni ku Bushu.

Douglas Feith - podvojena lojalnost i krivotvorenje

obavjetajnih podataka
Dugogodi nj i Perleov prijatelj i poslovni p a rt n e r Douglas
F a i t h j e s t sluaj za sebe. Bio je es t o k pri st aa svrgavanja Sadama Hus e in a, i to g o d i n a ma prije n a pada od 11. rujna 200 1 . Pripa dn i k je skupine jastrebova pobornika neokonzervativne vanjske
politike, koji su 1998. potpisali pi smo predsj edni ku Clintonu, u
kojemu su zatraili "vojnu strategiju za ruenje Sadama i njego
va rei ma", na temelju Projekta za novo a me ri k o stoljee.
Prikljuilo mu se jo nekol i ko neokonzer vat i vaca, a svi su p o
slije obavljali d u n os t u prvoj vladi p r eds j e dni ka Geor gea W.
Busha - Feith, Richard Perle, Donald Rumsfeld, Paul Wolfowitz,
Zalmay Khalilzad, Peter R o d m a n , John Bolton i Dov Zakhei m.

8 M ars hall , J o s h u a M ic ah, " I n s i d e j o b " , The American Prospect,

17. p r o s i n c a

2001.

249

F.

William Engdahl

Mnogi od njih bili su na dunos t i i tijekom m a n d a t a p r e

dsjednika Reagana, ukljuujui i Feitha, koji je poet kom o s a md e
setih godina bio strunjak za du e n za Bliski istok u Vijeu za
nacionalnu sigurnost. Zat i m se prebacio u Mi ni st arst vo obrane,
gdjeje dvije godine radio kao pravnik u uredu p o m o n i k a mi ni
stra vanjskih poslova, g o s po d in a Perelea. Godi ne 1984. postao
j e zamjenik p o m o n i k a mi ni s t r a o br an e za p r egovar aku poli
tiku. Potkraj toga desetljea Feith i Perle postat e vodei zago
vornici politike stvaranja bliskih vojnih i d i p l o ma t sk i h veza iz
me u Sjedinjenih Am e r i ki h Drava i Tur ske te jaanja vojnih
veza i z me u T ur sk e i Izraela.
Sr edi nom 1986. F e i t h j e n ap u s t i o Mi ni st ar st vo o br an e i oti
ao u Izrael, g d j e j e os n o va o odvjetniku tvrtku Feith & Zell,
me u ijim je klijentima bila i kompani j a koja je s a me r i k om
Vl adom imala najvee ugovore za proizvodnju oruja i vojne
o pr eme - N o r t h r u p G r u mm a n . F e i t h j e 1989. os novao j o j e d nu
tvrtku. I nt e rna ti ona l Advi sor s Ine., kako bi s t r ani m klijentima,
me u k oj i ma je bila i Turska, pruao usluge lobiranja.
Feithovi privatni poslovi, kao i Perleovi, izazvali su uenje
mnogi h u W a s h i n gt o n u . Godine 1999. njegova tvrtka Feith and
Zell udruila se s izrael skom t vr tkom Zell, Gol dberg & Co.
(ZGC), paje tako nastala tvrtka Fandz International Law Group.
U j e d n o m t r en u tk u , potkraj 2003., ta se tvrtka hvalisala kako je
"osnovala p o s e b n u r ad n u s kupi nu koja se bavi pit anj i ma i m o
g u n os t i ma u svezi s ned av n o zavr eni m ratom u Iraku... i koja
poma e regionalnim graevinskim i logistikim tvrt kama da su
rauju s p ro izvoai ma i dobavljaima vojne o p r e me i usluga iz
SAD-a i koalicijskih drava, u provoenju obnove infrastrukture
i drugih slinih projekata u I r a k u" .
U to je vrijeme k o lu mn i s t IVashington Posta A1 Ka rme n napi
sao: "Zainteresirani do njih (Fandza) mogu doi p o m o u njiho
ve I nt er net stranice w w w . f a n d z . c o m . F a n d z . c o m ? Hmm. To mi

K a r m e n , Al, u Washington Post, 20. r u j n a 2 0 0 3 .

250

STOLJEE RATA 2

zvui poznato. O, da, pa to je bila stranica vvashingtonske odvjet

nike tvrtke Feith & Zell, P.C... tj. Dou gl a sa Feitha, zamj eni ka
mi n i st ra obrane i direktora za, to bi drugo nego pitanja o bnove
u Iraku. Bilo bi doista n e m o g u e izraziti koliko bi k o mpani j a
ZGC bila savrena u " p oma ga nj u ame ri k i m k o m p a n i j a m a u
njihovu o d n o s u s a m er i k o m Vl adom glede pitanja projekata
obnove u Iraku".
Godi ne 2000. F e i t h j e b i o j e d a n od osnivaa privatne ameriko-izraelske organizacije O n e J e r u s a l e m (Jedan Je ru z al e m) .
U zn e m i r e n i pomirljivim tijekom mi r ov ni h pr egovora u Ca mp
Davidu, ist aknut i su Izraelci, zajedno sa svojim p r i s t a a m a iz
Sjedinjenih A me r i k ih Drava, dali organizaciji O n e J e r u s a l e m
zadau da "spasi ujedinjeni J e ru z al em kao nepodijeljen glavni
grad Izraela". Meu drugi m osnivaima te organizacije, sa sjedi
tem u J e r uz a le mu , bili su David St e inma n, p r eds j edni k i d o
vskoga i nst it ut a za pitanja nac io n al ne sigurnosti (Jevvish I n s t i
tute for National Security Affairs) i lan odbora Cent ra za sigur
n os n u politiku (Center for Security Policy) te odbora guvernera
Fo r u m a za Bliski istok (Middle East F o r u m ) , zatim Dore Gold,
najvii savjetnik Ariela arona, te Na t an aranski, izraelski m i
nistar za pitanja Je ru z al e ma i dijaspore i tr enut ani predsj edni k
organizacije One Jerusalem.
Organizacija O n e J e r u s a l e m aktivno se dodvoraval a k r an
skim cionistima. U svibnju 2003. organizirala je Meuvjerski
cionistiki s ast anak na vrhu (Interfaith Z io n i st S um mi t) u
W a s h i n g t o n u , D.C., na koj emu j e okupila kr anske cioniste
poput Garyja Bauera iz organizacije Amer ike vrijednosti ( A me
rican Values), Rober ta C o mb s a iz organizacije Kranska koali
cija (Christian Coalition), D a n i e l a P i p e s a iz MEF- a ( F o r u m a z a
Bliski istok) i Mo r ta Kleina iz Ame ri ke cionistike organizacije
(Zionist Organi zat i on of Amer ica) .
F e i t h j e vie puta uhvaen u aferama. Godine 1982. iz Vijea
za naci onal nu sigurnost o t i a o j e pod ist ragom FBI-a, t emeljem
sumnje daje Izraelu prosljeivao po d a tk e obavjetajne slube.
251

F.

IVilliam Engdahl

Bio je to samo uvod u karijeru pr oar anu skandalima i manipulacij ama.

Manipulacije o irakom oruju za

masovno unitenje
Tijekom prvoga m a n d a t a p r eds j e dni ka Georgea W. Busha,
novinar istraitelj Seymour He rs h iz lista The New Yorker usmjerio
j e p o z o r n o s t j avnos t i na Fei t hov Ured za p os e bn e planove (Of
fice o fSpe ci a l Plans). N e p o s r e d n o prije napada od 11. rujna
2 0 01 . Feith i Paul Wolfowitz n a vo d n o su poeli mani pul i rat i
obavjetajnim podat ci ma kako bi udovoljili zahtjevima korjenito
nove vanjske i vojne politike Bus h o va i Cheneyjeva reima, iji
je najvei pri ori t et bio p r o mj e na reima u Iraku.
Umj es t o da utvrde gdje se nalazi mr e a terorista O s a m e bin
Ladena, o p tu en a za napad na Sjedinjene Ameri ke Drave, i to
najvei od Pearl Har bor a, zamj eni k mi ni st ra vanjskih poslova
Wolfowitz i zamjenik mi ni st ra obrane Feith, koji su blisko sura
ivali s R u m s f e l d o m i p o t p r e d s j e d n i k o m C h e ne y em , oito su
imali druge pr ior it et e glede obavjetajnih podataka. Ta labavo
povezana ekipa ubrzo je postala ekipa Ureda za p o s e b ne p l a n o
ve, pod r avnanj em A b r a m a Shulskyja, biveg lana R A N D - a i
i nformacijskog centra za nac io n al nu strategiju (National Strategy I nf or ma ti o n Cent er).
Pr e ma Rums f el du , cilj te tajnovite obavjetajne s kupi ne bio
je "pronai podatke o neprijateljskim namjerama Iraka ili o njego
vim v e zama s t er or is t i ma". Oita misija toga ur eda bilaje fabri
cirati obavjetajne p o da t ke na temelju kojih bi P e n t a g o n i p o t
p reds j edni k Ch eney mogli praviti pritisak na p r eds j e dni ka i
Kongres u svrhu pokr et a nj a invazije na Irak.
Ist odobno je Pent agon poduzeo korake za pokretanje protuobavjetajne operacije pod nazivom Ured za strateko obavjetaj
no djelovanje (Office o f St r at eg ic Intelligence), kako bi pruio
252

STOLJEE RATA 2

p ot por u Bushovoj doktrini koja je tada bila u povojima - doktrini

pr event i vnog rata. Taj tajnoviti ured, koji je imao svrhu stvarati
p ro pa g an d u i pobijati informacije to su stizale iz Iraka, ubrzo je
rasputen. lanovi Kongresa izrazili su zabr inut ost da se taj protuobavjetajni ured nee ograniiti samo na diskreditiranje oba
vjetajnih pod at a ka neprijateljskih zemalja. Takav tajni ured za
protuobavjetajno djelovanje, upozoravali su kritiari, mogao bi
n amj er no ili n en a mj e rn o iriti dezinformacije u amerikoj j a v
nosti i politikoj zajednici, kao dio reklame za p la ni r an u inva
ziju. Upr avo se to i dogodilo.
F e i t h j e koordi ni r ao nastojanjima koja su imala svrhu os i gu
rati "strateke obavjetajne podatke" p o t r e bn e radi mobilizacije
amerikoga nar oda za napad na Irak. Kao najvii Pent agonov p o
litiki d u n os ni k za pitanja Bliskog istoka, F e i t h j e bio nadlean
za Ured za Bliski istok i j u n u Aziju u M i n i s t a r s t v u o b r ane, iji
je direktor, William Luti, bio umirovljeni asnik Ame ri k e ratne
mor nar ice, koji je odavno zagovarao invaziju na Irak.
Ured za p os e bn e planove b l i s k o j e suraivao sa sumnj i vi m
irakim neokonzervativcem A h m e d o m alabijem, koji je u Iraku
bio o s u en za financijsko me e t ar e nj e, i s njegovom or ga ni z a
cijom zvanom Iraki nacionalni kongres (Iraqi National Congress)
u egzilu, koju su neokonzervativci promicali kao skupinu koja e
zamijeniti reim Sadama H u s e i n a kada a me ri ka vojska ue u
Bagdad. alabi je uvjerio Pe nt a gon da e amerika invazija imati
pot por u irokih irakih masa iz pokreta otpora, zbog ega su neki
vodei ameriki dravni dunosnici i neokonzervativci tvrdili kako
e ta invazija biti "maji kaalj".
Ured za p os e bn e planove oslanjao se i na obavjetajne p o d a
tke o I r a k u dobi vene od j e d ne sklepane s kupi ne iz ur eda izrael
skog premijera arona, kojaje, kao i alabi, podupirala ameriku
invaziju i bila blisko povezana s neokonzervativci ma po p u t Wolfowitza i Feitha. U kolovozu 2004. FBI je izvijestio o tome kako
provodi istragu o curenju tajnih pod at a ka iz Pe nt ag o n a Izraelu.
Mediji su s tim u vezi spominjali P e n t a go n o v a d u n o s n i k a
253

F.

William Engdahl

Lavvrencea Frankl i na, a njega je u Ured za specijalne planove

Feith doveo iz Vojno-obavjetajne slube (Defense Intelligence
Agency). Franklin, pukovni k Priuvnih snaga ratnog zrakoplov
stva, r a d i o j e de ve de se ti h godi na u uredu vojnog ataea u amer ikome vel e po sl a ns t v u u Tel Avivu i t a da j e bio osumn j i en za
odavanje AIPAC-u i Izraelu tajnih ameri ki h p o d a ta k a o Iranu.
FBI je t ak o er i straivao j es u li Franklin i ostali dunosni ci Mi
nistarstva o br an e dostavljali vrlo tajne po d a tk e A h m e d u Calabiju i Irakom n ac iona lnom kongresu.

Arhetip nove amerike vojne nadmoi

Njegov mi l i t ari zam i bliske veze s vojno-industrijskim k om
pl ek s o m vidljivi su iz njegova politikog djelovanja u P e n t a g o
nu dok j e, o s a m d e s e t i h godina, radio s Perl eom, a zatim kao
lan organizacije Vulcans, uz Rumsfelda, Wol fowi t za i p o t p r e
dsjednika Ri c ha rd a Cheneyja, u vladi p r eds j e dni ka Busha dr u
goga. Vidljivi su i po njegovu lobiranju, iz d ev e de se ti h godina,
za kompaniju N o r t h r u p G r u m m a n i druge kompanije za proizvo
dnju oruja, koje sklapaju ugovore s a m er i k o m Vladom, te po
njegovoj istaknutoj ulozi u C e nt r u za s i g u r no s n u politiku i u
i d o v s k o m i n s t i tu t u za pitanja naci onal ne sigurnosti Qewish
Ins t it ut e for Nat i onal Security Affairs, JINSA).
Feith je obavljao d u n o s t p r ed sj ed n i ka Up r av n o g a odbora
Ce nt r a za s igur nos nu politiku, politikoga instituta neokonzervativaca koji je p r omi ca o vee vojne pr or a un e , sustav proturaketne obrane, pr ogr ame svemirskoga naoruanja i nepopustlji
vu politiku na Bliskom istoku i u istonoj Aziji.
Feith je p o d up i r a o i nastojanje da amerika Vlada odbaci
spor azum i dogovor o kontroli naoruanja. U j e d n o m d o k u m e n
tu C e nt r a za s i g u r n o s n u politiku (CPS) iz 1995., iji je s uaut or
Dougl as Feith, stoji da se Sjedinjene Ame ri k e Drave trebaju
povui iz Sp or az uma o prot ubal i st i ki m raketama. To je postala
254

STOLJEE RATA 2

politika tijekom mandata predsjednika Busha, kao i druga izvjea

Ce nt r a za s i g u r no s n u politiku koja su se protivila O p e m s po
r az umu o zabrani testiranja nuk le ar no g oruja ( Co mp r eh e ns i v e
Test Ban Treaty), Konvenciji o uporabi kemijskog naoruanj a
(Chemical W e a p o n s C o n ve n ti o n ) i M e u n a r o d n o m e sudu za
zloine (International Criminal Court ).
Do ug la s Feith bio je m e u prvim p r i s t a a m a izgradnje protu ra ke tn e obrane za Izrael i Sjedinjene Amer ike Drave. Tvrdio
je da e vrsta opredijeljenost za p r o t u r a k e t n u o b r an u biti k o r i
sna i za Izrael i za Sjedinjene A me ri k e Drave. Po njemu, Izrael
e imati izravnu korist od izgradnje irokog sustava prot ur aket ne obrane, s bazama na moru, koji bi zamijenio postojei izrael
ski sustav nacionalne obrane iju su izgradnju pomogle Sjedinjene
A m e ri k e Drave. Feith je n a pi s a o kako N et a n j a h u z na da e,
" pot akne li prijatelje Izraela u K o n g re s u da p o d u p r u taj p r o
gram, stvoriti m n og o dobre volje m e u irokim s n a ga ma u Sje
dinjenim A m e r i k i m Dr avama, n a e l u s vodeim r e p u b l i k a n
cima u Kongresu, koji p r o t u r a k e t n u obranu dre najozbiljnijom
vojnom manjkavou Sjedinjenih Amer iki h Drava". Feith nije
rekao da bi, uz Izrael, od toga globalnog sustava p r o t u r a k e t n e
obrane najvie profitirale kompani j e za proizvodnju oruja, p o
put korporacije N o r th r up G ru m m a n, koju zastupa njegova odvjet
nika k u a . 1"

Veze s Likudom i podvojena lojalnost?

Feith je s amoprogl aeni cionist, ne laburistiki cionist, nego
cionist desniar, blizak stranki Likud i Amerikoj cionistikoj
organizaciji (Zionist Organi zat i on o f Ameri ca). Devedeset i h g o
dina bio je ist aknut kritiar i Bushove i Cli nt onove politike pre-

10
Right Web, " Pr of i l e : D o u g l a s F e i t h " ( P r o f i l D o u g l a s a F e i t h a ) ,
2 0 0 6 . , n a h t t p : / / r i g h t w e b . i r c - o n l 1 n e . 0 r g / p r o f i l e / l 146

12. s r p n j a

F.

William EngdaM

ma Bl i skom istoku, za k o je j e govorio da se temelje na ma nj ka

vim politikim o kv ir ni m n ael i ma z va ni m "mir sada" i "zemlja
za mir". S u p r o t n o tim naelima, on se zalagao za p r og r a m "mir
p o m o u snage" za Izrael i Sjedinjene A m e ri k e Drave, p r i
mjenjujui frazu koju su neokonzervativci promicali j o sredi
nom s e d a md e se t ih godi na i koj aj e postala slogan C e n tr a za si
g ur n os n u politiku.
Organizacija Informacijski centar Bliskog istoka (Middle East
I nformat i on Center) opisuje Feitha kao "e ks t r e mn o p ro t ua ra pskog ideologa" i dodaje kako se "Feith tijekom m a n d a t a p r e
dsjednika Cl i n to na stalno protivio bilo kakvu s p o r a z um u izme
u Izraelaca i Palestinaca".
Godine 1997. A m e ri k a cionistika organizacija p o z v a l a j e
Daleka Fei t ha i njegova sina Dou gl a sa Fei t ha na svoj godinji
domjenak, gdje i h j e oslovila kao "i s t aknut e idovske filantrope
i proizraelske aktiviste". Dalek Feith bio je p r i pa dni k o rg a ni z a
cije cionistike mladei zvane Betar, koj uj e osnovao Ze 'e vj a bo tinsky, oboavatelj talijanskog faista BenitaMussolinija. Or ga
nizacija Betar, iji su pripadnici nosili t a m n o s m e e odore i p o m
poz no izvikivali militaristike slogane, po uzoru na dr uge fai
stike p okr et e, bila je povezana s Revizionistikim p o k r e to m
(Revisionist M o v e m e n t ) , koji je nast ao u Poljskoj, a zatim se
pret vori o u s tr anku H er u t i na kraju u stranku Likud.
F e i t h j e poznat i po t ome stoje, uz neokonzervativce Richarda Perlea i Davida W u r m s e r a , sudjelovao ujednoj studiji iz 1996.
godi ne, koju je organi zi rao I ns t i t ut za visoke s t r at eke i poli
tike studije (Israeli-based I nst i t ut e for Advanced Strategic and
Political Studies) sa sjedi t em u Izraelu, koji se zalagao za o b u
stavu mi r ovnog procesa koji je tada bio u tijeku. U toj su studiji,
pod nasl ovom "P ot p u n prekid: nova strategija za spas emlje",
iznijeti savjeti tada i z abr anom premijeru Netanjahtiu "da blisko
surauje s T u r s ko m i J o r d a n o m kako bi se obuzdalo, destabilizi
ralo i odbacilo" r egi onal nu o p a s n o s t i pomo g lo zbaciti Sadama
Hus ei na, ije bi svrgavanje s vlasti trebalo biti glavni cilj izrael-

256

STOLJEE RATA 2

ske Vlade, da na pa dn e "sirijske vojne ciljeve u Libanonu", orga

nizira o ruane upade u Libanon i, po m o g u n o s t i , u samoj Siriji
te da se a rapske drave na pa da kao n e de m o k r a t s k e . No, glavni
savjeti iz toga d o k u m e n t a bili su usmj ereni na to da Izrael p r e
stane primjenjivati naela socijalizma, da se vie oslanja na sebe
i da "njeguje alternativne mogunost i Arafatovoj iskljuivoj k o n
troli nad pa l es t i ns ki m d r u t v o m" . Na elu te studijske s kupi ne
bio je Richard Perle.
Kao ni drugi neokonzervativci, ni Feith u svojimjavnim istu
pima nije nikada s p o m e n u o svoja cionistika uvjerenja. N a p r o
tiv, u svjedoenju pred K o n g r e s o m i u izjavama za velike m e
dije uvijek je govorio da se ameri ka politika na Bliskom istoku
mor a temeljiti na brizi za ljudska prava i demokraciju. Pr ema
Fei t hovu miljenju, Izrael nikada ne bi trebao ui u iskrene p r e
govore s a ra ps ki m zeml j ama ni s p a l es t i n s k o m vlasti zato to
nisu demokrat ski . Nadalje, krenje ljudskih prava u Siriji, Iranu
i Iraku opravdava agr esi vnu politiku Sjedinjenih Am e r i ki h
Drava i Izraela u smj er en u na svrgavanje n e d e m o k r a t s k i h i r e
presivnih reima. Izraelsku okupaciju palestinskih podruja opra
vdavaju kao osiguravanje nac io n al ne si gurnost i d e m o k r a t s k o g
Izraela.
Feith je bio lan n e wy o r s ko g a Vijea za i n o z em n e o dnos e,
pr ed s j e dn ik n ek o nz e rv a ti v n o ga Ce nt r a za s i g ur no s nu politiku,
Zakl ade za idovske studije. Ins t it ut a za visoke strat eke i poli
tike studije (u J er uz al emu ) , j e da n od osnivaa organizacije One
Jerusal em i Naci onal nog instituta z a j a v nu politiku, voditelj sku
pine za prouavanje p r ot ur aket ne obrane, savjetnik u i dovskom
i ns t i t u tu za pitanja naci onal ne si gurnost i , di r ekt or odvjetnike
kue Feith & Zell, P.C. i odvjetnik korporacije N o r t h r o p G r u m
man."1

11
Asi a Times Online, " Pr of i l e o f a N e o - C o n : D o u g l a s F e i t h " , 14. r u j n a 2 0 0 4 . ,
na h t t p : / / w w w . a t i m e s . c o m / a t i m e s / F r o n t P a g e / F I 1 4A a02 .h tml

257

F.

IVilliam Engdahl

Ne ba potpun raskid
N e d u g o poslije invazije na Irak, Richard Perle, u to vrijeme
predsj edni k Savjetodavnog odbora u Pen ta go n u, izjavio je kako
j e "u o vome sluaju m e u n a r o d n i zakon prijeio da se uini
pravu stvar". Tvrdio j e kako "n e ma praktinoga m e h a n i z m a koji
bi bio u skladu s pravilima Ujedinjenih naroda i p o m o u kojega
bi se moglo postupati p r e m a Sadamu Hus ei nu". U to su vrijeme
te njegove izjave izazvale p o l e mi k u me u kritiarima rata, koji
su s p ravom tvrdili da su one o p re n e s l u b e no m a me ri k om
stajalitu po kojemu je invazija na Irak bila zakonita.
Trojica od estorice a ut or a studije "Potpun prekid: nova stra
tegija za spas zemlje", Perle (voa tima IASPS-a), W u r m s e r i
Feith sudjelovali su i u izradi strategije za Bliski istok, k oj a je
ukljuivala i snanu p o t p o r u nepopustljivoj politici izraelskoga
premijera Ariela arona u izrael sko-pal est i ns kome sukobu.
U Bushovoj vladi Perle je bio predsjednik O db o ra za o b r a m
benu politiku u Mi ni s t a rs t vu obrane, F e i t h j e bio p o mo ni k mi
nistra obr ane za du en za vojnu politiku, a W u r m s t e r glavni sa
vjetnik p ot predsj edni ka Cheneyja za Bliski istok. Na to je mjesto
doao iz Mi ni st ar st va vanjskih poslova, gdje mu j e n a dr ee ni
bio neok o nz er va ti vac i j a s t r e b J o h n Bolton, p o m o ni k ministra
zaduen za kontrolu naoruanja.
Me u lanovima skupine IASPS, kojaje radila na "Novoj izra
elskoj strategiji do 2 000" (A N e w Israeli Strategy Towa rd 2000),
bili suJames Colbert iz idovskoga instituta za pitanja nacional
ne sigurnosti, Meyrav W u r m s e r iz I n s t i tu t a za istraivanje m e
dija na Bliskom istoku (Middle East Medi a Re se ar ch Inst i t ut e,
MEMRI) i J o n a t h a n T o r o p iz W a s h i n g t o n s k o g i ns t i t ut a za poli
tiku pr e ma Bliskom istoku ( Wa s hi n g t o n Inst i t ut e f o r N e a r East
Policy), trusta mozgova neoko nz er va ti v ac a koji je os novao p r e
dsjednik A me r i k og odbora za j a vn a pitanja Izraela (AIPAC-a).
U vrijeme objavljivanja Izvjea W u r m s e r j e bio lan IASPSA-aKao ideja vodilja za taj novi okvir i zraelsko-amerike politike,
u Izvjeu se predlae da nova vlada stranke Likud:
258

STOLJEE RATA 2

promijeni narav svojih odnosa s Palestincima, ukljuujui i podravanje

prava na samoobranu na svim palestinskim podrujima i njegovanje
alternative iskljuivoj vlasti Jasera Arafata nad palestinskim drutvom;
stvori nov temelj za odnose sa Sjedinjenim Amerikim Dravama, s
naglaskom na neovisnost, zrelost, strateku suradnju na podrujima
od zajednikog interesa i unaprjeenje zapadnih vrijednosti;
budui da ima tu mogunost, da napravi potpun prekid; da osmisli
mirovni proces i strategiju na potpuno drukijim intelektualnim te
meljima, mirovni proces kojim e ponovno uvesti strateku inicijativu i
svome narodu osigurati prostor za pokretanje sve raspoloive energije
u svrhu ponovne izgradnje cionizma, ije polazite mora biti gospodar
ska reforma."

Godine 1997. Feith i ostali desniari cionisti u SAD-u izraavali

su nezadovoljstvo zbog toga to Ne ta n ja h uo v a vlada nije " od b a
cila proces iz Osla", kako je Feith napisao u ne okonz er va ti vnom
asopisu Amerikog idovskog odbora Commentary.
F e i t h j e zatim opisao kako treba izgledati korjenit prekid s
oni m to je nazvao okvi r ni m n ael om pregovor a "mir sada".
Umj es t o toga naela, p r ep o r u io je da N e ta n j a h u ispuni svoje
obeanje iz p r ed iz bo r ne k a mpa nj e o "miru p o m o u snage", i
dodao: "Odbacivanje S po r a z u m a iz Osla prisililo bi Izrael, u p r
vome redu, da ispravi najveu pogrjeku sad r an u u t ome s po
r a zu mu - da n aor ua desetke tisua palestinskih policajaca". Jo
je ustvrdio kako su "palestinske snage sigurnosti najvei uspjeh
postigle u pogoranju p r o bl e ma t er or izma u Izraelu".
P r e d l o i o j e da Izrael "smanji oekivanja o s kor om m i r u " te
da "propovijeda tr ezvenost i o b ra nu ". Tek kada je u Izraelu na
vlast dola nova vlada stranke Likud, s p r emi je ro m Sa ronom na
elu, i kada su Feith i ostali cionisti p o p ut Wol fowi t za, Elliotta
A b r a ms a i Michaela Rubina, zajedno s militaristima po p u t Rum-

12

F e i t h , D o u g l a s , P e r l e , R i c h a r d i dr., "A C l e a n Br e a k: A N e w S t r a t e g y for

S e c u r i n g t he R e a l m " , T h e I n s t i t u t e for A d v a n c e d S t r a t e g i c a n d Pol i t i ca l S t u d i e s

( I AS P S ) , ( P o t p u n p r e k i d : n o v a s t r a t e g i j a za o u v a n j e z e ml j e . I n s t i t u t za v i s o k e
s tra te gijske i p olitike studije), J e r u za l e m,

1996. , w w w . i s r a e l e c o n o m v . o r e /

srati, htm

259

F . JVilliam E n g d a h l

sfelda i Cheneyja, uzeli u svoje ruke ameriku politiku p r e ma

Bliskom istoku, za vrijeme m a n d a t a p r eds j e dni ka Geor gea W.
Busha, Izrael je, uz p o t p o r u SAD-a, napravio " po t pu n prekid" s
okvirnim naelima S po ra zu m a iz O s l a .

Ibid.

260

POGOVOR

Mackinderova nona mora

Za samo nekoliko godina W a s h i n g t o n je zamisli britanskoga
oca geopolitike sir Halforda M a ck in d er a uspio pretvoriti u n o
nu moru, u scenarij strave i uasa Zbi gni ewa Brzezinskog, Henryja Kissingera i dr ugi h veterana amerike vanjske politike H l a
dnoga rata, koji su prouavali i shvaali mo Ma ck in d er ov i h
procjena.
Goleme gospodarske i ljudske potencijale zemalja euroazijskoga kopna doslovno su prisiljavali, pr ot i vno pri r odni m m o g u n o
stima toga podruja, na stvaranje m e u s o b n i h g os po d ar s ki h i
vojnih veza u k oj i m a j e , prvi put u povijesti, p o k r et a ka snaga
post al a agresivna uloga A m e r i k e u svijetu.
Oit pokreta geopolitike suradnje meu euroazijskim zemljamajest Kina. Ta zemlja s najveim brojem stanovnika na svijetu
i s g o s p o d a r s t v o m koje biljei d v o z n a m e n k a s t u stopu rasta,
m o r a l a j e u rn o osigurati pa r tn er e saveznike koji ejoj jami t i
e n er ge ts ku sigurnost. Ener get ski div, Rusija, t r e ba l aj e stvoriti
trgovinske veze izvan d ome ta amerike kontrole, kako bi razvila
i obnovila svoje u n i t e n o gospodar st vo. Te k o m p l e m e n t a r n e
p ot re be bile su kristalno j a sn a klica onoga to su stratezi iz
W a s h i n g t o n a i Sjedinjenih Am e r i ki h Drava oznaili kao novi
hladni rat, rat za energiju, naftu i, nadasve, prirodni plin. I ovo
ga je puta, kao i u p r o l o me H l a d n o m e ratu, najvanija m o n e t a
bila vojna mo.
261

F.

IVilliam Engdahl

Godine 2006. bilo je sasvim j a s no da su Moskva i Peking

odluili poboljati s uradnj u sa s usj edni m zeml j ama na euroazijskome kopnu. Sloili su se da trebaju oivjeti svoju oslabljenu
organizaciju, koju su zajedniki osnovali 2001. godine, poslije
azijske krize iz 1998. godi ne - angajsku organizaciju za s ur a
dnju (Shanghai C o o p e r a t i on Or ga ni z at i on, SCO). Geopolitiki
gledano, taje organizacija imala vrlo vane lanice. Medu njima
su bile naftom bogate zemlje - Kazahstan, Uzbeki st an, Kirgistan, Tadikistan te Kina i Rusija. Godi ne 2006. Kina i Rusija
poele su na tu organizaciju gledati kao na poetak p r ot ut e e
sve jednost r ani j oj amerikoj politici sile. T a j e organizacija ra
spravljala o p r oj ek t ima suradnje po pitanjima energije, ak i
zajednike vojne obrane.
Pritisci sve oajnije a me ri ke vanjske politike prisiljavaju
zemlje diljem euroazijskoga kopna na stvaranje "koalicije n e
sklonih". Mo gunos t takve suradnje euroazijskih zemalja - Kine,
Kazahstana pa ak i Irana - dovoljno je stvarna i posve razvidna.
No karika koja p ri to m nedostaje j e s t vojna si gur nost , koja tu
suradnju moe uiniti manje osjetljivom na zveckanje orujem i
na taktiku zastraivanja koju primjenjuju W a s h i n g t o n i NATO.
Postoji samo j e d n a sila na kugli zemaljskoj koja ima n u k le ar ne i
vojne temelje te znanje i vjetine kojima to moe omogui t i , a
to je Rusija.

Ruska medvjedica otri svoje nuklearne zube...

S pribliavanjem snaga NATO-a granicama Rusije sa svih stra
na, s postavljanjem ameri ki h b o m b a r de r a B-52 i p o d m o r n i c a
SSBN, koji nose nuklearno oruje, na strateke poloaje uz vanjsku
o b r a m b e n u crtu Rusije, te sa irenjem amerikoga prot uraket nog tita od G re nl a nd a preko Velike Britanije do Australije i
Japana, a sada ak do Poljske i eke, ne iznenauje injenica da
ruska Vlada poinje reagirati.
262

STOLJEE RATA 2

Zbog injenice da je n e kada m o n a Crvena armija postala

ljutura svoje bive slave, planeri iz W a s h i n g t o n a sasvim su oi
to pretpostavili kako je stanje pripravnosti ruske vojske od zavr
etka H la dnoga rata zapravo smijeno.
No Rusija se nije nikada odrekla svoga adut a - svoje s t r a t e
ke n uk l ea rn e moi.
Tijekom sveopeg gos p o d ar sk o g kaosa iz vr eme na vladavine
ruskog p re ds j e dni ka Jeljcina, Rusija nije prestala proizvoditi
n aj s uvr emeni j u vojnu opremu.
U svibnju 2003., nekoliko mjeseci nakon stoje ameriki p r e
dsjednik George Bush j ednos t r ano prekinuo bilateralni Sporazum
o proturaketnoj obrani s Rusijom, napao Afganistan i b o mb a rd i
ranjem pokorio Bagdad, ruski je predsjednik, u svome godinjem
obraanju naciji, odaslao novu p or uku svome narodu.
Tada je prvi put javno progovor io o potrebi modernizacije
r uskoga nuk le ar no g arsenala pr oi zvodnj om novih tipova oruja
"koje e d u go r o no osigurati ui nkovi t u o b ra nu Rusije i njezi
nih saveznika".
Kao odgovor na Bushovo nepotivanje Sp o r az uma o antibalistikim r aket ama, a time i Sp o ra z um a Start II, Rusi j aj e, sasvim
razumljivo, prestala s povlaenjem i unit avanj em svojih raketa
SS-18 MIRVed. Pr ema ugovoru o smanjenju naoruanja Start II,
obje su strane do 2007. trebale p o t p u n o povui rakete s vie
st ruki m n uk l e a rn i m bojevim glavama, tj. rakete MIRVed.
R u s i j a j e tada poela rekonfiguraciju svojih raketa SS-18 s
v i e s t r u k i m bojevim glavama, kako bi njihov vijek trajanja
p rodu il a do 2016. godine. P o t p u n o o p r eml je ne rakete SS-18
imaju do me t od 11.000 kilometara. K t ome je Rusija razmjestila
svoje po kr et n e n uk l ea rn e rakete SS-24 Ml.
U p r or a u n u za 2003. godi nu, ruska je Vlada postavila kao
prioritet financiranje raketa SS-27 ili Topol-M, s j e d n o m bojevom
glavom, a rusko Mini st arst vo obr ane po el o je pon o v n o izvoditi
p o k us n a lansiranja obaju tipova raketa - SS-27 i Topol-M.
263

F.

lVilliam EngdaM

U p r os i n cu 2006. pr ed sj e dn ik Put in r us k i m je n ov i na ri ma
rekao kako je koritenje novoga ruskoga pok re tn og a i n t e r k on t i
nent al nog sustava balistikih raketa, Topol-M, kljuno za nacio
nalnu si gurnost Rusije. Izjavioje: "Odravanje strat eke ra vn o
tee znait e da nae s t r at eke snage odvraanja trebaju biti
kadr ejamiti neutralizaciju svakog mogueg agresora, bez obzira
na to kakve sustave m o d e r n o g naoruanja posjeduju". Pritom je
na u mu nadasve imao ameri ku Vladu i njezinu n u k l e a r n u pr e
mo.
U i s t o j e vrijeme ruski mi ni s t a r obrane Sergej Ivanov najavio
da e R u sk a vojska ti j ekom sljedeih deset godina postaviti jo
69 r aket ni h sustava u p o d z e m n i m silosima i p o k r et n i h sustava
Topol-M. N e p o s r e d n o poslije govora u Mii nchenu, pr edsjednik
Put i n najavio j e kako je svoga starog prijatelja iz KGB-a/FSB-a
Ivanova i me nova o svojim prvim zamj eni kom, z a du en i m za na
dzor cjelokupne vojne industrije.
R us ko Mi ni st arst vo obr ane izvijestilo je da Rusija od sijenja
2006. posjeduje 927 vozila za prijevoz n u kl ear nog oruja i 4.279
nuklearnih bojevih glava, naspram 1.255 amerikih vozila i 5.966
n u kl e ar n ih bojevih glava. N e m a te sile na kugli zemaljskoj koja
ima snagu iole pr iblinu tolikim kapaci t et i ma za m a s o v n o u n i
tenje. To je pravi razlog zbog kojega je potajni ali krajnji cilj
cjelokupne ameri ke vanjske politike, vojne i e k o n o m s k e , jo
od zavretka Hl a d no g a rata, bio i ostao p o t p u n o rastakanje R u
sije.
U travnju 2006. R u s k a j e vojska testirala novu raketu K65MR, namijenjenu proboju ameri koga sustava p r o tu r ak e tn e o b r a
ne. Bio je to dio p r o g r a m a testiranja i razmjetanja j e d n o o b r a z
nih bojevih glava i za balistike rakete koje bi se lansdiralo s
kopna i za one koje bi se lansiralo s mora. Ta nova h i pe rs o n i n a
raketa s p o s o b n a j e mijenjati putanju.
etiri mjeseca prije toga Rusija je uspjeno testirala svoju
mo rn a ri ku inaicu rakete Topol-M, raketu tipa Bulava ICBM.
Lansirana je sj e dn e od balistikih raketnih p o d m o r n ic a Typho264

STOLJEE RATA 2

on u Bijelome moru. R a ke ta je prevalila tisue kilometara i uspje

no pogodi l a cilj - m a k e t u na p o l u o t ok u Kamatki. Rakete tipa
Bulava bit e, kako j e planirano, postavljene na r uskim n u k le ar
nim p o d m o r n i c a m a klase Borey poet kom 2008. godine.
Govorei o u sp j e no me testiranju rakete K65M-R, na r u s k o
me pol i g on u "Ka puc inj a r" u travnju 2006. godine, zapovjednik
ruskih stratekih raketnih snaga general Nikolaj Solovcov izjavio
je kako bi ameriki planovi o sustavu raketne obrane "mogli ugr o
ziti st r at eku stabilnost. Planirani opseg a me ri k o g razmjetanja. .. sustava r aket ne obr ane toliko je velik daje strah od toga
kako bi on m o ga o imati negativne uinke na p a r a me t re ruskoga
nukl ear nog potencijala sasvim opravdan". Mi s l io je na ameriku
namj eru postizanja domi naci j e p u n o g a spektra, tj. n u l d e ar n e
premoi.
Potkraj 2007. godine na d j e lu j e bio poet ak novog A rm a ge dona. J e dn o s t r a n a vojna politika amerike Vlade, to se moglo i
oekivati, p o t a kn u la j e Rusiju na izgradnju snanog o b r a m b e n o
ga sustava. M o g u n o s t svjetskog n u k l e ar n og sraza, uslijed pogrjene procjene, iz dana u dan biva sve vea. U koj emu bi to
t r e nu t k u neki ameriki predsjednik, ne daj Boe, mogao odl ui
ti izdati zapovijed za p o t p u n prevent i vni n u kl e ar ni napad na
Rusiju, kako bi sprijeio razvoj njezinih snaga do p o n o vn e razi
ne uzajamnog zastraivanja i odvraanja od napada?
Taj novi A r m a g e d o n nije ba onaj A r m a g e d o n za koji mole
kranski fanatici Georgea Busha dok snivaju o svom "uzaau".
To je A r m a g e d o n u kojemu bi Rusija i Sjedinjene Am e r i k e
Drave izloile pl anet Zeml j u t ol i kom zraenju da bi u t ome
p ro ce su vjerojatno unitile ljudsku civilizaciju.
U svemu t o me i r o n i n o j e to to su, u k o n t e k s t u eprtljavo
izvedenog amer ikog rata u Iraku, nafta i vrtoglav po r as t cijene
nafte poslije 2003. omoguili Rusiji da zapone s m u k o t r p n i m
p os l om obnove u ni t en o g go s p od ar st va i vojnih kapaciteta. Putinova Rusija vie nije velesila koja, kao nekada, prosi milostinju.
Ona se koristi naftom kao svojim orujem, kako bi p o n o v n o iz
gradila svoje n uk l e ar n o oruje.
265

F.

IVilliam EngdaM

Bushova A m er i ka j e s t zemlja iscrpljena i d u gom op t er e en a

g os poda rs t va , zemlja koja poku a va odigrati na svoj posljednji
adut - gol emu vojnu mo, kako bi ojaala dolar i svoju ulogu
j e d i n e svjetske velesile. To je, vjerojatno, najopasnije stjecite
snaga i dogaaja s kojima se svijet suoio u cijeloj svojoj p o
vijesti. Budui da se sve to skrovito provodi iza vojnoga argona
i potisnute strateke rasprave u Sjedinjenim Amerikim
Dr avama i u veini drava Za pa dn e Europe, gotovo nitko nema
pojma o t ome k ol ik o j e opasna postalo ludilo koje p okr ee poli
tiku Washi ngt ona.
F. IVilliam Engdahl, Wiesbaden, kobvoza2007.

266

DODATAK A

" U M R E Z E N O UPRAVLJ ANJ E"

- NEOKONZERVATIVNI
TRUSTOVI MOZGOVA
Richard Perle bio bi beznaajan lik tipa R amb a da iza njega ne
stoji dobro organiziran stroj, koji se sastoji od trustova mozgova
iz Wa s hi n g t o n a i osoba iz medija koje n e mi l os r dno igou njiho
ve politike protivnike. Ti trustovi mozgova, koji ine sr Perleove moi u W a s h i n g t o n u , j es u C e nt ar za s i g u r n o s n u politiku
Franka Gaffneya, Perleov Ameri ki poduzetniki institut, i d o
vski i ns t i t ut za pitanja naci onal ne sigurnosti QINSA), W a s h i n gtonski institut za politiku pr ema Bliskom istoku Denni s a Rossa, biveg izaslanika pr eds j edni ka Cl i n to na za Bliski istok, i In
stituta H u d s o n go sp o e Meyrav W u r m s e r . Njezin s uprug D a
vid W u r m s e r , blizak Perleov prijatelj, b i o j e di rekt or studija za
Bliski istok na Perleovu A m e r i k o m p o d u ze t n i k o m institutu.
Ista aica ljudi i s t o d o b n o j e , kao i Perle, sjedila u o d b o r i ma
nekoliko i ns t i t ut a za politiku, to j e stvaralo dojam o t ome kako
postoji velik broj razliitih organizacija koje zagovaraju istu ratn o hu k a k u politiku pr ema Bliskom istoku. Primjerice, Meyrav
W u r m s e r , direktorica Cent ra za politiku pr ema Bliskom istoku
pri I n s t i t u t u H u d so n , i s t o d o b n o j e i u F o r u m u za Bliski istok.
Ta ko er j e pisala za PerleovJerusalem Post i bilajedan od osnivaa
Inst i t ut a za istraivanje medija na Bliskom istoku, za koji se n e
davno u j e d n o m lanku l on dons koga lista Guardian otkrilo daje
projekt izraelske obavjetajne slube, koji amerikim kongresnicima dostavlja prijevode vrlo p r o b ra n ih lanaka iz arapski h m e
dija, kako bi utjecala na njihovo vienje Bliskog istoka.

267

F:

IVilliam Engdahl

Perle i Michael Ledeen, osoba za vezu i zmeu Olivera Northa i Izraelaca u vrijeme afere I ran-Cont ra, takoer su bili lano
vi odbora JINSA-e, kao i J oh n Bolton i Douglas Feith prije negoli
su preuzeli dunos t i u Bushovoj vladi. L e e de n j e zagovarao "to
talni rat" protiv neprijatelja Izraela na Bliskom istoku, ukljuujui
p ro mj e nu reima ne samo u Iraku, nego i u Iranu, Siriji i Saudijskoj Arabiji te pr omj enu pal est i nske vlasti. To je zagovarao u
j e d n o m lanku objavljenom u l o n d o n s k o m listu Financial Times
24. rujna 2002. godine, pod naslovom "Pravi neprijatelj jest blisko
istona tiranija ( s ic ) ". 1
Ne okonz er va ti vna mrea trustova mozgova za kreiranje poli
tike, o sobi t o vojne i vanjske, doista je i mpresivna. Bez razu
mijevanja te mree i uloge tih t r us t o v a mozgova nije mogue
razumjeti promjene u amerikoj vojnoj i vanjskoj politici od 2001.
godine. Ta mr e a j e st vrsta " um r e e n o g upravljakog stroja",
iji vrsto povezani i isprepleteni lanovi upravljaju pol i t i kom
iza zavjese, u obliku sloene pa uk ov e m r e e intriga i obmana.
Ti ne ok on ze rv at iv ni trustovi mozgova omoguili su maloj
mrei j a st re bo va polugu moi daleko veu od njihove brojnosti.
Najvaniji m e u tim t r us t o vi ma m o zg o va je su :
A

. Ameriki poduzetniki institut za istraivan]a javne politike (Ame

rican Enterprise Institute for Public Policy Research)

Sa sjeditem u W a s h i n g t o n u , poznatiji kao AEI (American

En te rp r is e I ns t i tu t e ) , taj inst i t ut bio je sredite ih stoer poli
tike neokonzervat i vaca. Postao je j e da n od vodeih tvoraca
dravne politike u vrijeme dr ugoga m a n d a t a pr eds j edni ka Busha, ukljuujui i davanje prijedloga za slanje "gol emi h" snaga
od 20. 000 vojnika u Irak, 2007. godine. Vie od dvadeset djelat
nika toga i nst it ut a dralo je neku od dunos t i u Bushovoj vladi
ili u n ek om od brojnih vladinih povjerenstava i radni h skupina.

1 Suellentrop, Chriss,

" R i c h a r P e r l e - V V a s h m g t o n ' s faceful b u r e a u c r a t " ,

na s l a t e . c o m . 23. k o l o v o z a 2 0 0 2 .

26 8

STOLJEE RATA 2

Mnogi su ga kritizirali zbog njegova neokonzervat i vnog i procionistikog politikog programa. U emisiji BBC-a pod nazivom "The
W a r P a r t y " (Stranka rata), emitiranoj u svibnju 2003. , neokonzervativka Meyrav W u r m s e r , s upruga lana AEI -a Davida Wurms e ra i lanica I ns t i tu t a H u d s o n , izjavila je: "Mnogi su od nas
idovi" i: "Svi smo mi, zapravo, proizraelski orijentirani, neki
ee, a neki manje estoko".
Pr ed sj e dn ik toga i ns t i t ut a Bruce Kovner, p o t o m a k idovske
obitelji kojaje u A m er i ku doselila iz Rusije, bio je direktor orga
nizacije Ca xt on Associ at es LLC, velike m e e t a r s k e financijske
kue koja upravlja ulaganjima Ame ri ko g a podu z et n i ko g insti
tuta. Za neokonzervat i vca Kovnera govori se daje o so b n o teak
2,5 milijarde dolara. Bio je blizak prijatelj Richarda Perlea, lana
AEI-a, i Dicka Cheneyja. Godi ne 2007. s A me r i k im p o d u z e t
nikim i n s t i t ut o m, kao z nans t veni ci ili predavai, bili su p o v e
zani sljedei istaknuti neokonzervativci:
John R. Bolton,

b i v i p r e d s t a v n i k S j e d i n j e n i h A m e r i k i h D r a v a pr i

Ujedinjenim

Lynne Cheney,

narodima.

s u p r u g a p o t p r e d s j e d n i k a D ic k a C h e n e y ja , vii p r e

dava na A m e r i k o m p o d u z e t n i k o m institutu. G o sp o a Cheney ima dugogodinje veze s vojn o -in d u strijsk im krugom .

Od

1 9 9 4 . do s i j e n j a 2 0 0 1 . b i l a j e l a n U p r a v n o g a o d b o r a k o m p a
nije L o c k h e e d

Martin,

t o joj j e d o n i j e l o

d o l a r a (u o b l i k u r a z n i h h o n o r a r a ) .
tin b i l a j e

zaradu

od

500.000

Kompanija Lockheed M ar

najvei d o b i t n i k p r o j e k t a izgr ad nje p r o t u r a k e t n o g a

obrambenog

s u s t a v a u vladi B u s h a i C h e n e y j a . 2

D a v id F ru m , p i s a c k n j i g a i b i v i p i s a c g o v o r a z a p r e d s j e d n i k a B u s h a
("Osovina

zla").

Reuel Kuve Gevecht,

direktor

Odjela

Bliskoistona

inicijativa

P r o j e k t u za n o v o a m e r i k o s t o l j e e , n e k a d a s t r u n j a k z a B l i s k i
i s t o k u CIA-i.

J O p o v e z a n o s t i L y n n e C h e n e y s k o m p a n i j o m L o c k h e e d M a r t i n vi di : " Lynne V.

C he n e y R e s i g n s from L o c k h e e d M a r t i n Board"

( Lyne V. C h e n e y da l a

o s t a v k u na l a n s t v o u o d b o r u k o m p a n i j e L o c k h e e d M a r t i n ) , LockheadM artin press

release, 5. s i j enj a 2 0 0 1.

269

F.

Newt Gingrich,

lan R e p u b l ik a n s k e s tranke

nikoga d o m a am e ri k o g a K ongre sa od
predava na A m e r i k o m

IVilliam Engdahl

i predsjednik Z a stup
1 9 95 . do

1 9 9 9 . t e vi i

po d u zetn ik o m institutu

iz p r e d m e

ta in f o r m a c i j s k e te h n o l o g i j e , v o js k e i politike.
A y a a n H i r s i A l i,

biva n iz o z e m s k a politiarka, aktivistica z a prava

e n a i k r it i a rk a i s l a m i z m a i e r ij a ts k o g prava.

Frederick Kagan,

vojni p ov je sn i ar, uz sv o ga b r a ta R o b e r t a

od o s n iv a a P N A C - a )

(jednog

i oca, n e o k o n z e r v a t i v c a D o n a l d a K a g a

na, p o t p i s n i k p r o g l a s a z v a n o g " O b n o v a s u sta va a m e r i k e o b r a

ne"

(Rebuilding A m erica's

d ije la P r o j e k t a za n o v o

Jeane Kirkpcitrick,

Defenses)

ameriko

iz 2 000.

godine,

kao

stoljee.

biva stalna p re dstavnica Sjedinjenih A m e ri k ih

D r a v a ti U j e d i n j e n i m n a r o d i m a , vii p r e d a v a na A m e r i k o m
poduzetnikom

Irving Kristol,
tutu,

institutu,

vii p r e d a v a

poz nat kao

sve do sm rt i, 2 0 0 6. g o d in e .

n a Amerikom

"kum"

poduzetnikom

insti

n e o k o n z e r v a t i v i z m a te os niv a p o li

The Public Interest i a s o p i s a o v a n j s k o j p o l i t i c i

The National Interesi. N j e g o v s i n W i l l i a m K r i s t o l b i o j e i s t a k n u t

tikog asopisa

la n i j e d a n od o s n i v a a P r o j e k t a za n o v o a m e r i k o s to lj e e .

Michael Leeden,
la R o v a ,

u m i j e a n u aferu I r a n - C o n t r a , blizak s av je tn ik K a r

s a v j e t n i k a p r e d s j e d n i k a B u s h a za p o l i t i k u .

Sa s u p r u

gom B arbarom , z agovornik izgradnje novoga Sa lo m o n o v a h ra

ma na B r d u

hrama u Jeruzalemu.

A l l a n M e ltz e r , u z M i l t o n a F r i e d m a n a , p i o n i r m o n e t a r i z m a ,
po koj oj j e i n f l a c i j a u c i j e l o s t i r e z u l t a t p o r a s t a p o n u d e

Joshua Muravichik,
tike B lis ko ga
jesti

redovni
istoka,

bavi

se

istraivanjima poli

neokonzervatizma

i povi

socijalizma.

Charles Murray, s u a u t o r
v o m The Bell Curve
z at i

profesor,

demokracije,

teorije
novca.

intelektualnu

Michael Novak,
politike,

k o n tro v e rz n e knjige iz
inferiornost

znanstvenik

direktor

1994.

pod n a s l o

( Z v o n o l i k a k r i v u l j a ) , u koj oj n a s t o j i d o k a

Odjela

za

crnaca.

pitanja

religije,

za d r u t v e n e

filozofije

i politike

i javne

studije

na

Institutu.

Norman. Ornstein,
Richard Perle,
pomonik

270

i politiki

komentator.

bio lan A m e r i k o g a o d b o r a z a o b r a n u
ministra

RadoslaW Sikorski,
ne,

analitiar K ongre sa

neokonzervativac,

do v e l j a e 2 0 0 7 .

i politiku i

obrane.

godine.

bivi

poljski m i n i s t a r o b r a

R e d o v n i p r o f e s o r na A m e r i k o m

STOLJEE RA TA 2
poduzetnikom
direktor

Fred Thompson,
see,

i n s t i t u t u od 2 0 0 2 .

organizacije

Nova

bivi a m e r i k i s e n a t o r

za A m e r i k i

poduzetniki

sigurnost i obavjetajnu

do 2 0 0 5 .

atlantska

slubu

iz

g o d i n e te izvrni

inicijativa.
savezne drave T e nne s-

institut istrauje
(Kine,

"Nacionalnu

Sjeverne Koreje i R u

s ije)" .
Ben

T V a tte n b erg , p i s a c g o v o r a

za

predsjednika Lyndona B. Johnso-

na, d a n a s vii p r e d a v a na I n s t i t u t u .

John Yoo,

radio u U redu

Boalt Hallu,

Karl Zinsmeister,
1 994.
nika

do

za

pravno

danas gostujui
glavni

2006.,

predsjednika

savjetovanje, b i o

urednik asopisa

kada

profesor n a

p r o f e s o r na I n s t i t u t u .

privrem eno

za u n u t a r n j u

American Enterprise

odlazi

na m j e s t o

od

pomo

politiku.

Sto je p o s e b no vano, p o t p r e d s j e d n i k U pr av n og a odbora

A me ri k og p od u ze tn i k o g i ns t i t ut a bi oj e Lee R a ymond, koji je
sve do poetka 2007. godi ne bio generalni d i r ekt or k ompa ni j e
ExxonMobil, najvee privatne naftne kompanije na svijetu. Meu
ostalim lanovima Up ra vn o ga odbora, uz Kovnera i R a ymo n da ,
bili su, kao pr ed sj e dn i k Od b or a, Williard C. Butcher, bivi di
rekt or banke Chase, te, kao lan Odbor a, R obe rt Pritzker, vla
snik hotela i agencija za n e kr et ni ne, milijarder, ovjek broj 32 na
Forbesovu popisa najbogatijih ljudi na svijetu.
Meu ostalim l anovi ma U pr a vn o ga o d bo ra A me ri k o g p o
d uz et n i ko g inst i t ut a bili su Ha rl a n Crow, teksaki milijarder
koji se bavi n e k r e t n i n a m a i vlasnik komp a ni je Cr ow Realty Invest ors. Cr ow j e bio lan U p r a v n o g a o dbor a Pre ds j ed n i k e
knjinice za m a n da t a Georgea Busha starijeg, kao i financijski
skrbnik sudca Vrhovnoga suda Cl ar enceaThomasa. C r o w j e imao
n e ob i an hobi - skupljanja kipova bivih i sadanjih tirana,
ukljuujui i kip Adolfa Hitlera. O s n o v a o j e konzervativnu poli
tiku organizaciju Club for Gr owt h (Klub za rast), koja se zalaga
la za sve Bushove zakone o smanjenju poreza. Bili su tu i u m i r o
vljeni mu l ti mi li ju na s Wall Streeta R o be rt Greenhill, kao j o
j e d a n elitni lan Up ra vn o ga o db o r a A me r i k og p o d u z et n i ko g
i nstituta, bivi predsj edni k k ompa ni j e A m e ri c a n Expr es s Har-

F.

William Engdahl

vey Golub, newyorski mul t i mi l i j una Roger Hertog, koji je bio i

p re ds j ed ni k I ns t i tu t a M a n h a t t a n , i st ak n u to g t r us t a mozgova
neokonzervat i vaca, te vlasnik n eo k o nz er va ti vn o g asopisa New
Republic. U U p r a v n o m e odboru Amer ikog podu z et n i ko g insti
t ut a bio je i bivi r as i s t - euge ni ar s Ha rva rds kog sveuilita Ja
mes Q. Wi l s on, koji j e zagovarao ubijanje du e vn o zaostalih
poinitelja zloina, zatim Raymond Gilmartin, bivi predsjednik
f ar maceut s ke ko mp an ij e Merck & Co., k oj a je proizvodila lijek
Vioxx. Za vrijeme njegove vladavine u toj kompaniji, taje k o m
panija prikrila dokaze o t ome da te tablete protiv bolova mogu
poveati m o g u n os t sranog i mo da no g udara. Pretpostavlja se
d a j e kompanija Merck bila svjesna te opasnosti pet godi na prije
negoli je taj skandal izbio u j a v n o s t . 3
Z na kovi t a j e injenica da su A me ri ki pod uz et ni k i inst i t ut
financirale neke od najpoznatijih privatnih obiteljskih zaklada i
k ompa ni j a iz Sjedinjenih A m e r i k i h Drava. Na t o me popisu
su:
The Bradley F o u n d a t i o n , Ine. (Zaklada Bradley)
Coors Brewing C o m p a n y ( K o m p a n i j a C o o r s Brewing)
E xxonM obil

(naftna k o m p an ija)

M icrosoft C o rp o ratio n
John M.

R ockfeller B ro th ers

arah

(K orporacija M icrosoft)

O lin F o u n d a tio n , Ine.

Scaife

Fund

F o u nd a ti o n

Scaife F a m ily F o u n d a t i o n

(Fond

O lin)

brae R ockefeller)

( Z a k la d a a r a h Scaife)
(Zaklada

Sm ith R ich a rd so n F o u n d a tio n

U k r a t k o , taj

(Z aklada Jo h n M.

obitelji

Scaife)

(Zaldada Sm ith R ich ard so n )

glavni tru st m o z g o v a n e o k o n z e r v a tiv a c a p o d u p i-

ra la je i n jeg o v ala iro k a b aza n ajb o g atije i n a jm o n ije elite a m e

r i k o g a u s tr o ja m o i. Z a k l a d a Scaife i Z a k l a d a J o h n M . O lin bile
su najvei d o n a to r i za n e o k o n z e r v a tiv n i p ro je k t B u s h o v e i C h e -

5 Slubena web
www.aei.org/

272

stranica Amerikog

poduzetnikog

instituta,

httpt/Z

STOLJEE RATA 2

neyjeve vlade - Projekt za novo ameriko stoljee (PNAC), o s n o

van 2000. godine. Ne okonz er va ti vci su z a uz ima h glavna mjesta
u U p r a v n o m e o dbor u toga projekta.
B. Ameriki
Ajfairs

odbor

za javna pitanja Izraela

Committee,

skraeno

(American

Israel Public

AIPAC)

Amer iki o db o r za j a vn a pitanja Izraela (AIPAC) j e st p o s e b

na i n t er es n a s kupi na koja u a m e r i ko m e Kongr esu i u izvrnoj
vlasti lobira za odravanje bliskih o dn o s a izmeu SAD-a i Izrae
la. Opisuje sebe kao "Ameriki proizraelski lobi" (America's Pr oIsrael Lobby) i organizacijaje s g ol emi m brojem lanova, Zidova
i neidova. O sn o va n je za vrijeme m a n d a t a pr ed s j ed n i ka Eis e nh ow er a i od tada p oma e osigurati ameriku p omo i p o t p o
ru Izraelu. Godi ne 1997. asopis Fortune zatraio je od lanova
Kongresa da naprave popis od "25 najmonijih" lobistikih orga
nizacija u W as h in g to n u . To je 2005. uinio i list National Journal.
AIPAC je u obje s p o m e n ut e ankete zauzeo drugo mjesto, ispred,
primjerice, organizacije A F L -C I O i N ac i on al no g udruenj a za
noenje oruja (National Rifle As soc ia ti on) , a prva na oba p o p i
sa bila je Am e r i k a u d ru g a umi rovl j eni ka (Ameri can As s o c ia
tion o f Re t ir e d Pe rs o n s , AARP).
Pisani cilj A I P A C - a j e s t lobirati u a m e r i ko m e Kongr esu za
pitanja i zakone "kako bi ameriko-izraelski odnosi bili vrsti
t ako da obje zemlje m o g u djelovati zaj edni ki " i u s p j e n o
"sprijeiti Iran u nabavci n u k l e a r n o g oruja, boriti se protiv t e
r or izma i postii mir". lanovi O d b o r a A I P A C - a redovito se sa
staju sa lanovima Kongresa i organiziraju susr et e na kojima iz
nose svoja gledita. Osim toga, AI PAC izrauje analize gl aso
vanja zastupnika u Predstavnikom do mu i senatora glede njihova
glasovanja o za ko ns k im o d r e d b a m a koje se tiu Izraela. AIPAC
je uinkovit u pridobivanju pot pore Izraelu meu lanovima Kon
gresa i u Bijeloj kui.
U lanku od 6. lipnja 1987. listAevt' York Times o pi s a oj e orga
nizaciju AIPAC kao "glavnu snagu za oblikovanje amerike poli
tike pr e ma Bliskom istoku". U lanku se navodi: "Ta organiza273

F.

William Engdahl

ija ima mo utjecati na to koga e predsj edni ki k andi dat iza

brati u svoj tim, praktiki sprijeiti bilo kakvu prodaju oruja
nekoj arapskoj zemlji i biti katalizator za postizanje pri sni h voj
nih odnosa i zmeu Pe n t a g o n a i Izraelske vojske. S njezinim vo
deim d u n o s n i c i m a savjetuju se osobe koje odluuju o politici
u Mi ni s t a rs t v u vanjskih poslova i u Bijeloj kui, te senatori i
generali."*
Takav odnos izmeu AIPACA-a i izraelske Vlade stvara i d r u
ge vrste za br in ut os t i. Po Z a k o n u o prijavi stranih p r eds t a vni ka
(The Foreign A ge nt s Re gi st r at io n Act, FARA) sve osobe koje
primaju financijska sredstva ili djeluju u korist neke strane drave
moraju se prijaviti. A I P A C j e registriran kao amerika lobistika
organizacija i tvrdi da ne pr ima nikakva financijska sredst va ni
smjernice od Izraela. Ljudi koji su ih nekada kritizirali, poput
bivega senatora Williama Fulbrighta i biveg visokog dunosnika
CIA-e Victora Marchettija, tvrde da se AIPAC trebao registrira
ti. Nedavni skandal povezan sa pi j unaom Lawrencea Franklina, o t ome kako je j e da n ameriki du no s n i k, preko AI PAC- a iz
W a s h i n g t o n a , dostavio Izraelu vrlo tajne p o da t ke o amerikoj
politici pr ema Iranu, p o t a k n u o j e pitanje o primjeni zakona FARA
na AIPAC.
U svojoj knjizi ThePower Game: How Washington Works (Igra moi:
kako funkcionira W as h i n g t o n ) Hedrick Smith tvrdi daje AIPAC
p os t a o super lobi i kae: " To l ik o j e politiki jak d a j e 1985., sa
svojim saveznicima, uspio prisiliti predsjednika Reagana da p o
vue sporazum o prodaji oruja koje je obeao (jordanskom) kralju
Hus e in u. Godi ne 1986. taj proizraelski lobi uspio je sprijeiti
Re ag an ov o sklapanje j e d n o g drugog ugovora - onoga o prodaji
bor be ni h zrakoplova Saudijskoj Arabiji, a mi ni st ar vanjskih p o
slova George Shultz m o ra o je sjesti s g e ner al ni m d i r ek t o r om

4 Shi pl e r , D a v i d K.,

" O n M i d l e E a s t Pol i cy: A M a j o r I n f l u e n c e "

(O pol i t i c i

p r e m a B l i s k o m i s t o k u - ve l i k ut j ecaj ) , New York Times, 6. s r p n j a 1987.

274

STOLJEE RATA 2

AIPAC-a, ali ne i s v oama stranaka u Kongr esu, kako bi saznao

kakvu e razinu prodaje oruja Saudijcima AIPAC tolerirati."
U svom r adnom izvjeu iz 2006. godine, pod naslovom "Izra
elski lobi i vanjska politika Sjedinjenih Ame ri k i h Drava" (The
Israel Lobby and U. S. Foreign Policy), p r of es or J oh n Mearshei mer sa Sveuilita Chicago i profesor St ephen Walt s Kennedy
School o f G o v e r n m e n t (Fakulteta za dravne poslove Kennedy)
H ar v ar d sk o g sveuilita, navode da j e AIPAC "najmonija i
najpoznatija" sastavnica irokog proizraelskoga lobija, koja, p r e
ma njihovim rijeima, izopauje a me ri ku vanjsku politiku. U
t ome izvjeu stoji: "AIPAC duguje uspjeh svojim m o g u n o s t i
ma da nagrauje one lanove Kon gr es a i k a nd id a te za Kongres
koji p o du p i r u njegov pr og ra m i da kanjava one koji mu se s u
protstavljaju. .. .AIPAC vodi rauna o t ome da njegovi prijatelji
dobiju z n a tn u financijsku p o tp o r u od nebr oj eni h proizraelskih
organizacija. S druge strane, oni koje AIPAC dri neprijateljima
Izraela mo g u biti sigurni d a e ta organizacija usmjeriti svoj n o
vac za izbornu kampanju njihovih politikih prot i vni ka. .. .Poant a j e u t ome da AIPAC, koji je defacto agent strane drave, dri
ameriki Kongres u aci. U Kongresu nema otvorene rasprave o
politici Sjedinjenih Am e r i ki h Dr ava pr ema Izraelu, iako ta
politika ima posljedice po cijeli svijet."
asopis Economist, ranije pr is t a a rata u Iraku i ameri ke
vanjske politike, tvrdi kako je politiki utjecaj AIPAC-a j e d a n
od glavnih razloga ameri ke p o tp o r e Izraelu, i kae: " Z a s t o j e
A m e r i k a m no go vie proizraelski orijentirana od Europe? Vrlo
oit razlog lei u moi dviju vrlo oevidnih politikih sila - izra
elskog lobija (AIPAC-a) i religijske d e s n i c e . "

M e a r s h e i m e r , J o h n i Wa l t , S t e p h e n , The Israel Lobby and U.S. Foreign Policy,

( I r a e l s ki lobi i v a n j s k a p o l i t i k a S j e d i n j e n i h A m e r i k i h D r a v a ) , T h e L o n d o n
R e v i e w o f B o o k s , s v e z a k 28, br. 6, 2 3 . o u j a k 2 0 0 6 . , na w w w . l r b . c o . u k
The Economist,

" W h y A me r i c a s u p p o r t s Israel?"

(Zato A m erika podupire

I z r a e l ? ) , 3. k o l o v o z a 2 0 0 6 .

275

F.

C.

P r o je k t z a

novo

a m e r i k o

s to lje e

IVilliam EngaM

(P N A Q

Projekt za novo ameriko stoljee osnovan je u proljee 1997.

Meu njegovim osni vai ma bili su Donald Rumsfeld, Dick Cheney, Jeb Bush, Paul Wolfowitz, Bruce Jackson i mnogi drugi neokonzervativci i jastrebovi, koji su odluivali o politici za vrijeme
ma nd at a predsjednika Busha. Na slubenoj internetskoj stranici
PNAC- a pisalo je kako j e osnovan kao "neprofitna obrazovna
organizacija, iji je cilj promicati vodeu ulogu Amerike u svijetu".
No, PNAC je, zapravo, osnoval a organizacija zvana Projekt za
novo dravljanstvo (The N e w Ci ti zens hi p Project), sve u stilu
poz na ti h ruskih "babuka" - j e d na babuka u drugoj - jo jedna
organizacija neokonzervativaca. Na kraju, u s v i m a j e ista aica
ma lobr oj ne elite r at n ih hukaa. Predsj edni k Projekta za novo
dravljanstvo bi oj e William Kristol, sin "kuma" n e ok o n z e rv a ti
vaca Irvinga Kristola i izdava neoko nz er va ti vn og glasila Weekly
Standard. Direktor toga projekta b i o j e Gary Schmitt.
U vrijeme d ono e nj a svoga izvjea, pod naslovom "Obnova
ameri koga sustava o br ane", u prosincu 2000. godine, PNAC je
dao sljedei popis svojih direktora:

Direktori projekta:
William Kristol, predsj edni k
Robert Kagan
Bruce P.Jackson
Mark Gerson
Randy Sc h eu n em a n n;

Osoblje zadueno za provoenje projekta:

Ellen Bork, zamjenica di rekt ora
Gary Schmitt, vii suradni k
T h o m a s Donnelly, vii suradnik
Reuel Mare Gerecht, vii suradni k, di r ekt or Bliskoistone
inicijative.
276

STOLJEE RATA 2

U vrijeme d on o e nj a izvjea, medu l anovi ma Projekta za

novo amer iko stoljee bi l aj e veina kljunih osoba koje e ka
snije preuzet i vlast nad vojnom i j e d n o s t r a n o m vanjskom p ol i
ti kom prevent i vni h ratova pr eds j edni ka Georgea W. Busha.
R o b ert K agan, u r e d n i k Kr i st ol ova lista W eekly S ta n d a rd i njegova
supruga neokonzervativka,
rodim a Victoria

Nuland,

veleposlanica

bi l i

Ujedinjenim

su m e u g l a v n i m

autorima

Na
na

crta P N A C - a .
B ru c e P. Jackson, t a k o e r j e d a n o d d i r e k t o r a P N A C - a , b i o j e o s n i
v a n i z a u t j e c a j n i h l o b i s t i k i h o r g a n i z a c i j a k o j e su p o d u p i r a l e
jastrebovsku

ameriku

vanjsku

A m e r i k i o d b o r za N A T O
Odbor

za o s l o b o e n j e

tion ofIraq). Jackson,

ed M a r t i n ,

politiku.

( T h e U.

Iraka

Medu

njima

su bile

S. C o m m i t t e e o n N A T O ) i

(The

Com m ittee

f or t h e L i b e r a

bivi p o t p r e d s j e d n i k k o r p o r a c i j e L o c k h e

n a j v e e s v j e t s k e k o m p a n i j e za p r o i z v o d n j u oruja,

o d r a v a o j e p r i s n e v e z e s n e k o l i k o k o m p a n i j a za p r o i z v o d n j u
oruja, u k lj u uj u i i k o m p a n i j e L o c k h e e d M a r t i n i M a r t i n Marietta.

Blisko je

suraivao

ske stranke i o s o b a m a

s vodeim

lanovima

Republikan

iz v l a d e p r e d s j e d n i k a B u s h a .

J ed an J a c k s o n o v kritiar o n j e m u je napis ao:

"Gospodin Jack

s o n b i o j e p o t p r e d s j e d n i k za s t r a t e g i j u i p l a n i r a n j e u k o r p o r a
ciji L o c k h e e d M a r t i n , t o z n a i d a j e B r u c e P. J a c k s o n , u v r i j e m e
dok je osnivao A m eriki
kracije u tranziciji
je bio lan O d b o r a
dsjednik
nu

i P r o j e k t za d e m o

P r o j e k t a za n o v o a m e r i k o s t o l j e e i p r e

Pododbora

politiku,

o d b o r za N A T O

( P r o j e c t for T r a n s i t i o n a l D e m o c r a c i e s ) , d o k

a sva

Republikanske
ta tijela

stranke

zagovarala

su

za

vea

m eunarod
i z d v a j a n j a za

v o j s k u , r a d i o j e i za k o m p a n i j u k o j a j e od t o g p o v e a n o g i z d v a
janja

za n a o r u a n j e

trebala

najvie

R a n d y Scheunem ann je , k a o i Jackson,

profitirati."

b i o j e d a n o d osnivaa O d b o

r a z a o s l o b o e n j e I r a k a ( C o m m i t t e e for t h e L i b e r a t i o n o f I r a q ,
CLI),

ija j e s v r h a bila " p r o m i c a t i

Ta j j e

odbor

odigrao

p o tp o re amerikoj

glavnu

slobodu

propagandnu

invaziji na Irak iz 2 0 0 3 .

P r o j e k t a za n o v o a m e r i k o

stoljee,

irakoga naroda".
ulogu

u davanju

Prema podatcima

S c h eun em ann j e obavljao7

7 G o w a n s , S t e p h e n , " W a r , N A T O E x p a n s i o n a n d O t h e r R a c k e t s o f B r u c e P.
J a c k s o n " (Rat , p r o i r e n j e N A T O - a i d r u g e u c j e n e B r u c e a P. J a c k s o n a ) , What's
Left, 2 5 . s t u d e n o g a 2 0 0 2 . , na h t t p : / / w w w 3 . s v m p a t i c o . c a / s r / g o w a n s /
ia c ks o n. html

277

F.

JVilliam Engdahl

du n o st p re d s jed n ik a i g e neralnog direktora O dbora

boenje
2003

Iraka,

" s v e d o k taj

ministra

obrane.

i savjetnik D ona lda

Bi o j e

dugogodinji

renja N A T O -a i izgradnje
Upravnom e

odboru

podupirala vojna
tim o d b o r o m

industrija,

Tijekom

republikanskom

suradnik

mandata

vjetodavnog
re:

i u

koji j e
s

zemalja u tra n z i

institutu

Projektu

predsjednika

m i t t e e on I n t e ll ig e n c e ). G o d i n e
ga je

Bi o j e

za N A T O ,

i u organizacijama povezanim

(Internatio

za n o v o

Reagana

S e n a t s k o g a o d b o r a za o b a v j e t a j n e s l u b e
stavio

obrane.

odbora

u Uredu

pristaa p ro i

Institute).8

Schmitt b i o j e v i i

stoljee.

protubalistike

Amerikoga

i M eunarodnom

kui.

za o s l o

svoju mis iju,

Rumsfelda

otvoren

- P r o j e k t u za d e m o k r a t i z a c i j u

nal R e p u b l i c a n
Gary J.

ispunio

."

U to j e v r i j e m e b i o

ciji

o d b o r nije

lan

(Senate Select C o m -

1 984. p r e d s j e d n i k R e a g a n p o

na m j e s t o

glavnog

direktora

odbora

strane

obavjetajne

za

ameriko
bio je

Predsjednikog
slube,

sa

Bi j el oj

U z A b r a m a N. S h u l s k y j a , b i o j e a u t o r k n j i g e Silent Warfa-

Understanding the W orld o fIn tellig en c e ( T i h o r a t o v a n j e :

m ij e va nj e svijeta o b a v j e t a j n i h s lu b a )
Thomas DoneUy, v i i s a v j e t n i k u P r o j e k t u

iz 2 0 02 .

razu

godine.

za n o v o a m e r i k o s t o l j e e ,

b i o j e i r e d o v n i p r o f e s o r u "ut vr d i " n e o k o n z e r v a t i v a c a - A m e
rikom p o d u z e t n i k o m institutu. G odi ne

1994. p o s t a o je g l a

v n i d i r e k t o r n e o k o n z e r v a t i v n o g a a s o p i s a N ational Interesi. P o
p u t v e i n e l a n o v a P r o j e k t a za n o v o a m e r i k o s t o l j e e , D o n e l l y j e bi o i s t a k n u t z a g o v o r n i k " R e v o l u c i j e v o j n i h s p o s o b n o s t i "
Andrevva Marshalla i proirenja N A T O
Reuel Mare

Gerecht

bio je

direktor

od j e l a

saveza.

Bliskoistona

inicijativa

u P r o j e k t u za n o v o a m e r i k o s t o l j e e i, kao i D o n e l l y , r e d o v n i
p r o f e s o r na A m e r i k o m

poduzetnikom

institutu.

Ranij e j e

r a d i o kao s t r u n j a k za B l i s k i i s t o k u C I A - i . 9

D.
J e w is h

id o v s k i

in s titu t

I n s titu te f a r

za

N a tio n a l

p it a n ja
S e c u r ity

n a c io n a ln e
A ffa ir s ,

s ig u r n o s ti

(T h e

J IN S A )

Sa sjeditem u W a s h i n g t o n u , ovaj institut tvrdi da " k o m u n i

cira s ustrojem za naci onal nu sigurnost i sa irom javnosti, kako

Ibid.
278

STOLJEE RATA 2

bi objasnio ulogu koju Izrael moe imati, i koju ima, u p r o m i

canju amerikih interesa, i i s t o d o b n o j e poveznica izmeu a m e
rike o br a mb e ne politike i sigurnosti Izraela". Neki od najeih
pristaa izraelske desniarske stranke Likud u ionako proizraelskim k r ugovi ma ne okonz er va ti vac a bili su lanovi savjetodav
nog odbora JINSA-e. Meu njima su:
David P.

S tdnm ann

Predsjednik

nu s i g u r n o s t ,

idovskoga

instituta

za

nacional

investitor, bio je i p r e d s j e d n i k n ju jo r k og a O d b o

r a g u v e r n e r a n e o k o n z e r v a t i v n o g a s o p i s a M id d le E a st Quarterly t e r i z n i a r o r g a n i z a c i j e F o r u m za B l i s k i i s t o k
Forum).

Bio j e

sigurnosnu

i lan o d b o r a

politiku

te A m e r i k o - i z r a e l s k e

(The A m e ric a -Is ra e l

noga

Odbora

Americi

(Committee

in A m e r i c a ,

lan

in M i d d l e

za

Izraelu

sklo

istoku

East R e p o r t i n g

l a n s a v j e t o d a v n i h o d b o r a C e n t r a za
(M iddle East Intel

i organizacije Insight Turkey International.

Bryen j e ,

obrane

Centra

prijateljstva

o Bliskom

O b a v j e t a j n o g b i l t e n a za B l i s k i i s t o k

Stephen

lige

( C e n t e r f o r J e w i s h S t u d i e s ) na Q u e e n s C o l l e -

ligence B u ll e ti n )
Dr.

League),

u izvjetavanju

for A c c u r a c y

CAMERA),

idovske studije
geu,

Friendship

za t o n o s t

(M id d le East

neokonzervativnog

na

Richarda

zamolbu

Perlea,

tadanjega

postao

stra o b r a n e C a s p a r a W e i n b e r g e r a , od
Na t o m e je po lo a ju

pomonika

zamjenik

ministra

pomonika

1 981. do

bio z a d u e n za " p o l i t i k u

mini

19 8 8 . g o d i n e .
sigurnosti

teh

n o l o g i j e i za p i t a n j a v i s o k e t e h n o l o g i j e k o j a s e t i u n a c i o n a l n e
sig urnosti".
gi j e

O sn o v a o je

Upravu

(D efense T e c h n o lo g y

bio

njezin

nika

prvi

ministra

direktor.
unutarnjih

za s i g u r n o s t vo jne

tehnolo

Security A d m in is tra tio n ,

U travnju
poslova

1979.

Robert

DTSA)

zamjenik
Keuch

pomo

p is m e n o je

p r e d l o i o da s e B r y e n a , k oj i j e t a d a b i o l a n S e n a t s k o g a o d b o
ra

za

meunarodne

odnose,

podvrgne

sasluanju

pred

Ve

l i k o m p o r o t o m , k a k o bi s e u t v r d i l o p o s t o j i li t e m e l j z a p o k r e
tanje krivinog
rektor

Odjela

postupka
za

za p i j u n a u .

unutarnju

sigurnost

S t i m e se s l o i o i d i
u Ministarstvu

pravo

s u a . N e t k o j e , u ka f e b a r u h o t e l a M a d i s o n , u o k a k o B r y e n , u
nazonosti
elskog

direktora AIPAC-a,

veleposlanstva

dunosnik

izraelskoga

daje n e k o m

dokum ente

veleposlanstva

bio je

re ktor M o ss ad o v a ureda u W a s h in g to n u .
FBI p o d v rg n e poligrafu

dunosniku

oznakom

tajnosti.

Zvi

Rafiah,

izra
Taj
di

B r y a n j e o d b i o da ga

k a k o bi s e i s p i t a l o n a m j e r e

i pojedi

n o s t i to ga s a s t a n k a , d o k je o s o b a koja je t o m e sv jedoila p r i

F.
stala na poligraf i prola
iskaz od jo j e d n e
odnose,

provjeru.

osobe,

Spomenuti

lanice

Odbora

William Engdahl

ured

im ao je

za m e u n a r o d n e

k o j a j e i z j a v i l a da j e v i d j e l a k a k o j e B r y e n ,

u svome

ure d u u Senatu, razgovarao s R a fia h o m o d o k u m e n t i m a s o z

n a k o m t a j n o s t i koji su bili r a s p r o s t r t i po s t olu, i s p r e d o t v o r e
noga

sefa,

kljuem.

kojem u

Nedugo

su d o k u m e n t i

poslije pojave

novi otisci pr s ti ju p r o n a e n i
tajnosti,

trebali

ove d r u g e

biti

drani

pod

svj ed ok in je Brye-

su na d o k u m e n t i m a s o z n a k o m

za k o j e j e on F B I- u p i s m e n o t v r d i o da ih n i k a d a nije

ni p o s j e d o v a o . . . ,
predao

a t o s u bi l i d o k u m e n t i k o j e j e o n , n a v o d n o ,

Rafiahu.

N o, n a k o n to je S e n a ts k i o d b o r za m e u n a r o d n e o d n o s e o d
bio

odobriti

dosjeima

dunosnicim a

koji

su bili

M inistarstva

k l j u n i za tu

pravosua

istragu,

r u k a za s a s l u a n j e p r e d v e l i k o m p o r o t o m ,

pristup

Keuchova

prepo

a na k ra j u

i sama

i st ra ga , b i l e su o b u s t a v l j e n e . B r y e n a su z a m o l i l i da o d s t u p i s
d u n o s t i u O d b o r u za m e u n a r o d n e o d n o s e .

Sljedeu g o d i n u

i pol bio je na m j e s t u g e n e r a l n o g d i r e k t o r a i d o v s k o g a

insti

t u t a za p i t a n j a n a c i o n a l n e s i g u r n o s t i Q I N S A ) i p r u a o s a v j e t o
davne usluge A IPA C -u. U na to tom e , u travnju
Perle,

koji j e n e t o m

stra o b r a n e

prije toga i m e n o v a n

za m e u n a r o d n u

1981. Richard

pomonikom

m ini

predloio je

Bryena

za s v o g a z a m j e n i k a .

B ry e n je ta d a p r o a o vrlo s t r o g u

i tajnu

("N A TO/CO SM IC")

kontrolu.

el j e b i o u z a v r n o j
listike

rakete

projektu

sigurnost,
Poetkom

1988.

g o d in e Izra

fa z i p r o i z v o d n j e p r o t o t i p a s v o j e p r o t u b a -

"Arrow",

koju

nedostajao jedan

se

lansira

element,

s kopna.

T o m e je

klistroni - mala

m ikro

v a ln a poj a al a koja su k lj u n e k o m p o n e n t e u v is o k o f r e k v e n t
n o m r a k e t n o m s u s t a v u o d r e i v a n j a ci l j a, k o j i u s m j e r a v a r a k e
tu p r e s r e t a a na d o l a z e u r a k e tu .
bili m e u

najnaprednijim

Godine

1988.

iz u m im a u amerikoj

klistroni
vojnoj

su

indu

striji pa j e n j i h o v iz voz , n a r a v n o , bi o s t r o g o z a b r a n j e n .
U p r a v a M i n i s t a r s t v a o b r a n e z a d u e n a za n a d z o r izvoza v o jn e
tehnologije

bila j e

DTSA

(Defense Technology

Security Ad-

m i n i s t r a t i o n , U p r a v a za s i g u r n o s t v o j n e t e h n o l o g i j e ) ,
sastavni

dio

osniva)

uprave

Bryen.

ureda

Richarda

DTSA

U svibnju

1988.

bio je

radarska

kojemu
brenja.

280

su

s vi

tehnologija)
osim

zvanog

I SP.

a bila je

Direktor

P e r l e o v z a m j e n i k dr .

(i

Stephen

Bryen je po k u ao pribaviti o dobrenje

kom paniji Varian A ssoc ia tes

dna

Perlea

Bryena

Bryen je predloio

za i z v o z et iri k l i s t r o n a
Izraelu.
bi l i

Sazvan je

protiv

da e pi t a t i

izdavanja
Izraelce

(napre

sastanak,
toga

zato

na

odo
su

im

STOLJEE RATA 2
klistroni

potrebni.

Izra elska je

V lada dala j e d a n p o v r a n o d

g o v o r , B r y e n j e i z d a o o d o b r e n j e i k l i s t r o n i su i s p o r u e n i I z r a
elu.

K a d a j e za to s a z n a o p o m o n i k m i n i s t r a o b r a n e R i c h a r d

Armitage,

izvijestio je M i n i s t a r s t v o

noglasno

negativnoj"

klistrona

Izraelu.

rian A ssociates
nija kojoj je
starstvom

reakciji

O d o b r e n j e je

toga je

slubeno

vanjskih poslova

Ministarstva

obrane

povueno,

lipnja p o s ta l a
zabranjeno

o "jed
na

izvoz

a k o m p a n i j a Va-

prva

amerika

kompa

ugovora

s M ini

sklapanje

obrane.

U t r a v n j u 2 0 0 1. ,

uz p o t p o r u p o m o n i k a m i n i s t r a o b r a n e Pau-

la W o l f o w i t z a , B r y e n j e i m e n o v a n u P o v j e r e n s t v o za K i n u ( C h i na C o m m i s s i o n ) ,

koje

se d i j e l o m

bavi

v i s o k e t e h n o l o g i j e iz I z r ae l a u K i nu .
s v e do p r o s i n c a 2 0 0 5 .
panije Finm eccanica,

i pitanjem

transfera

Na t o m e je m j e s t u o s t a o

godine.

Uz to je bio i p r e d s j e d n i k k o m

I n e . , tj.

a m e r i k e p o d r u n i c e te k o m p a

ni j e ( t h e U. S. o f f i c e s o f F i m m e c c a n i c a ,

S. r . A. ) - s v j e t s k e k o m

p a n i j e za p r o i z v o d n j u z r a k o p l o v a i o r u j a , sa s j e d i t e m u R i m u ,
koja p r oiz vo di

i v o j n e h e l i k o p t e r e A u g u s t a . 10

Admiral David Jeremiah,

umirovljeni

admiral A m e ri k e ra m e m o r

n a ri c e bio je k lj u na v e za i z m e u J I N S A - e ,
industrij skoga kom pleksa.
chnology Strategies

P e n ta g o n a i vojno-

Bio j e p r e d s j e d n i k k o r p o r a c i j e Te-

& Alliances,

strateke savjetodavne i in

ve st i ci js k e b a n k a r s k e k o m p a n i j e koja se u g l a v n o m bavi z r a k o
plovstvom,
ma

orujem

i vojnom

i elektronskom

Admiral Jeremiah
enog
(od

bio je

etiri

s t o e r a za m a n d a t a

1 990 . do

nove

uloge

opremom,

telekom unikacija

industrijom.
godine

potpredsjednik

generala Powella

Zdru

i Shalikashvilij a

1994.). O boj ic i je bio kljuni igra u d efi nir anj u

Amerike

vojske

razdoblju

poslije

Hladnoga

rata.
U listopadu
Lauro,

a u

1985.

Z a l j e v u Sidra.
bio lan
MITRE

vodio je

travnju

1986.

uhienje

borbene

otmiara

operacije

broda Achile

protiv

Libije u

Im ao je vrs te v e ze s v o j n o m in d u s tr ijo m , jer je

Upravnoga odbora
Corporation,

Ine., G S E s y s t e m s Ine.

k om pa nija Litton Industries,

Alliant T e c h s y s te m s ,

Ine.,

the

Geobiotics,

i S t a n d a r d M i s s i l e C o m p a n y , l a n Na-

G r e e n , S t e p h e n , " S e r v i n g T w o Fl a gs : N e o c o n s , I s r a e l a n d t h e B u s h
A d m i n i s t r a t i o n " ( S l u e n j e d v a m a s t i j e g o v i m a - n e o k o n z e r v a t i v c i , I zrael i Bus h o v a vl a d a ) , Washington Report on Middle East Affairs, svi banj 2 0 0 4 . , str. 20. - 23. ,
91 ., na h t t p : / / w w w . w r m e a . c o m . a r c h i v e s / s v i b a n i 2 0 0 4 / 0 4 0 5 0 2 0 . html

281

F.
cio nalnog
Drava

odbora

i Kine,

za

odnose

lan

izmeu

Savjetodavnog

Sjedinjenih
odbora

IVilliam Engdahl

Amerikih

u korporacijama

Texas Instrum ents, M anT ech International i N orthrop G r u m

man,

a 2001.

predsjednik

i lan O d b o r a

toga

im enovanje

odbora

lanom

za o b r a m b e n u

bio R i c h a r d

Predsjednikog

politiku,

Perle.

k ad a je

U veljai

odbora

2006.

za n a d z o r t a j n i h

sluba.
Godine

2002.

kompanije

izabran je

W ackenhut

za p r e d s j e d n i k a

Services

I ne.

n i j e za p r u a n j e u s l u g a o s i g u r n o s t i
rike Vlade".

Upravnoga

(WSI),

odbora

"vodee

kompa

u g o v o r a za s l u b e

ame

Bio j e i l a n U p r a v n o g a o d b o r a i d o v s k o g a i n

s t i t u t a za p i t a n j a n a c i o n a l n e

sigurnosti

( J I N S A ) . 11

M ichael Ledeen, j e d a n od n a j v e i h i d e o l o g a n e o k o n z e r v a t i v a c a ,
j e i " p r e d s j e d n i k za s l o b o d u "
institutu.

Samoga

cionarom"

nego

sebe

bio

(si c) u A m e r i k o m p o d u z e t n i k o m

radije

naziva

"demokratskim

revolu

n e o k o n z e r v a t i v c e m . 11

K a o B u s h o v a n a l i t i a r za p o l i t i k a p i t a n j a ,

Ka r l R o v e r e d o v i t o

se s a v j e t o v a o s L e d e e n o m o p i t a n j i ma v a nj ske pol i t i k e .

K a d a je

Washington P ost o b j a v i o p o p i s o s o b a s k o j i m a se Kar l R o v e , k a o

n a j b l i i s a v j e t n i k p r e d s j e d n i k a G e o r g e a W.

Busha, re d o v it o sa

v j e t u j e i z v a n a m e r i k e V l a d e , v e t e r a n i v a n j s k e p o l i t i k e bi l i su u
oku

k a d a se k ao i m e j e d i n o g

m eunarodna

pitanja

pojavilo

stalnog

R o v e o v a a n a l i t i a r a za

ime Michaela

I a k o p o n a o b r a z b i n i j e s t r u n j a k za B l i s k i
bio p o z n a t
Bliskom
tome

po

istoku

dijelu

svojim

i po a k t i v n o s t i m a

svijeta.

organizacijama

izja vama

Bio j e

poput

amerikoj
od

instituta

za

demokraciju

Iranu

prema

u pitanja u

glavnih
za

n a l n e s i g u r n o s t i , A m e r i k o g o b o r a za s l o b o d u
C o m m i t t e e f or a F r e e L e b a n o n )

u g l a v n o m je

politici

i umijeanosti

ili j e s t j e d n a

idovskog

Ledeena.

istok,

osoba u

pitanja

nacio

Libanona

(US

i d a n a s n e p o s t o j e e Koalicije

(Coalition

for D e m o c r a c y

i n I r a n ) , 21

11 E r i c s o n , E w a r d , Jr., " St a r W a r s Ine. T h e M e n a n d M o n e y B e h i n d Spa c e

W e a p o n r y ", 2. s r p n j a 2 0 0 1 . T a k o e r vidi, J a s o n Vest , " The M e n f r om J I N S A a nd
C P S " , The Nation, 2. r uj na 2 0 0 2 . , i " O b j e c t i v e A s s e s s o r s N e e d N o t A p p l y : St a c ke d
P a n e l o n N a t i o n a l S e c u r i t y Spa c e M a n a g e m e n t R e l e a s e T h e i r R e p o r t " , T h e
C o m m i s s i o n t o A s s e s s U n i t e d St a t e s N a t i o n a l Se c u r i t y Space M a n a g e m e n t and
O r g a n i z a t i o n , p o d p r e d s j e d a n j e m m i n i s t r a o b r a n e D o n a i d a R u m s f e l d a do s vog
i m e n o v a n j a ( t a d a j e o d s t u p i o s d u n o s t i ) , ob j a v l j e n s a e t a k na 69 s t r a n i c a , 1 1 .
si j enj a 2 0 0 1 .
12 W e b s t r a n i c a J I N S A - e , n a h t t p : / / w w w . i i n s a . o r g / a b o u t /
aboard.html? d o c u m e n t i d = 742

282

STOLJEE RATA 2

koju je

osnovao

s M orrisom

Am erikog odbora
U oujku
nikoga

2006.
doma

promjene

L edeen je

i revoluciju

"tek m ora

bivim

Izraela

odnose

u Iranu.

uzvratiti

direktorom

(AIPAC-a).

svjedoio pred

za m e u n a r o d n e

reima

rika Vlada

Amitayem,

za j a v n a p i t a n j a

Odborom

Zastup

i predloio

politiku

Tv r d io je

udarac"

kako

ame

gospodarima

terora

iz Irana.
Oni

k oj i

se

nisu

slagali

s Ledeenovim

procjenam a vanjske

p o l i t i k e bi l i s u e t i k e t i r a n i k a o " p o p u s t l j i v a " .

Ledeen je 2003.

n a p i s a o da " p o p u s t l j i v a " u K o n g r e s u i u M i n i s t a r s t v u v a n j s k i h
p o s l o v a " n e e l e z n a t i za I r a n , j e r , k a d a bi z n a l i , bi l i bi p o t a k
n u t i p o d u z e t i a kci je ko je ne el e p o d u z e t i . . .
rijeiti

vie vole lijepo-

s mulama".

I a k o su n j e g o v e r i j e i e s t o n a v o e n e u m e d i j i m a i i a k o j e u
Kongresu

svjedoio

o politici p r e m a Iranu,

n o s t za I r a n b i l a u p i t n a .
Iranu
man

ni t i g o v o r i

njegova je

stru

"M ic h a e l L e d e e n nije n i k a d a

bio u

perzijski",

sa S ve u ili t a

Brown,

izjavio je p r o f e s o r W i l l i a m
autor knjige o o d n o s im a

Sje din je nih A m e r i k i h D r a v a i Irana, i d o d a o :

tovo n i k a k v e
nju

sposobnosti

politiku

Sredinom

procijeniti

Bee-

izmeu

"On n e m a g o

i z b o r e u I r a n u ni t a m o

situaciju".

sedamdesetih

direktor idovskog

g odina L edeen je

bio prvi

generalni

i n s t i t u t a za p i t a n j a n a c i o n a l n e s i g u r n o s t i .

D o k j e bio sa vj e tn ik u vladi p r e d s j e d n i k a R e a g a n a , z a o b i a o je
ameriko

veleposlanstvo

premijerom

Perezom.

provokativni

projekt

u Tel Avivu

Sa s u p r u g o m
"ponovne

i potajno
Barbarom

izgradnje

se

sastao

p o d u p i r a o je

Salomonova

hrama

n a m j e s t u i s l a m s k o g s v e t i t a , d a m i j e A1 A k s e u J e r u z a l e m u " .
P rem a svjedoenju

t a d a n j e g a s a v j e t n i k a za n a c i o n a l n u s i g u r

nost R oberta M c F a r la n e a pred

en j e prvi

amerikim

to je d o v e lo

do a f e r e

Iran-Contra.

t a j n e i n i c i j a t i v e V i j e a za n a c i o n a l n u
Elliott

Abrams

gvanskim

Oliver

kontraima,

North,

tako

toga oruja kontraim a,

13

sigurnost,
ameriko

Lede

o r u j a za t a o c e ,

L e d e e n je bio

o pruanju

da s e

p r e k o I z r ae l a u Iran, a p o t o m ,
zabranio

Kongresom,

iznio izrae lsk i pri j ed lo g o z a m je n i

i sudionik

k o j u su v o d i l i

pomoi
oruje

zaobilaznim putem,

nikara
dostavlja

z a r a d a od

i to u v r i j e m e k a d a j e K o n g r e s i z r i i t o

slanje v o jn e p o m o i

k o n t r a i m a . 13

Right IVeb, "Pr ofi l e: M i c h a e l A . L e d e e n "

http://rightweb,irc-online.org/profile/1261

(Profil: M i c h a e l A. L e d e e n ) , na

F.

Richcird Perle'.

Vidi p o d

"Ameriki p oduzetniki

IVilliam Engdahl

institut".

J a m e s W o o ls e y , n a k o n s t o j e i z C L A - e o t i a o u m i r o v i n u , p o s t a o j e ,
2002.,

potpredsjednik

konzultantske

tvrtke

amerike

Vlade

B o o z A l l e n H a m i l t o n , u k o m p a n i j i G l o b a l R e s i l i e n c e , sa s j e d i
tem u gradu M cL eanu

u saveznoj

dravi

Virgini ji,

n j e g o v a b i v e g u r e d a u CIA-i. Od

1993.

tor

predsjednika

CIA-e,

1989.

do

nalnim
1979.

za v r i j e m e
1991.

m andata

oruanim
1 9 7 0 . do

Clintona.

Od

bio je i z a s l a n i k na p r e g o v o r i m a o k o n v e n c i o
s n ag a m a u Europi,

pom onik ministra obrane

cu. O d

u blizini

do 1 9 9 5 . b i o j e d i r e k

u Beu,

a od

1977.

do

z a d u e n za R a t n u m o r n a r i

1973. b i o j e glavni savjetn ik S e n a t s k o g a o d b o

r a za v o j n e s l u b e .
Bi o j e i p r e d s j e d n i k

U pra v n o g a odbora organizacije F r e e d o m

House

(Kua s lo b o d e)

vezane

s tajnim

nizu

- amerike

slubama,

"obojenih revolucija"

uspjeha,

Bjelorusiji.

G eorgea Shultza,

nevladine

koja je

- u Ukrajini,

glavnu

Gruziji,

ulo gu

zvane

Odbor

za

( C o m m i t t e e on t he P r e s e n t D a n g e r )

Sr bi j i i, b e z

Uz bivega m inistra vanjskih

bio je s u p r e d s j e d a t e l j

va n e o k o n z e rv a tiv a c a

organizacije p o

odigrala

poslova

organizacije j a s t r e b o
neposrednu

opasnost

i lan U p r a v n o g a o d b o r a

C e n t r a za s t r a t e k e i m e u n a r o d n e s t u d i j e ( C e n t e r f o r S t r a t e gic

& International Studies).

vjerenstva
sm)

za

terorizam

Bio je

(National

i lan N a cio n a ln o g p o
Com m ission

on

Terrori-

1 9 9 9 . i 2 0 0 0 . , l a n P o v j e r e n s t v a z a p r o c j e n u o p a s n o s t i od

balistikih

raketa po A m e r ik u

(takozvanog Rumsfeldova po

vjerenstva),

1 9 9 8. , i l a n P r e d s j e d n i k o g p o v j e r e n s t v a za s t r a

teke

(takozvanog

snage

Scowcroftova

povjerenstva),

1983.

g o d i n e . W o o s l e y j e bi o j e d a n od n a j v e i h s t r u n j a k a za v o j n a i
obavjetajna pitanja u n u ta r vrsto p o v e z a n o g a tabora n e o k o n
zervativaca.
S kl on z a r a i v a n ju n o v c a na p o s l j e d i c a m a n a p a d a
na,

u smislu dravne

Fonda
Group.

H om eland
U

sigurnosti,

Security

prolosti je

bio

u
lan

kompanija vojno-industrijskoga
bile i k o m p a n i j e M a r t i n

W o o sle y je

organizaciji
Upravnoga
kompleksa,

Marietta,

od

Paladin

Capital

odbora

najveih

meu

kojima

British A aerospa c e,

F a i r c h i l d I n d u s t r i e s , Y u r i e S y s t e m s , Ine. i U S F & G . H

J I N S A , op. cit.

284

11. r u j

bio i ravn at el j

su

Ine.,

STOLJEE RATA 2

W o o lse y e v

" etvrti

s v je ts k i

ra t"

Bez okolianja je govorio d a j e rat protiv t e ro r i zma zapravo

"etvrti svjetski rat". Uz ne okonz er va ti vca i pajdaa Ri charda
Perlea, Donal d Rumsfeld i me no v a o gaje u Pe nt a go n o v O db o r
za vojnu politiku. B io j e i supredsjedatelj tvrdolinijakog n e k o n
zervativnog C e n tr a za s i g u rn o s n u politiku (vidi u nast avku).
Bioje i savjetnik Zaklade za obranu demokracija (Foundation for
the Defense of De moc ra ci e s) , koju vode neokonzervativci, i lan
je Savjetodavnog o dbor a id ov sk o ga inst i t ut a za pitanja naci o
nalne sigurnosti (vidi naprijed n a v e de n o) . Bio je aktivan i u
dvije p r o p a g a n d n e organizacije koje su odigrale vanu ulogu u
stvaranju p o t p o r e invaziji na Irak i voenju skupoga rata protiv
t er or iz ma poslije 11. rujna, u Projektu za novo a meriko stoljee
(PNAC- u) i u Od b or u za os l oboenj e Iraka (CLI-u).
U j e d n o m izvjeu iz oujka 2 00 3 . , koje govori o m o g u i m
s u k o bi ma i nt er es a nekol i ko lanova Od b o ra za vojnu politiku,
Ce nt a r za javni integritet i s ta kn uo je Woolseyja, rekavi: "Bivi
d ir ekt or CIA-e James Wo o ls e y danas je ravnatelj organizacije
Paladin Capital Group, p o d uz et ni k e kompani j e za ulaganje ka
pitala, koja, kao i k ompa ni j a T r i r em e Pa r tn er s Richarda Perlea,
nastoji pridobiti ulagae u d o ma e k ompa ni j e za proi zvodnj u
oruja. W o o l s e y j e u srpnju 2002. post ao p o t p r ed s j e dn i k konz u l t an t s k e k ompa ni j e Booz Allen Ha mi lt o n , k oj a je iste godi ne
sklopila s a me ri k o m Vladom ugovore vrijedne vie od 680 m i
lijuna dolara. U listu Wall StreetJournal izjavio je kako se ne bavi
lobiranjem i kako se ni n a j e d n o m sast anku Od b o r a za vojnu
politiku nije razgovaralo ni o j ednoj kompaniji s kojom j e on
povezan.
Od samoga poetka o s a m d e s e t i h godi na prologa stoljea
b l i sk o j e suraivao s tadanjim m i ni s t r om obr ane Dickom Cheneyjem i s D o n a l d o m R u ms f el d o m po pitanjima k o n tr ov e rz ne
o b r a m b e n e i sigur nosne politike. Uz Ch e n ey j a i Rumsfelda, bio
j e p re d vo d ni k s kupi ne za tajne vjebe scenarija sudnjega dana,
k oj e je organizirala Reaganova vlada, u sklopu p r ogr ama osigu285

F.

W illiam Engdahl

ranja funkcioniranja Vlade, ija je svrha opst anak amerike Vla

de u sluaju n u k l e ar n og rata.
Prije negoli je, 2 0 0 1 . , i me no v a n u O d b or za vojnu politiku,
bio je lan kontroverznog Rumsfeldova povjerenstva za procjenu
o p a s no s t i od balistikih raketa, koje je, u svom k o n a no m
izvjeu, objavljenom 1998. godine, zagovaralo izgradnju a m e
rikog p r o t u r ak e t no g vojnog programa, unato zavretku Hl ad
noga rata. Me u ost al i m lanovima toga vanog Rumsfeldova
povj erenst va bili su i sljedei istomiljenici neokonzervativci:
William Schneider mlai,
stvenog

odbora

predsjednik

lan

Pentagonova

Savjetodavne

Vojno-znan-

skupine

o r u j e m pr i M i n i s t a r s t v u v a n j s k i h p o s l o v a .

za

trgovinu

Schneider je p o v e

zan s vie n e o k o n z e r v a t i v n i h t r u s t o v a m o z g o v a , uk lju u ju i

P r o j e k t za n o v o a m e r i k o s t o l j e e ,
za s i g u r n o s n u

Stephen Ccanbone
2007.,

najvii

p o l i t i k u . 15
bio je,

sve do

dunosnik

Prvo je bio na d u n o s t i
zat im je, p o e t k o m

Rumsfeldova odlaska

Pentagona

iz s i j e n j a

za o b a v j e t a j n e

slube.

posebnog Rumsfeldova pomonika,

2003.,

im e n o v a n prvim p o m o n i k o m

n i s t r a o b r a n e za o b a v j e t a j n e s l u b e u p o v i j e s t i S A D - a ,
bio potez

koji

H udson Institute i Centar

e M i n i s t a r s t v u

ranje svojih o b a v j e t a j n i h

programa

manj e j a strebovsku CIA-u.

zlostavljanja z atv o re n ik a

obrane

omoguiti

tako

m i

stoje

konsolidi-

da m o e

podrovati

Bio j e d u b o k o u m i j e a n u s k a n d a l

u zatvoru Abu

Harib.

Poput Wool-

seyja i o s t a l i h v o d e i h j a s t r e b o v a n e o k o n z e r v a t i v a c a u B u s h o voj v la d i i o k o nje, C a m b o n e j e bio o d a v n o p o v e z a n i s R u m sfeldom i s p o t p r e d s j e d n i k o m D ic k o m

rektor

Odjela

za

strateku

Cheneyjem.

obram benu

politiku

Bio j e d i
u

vrijeme

m a n d a t a G e o r g e a H. W. B u s h a , a n a d r e e n i m u j e b i o t a d a n j i
m in is ta r obra ne C heney. G o d i n a m a j e zagovarao sustav ra k e t
ne obrane.

Tijekom

Clintonova

mandata

bio je

direktor

osoblje u dva k o n g re s n a odbora,

o n o m e za r a k e t n u o b r a n u

o n o m e za s v e m i r s k o n a o r u a n j e ,

koj im a j e potkraj

za
i

devedese

t i h g o d i n a p r e d s j e d a o D o n a l d R u m s f e l d . I on j e r a d i o u P r o j e k -

VVorl Pol i cy I n s t i t u t e ( I n s t i t u t za s v j e t s k u p o l i t i k u ) , " A b o u t F a c e " ,

svi banj 2 0 0 2 . , na h t t p : / w w w . w o r l d p o l i c v . o r g / p r o i e c t s / a r m s / r e p o r t s /
reportaboutface.html

286

STOLJEE R ATA 2

tu za n o v o a m e r i k o s t o l j e e
s titutu

za j a v n u p o l i t i k u

Paul Wolfowitz:

(PNAC-u)

i u N acionalnom in

(N IPP-u).

( vi di g o r e )

W o o l s e y j e sudjelovao i u radu studijske s kupi ne iz 2001.

godine kojaje sastavila "Argument e i zahtjeve za nuklearne snage
i kon t ro lu na or u anj a " - izvijee koje je objavila j a st r e b o v s k a
ne ok o nz er va ti vn a organizacija zvana Nacionalni institut zaj avnu politiku (NIPP). Taje NIPP-ova studija posluila kao temelj
za d o k u m e n t zvan Izvjee o stanju n u kl ear nog naoruanja (Nuclear Po s t u r e Revievv) p r e ds j e dn ik a Geor gea W. Busha, kojim
se pr omi e p ro g r a m proizvodnje n u kl e ar n og oruja kao p r i m a
ran, a ne kao pr og ra m u krajnjoj n u d i . M e u s u r ad n i ci ma na
toj studiji bili su i dananji i bivi du no s n i ci Bu sh o v e vlade,
ukljuujui i C a m b o n e a , d i r ek to r a Vijea za naci onal nu sigur
nost u Bushovoj vladi nakon prelaska Condi Rie u Ministarstvo
vanjskih poslova.
Woolsey je s posla na toj studiji NIPP-a otiao izravno u Pent a g o n o v u Sa vj et odavnu s k u p i n u za p r oj ekt e zast rai vanj a i
odvraanja, kojaje bila z aduena za provedbu Bushova programa
zvanog Izvjee o stanju n uk l ea rn og naoruanja.
S v r g a v a n je

Sadam a

H u s e in a

Jo prije 11. rujna 2 0 0 1. W o o l s e y j e o t v or en o zagovarao n a

pad na Irak. Kao j e d a n od osnivaa Projekta za novo ameri ko
stoljee p o tp i s a oj e , uz Perlea, Rumsfelda, Cheneyja i Wolfowitza, nekoliko otvorenih pisama Vladinim dunosnicima, sa svrhom
poticanja agresivne vojne politike u s t r ani m zemljama.
W o o l s e y j e bio m e u p r vi ma koji su, poslije 11. ruj na 2 001. ,
traili svrgavanje Sadama Husei na. N e p o s r e d n o poslije toga n a
pada prikljuio se Wo lf owi tz u i Perleu u pravljenju pri t i ska u
korist rata protiv t e ror iz ma irih razmjera, koji bi ukljuivao i

16 Right Web, "Pr of i l e: S t e p h e n C a m b o n e "

(Profil: S t e p h e n C a m b o n e ) , 8.

17 W o r l d Pol i cy I n s t i t u t e , op. cit.

287

F.

IVilliam Engdahl

uklanjanje Sadama s vlasti. No v in a r James Fallows iz lista. Atlan

tic Monthly napisao je: "Ve sutradan, 12. rujna 2001., James Woolsey, koji je bio prvi d i r ekt or CIA-e za Clint onova mandat a,
rekao m i j e da, bez obzira na to tko se pokae odgovor ni m za taj
napad, rjeenje mor a ukljuivati i uklanjanje Sadama Huseina,
j er postoji velika vjerojatnost da e biti umijean u sljedei n a
pad".
Wool sey se poeo isticati kao osoba k o ja j e u medi j i ma p o
slije 11. rujna zagovarala neokonzervativni jastrebovski ratni plan.
Na agresivnoj neokonzervat i vnoj TV mrei Ru p e rt a Mu r do c ha
FoxNews n a p a d a o j e protivnike Bushova "rata protiv terorizma".
Kritizirao je n eodl unos t europskih i arapskih zemalja da podre
"rat protiv terorizma" irih razmjera na Irak, uporno tvrdei kako
"e samo strah povratiti potovanje (Arapa) pr ema nama. . . Eu
ropljani nam doista nisu potrebni. Bilo kako bilo, oni e biti prvi
koji e nas tapkati po leima poslije naega uspjeha i govoriti
nam kako su uz n a s . " 1'
Potkraj 2002. odrao je uvelike citirani govor na Vi kendu ob
nove (Rest orat i on W e e k e n d ) , godinjoj konferenciji visokopozicioniranih n eokonz er va ti vac a, u koj emu je ust vr di o da Sje
dinjene Am e r i k e Drave vode "etvrti svjetski rat", i dodao:
" Dopus ti t e mi rei nekoliko rijei o t ome tko su nai neprijatelji
u o vome et v r t om e svj et skom ratu, zato su u ratu s nama, a
(sada) i mi s njima, te kako m o r a m o razmiljati glede voenja
toga rata i u zemlji i izvan njezinih granica. Prije svega, tko su
oni? Dakle... postoje, u naelu, tri po k r et a. . . , a svi su s Bliskog
istoka... Islamistiki ijiti, vladajui krugovi, vladajui kler, i iran
ski mul e, ta manjina, j a m a n o manjina i ranskoga ijitskoga kle
ra, ali ona koja ini vladajuu silu u Iranu i koja financira i p o d u
pire He zbol a h, o n a j e u ratu s nama gotovo etvrt stoljea. Oni

18 Fal l ows , J ame s , "Blind into Baghdad", The Atlantic Monthfy, sijeanj/veljaa
20 0 4 .
" Sunday Herald,

288

13. travnja 2 0 0 3 .

STOLJEE RATA 2

su zarobili nae taoce u T e h e r a n u 1979. godine. Oni su digli u

zrak nae veleposlanstvo i vojarnu naih marinaca u Bejrutu 1983.
godine. Oni p rovode irok r as pon teroristikih napada na Sje
dinjene Am e r i k e Drave ve gotovo etvrt stoljea." Zatim je
dodao: "Druga s k u p i n a j e s u faisti, i tu rije ne rabim kao et i ke
tu. Stranka Bas iz Iraka, kao i ona iz Sirije, u biti su faistike
stranke, tj. o sn o va n e su po uzoru na faistike st ranke iz t r i d e
setih godina. One su t ot al i t ar ne, one su a n ti s e mi ts k e , one su
faistike..."
Zatim je taj bivi direktor CIA-e rekao: "Trea skupina, i ona
koja nas j e navela da n a p o k o n o b r a t i m o po z or no s t , j e s u islamistiki suniti. A o n a j e , na neki nain, po m o m e miljenju, naj o
pasnija i najdugotrajnija od svih. Va ha bi st i ko m pokret u, t ome
religijskom p ok r et u u Saudijskoj Arabiji, koji je o s n ov a n jo u
18. stoljeu, a vue korijene iz m n o g o ranijeg razdoblja, p e d e
setih i ezdeset i h godi na pr o l o ga stoljea prikljuili su se islamisti doseljeni u Saudijsku Arabiju, a u novije doba i s kupi ne s
uglavnom istom ideologijom, od kojih veina dolazi iz Egipta. A
one vrlo f unda me nt a li s t i ke , mi sl i m daje najbolji izraz islamistike, skupine te vrste manje-vie u s r e do t o e n e su na ono to
nazivaju bliskim neprijateljem. Primjerice, barbarski reim u
Egiptu i, donekle, saudijska kraljevska obitelj - napadi iz 1979.
na veliku damiju u Meki. To su s kupi ne koje su u ratu s nama
i koje e, po mo me miljenju, jo vrlo dugo biti u ratu s n a m a . " 1"
W o o l s e y j e dodao: "Ovo e biti dugot raj an rat, uistinu vrlo
dugotrajan. N a d a m se ne onoliko koliko Hladni rat, vie od 40
godina, n o j a m a n o dulje nego Prvi ih Drugi svjetski rat. Nekako
prije vjerujem da e se, bojim se, mjeriti u desetljeima."
Woolseyjeva n e ok o nz e rv a ti v n a retorika p o d s j e al a je na r e
toriku Lav aTr oc ko ga i Al exander a Parvusa, koji su, poslije Bolj
evike revolucije iz 1917., pozivali na "trajnu revoluciju". U

20 W o o l s e y , J a m e s R., "VVorl W a r IV" ( e t v r t i svj et ski r a t ) , 16. s t u d e n o g a

2002.,

na Vittn : / / w w w . g l o b a l s e c u r i t v . o r g / m i l i t a r v / l i b r a r v A e p o r t / 2 0 0 2 / 0 2 1 116-

ww4.htm

289

F.

biti, I r v i n g K r i s t o l i d r u g i i s t a k n u t i

IViUiam

Engdahl

i d e o l o z i ne o k o n z e r v a t i vc i

bi li su, p o s l i j e D r u g o g a s v j e t s k o g a r a t a , a k t i v n i s l j e d b e n i c i L a v a
Trockoga.

Kenneth Timmermattn je ovjek koji tvrdi da posljednjih dva des et

g o d i na prati t e r o r i z a m i r a n s k e Vl ade i nj ezi n p r o g r a m oruja
za m a s o v n o u n i t en j e . Nj e g o v a knjiga Countdovm to Crisis: the
Corning Nticlear Showdown with Iran ( Odbr oj avanj e do krize: p r e
dstojei n u k l ea r n i o b r a u n s I r a n o m) obj avl j ena j e u d e p n o m
i zdanju u ouj ku 2 0 0 6 . kao di o p r o p a g a n d e n e o k o n z e r v a t i v a ca u s m j e r e n e n a p r i d o b i v a n j e p o t p o r e j a v n o s t i za rat pr ot iv
Irana. Nj e g o v p r i k a z O s a m e bi n L a d e n a o b j a v l j e n j e u a s o p i
su Reader's Digest u lipnju 1998. godi ne, vrlo p r i k l a d n o , s a m o
tri t j e d n a prije n e g o l i j e Bin La d e n di gao u zrak dva a me r i k a
v e l e p o s l a n s t v a u Africi i t i m e p o s t a o p o s l o v i n o poz nat .
G o d i n e 1993. T i m m e r m a n j e n a p i s a o kl j uno izvjee Ko n
g r e s a o i ranskoj nabavci or uj a za m a s o v n o u n i t enj e . Bio j e
glavni z a g o v o r n i k koji j e, u svj edoenju pr ed Po v j e r e n s t v o m
za p r o c j e n u o p a s n o s t i od bali st i ki h raket a po Sjedinj ene A m e
ri ke Dr ave, t a k o z v a n o m R u m s f e l d o v u p o v j er e n s t vu , u p o
z o r av a o n a to da Iran nast oji pr oi zvest i n u k l e a r n e r a ket e.
Od 1995. g o d i n e Ken T i m m e r m a n obavlja i d u n o s t i z v r n o
ga d i r e k t o r a Z a k l a d e za d e mo k r a c i j u u I r anu ( F o u n d a t i o n of
D e m o c r a c y in I r an) , u kojoj p r e v l a d av a j u n e o k o n z e r v a t i v c i
( www. i r an. or g~) .

Centar

za sigurnosnu politiku

C e n t a r z a s i g u r n o s n u p o l i t i k u p r e d s t a v l j a se k a o n e p r o f i t n a ,
n e s t r a n a k a i n a c i o n a l n a s i g u r n o s n a organizacija, specijalizirana
z a u t v r i v a n j e s m j e r n i c a , a k c i j a i s r e d s t a v a ko j i su v i t a l n o v a n i
z a s i g u r n o s t A m e r i k e , k a k o bi bi la k a d r a " o s i g u r a t i da t a p i t a n j a
p o s t a n u p r e d m e t o z b i l j n o g i n a e l n o g i s p i ti v a n ja te u i n k o v i t o g
djelo va nja p r i z n a t i h s t r u n j a k a za p o lit i k a pitanja, o d g o v a r a j u i h
d u n o s n i k a , tv o rac a i p r e d v o d n i k a j a v n o g a m iljenja i svekolike
j avnosti".

JINSA, op. cit.

2 9 0

STOLJEE RATA 2

O s n o v a n je

1988 . g o d i n e i od t a d a s v e l i k i m u s p j e h o m rad i

na u t v r iv a n j u u s p j e n e n a c i o n a l n e s i g u r n o s n e p o litik e u p o r a
bom

svih i m b e n i k a n a c i o n a l n e m o i,

stoje

Pentagon nazvao

"d o m in ac ijo m p u n o g a spektra". C e n ta r za sig u rn o sn u politiku u

s v o m e j e g o d i n j e m i z v j e u z a 2 0 0 1. p o h v a l i o svoj u t j e c a j , r e k a
vi k a k o " o n n i j e s a m o ' t r u s t m o z g o v a ' , n e g o a k t i v a n , p r i j e g o r a n
i vrlo u in k o v i t 'glavni b o r b e n i t r u s t " u ratu ideja o n a c io n a ln o j
sigurnosti".

Kao o r g a n i z a c i j a koja o s i g u r a v a utjecaj n e o k o n z e r -

vativaca u p oveznici iz m e u tvoraca vojne p olitike i p ro iz v o a a

o r u ja , k a e da mu j e p o s l a n j e " p r o m i c a t i m i r u

svijetu p o m o u

am erike snage".
G la v n i

n e o k o n z e r v a tiv

C e n tru

za

s ig u r n o s n u

p o litik u je s u :

Frank Gaffney, p r e d s j ed n i k , koji j e taj c e n t a r o sn o v a o 1988. g o d i

ne. I ma o j e d u b o k e k o r i j e n e u t a b o r u n e o k o n z e r v a t i v a c a j o
od k a s n i h s e d a m d e s e t i h g o d i n a p r o l o g a st ol jea, k a d a j e
bio p o m o n i k s e n a t o r u He n r y j u ( Sc o o p u ) J a c k s o n u , voi j a
s t r e b o v a H l a d n o g a r a t a i l o b i s t a za Izrael u K o n g r e s u . Za
m a n d a t a p r e d s j e d n i k a R e a g a n a bi o j e p o m o n i k m i n i s t r a ob
r a n e z a d u e n za m e u n a r o d n u s i g u r n o s n u p o l i t i k u te z a m
j e n i k p o m o n i k a m i n i s t r a o b r a n e z a d u e n za n u k l e a r n e snage
i k o n t r o l u n a o r u a n j a . P r e m a Gaffheyju, C e n t a r za s i g u r n o
snu p o l i t i k u j e s t " o r g a n i z a ci j a za n a e v r i j e me . . . (ija) a g i l n a
o r g a n i z a c i j s k a s t r u k t u r a o m o g u u j e C e n t r u da u d a n a n j u
r a s p r a v u u n e s e o n o to n a z i v a m o "z ami s l i v o e n e p r e c i z n o
u".
James

T. deGraffenreid, p r e d s j e d n i k Up r a v n o g a odbor a Ce n t r a za
s i g u r n o s n u pol i t i ku, bio j e s u v l a s n i k dviju veli ki h k o m p a n i j a
p o v e z a n i h s v o j n o m i n d u s t r i j o m - HP A s s o c i a t e s a ( ne k a d a
Phi l li ps Pu b l i s h i ng ) , " k l j unog o p s k r b l j i v a a p o d a t a k a za Mi
nistarstvo obrane, zrakoplovstvo, telekomunikacije i ener
g e t s k u i n dust r i j u", i First Service N e t w o r k a ( n e k a d a Sure Air
Co r p . ) .
O s i m Gafneyja i DeGr a f f en r e i d a , u U p r a v n o m e o d b o r u C e n
t r a za s i g u r n o s n u p o l i t i ku bile su i sl j edee kl june o s o b e iz
v o j n o - i n d u s t r i j s k o g a kr uga, koji j e z a g o v a r a o i zgradnju r a k e t
ne ob r a n e:

Bruce J. Brotman, p o t pr e d s j e d n i k Odj ela za s t r a t e k e pl anove zva

n o g N a c i o n a l n i b i o me t r i j s k i s i g u r n o s n i p r o j ek t ( Na t i ona l Biome t r i c Secur i t y Proj ect );

291

F.
Potpukovnik

Martin

L.

potpredsjednik
r.

Charles M.
gi c

Hefti,

Kupperman,

Integration

umirovljeni

kompanije

Van

bivi

asnik

Amerike

vojske,

Scoyoc A ssocia te s;

potpredsjednik

& Operations

WiUiam Engdahl

(Strateka

kompanije

Strate-

integracija i o p e ra

c i j e ) u O d j e l u za s u s t a v e r a k e t n e o b r a n e k o m p a n i j e B o e i n g ;
Miles Prentice III.,
Njegova

partner

ekscelencija

u kompaniji

Dominic J.

Eaton

Monetta,

& Van W inkle,

predsjednik

LL P;

kompanije

R e s o u r c e A l t e r n a t i v e s , Ine.;
David P.

Steinmann,

generalni

r i t i e s , L. P . , k o j u j e

direktor

kompanije

American

Secu-

1 9 4 7 . g o d i n e o s n o v a o VVi l l i a m R o s e n w a l d

radi ul ag an ja i u p ra vl ja n ja svo jim u d j e l o m u o b i t e l j s k o m divu

Se ars , R o e b b u c k & Co.

Godine 2003. Centar za sigurnosnu politiku o s n ov a oj e Odbor

namjesnika, u kojemu su, medu ostalima, bili Bruce Gelb, bivi
di r ekt or a me ri ke informacijske agencije i bivi ameriki vele
poslanik u Belgiji, E ug e ne Grant iz tvrtke Eugene M. Grant &
Co mp an y, La wr enc e Kadish. David Luke III., bivi pr edsjednik
korporacije We st va co , Abby Moffat iz Zaklade Shelby Cullom
Davi, najveeg financijaa organizacija i trustova mozgova neokonzervativaca, Ebby M o u s s a z a d e h iz korporacije Matrix, Shirley Lord Rosenthal, supruga utjecajnog urednikaVevr York Timesa
A. M. Rosenthala, Nina Rosenwald, nasljednica lanca robnih kua
Sears Ro e bu ck & Co. i ravnateljica organizacije Ame ri c an Securities L . P .
Popis lanova Savjetodavnog vijea Ce nt r a za si g u r no s n u
politiku izgleda kao izdanje " T k o j e tko" u amerikoj politici i
vojnoj industriji. Meu i me ni ma s toga popisa su:
Bob Andrews,

bivi

vritelj

dunosti

z a d u e n za p o s e b n e o p e r a c i j e
William

Bali,

bivi

ministar

Ratne

pomonika

ministra

obrane

i sukobe niskog intenziteta;

mornarice;

Right Web, " C e n t e r for S e c u r i t y Pol i cy" ( C e n t a r za s i g u r n o s n u p o l i t i k u ) ,

25. s v i b n j a 2 0 0 6 . , na h t t p : / / r i g h t w e b . i r c - o n l i n e . o r g / p r o f i l e / 1 4 5 6

292

STOLJEE RATA 2

Kathleen

Bailey,

biva

naoruanja

Robert Barker,

pomonica

direktora

Agencije

za

kontrolu

razoruanj e;

bivi

p o m o n i k m i n i s t r a o b r a n e z a d u e n za a t o m s k u

energiju;
JVilliant

Bennett,

Charles Brooks,

bivi

ministar

d i r e k t o r O d j e l a za v e z e

s t v u za d o m o v i n s k u

sigurnost

lena Sp ec te r a z a d u e n
Jason Brudzinski,

bivi

dunosnik

doma

Beverly Byron,

bivi

l an

Henry Cooper,

bivi

direktor

Cox,

lan

s Kongresom

pri M i n i s t a r

i b i v i p o m o n i k s e n a t o r a Ar-

za z a k o n o d a v s t v o ;

stalni

Predstavnikoga

Christopher

obrazovanja;

u Odboru

za v o j n e

slube

Kongresa;

Zastupnikoga

doma

Inicijative

Povjerenstva

za

za

Kongresa;

strateku

vrijednosne

obranu;
papire

teaj,

bivi lan Z a s t u p n i k o g do m a Kongresa;

Brian DaUey,

bivi

(National
MitcheU

i z vr ni

direktor

Daniels,

guverner

savezne

U r e d a za u p r a v l j a n j e
Midge Decter,
Kenneth

de

biva

za

Denman,

bivi

potporu

biva

Dobriansky,
za

Andrew EUis,

za

svemir

vii

za

direktora
i bivi

slobodni

Odjela

za

s vi j e t ;
nacio

doministar

obrane

politike;
Amerikoga

ministra

vanjskih

potpredsjednik

direktor

Predstavnikoga
Fairbanks,

direktor

savjetodavnog

snage;

u kompaniji

bivi

bivi

poslova

zaduena

pitanja;

bivi

operacije

Indiane,

Odbora

slubu

obrambene

pomonica

globalna

Stanley Ebner,

Charles

zamjenik

supredsj ednica

vije a za m i r o v n e
Faula

drave

direktorica

kontraobavj etajnu

zaduen
Diana

vijea

i proraun;

izvrna

Graffenreid,

nalnu

Nacionalnog

Space Council);

doma

bivi

Odjela

za

w a s h i n g t o nske

Boeing;
za

osoblje

Odboru

za v o j n e

slube

Kongresa;

zamjenik

pomonika

ministra

vanjskih

poslova:
Douglas J.
benu

Feith,

b i v i

p o m o n i k m i n i s t r a o b r a n e z a d u e n za o b r a m

politiku;

293

F.
Edwin

Feuner

Devon

Gaffney

mlai,

predsjednik

Cross,

predsjednica

narodna

pitanja,

Galbraith,

bivi

Evan

Paul Goble,

bivi

lanica

bivi

Margaret Grahom,
E.

C.

Grayson,

Ureda

zamjenik

savjetnica
bivi

za R a t n u

savjetnik

glavni

bivi

Uredu

ministra

Bailey

Hutchison,

Fred Ikle,

lan

bivi

Sovjetskoga

i istraivake poslove

pomonika

Institutu

zamjenik

izvrni

Mini

ministra

Uredu

m i

obrane;

Washington;

pomonika

ministra

direktora Agencije

pomonik

obrane

za

strateku

za

kontro

trgovinu

za p o l i t i k u

senatorica;

Zastupnikoga
pomonik

Inhofe,

Robert Joseph,

premijera;

bivega

obrane;

direktor Agencije
James M.

meu

mornaricu;

Charles Hamilton,

Henry Hyde,

izraelskoga

za k o n k u r e n t n o s t

James Hackett, b i v i v r i t e l j d u n o s t i
lu n a o r u a n j a i r a z o r u a n j e ;

Kay

za

politiku;

poslova;

Goure, b i v i d i r e k t o r
nistra obrane;
Grahom,

foruma

za o b r a m b e n u

za o b a v j e t a j n e

starstva vanjskih

Douglas

Donatorskog

Odbora

politiki

H eritage;

p o s e b n i p o m o n i k za n a r o d e

Saveza u U re du

Daniel

Zaklade

William Engdahl

doma

ministra

za k o n t r o l u

Kongresa;

obrane

zaduen

naoruanja

i razoruanje;

senator;

bivi

posebni

pomonik

predsjednika,

visi

direktor

z a s t r a t e g i j u i r e n j a n u k l e a r n o g o r u j a , za b o r b u p r o t i v i r e n j a
nuklearnog

oruja

Clark Judge, b i v i p i s a c
Ronalda Reagana;
Phyllis Kaminsky,

i obranu

domovine;

govora

posebni

biva d u n o s n i c a

pomonik

predsjednika

u Vijeu

za n a c i o n a l

za m e d i j e

n u s i g u r n o s t u Bi j e l oj k u i ;
Garry

Kasparov,
Kasparov

svjetski a h o v s k i
Consultantcy;

Alen Keyer, b i v i v e l e p o s l a n i k
cijalna pitanja;

294

prvak

Vijeu

predsjednik

UN-a

kompanije

za e k o n o m s k a

i so

STO LJEE RATA 2

Sven

Kraemer,

bivi

s a v j e t n i k za p o l i t i k a p i t a nj a p o m o n i k a m i n i

stra o b r a n e z a d u e n a za v o j n u p o l i t i k u ;
Charles

Kupperman,

odbora
Jon

Kyl,

bivi

izvrni

za k o n t r o l u

direktor

Opeg

savjetodavnog

naoruanja;

senator;

Christopher

Lay,

bivi

posebni

z a d u e n a za v o j n u

pom onik

doministra

John Lehman, b i v i m i n i s t a r R a t n e m o r n a r i c e
nog

p o v j e r e n s t v a za t e r o r i s t i k e

r i ke D r a v e ( P o v j e r e n s t v a
Peter Leitner, v i i

obrane

politiku;

savjetnik

i b i v i l a n N a c i o n a l

napade

na S j e d i n j e n e A m e

1 1 . r uj n a ) ;

za s t r a t e k u t r g o v i n u

u Uredu

ministra

obrane;
John

Lenczowski,

bivi

direktor

V i j e u za n a c i o n a l n u
James Longley,
Carries Lord,

bivi
b i v i

nacionalne

Odboru

pomonik

bivi

bivi

/.

bivi

Kinniard

za

osoblje

Merrill,

bivi
bivi

ministra

politiku

za R a t n o

za

pi t anj a

manjine

i lan P o

i trgovinu;

zrakoplovstvo;

vojno-obavj etajne

slube

umirovljeni

admiral

nuklearnih

pomonik

trgovine

pomonik

Middendorf
Thomas

Moneta,

b i v i

za p r o g r a m
Mylroie,
koledu

Amerike

direktor mor nar i kih

ministra

bivi
MiUer,

glavnog

ministar
u

t aj ni ka

Ratne

za s t r a

r atne

s na g a ;

zaduen

za

pomonik

Reaktora
biva

Ratne

nove

mirovini,

ministra

NATO-a;

mornarice;
bivi

n i k a s t o e r a z a d u e n za z r a k o p l o v s t v o

Laurie

zaduen

pi t a nj a;

bivi

general-pukovnik

Dominic

Kongresa;

kongresne

ekonomsku

dunosnik

McKee,

Merrifield,

JVilliam

Doma

potpredsjednika

direktor

pomonik

ekonomska
Philip

pi t a n j a

programe;

mornarice,
Bruce

Zastupnikoga

za m e u n a r o d n u

James McCrery,

admiral

sovjetska

za v a n j s k e p o s l o v e P r e d s t a v n i k o g a d o m a

dodbora
Tidal McCoy,

sigurnosti;

Jennifer Macdonald,

teke

lan

za e u r o p s k a

sigurnost;

zamjenik

nael

i p o m o r s k e snage;

za

energetiku

zaduen

proizvodnje;

izvanredna

profesorica

na

Amerikom

mornarice;

295

F.
Richard Perle,
bivi

bivi

predsjednik

pomonik

ministra

Odbora
obrane

za
za

obrambenu
politiku

William Engdahl

politiku

m eunarodne

sigurno s ti;
general

John

Piotrowski,

stva,
sko

bivi

umirovljeni

general

zapovjednik A m erikog

Ratnog

zrakoplov

z a p o v j e d n i t v a za s v e m i r

n a o r u a n j e;

R obert Reilly,

bivi

direktor

Glasa Am erika u

Uredu

m inistra

obra

ne;
general-pukovnik
vojske,

Eward

v a za k o n t r o l u
Michael

Rowny,

umirovljeni

general

Amerike

bivi s av je tn ik p r e d s j e d n i k a i m i n i s t r a v an js k i h p o s l o

Rubin,

naoruanja;

redovni

profesor

na

Am erikom

poduzetnikom

institutu;
Albert Santoli,

p is ac

bachera
William

i p o m o n i k lana P r e dsta vni koga dom a

zaduen

Schneider

Rohr-

za z a k o n o d a v s t v o ;

mladi,

bivi

pomonik

ministra

vanjskih

poslo

v a za s i g u r n o s t , z n a n o s t i t e h n o l o g i j u ;
lViUiam

Schroeder,

zaduen
Richard

L.

bivi

zam jenik

za p l a n i r a n j e

Senninger,

pom onika

ministra

i upravljanje vojnim

izvrni

producent

obrane

sredstvim a;

radijske

kompanije

Hero

Radio Network;
John
James

Shadegg,

lan

Gregory

Zastupnikog

Sherr,

profesor

Doma

Kongresa;

meunarodnih

odnosa

na

koledu

Lincoln;
Carl Smith,
ne
Jose

b i v i d i r e k t o r za o s o b l j e

Sorzano,
pitanja

bivi

pomonik

predsjednika

Webb,

zaduen

za

sigurnost;

Van Cleave,

proelnik

Odjela

za o b r a m b e n e

S outhw est Missouri

lVade, b i v i p o m o n i k m i n i s t r a e n e r g e t i k e
bene

296

za v o j

sigurnosti;

s t u d i j e na s v e u i l i t u

James

odboru

bi v i v i i d i r e k t o r za v o j n o p o l i t i k a p i t a n j a u V i j e u

za n a c i o n a l n u
lViUiam R.

posebni

nacionalne

Howard Teicher,

Troy

u Senatskome

slube;

zaduen

programe;
s e n a t o r i bivi

ministar Ratne

strateke

State U niv ers ity ;

mornarice;

za o b r a m

S T O L J E E R A TA 2
Curt

Weldon,

Pete

Wilson,

Deborah
za
Curtin
D ov

b i v i
bi v i

lan

Zastupnikoga

guverner

savezne

IVince-Smith,

bi v a

tehnoloka

pit anjaj

Winsor mladi,

Zakheim,

bivi

bivi

drave

pomonica

ameriki

zamjenik

Doma

Kongresa;

Ka l i f o r n i j e ;

ministra

trgovine

veleposlanik

ministra

zaduena

Kostariki;

obrane.

Pozor an pogled na n a v ed e na i me na i njihove funkcije u r az

nim organizacijama i k omp an i ja ma , koje rade i za C e nt ar za si
g ur n os n u politiku, potvruje daje mo jastrebova neokonzervativaca vrsto povezana sa s n a no m m r e o m saveznitava s vo
deim o s o b a m a iz vojne industrije, kao i s vodeim o s o b a m a iz
dravne uprave i pr ivatnih ko mp a ni ja koje p o d u p i r u ameriku
vojnu p remo i p revent i vne ratove kao sredstvo postizanja te
premoi.
Manje vidljiv klju u s p o na tih n e ok o nz e rv a ti v n i h t r us t ov a
moz go va moe se pronai ako pr at imo trag novca. Taj trag vodi
do aice bogatih, pr ivat ni h zaklada o s l o b o e ni h od plaanja
poreza, koje su, to uope ne iznenauje, najvie povezane s
vojno-industrijskom o s ovi nom amerikoga ustroja moi.

DODATAKB

P R IV ATNE ZAKLADE:
TRAGOM NOVCA

Dugi pohod gospodina Simona na amerike

institucije
Ti utjecajni ne ok on ze rv a ti vn i trustovi mozgova uspjeli su
postii n e r a z mj e r no veliku mo nad a me r i k om pol i t i kom p o
slije o s a md e se t ih godina prologa stoljea zahvaljujui injenici
da ti trustovi mozgova, za razliku od m n o g i h svojih manje i deo
loki obojenih suparnika, plivaju u novcu to im pritjee iz mree
vrsto povezani h privatnih zaklada osl o b o e ni h od plaanja p o
reza. Veina toga novca, to iznenauje, pritjee od onih privat
nih zaklada ije bogatstvo potjee od velikih korporacija iz sek
tora vojne industrije i velikih naftnih kompani j a, a upravo je to
spoj p o se b ni h int eresa koji su obiljeili vladu Busha i Cheneyja.
Vjerojatno najutjecajnija zaklada koja je financirala prvo p r e u
zimanje t rust ova moz go va amerike politike u ruke konzervativaca bila je zaklada J oh n M. Olin. Njezin novac potjecao je iz
g ol emi h bogat st ava kompani j e za proizvodnju oruja i streljiva
z v an e Jo h n M. Olin i iz njegove korporacije Olin (Olin C o r p o r a
tion). Olin je na samrti svoje p o z a m a n o b o ga ts t vo o p o r u n o
ostavio z ak l adama o s l o b o e n i m poreza, u svrhu financiranja
projekata koji su promicali njegove konz er va ti vne ciljeve.
Godi ne 2001. t a j e zaklada potroila nevjerojatnih 20.482.961
dolara za financiranje desniarskih trustova mozgova, me u koji
ma su bili Ameriki p o duz et ni ki i ns t i t ut (AEI), Ce nt a r za stra299

F. IVilliam Engdahl

teke i m e u n a r o d n e studije (CSIS), Inst i t ut C l a r e m o n t za

prouavanje dravnikog umijea i politike filozofije (Claremont
Institut for the Study ofSt at es me ns h ip and Political Philosophy),
Vijee za i nozemne odnose (Council on Foreign Relations, CFR),
Zaklada Heritage, Hooverova institucija o ratu, revoluciji i miru
(Hoover Ins t it ut io n on War, R ev o l ut io n and Peace), I ns t it ut
H u d s o n ( H u ds o n I n s t i t u t e ), Fakul t et za visoke m e u n a r o d n e
studije (School o fAdvanced I nt er nat i onal Studies, SAIS) Paula
H. N i tz ea na Sveuilitu John Hop ki n s , Institut M a n h a t t a n za
istraivanje javne politike ( Ma nh a tt an I ns t i t ut e for Public Policy Research) i Projekt za novo amer iko stoljee ( PNAC). U
izvjeu te zaklade stoji: "Zaklada izdvaja goleme koliine novca
i za promicanje konzervativnih p r og r ama na najuglednijim viso
kim kolama i sveuilitima u zemlji".
Zaklada Olin doivjelaje korjenit zaokret 1977. godine, kada
je John Olin o sobno za predsjednika zaklade pozvao Williama E.
Simona, tadanjeg m ul ti mi li ja r de r sk og ulagaa. Kao p r e d s j e d
nik, Simon je na dz ir ao doni ranj e vie od 325 milijuna dolara
institucijama neokonzervativaca ili slobodnog trita. Me u nji
ma su bile i Amer iki p oduzet ni ki institut. Z akl ada Heri t age,
n e ok on ze rv at iv n o Udr u enj e federalista i I ns t it ut H u d s o n , sve
do kraja 2005. godine, k a da je , sukladno utemeljiteljevoj o p o r u
ci, dala i posljednji novi.
Zaklada Olin je, pod ravnanj em g o sp od i na Simona, postala
najmoniji imbenik u preobrazbi amerike elite, osobito novca
gladnih sveuilita, tako stoje donirala milijune dolara i n s t i t u
cijama poput Sveuilita Harvard, Sveuilita Princeton i Sveui
lita Chicago, koji je bio baza Mi l t ona Fr ie dma na i Lea Straussa.
Tim su novcem nagraivani profesori vjerni neokonzervativnoj
ideologiji.1

' M edia Transparency, " F u n d e r P r o f i l e : J o h n M. O l i n F o u n d a t i o n " , n a h t t p : /

/ w w w . m e d i a u a n s p a r e n c v . o r g r e c i p i e n t p r o f i l e . p h p ? r e c i n i e n t l D = 5 24

300

STOLJEE RATA 2

Mi ni st ar financija u vrijeme m a n d a t a p r eds j e dni ka NLxona

William E. Simon od p o e t k a j e bio s ur adni k "kuma" ne ok o nzervativaca Irvinga Kristola. Kristol i Simon, kljuni izvorni p o
kretai m o d e r n o g d es ni a rs ko g n e ok o n z e r v a t i v n o g pokret a,
udruili su se 1978. godine. Te su godine osnovali neokonzervatistiki I ns t i t u tu za pitanja obrazovanja (Institute for Educat i onal Affairs, IEA), sa sjeditem u N e w Yorku.
Pr e ma njihovoj izjavi, namjera toga inst i t ut a bila je ".. . p r o
nalaziti darovite k an d id a te za d o kt or sk e studije i najbolje s t u
dent e, pomoi im p o t p o r o m i stipendijama ostvariti ambicije, a
onda im dati poslove u neki m aktivistikim organizacijama, na
istraivakim projektima, u s t u d e n t s k i m publikacijama, u Vla
dinim uredi ma ili u vodeim asopisima". Ti primatelji novane
pot pore morali bi, naravno, imati j e dn a ka "aktivistika" neokonzervativna stajalita kao i Kristol i Simon. Bio je to poetak neokonzervatistike inaice "dugog pohoda na institucije" njemakog
s t u d en ta radikala iz 1968. godine Rudyja "Crvenog" Dutschkea.
D va de se t godina poslije toga, plodovi njihove v e li kodu nos t i i
dareljivosti sazreli su u obliku novog narataja obrazovanih lju
di i sveuilinih profesora, sa stalnim zaposl enj em, koji su na
sav glas zastupali neokonzer vat i st i ke ciljeve, ukljuujui i rat u
Iraku i unutarnji politiki projekt nesnoljivosti pr e ma nei st omil j eni ci ma. 2
Kristolov Institut za pitanja obrazovanja na samom je poetku
od zaklada Olin, Scaife, J. M. i Smith Richar dson dobio donacije
u vrijednosti od 100.000 dolara, te z na tne iznose od kompani j a
Coca Cola, D ow Chemical, Ford M o to r Co., General Electric, KMart, Mobil i Nestle. Klju je bila p r ep or uk a poznat oga ideologa
"s l obodnoga trita", gospodina Simona.
S i m o n j e tada u zakladi Olin odigrao kljunu ulogu ulagujui
se elniku Zaklade Bradley, Michaelu Joyceu, kojegaje 1979. g o

2M edia Tranparency, " R e c i p i e n t Prof i l e: T h e I n s t i t u t e for E d u c a t i o n a l Af

f ai r s ", na h t t p :/ / m e d i a t r a n s p a i e n c v . o r g / r e c i p i e n t p r o f i l e . p h p ? r e c i p i e n t l D = 5 2 4

F.

IVilliam EngdaM

dine zaposlio na mjesto svoga izvrnog potpredsjednika, dok ovaj

nije preao u veu zakladu, Lynde and Harry Bradley. Tim su
p ot ezom Simon i njegovi prijatelji neokonzervativci viestruko
umnoili izvore novca za financiranje pokreta neokonzervati vaca.

Zaklada Lynde i Harry Bradley

Sa 706 milijuna dolara od 2005. nadalje, Zaklada Lynde and
Harry Bradley iz Milwaukeeja, iz savezne drave Wi s c ons i n, bila
je najvea i najutjecajnija desniarska neokonzer vat i vna zaklada
u Sjedinjenim A m er i ki m Dravama. Od kr aj a2 0 0 5. doni ral aj e
vie od 34 milijuna dolara godinje.
Njezini izvori financiranja, j as a n politiki p r o g r a m i iroka
n ac ional na mr e a k on ta ka ta i s u ra dn i ka u politikim, sveuili
nim i medi j ski m k r ugovi ma omoguili su joj golem utjecaj na
kljuna pitanja dravne politike. Njezini ciljevi kretali su se od
afirmativnih akcija do pitanja socijalne sigurnosti. No, najvee
je uspj ehe postizala na podruj u "reforme" socijalne skrbi,
takozvane "privatizacije" socijalne skrbi, kojaje sa mohr ane majke
p ri mor al a na pronal aenj e zaposlenja kao uvjeta za dobivanje
pomoi i zalagala se za privatizaciju obrazovanja p r om i ca nj em
kolovanja na temelju stipendija.
Zaklada Bradley p o e la j e u Americi sustavno provoditi p r o
gram neokonzervat i vaca nakon s t o j e Simonov tienik u Zakl a
di Olin, Michael Joyce, p os t a o njezin predsjednik.
Pr eds j edni k Zakl ade Bradley Michael S. Joyce, sve do svoje
smrti, 2005. godine, bioje nastavnik u srednjoj koli. Pot ekao je
iz irske katolike obitelji kojaje pripadala Demokratskoj stranci,
u Clevelandu, u saveznoj dravi Ohio. Godine 1972. glasovaoje
za Richarda Ni xona i poeo napredovati u krugovi ma konzervativaca. Njegova se p r eo b ra zb a dogodila 1978. godine, kada je
otiao u N e w York i zaposlio se u I n st i t u t u za pitanja o b r a z o
vanja - organizaciji n e ok on z e rv a ti v a ca koju su osnovali Irving
302

STOLJEE RATA 2

Kristol i William Simon. Godi nu dana poslije toga Simon mu je

pr edl oi o da bude p r ed s j ed ni k Z akl ade Olin.
Go di ne 1986., godinu d an a nakon stoje post ao predsj edni k
te zaklade, u j e d n o m lanku lista Atlantic Monthly p r og l a e n j e
" jednom od tri na jodgovorni j e osobe za uspjeh politikog p o
kreta konzervativaca. J e d n o m gaje ist aknut i n e okonzer vat i vac
Irving Kristol nazvao " k u mo m m o d e r n e filantropije". ini se da
su se neokonzervat i vci zakaili za p o s e b n u ulogu "kuma", iako
nije j a s n o je li to vrsta podsvj esnog poistovjeivanja s filmskom
ulogom Mar lona Branda ili net o drugo.
Ubr zo poslije prve i nauguracije pr ed sj ed n ik a Geor gea W.
Busha, novinar Wall Street Jonmala Paul Gigot napisao je: "Michael
Joyce najblii j e o ri g i n a ln o m izvoru ono ga to gos p o d i n Bush
nastoji postii". M i s l i o j e na Bus h o vu cininu " m il o s r dn u k o n
zervativnu" u nu t ar nj u politiku.
Je da n istraitelj te zaklade izrazio j e to ovako: "Sveopi cilj
Zaklade Bradl eyj est vratiti Sjedinjene Amer ike Drave, i svijet,
u vrijeme kada vlade jo nisu bile poele regulirati "veliki biz
nis", prije negoli su korporacije bile p r i mo r an e praviti u s t u p k e
organiziranoj radnikoj snazi. D r u g i m rijeima, u kapi t al i zmu
tipa laissez-faire, tj. u kapitalizmu bez rukavica.
"Da bi postigao taj cilj", primjeuje istraitelj Phil Wilyato,
"Zaklada Bradley pod u pi ra la je organizacije i osobe koje p r o
miu ukidanje z ak o n sk i h ogranienja u poslovanju, ukidanje
praktiki svih p r o g ra m a socijalne skrbi i privatizaciju dravnih
sluba. Kao rezultat toga, popis pri mat el j a stipendija Zaldade
Bradley izgleda kao izdanje pod nasl ovom "Tko je tko na a m e
rikoj desnici".
N o v ce m Zaldade Bradley p o t p o m a g a n e su mnoge de s ni ar
ske organizacije, p op u t Zaklade Heritage, kojaje za Reaganovu
vladu izraivala planove za smanjenje p r or auna, za ulaganja u
g os po da rs t v o i za vojni plan zvan "Rat zvijezda". Zatim, Cent ar
M a d i s o n za pitanja obrazovanja (Madi son Ce nt a r for Educational Afairs), koji daje novac za financiranje desniarski i st r a

F.

IVilliam Engdahl

ivakih projekata i za mr e u konzervativnih st u d e nt s k i h listo

va, te Ameriki p od uz et ni ki i ns t i t ut za istraivanja j avne p ol i
tike, koji je, doslovno, sjedite rasistikih pisaca, p o p u t Charlesa Murraya, autora knjige The Bell Carve, i Dinesha D'Souza, a ut o
ra knjige The End o f the Racism (Kraj rasizma), bive neokonzervativne d unos ni ce Jeane Kirkpatrick, Jacka Kempa i Williama Bennetta, te ul t rakonzervat i vne pravnike Roberta Borka i A nt o n i n a
Scalija.
Medu ostalim uivateljima novca Zaklade Bradley bih su Zak
lada za s l obodno istraivanje Kongr esa i za obrazovanje (Free
Congr ess Resear ch and E duc at i on F o u n d a t i o n ) , Flooverov I n
stitut za rat, revoluciju i mir, te Pr edsj edni ka zaklada Ronal da
Reagana (Ronald Re agan Presidential Fo u nd a ti o n ) . Velike d o
nacije dodjeljivane su glavnim publikacijama neokonzervativaca
- tromjeseniku Irvinga Kristola The Public Interest, Kristolovu a
sopisu The National Interest i aferakom asopisu konzervativaca
The American Spectator, koji je predvodio paljbu o seksualnim skan
dalima to su na kraju doveli do pokuaja smjenjivanja predsj ed
nika Billa C l i nt o n a . 1
J o y ce j e u Zakladi Bradley dareljivo p o du p ir a o organizacije
osnovane radi p os ebne uloge u promicanju desniarskih progra
ma, po pu t I ns t i t u ta za pravdu (Institute for J us t i ce) , odvjet
nike tvrtke od d r avnog i nteresa, koja je pr omi cal a pri vat i za
ciju i deregulaciju, te Naci onal nog centra za malo poduz et ni t vo
(National Ce nt e r for N e i g h b o r h o o d Enterprise), koji je inicirao
davanje pot pore privatizaciji u zajednicama s niskim doh o t ko m.
Donacije Zaklade Bradley odlazile su neokonzervat i vni m t r u s t o
vima mozgova p op u t A m e r i k o g p o d uz e tn i ko g i ns t i tu t a (17

3 W i l y a t o , Phil , " T h e F e e d i n g T h r o u g h : T h e B r a d l e y F o u n d a t i o n , The Bell

Curve & t h e Re a l S t o r y B e h i n d W - 2 : W i s c o n s i n ' s N a t i o n a l M o d e l for VVelfare
R e f o r m , 1. lipnja 1997. na h t t t ) : / / w w w . m e d i a t r a n s t ) a r e n c v . o r g
storv.php?storvlD =6

304

STOLJEE RATA 2

milijuna dolara), Zaklade Heritage (14 milijuna d o l ar a) , o r ga ni

zaciji F r e ed om H ou s e (Kua slobode) J ame sa Wool s e ya (7 m i
lijuna dolara) i m n o g i m drugi m organizacijama."
Tajna Joyceova uspjeha u postizanju tako velikog utjecaja u
pr omi c an ju n e o k o nz e rv a ti v n i h projekata i njihovih trustova
mozgova bilaje u ideji koju je on osmislio kako bi postigao mo,
a ta ideja bilaje met oda "to vie buke za filantropski dolar". On
je koordinirao projekte kojeje financirala njegova zaldada s projek
tima zaklade Olin i drugih zaklada neokonzervativaca.
Kako bi olakao tu koordinaciju, Joyceova Zaklada Bradley financiralaje osnivanje Okrugloga stola zaklada (Foundation Roundtable). u W a s h i n g t o n u D.C. Taj filantropski okrugli stol bio je
nacionalna udruga donat or a pojedinaca, lanova upravnih o d b o
ra i osoblja zaklada te d u n os n i k a kompani j a koje su davale d o
nacije. Na internetskoj stranici toga okrugloga stola pie: "Okrugli
stol privlai neovi sne d o n a t o r e koji imaju koristi od sudjelo
vanja u toj organizaciji, iji je cilj p omoi im u postizanju nj i ho
vih d o b r ot vo r ni h ciljeva. Osim to nudi strune savjete i p r e p o
ruke, Okrugli stol zaklada p o ma e d o n a t o r i m a stupiti u vezu s
onima koji imaju sline brige i interese. lanovi Okrugloga stola
imaju p ri s t up i rokom r as ponu ideja i informacija o t o me to u
filantropiji prolazi dobro, a to ne". '

Podrijetlo bogatstva obitelji Bradley

Godine 1903. braa Lynde i Harry Bradley osnovali su tvrtku
koja e kasnije postati kompanija Allen-Bradley, jedna od najveih
kompanija za proizvodnju el e kt ro ni k i h i radio dijelova. Harry
Bradely bio je politiki aktivniji, ovjek s e k s t r e m n o desniar-

Media Transparecy, " F u n e r Profile: T h e L y n d e a n d H a r r y Br a dl e y F o u n d a

t i o n " , na h t t p : / / w w w . m e d i a t r a n s p a i e n c v . o r g / f u n d e r p r o f i l e . p h p ? f u n d e r I D = 1
P h i l a n t h r o p y R o u n d t a b l e , na h t t p : / / w w w . p h i l a n t h r o p y r o u n d t a b l e . o r g /
c o n t e n t . a s p ? c o n t e n t i d =4 0 6

305

F.

William Engdahl

skini uvjerenjima i j e d a n od prvih do n a to ra D r u t v a J o h n a Bircha (John Birch Society), j e d n e od vodeih krajnje d e sni h o r ga
nizacija u Americi, sa sjeditem u oblinjemu gradu Ap p l e to n u ,
u saveznoj dravi Wi s c ons i n.
Robert Welsh, kojije to drutvo osnovao 1958. godine, bioje
redovit govornik na prodajnim sastancima kompanije Allen-Bradley. Oni su financirali i a us t r al s kog lijenika Freda Schvvartza,
osnivaa Kranske a nt i komuni s t i ke kriarske vojne (Christian
A n t i - C o m m u n i s t C r u s a d e) , list Wi l l i ama F. Buckleya ml aega
National Review i desniarski radio s amerikoga Srednjeg Zapada,
ijije p ro d u ce n t bio p r o t u ko m u n i s t i k i nastrojeni Bob Siergist.
Glavni politiki ciljevi Harryja Bradleyja bili su "svjetski k o m u
n izam" i amer ika Vlada, m o da ne tim redoslijedom. Njegova
politika filozofija bila je kapitalizam tipa laissez-faire i snano se
protivio svemu to bi moglo ograniiti njegovu slobodu da svoju
kompaniju vodi onako kako on eli. No, njegovo promicanje "slo
bode" nije se odnosilo i na njegove radnike. ene su u t vorni ca
ma radile od 1918., a tijekom D r ug o ga svjetskoga rata inile su
gotovo treinu radne snage, ali nisu bile plaene j e d n a k o kao
mukarci . N a p o k o n su, 1966. godine, podnijele tubu, u kojoj
su teretile komp a ni ju da manje plaa ene nego m u k a r c e koji
rade na istim strojevima. Federalni je sud pr esudi o u njihovu
korist.
Kompani j a Al an-Bradley bila j e d n a od posljednjih velikih
kompani j a u Mi lwa uk ee ju koja je uki nul a segregaciju u svojim
p ogoni ma, i to tek poslije pri ti sk aj av n o st i i pravosua. Godi ne
1968., kadaj e broj z apos l e ni h narast ao na vie od 7.000, u toj je
kompaniji radilo samo t rideset dvoje crnaca i et r naes t er o Latinoamer ikanaca. Te su godine prosvjednici, na elu s v oom p o
kreta za ljudska prava ocem J a m e s o m Groppijem, prosvjedovali
pred t v or ni co m zahtijevajui da zaposli vie radnika koji nisu
bijelci. Komp an i ja je na kraju bila prisiljena prihvatiti plan o
korektivnoj zakonskoj kvoti zapostavljenih manjina, nak o n to
su federalne vlasti podrale tubu temeljenu na rasnoj d i s k ri mi

306

STOLJEE

RATA 2

naciji. I a k o j e imala sindikat od 1937. godine (zvan United R a

dio and Electrical W o r k e r s o f A m e r i c a Local 1111), snano se
opirala priznavanju lanstva u sindikatu. Lynde, Harry i Frank
Loock sebe su vidjeli kao d o b r o d u n e diktatore nad svojim r ad
nicima, vie nego s pos obne odluivati o p o t r e b a m a svojih rad
nika, bez ikakva savjeta i upletanja federalne vlasti. Ako je to
ukljuivalo i rasnu i spolnu diskriminaciju, to se, po njima, tica
lo samo njih i nikoga dr ugog, i bili su odluni suprotstaviti se
bilo kakvoj naznaci opasnosti, dolazila ona iz Moskve ili izWashi ngtona.
Godi ne 1942. braa su osnovala zakladu nazvanu Zaklada Allen-Bradley. Ta se zaklada 1985. godi ne korjenito promijenila,
k a d a j e kompani j a Allen-Bradley p r o d a n a kompaniji Rockvvell
I nt ernat i onal , najveemu k o n g l o m e r a t u za proizvodnju oruja i
vojne o pr e me , za nevjerojatnih milijardu i 651 milijun dolara.
Zakl ada j e od te prodaje zaradila golem novac, j e r su joj preko
noi sredstva porasla s manje od 14 na vie od 290 milijuna
dolara, ime je po st al aj ed na od najveih zaklada u Americi. Tada
su joj promijenili i ime u "Lynde and Harry Bradley F o u n d a
tion", kako b i j e u o i m a j a v n o s t i odvojili od kompanije. S tim
g ol em i m novcem, vlasnici Zaklade Bradley zakljuili su kako je
vrijeme zaposliti profesionalca za voenje Zaklade. Svoga su o
vjeka nali u N e w Yorku, u Zakladi John M. Olin. Bio je to Michael Joyce.

Projekt Zaklade Bradley zvan "Zvonolika krivulja"

Me u pr ima te lj ima novca od Zaklade Bradley, tj. od njezina
d ir ekt or a Joycea, bio je i pisac Char les Murray, koji je napisao
knjigu Losing Ground, u kojoj tvrdi d a j e s i r oma t vo posljedica
n e us p j e ha pojedinaca, te da su p r og r ami za sprjeavanje siro
matva, po pu t p r o g r am a socijalne skrbi, pogrjeno zamiljeni i
da ih treba ukinuti.
307

F.

IVilliam Engdahl

Piui o toj knjizi u asopisu za obrazovanje Rethinking Schools

iz Milvvaukeeja, u proljee 1994., n o vi na rk a Barbara Mi n e r napisalaje:
,Murray predl ae. . . ukidanje svih d ravnih p r og ra
ma kojima se pr ua e k o n o ms k a pot pora s a mo h r a ni m majkama,
kao to su p omo obiteljima s m a l o d o b n o m djecom (socijalna
skrb - nap. aut.), s u b v e nc i on i r a ne st anar ine ili kuponi za hr a
nu". K a d a j e George W. Bush, kao dio svoje p r ed iz bo r ne k a m
panje, zapoeo formulirati svoje prijedloge o " m il o s r dn o m k o n
zervat i vi zmu" radi promi canj a "na vjeri utemel j eni h rjeenja"
socijalnih p robl e ma , p o z i v a o j e aktiviste i z na n st v e n ik e k oj e je
financirala Zaklada Bradley, poput Marvina 01askyja i Jame sa O.
Wilsona.
Od 1986. do 1989. Zaklada Bradley dav al aj e M u r r ay u godi
nju stipendiju od 90.000 dolara. Godine 1991. p o ve al a ju j e na
113.000 dolara. Kao odgovor na kritiku n a ve d en e knjige, p r e
dsjednik te zaklade Michael Joyce rekao je: "Po m o me miljenju,
Charles Murray je j e da n od najistaknutijih drut veni h mislitelja
u zemlji".
N ak on stoje napisao knjigu Losing Ground, Murray se udruio
s harvardskim p si hol ogom Ri chardom He r ns t e i no m radi pisanja
knjige The Bell curve: Intelligence and Class Structure in American Life
(Zvonolika krivulja: inteligencija i klasna s t r uk t u r a ivota u
Ameri ci ). Pr e ma pisanju lista The New York Times, H e r n s t e i n j e
"predviao da bi se, to drutvo bude postajalo meritokratskije,
osobe s niskim kvocijentom inteligencije mogle okupiti na dnu
e k o n o m s k e ljestvice, m e u s o b n o sklapati brakove i stvarati p o
to mk e s niskim kvocijentom inteligencije". Knjiga The Bell Curve
o bj e di ni la j e e l em e n te Murrayjeve knjige Losing ground i Her nsteinove teorije o genetici ili, preciznije, o eugenici. U knjizi se
tvrdi da si r omat vo nije posljedica drut veni h uvjeta ni pol i
tike, nego inferiornih genetskih osobina najniega sloja ljudskih
bia. Mnogi su tu teoriju ocijenili kao rasistiku p s e u d o z n a n o s t .

Wi l y a t o , Phil, op. cit.

308

STOLJEE RATA 2

Zaklade Scaife
Bogatstvo bankarske i industrijske dinastije iz Piltsburga svr
stalo se u tri zasebne zaklade, poznatije kao Zaklade obitelji Scaife
(Scaife Family F ou nd at io n s) - Zakl adu Allegheny, arah Scaife,
C a r th a ge i Scaife Family. Richard Mellon Scaife, nasljednik in
dustrijskog, naftnog i b an k a rs ko g bogatstva obitelji Mellon iz
Pit t sbur ga, bio je p re ds j ed n ik utjecajnih desni arski h zaklada
Scaife. J e dn o j e vrijeme najvee poje di n a n o vlasnitvo tih zak
lada bio dioniarski ulog u korporaciji GulfOil.
Taje zaklada poela financirati konzervat i vne projekte 1973.
godine, kada je Richard Mel l on Scaife p os t a o njezin p r e ds j e d
nik. ezdesetih godi na Richard je, p r e m a ne ki m pr ocj enama,
naslijedio 200 milijuna dolara od svoje majke arah Mellon Scai
fe. asopis Forbes procijenio je da on tei 800 milijuna dolara
neto, to ga ini o so b om broj 138 na popisu najbogatijih osoba u
Sjedinjenim A me ri k i m Dravama. To je bogatstvo potjecalo od
posjedovanja dionica u korporacijama poput GulfOil, Alcoa Alum i n u m , Mellon Bank i neki h dr ugi h holdinga. A n d r e w Mellon,
trei po redu bogata u Ameri ci , o d m a h poslije Henryja Forda i
J o h n a D. Rockefellera, bio je konzervativni r epubl i kanski m i n i
star financija od 4. oujka 1921. sve dok ga p r eds j edni k H er be rt
Hoover i velika ekonomska kriza nisu primorali da, u veljai 1932.,
odst upi s dunosti.
Richard Mellon Scaife upravljaoje zakl adama Scaife, Ca r th a
ge i Allegheny. Prema j e d n o m ne da vn o objavljenom lanku,
"Godine 1993. zaklade Ch a rt a ge i arah Scaife dale su vie od
17.600.000 dolara za 150 neokonzervativnih i konzervativnih t ru
stova moz go va ". N a d a n 3 1 . prosinca, aktiva Zaklade Scaife i zno
sila je 2 1 2. 2 32 .8 88 dolara, a aktiva Zakl ade C ar t ha ge bila je
11.937.862 dolara.
Uz Zakl ade Olin, Bradley i Smith Ri char ds on, za Zakladu
arah Scaife dri se d a j e j e d n a od etiri najvee zaklade konzervativaca u SAD-u. P r e m a j e d n o m lanku objavljenom u asopisu

F.

William Engdahl

ColumbiaJournalism Review (lipanj/srpanj 1981.), gospodin Scaife

svojim privatnim ml anjakom DC9 putuje izmeu svojih kua u
Pittsbtirgti, u saveznoj dravi Pansylvaniji, i u Pebble Beachu, u
saveznoj dravi Kaliforniji.
Posljednjih su godina donacije zaklade Scaife otile brojnim
n e ok o n z e r v a t i v n i m p r oj ek ti ma i t r u s t o v i ma moz go v a - gotovo
20 milijuna dolara Zakladi Heritage, glavnom zagovorniku izgra
dnje p r o t u r a k e t n o g a tita, oko 8 milijuna Instituciji Hoover, 5
milijuna A m e r i k o m p o d u z e t n i k o m institutu, 4 milijuna neok onzer vat i vnom I n st i t u tu David Horovvitz i 3.5 milijuna Centru
za s i g u r n os n u politiku. Na p opi s u primatelja novca od zaklada
Scaife bi l aj e svaka znaajnija n e konzer vat i vna institucija.

Zaklada Smith Richardson

Z akl adu Smith R i c h a rd s o n financirala je kompani j a Vicks
Vaporuba, amerika farmaceutska kompanija s d u g o m desniar
skom prolou. Zakl adaj e izvijestila daje njezina aktiva u 2001.
godini iznosila 494 milijuna dolara i d aj e u istoj godini donirala
23 milijuna dolara.
Tijekom H la dn og a rata CIA je provodila j e da n vrlo tajni p r o
gram, u kojemu je pravila p okus e na ivim ljudima, esto bez
njihova znanja, koristei se razliitim drogama, ukljuujui i LSD25. Me u sudi oni ci ma toga CIA-ina projekta pod k o d ni m n a z i
vom MK-Ultra Project bio je i psiholog sa Sveuilita Har var d i
"prorok" LSD-a T i m o th y Leary. Glavni izvor financiranja toga
CIA-ina tajnog programa, MK-ULTRA, bilaje Zaklada H. Smith
Richardson, a pr ema t vrdnjama Russa Bellanta CIA i strunjak

Media Transparency, " F u n e r Pr ofi l e: T h e Scai fe F o u n d a t i o n s " , na h t t p : / /

w w w , m e d i a t r a s p a r e n c v . o r g / f u n d e r p r o f i le. p h p ? f u n c l e c l D = 3
Bel i ant , R u s s , OldNazis, The New Right, and the Republican Party, S o u t h E n d
P r e s s , B o s t o n , 1989.

310

STOLJEE RATA 2

J a m e s Angl et on i umirovljeni general R o be rt C. Ri c ha rd s o n III.

bili su d ub o ko umijeani u kanaliziranje CIA-ina novca, zajedno
s R o g e ro m P e a r s on o m iz organizacije Pi oneer Fund.
Z a l d a d a j e , poslije financiranja CIA-inih projekata kontrole
svijesti, godine 1973., k a d a j e R. Ri c ha r ds o n Ra n do l p h postao
njezin predsjednik, postala aktivan podupiratelj neokonzervat i vnih projekata. asopis Forbes procijenio j e neto vrijednost o bi
telji R i ch a rd s on na 870 milijuna dolara, to j u ini j e d n o m od
najbogatijih obitelji u Sjedinjenim A me r i k im Dravama.
Taj e z a k l a da j o na po et ku m a n d a t a predsj edni ka Re ag a na
financirala knjige iz ekonomije " po n ud e" au t or aJ u de Wanniski i
Georgea Gildera. Nj i hovaj e specijalnost stvaranje mrea sveui
linih profesora neokonzervat i vaca dodjelom stipendija elitnim
sveuilitima, p o p u t Yalea (8 milijuna dolara), Harvarda (7 m i
lijuna dolara), John H o p ki n s SA1S (4 milijuna dolara), K o r po r a
cije RA ND (3 milijuna dolara) i mn o g i h drugih neokonzervativnih institucija i osoba. U k u p n o su, za 2003. godinu, dali iznos
od 166.865.612 dolara.
Te velike pri vat ne zaklade, Olin, Bradley, Scaife i Smi th R i
chardson, usmjeravajui svoj novac iskljuivo na neokonzervativne institucije, u biti su financirale pojavu h e gemoni j e neokonzervat i vni h j as t r ebova, koji su u p r vo me desetljeu d vadeset
prvoga stoljea preuzeli a me ri ku vojnu i vanjsku politiku.

? Source Watch, " S m i t h R i c h a r d s o n F o u n d a t i o n " , na h t t p : / /

www. sourcewatch. org/index.php?title = Smith Richardson Foundation

311

DODATAKC

MEDIJSKI RATNI
P R O P A G A N D N I STROJ

Tjelohranitelj lai...
Britanski premi j er iz v r e m e n a D r ug o ga svjetskoga rata, sir
W i n s t o n Churchill, prije toga mi ni st ar britanske Kraljevske rat
ne mor na ri c e, j e dnom je izjavio: "U vrijeme rata isti na j e toliko
dragocjena da bi na nju uvijek trebao paziti tjelohranitelj lai".

Vijee za inozemne odnose (CFR)

kontrolira svjetske medije
Od Drugoga svjetskoga rata i osnivanja Odbor a za psiholoku
strategiju (Psychological Strategy Board) u CIA-i i Mi nistarstvu
vanjskih poslova, Vijee za i n o z em n e o d n o se i zatvoreni k r u go
vi amer ike elite izdvajaju golem novac za nadziranje medija.
Da n as je kont rol a lanova elite iz Vijea za i n o z em n e o dnos e
nad ame ri k im medi j i ma snanija od kont rol e medija u k o m u
nistikoj Kini ili u dr avama u kojima vlada najvra diktatura.
No, ta kontrola vrlo je suptilna pa veina amerikih graana nema
poj ma o t ome da se svaka politika mi sao p o m n o dozira i da se
njome ma ni pul i r a odozgo.
Kako bi odrazili svoju pr omj e nu prioriteta u novije doba globalizacije kontrole nad medijima, od p oet ka d e ve d es e ti h godi-

313

F.

IVilliam Engdahl

na prologa stoljea veliki medijski divovi postali su r eo rg a ni zi

rani i centralizirani, tj. globalizirani u r uk a ma aice ljudi.
AOL-Time Wamer

jest najvea dananja

kontrolira televizije CBS i C N N

medijska

grupacija,

koj a

te n a j v e u a m e r i k u p r e t p l a t

n i k u t e l e v i z i j s k u m r e u H B O , k a o i g r u p a c i j u a s o p i s a T im e,

SpOTtS Illustrated

n a j v e e g iz da va a a so p i s a , m e u kojima s u
m n o g i drugi, te f il m s k u
m s k e studije
vatna

u Hollywoodu.

internetska

nije A O L - T i m e

Walt Disney Co.

k o m p a n i j u W a r n e r Br o s .
Osim

kompanija

toga, A OL j e naj vea p r i

u SAD-u.

W a r n e r j e Gerald

v e z e s obitelji

Disney.

Eisner,

V is ta TV, n e k e h o l l y w o o d s k e
ma su W a l t D i s n e y M o t i o n
Pictures.

Cities/ABC,

ima m n o g o
V iacO M

Ine.

je

kompa

ovjek

koji

nema nikakve

Komp ani ja Walt D is ne y danas k o n t r o

lira n e k o l i k o T V k o m p a n i j a , u k l j u u j u i i

pital

Predsjednik

Le vi n.

j e d r u g i p o v e l i i n i m e d i j s k i di v u S A D - u , iji j e

generalni direktor Michael

Hollywood

i dr uge fil

filmske

ToilchstOtte TV, BuetJCt

kompanije,

U n je z in u je vla snitvu

druga

podrunica

m e u koji

Pictures, T o u c h s t o n e ,

po veliini

Caravan i

i kom panija Ca

televizijska mrea,

koj a

u Europi.

t r e i l a n a m e r i k o g m e d i j s k o g kar t e l a. O n j e v l a

s n i k i k a b l o v s k e s p o r t s k e m r e e E S P N , te l evi z ij s ki h k ua W o-

mens' Wear Daily

res,

i Wa c o m

Ine.

te kompanije Paramount Pictu

a n e d a v n o j e od k o m p a n i j e T i m e W a r n e r k u p i o i t e l e v i

z i j s k u k u u CBS K o m p a n i j a
mlade

diljem

koj a v i d e o

V i a c o m Ine.

svijeta

pomou

snimkama

pjesama

Nikelodcon

nasilje i s eks, t e

svoje

k o n t r o l i r a t r i t e za

kablovske

i slinim

mree

spotovim a

MTV,

promie

Showtil7ie. MTV-OVe v i d e o

snimka

t i pa r o c k - r a p d o p i r u do 2 1 0 m i l i j u n a obi t e l j i u 71 z e ml j i svi j et a.
To j e j e d n a od n a j u t j e c a j n i j i h s v j e t s k i h k o m u n i k a c i j s k i h k o m
pan i j a.

News Corporation,

iji j e v l a s n i k R u p e r t M u r d o c h , m e d i j s k i t a j k u n

a u s t r a l s k o g podrijetla,
korporacija u SA D -u .

koj a j e e t v r t a po v e l i i n i

O n a j e v l a s n i k Fox TV-a,

m om dominira neokonzervativna
la. Murdoch j e vlasnik i

u korist Izrae

t e brojnih asopisa,

m e u kojima j e

i W e e k ly S ta n d a r d , n e o k o n z e r v a t i v n i l i s t W i l -

l i a ma

Murdochov

ban ,

Kr i s t o l a .

hollywoodski

premijeru Arielu

bi v i

milijarder

Sa ro nu,

poslovni

koji j e

Sa-

izraelskom

i proizraelski jastreb,

n e d a v n o je

kompaniju

bio

partner H a i m
blizak

k u pi o n aj ve u n j e m a k u TV

314

propaganda

Ncw York Posta

medijska

ijim p r o gr a

P r o - 7 Media.

STOLJEE RATA 2

N ew h o u se G ro u p j e

peti p o veliini m e d ij s k i

v l a s n i k m i l i j a r d e r Si N e w h o u s e .

konglomerat,

Newhouse

posjeduje

iji j e
12 T V

Sunday, k o j i i m a
n a j v e u n a k l a d u u S A D - u , t e a s o p i s e Parade, New Yorker, Vogue,Mademoiselle, VanityFair, Plain-Dealeri z C l e v e l a n d a , SlarLedger i z N e w a r k a i TimeS-PicayWte i z N e w O r l e a n s a .
postaja, 8 7 k a b l o v s k i h T V su st a v a , a s o p is

Ono to zapanjtije glede koncentracije medijske moi danas

u Americi j e st injenica da sve velike medijske ko mp an i je k o n
troliraju lanovi Vijea za i nozemne odnose (CFR-a), od Disneyja
preko T i m e W a r n e r a i Fox Nevvsa do Viacoma. Ostaje injenica
da su ameriki mediji danas tako centralizirani kao nikada u p o
vijesti, i to u r u ka ma lanova Vijea za i n o ze mn e odnose. Stoga
ne udi to veina ameri ki h graana ima p o t p u n o iskrivljenu
sliku o svjetskim dogaaj i ma i o ratu u Iraku. N em a j u ba m o
gunosti dobiti iri i z n a tn o objektivniji pogled na svijet.
Budui da te divovske medijske kompanije kontroliraju i male
lokalne i regionalne novine, nijedne druge novine ne mo gu sebi
priutiti neovi sne novinare, a kamoli strana dopisnitva. Oni
svoje "vijesti" moraju kupovati od pruatelja usluga kao to su
New York Times, Dowj ones ov Wall Street Journal ili od Washington
Posta. A svi su u r uk ama istoga kartela interesa.
The New York Times

je

korporacija

u vlasnitvu

obitelji

Arthura

S u l z b e r g e r a . T a k o r p o r a c i j a p o s j e d u j e B o s t o n G lo b e i 3 3 r e g i o
n a l n a lista, t e a s o p i s e
TV

postaja.

ak

5 06

AicCciUs i Familycircle,
listova

diljem

kao i vie radio i

Sje dinjenih

Amerikih

D r a v a k u p u j e vijesti od n j e z i n e p o d r u n i c e N e w Yo rk T i m e s
News

Service.

The Washington Post Corporation p o s j e d u j e n a j u t j e c a j n i j i d n e v n i

l i s t u W a s h i n g t o n u , The Washington Post. V o d e g a p o t o m c i
bankara
da

E u g e n e a Meyera,

Barucha,

Graham.

preko

Korporacija The

vie TV post aj a,
viziju

biveg poslovnog pa rtne ra B e rn a r

Donalda,

sina p okojne

W ashington

Catherine

Meyer

Post u vlasnitvu

ima

Newsweek, t e l e
s New York Timesorn, s u i z d a -

11 v o j n i h p u b l i k a c i j a , a s o p i s

Cctble One TV,

a o d n e d a v n o je,

v a naj t i r a n i j eg a l i s t a n a e n g 1e s k o m e j e z i k u n a m i j e n j e n a s t r a
nim zem ljam a -

International Herald Tribunea.

315

F.

W illiam

En gdah l

Pr e ma pravilima koja je donio sin Colina Powel a Michael

Powel, pr edsjednik Fe de ra ln og povjerenstva za komunikacije u
Bushovoj vladi, ta aica medijskih divova ima se pravo ujedini
ti i nadzirati jo vie lokalnih TV postaja i drugih medija diljem
Ame ri ke , i na taj nain kontrolirati javno miljenje, izvan worldwide weba, i to p o t p u n o , onako kao pod Staljinom u Sovjetskom
Savezu u vrijeme D r ug o ga svjetskoga rata. No, taj n a dz o r u
Americi tako je suptilan da d o pu t a prividne razlike u miljenji
ma kako bi se stvorilo iluziju o postojanju istinske j a vn e r as pr a
ve. Sve je to dio p a r a me t a ra p o tp o re A m e r i k o m e stoljeu.
Od kada su komunikacijske korporacije, 1996. godine, napr a
vile pritisak na Kongres da im dopusti slobodu djelovanja, bez
ogranienja, od tada je n ovi na ma , radiju, televiziji, kablovskoj
televiziji i t elekomunikacijama omog u e no stvarati divovske glo
balne m o n o p o l e za k o n tr ol u informacija, a sve u ime " sl obod
nog" p od uzet ni t va. Kont r ol a nad m e d i j i m a j e d n a j e od skrive
nih poluga moi elite iz Vijea za i n o z e m n e o d n o s e u njihovoj
nakani da stvore globalno carstvo. No, oni to ine tako da mnogi
n e up u e ni ameriki graani vjeruju kako u Americi doi st a p o
stoji "sloboda tiska".'

P o d a t c i o v l a s n i t v u g l a v n i h a m e r i k i h m e d i j s k i h s k u p i n a , iz g o d i n j i h
i zvj ea k o m p a n i j a i iz n o v i n s k i h izvjea.

316

KAZALO IMENA

A____
Bai ley, K a t h l e e n 2 9 3
A b a s , A b u 128

B a k e r , J a m e s HI. 1 1 4 , 1 4 6 , 2 3 1

Abramoff, Jac k ( " C as i no J a c k " )

149,

1 5 1 -1 5 3, 1 5 5 , 1 6 1,1 6 9

Bake r , N o r m a n 176
Ba l f our , l or d 2 0 3 , 2 1 0

A b r a m s , El l i o t t 1 0 2 t 2 2 6 , 2 2 8 , 2 2 9 ,
259,283

Bali, W i l l i a m 2 9 2
B a r a g a n , J a v i e r L o z a n o 182

A d d a m s , J an e 223
Ahmad, M ahm ud

Barker, R o b e r t 2 9 3
131

A h m a n s o n , H o w a r d F. ml .

Barkley,Albenl36
170,171

A h m a n s o n , R o b e r t 170
A h m a n s o n , W i l l i a m 170
A h o , B a r b a r a 1 80
Akin, Daniel 2 12
A1 S a u d b i n A b u d l a z i z , A l v a l i d Sin
T a 1a 114 6

Bar r y, T o m 1 1 4 , 2 4 0
Bar t l ey, R o b e r t 2 4 4
Baruch, Bernard 315
Bauer, Gary 1 69,1 66,1 7 0 , 2 2 5 - 2 2 7 ,
2 2 9 ,2 3 0 ,2 3 1,233,251
B e e m a n , W i ll i a m 283
Begi n, M e n a h e m 2 0 7 , 2 0 8 , 2 1 3

AlZajat,Fuadl51

Bell, N e l s o n 2 2 2

A l e x a n d e r , L a m a r 16 7

B ellant,R uss87,3 10

Ali, A y a a n H i r s i 2 7 0

BenAmi, David217

Amitay, Morris 283

BenGurion,217

A n d e r s e n , H a n s C h r i s t i a n 15

B e n - M e n a e , Ar i 128

Andrews, Bob292
Angleton, James 3 1 1
A p p e l b a u m , A n n e 51
Ararat, J a s e r 2 4 0 , 2 5 6 , 2 5 9
A r m i t a g e , R i c h a r d 120
A m o t t , C a r o l 1 80
A m ottjohn

180

A m ott, John

184

Ashcroftjohn

166,175

Bennet, W il lia m 1 6 6 , 2 2 6 , 2 4 5 , 2 9 3 ,

304
B e r k o w i t z , Bili 2 3 5
B e r l e t , C h i p 2 12
B e s c h l o s s , A f a n e s h 146
B e s t e , R a l f 25
Biden,Joseph

114

Bi n L a d e n , O s a m a 4 3 , 6 8 , 6 9 , 7 1 , 7 2 ,

A ta,M oham edl29

1 15,129,13 1,133,147,245,

Ata, O s m a n

252,290

160

Akin, D a n i e l 206

Blair, T o n y 1 7 6 , 1 7 7

A v n e r i , U r i 21 1 , 2 1 2

Blumenthal, Max 225,230

BofFey, Phil31

B_____
Ba i l e y H u t c h i s o n , K a y 2 9 4

Bolton, Joh n

1 1 0 , 2 4 4 , 2 4 9 , 2 5 7,

268,269
B o n g , p r e d s j . G a b o n a 152

3 17

F. WiUiam Engahl
Boot , M a x 2 4 0 , 2 4 1

Bu sh , J eb 2 7 6

Borger.Julian

B u s h , obi t el j

103,147

Bor k, E l l e n 2 7 6

1 2, 1 5 8 , 2 0 6

B u s h , G e o r g e H. W.

Bor k, R o b e r t 3 0 4

12,43,47,65,

7 4 . 7 8 . 1 01,1 07,1 09,1 16 , 1 4 6 ,

Bowman, Robert 4 7 ,4 8 ,4 9
Boykin, W i l l i a m G .

160,161

Br a dl e y, H a r r y 3 0 5 , 3 0 6

147.1

5 7 - 1 5 9 , 1 6 6 , 1 7 2 , 1 82,

1 8 8 , 1 9 0 , 1 9 3 , 1 9 4 , 1 9 5 , 1 96 ,
23 1 , 2 3 3 , 2 8 6

Bradl ey, L y n d e 305

Bush, Samu el Prescott 1 57 ,1 58

Br a dl e y, obitelj 3 05

B u t c h e r , W i l l i a m C. 271

B r a n d o , M a r l o n 3 03

B y r d , L e e l 0 6 , 107

B r a n d t , Wi l l i 1 32

B y r o n , Be ve r l y 293

B r a u n , W e r n e r 87
Bredesen, Harald 18 6, 187

B r i g h t , Bili 1 7 1 , 1 7 8
C am bone, Stephen 3 6 , 3 7 ,4 0 , 5 3 ,

Brooks, Ch ar l es 293

125,1 6 0 , 2 8 6 , 2 8 7

B r o t m a n , B r u c e J. 291
Bro wnb a ck , Sam (R-Kan) 226

C a m p b e l l , A l a s t a i r 176

B r u d z in sk i , J a s o n 293

C a n n i s r a r o , V i n c e n t 102

Br y e n , S t e p h e n D .

Carlucci, Frank UI.

10 6 , 2 7 9 , 2 8 0 ,

281

146,147

arter, J i m m y 8 7 , 9 4 , 1 0 0 , 1 0 7 , 1 09,
207,228

Brzezinski, Z b i g n i e w 2 6 1
B u c k l e y , W i l l i a m F., m l a i 1 8 9 , 3 0 6

C a s t r o , F i d e l 72

Burghardt,Tom l84

C e b r o w s k i , a d m i r a l A r t h u r 121

B u r k e m a n , O l i v e r 147

Chavez, H u g o 7 2 , 7 6 , 1 6 9

Bush, Barbara 270

Cheney, RichardB. 2 8 , 3 2 ,3 6 , 5 2 -

Bush, dinastija 1 5 6 , 2 1 4

54,69,73,78,81,82,98,99,

Bush, G e or ge W., mlai 1 1 , 1 2 , 1 5 ,

1 0 1 - 1 0 4 , 1 07,1 08,1 1 2 , 1 1 4 ,

23,27,28,32,35,40,41,43,46,

1 2 0 . 1 2 4 .1 2 6 , 1 3 0 , 1 3 4 , 1 35,

47,50,52-54,5 7,60,66,70,72,

137.1

7 3 , 7 8 , 8 2 , 9 7 - 9 9 , 1 0 1, 1 0 4 - 1 0 8 ,

241,244,246,252,254,257,

1 10, 1 1 1, 1 1 4 , 1 1 6 , 1 2 0 , 1 2 3 -

260,269,272,276,285,286,

1 2 6 , 1 3 0 , 1 3 1,1 3 4 - 1 3 7 , 1 3 9 ,

287,299,

140,146,147,149,1

5 1, 1 5 2 ,

Cheney, L y n n e 2 6 9

1 5 5 , 1 5 8 , 1 6 1, 1 6 3 , 1 6 5 , 1 6 6 ,

C h o s s u d o v s k y , M i c h e l 131

1 6 8 , 1 7 0 , 1 7 2 , 1 7 5 - 1 7 8 , 1 8 8,

Churchill, W inston

1 8 9 , 1 9 1,1 9 3 - 1 9 5 , 2 0 1 , 2 0 2 ,
204,206,2

1 1 , 2 1 2 , 2 1 5 , 2 1 8,

2 19 , 2 2 3 - 2 3 1 , 2 3 3 , 2 3 4 , 2 3 6 ,
239,241,244,246,249,252,
253,255,260,263,265,266,
2 6 8 - 2 7 2 , 2 7 6 , 2 7 7 , 2 8 1,282,
2 8 6 , 2 8 7 , 2 9 9 , 3 0 3 , 3 0 8 , 3 1 6,

318

39, 1 4 7 , 1 5 2 , 172,1 77,

17,19,20,71,

8 6 , 1 3 7 , 2 0 4 , 3 13
C 1i n g o n 9 8
C l i n t o n , W i l l i a m 3 4 , 3 9 , 4 0 , 4 3 , 4 7,
74.89.1 04,108,109,1 16,146,
167,168,1 87,240,2 4 9 ,2 5 5 ,
256,267,284,286,304,
C o a t s , D a n i e l R. 120

STOLJEE RATA 2
Coggan, Donald

186

D o nn e l ly , T h o m a s 5 2,1 2 6 , 2 7 6 , 2 7 8

C o h e n , E l i o t 115

D o w d , M a u r e e n 2 48

Colbert, Jam e s 257

D'Souz, D i n e s h 3 0 4

Colby, G e ra rd 1 5 6 , 1 7 8

D u l l e s , A l l e n 85

Co lson, Char les 228

D u l l e s , J o h n F o s t e r 92

C o m b s , R o b e r t 251

Dutschke, Rudy"Crveni" 301,

C o o k , R i c h a r d C. 3 1 , 3 2 , 3 3 , 3 4

Co op er , H e n r y 293
Crovv, H a r l a n 2 7 1

Ebner, St an le y2 93

C o x , b a r u n i c a C a r o l i n e 187

E c k s t e i n , Ya c hi e l 2 2 4 - 2 2 8 , 2 3 0

Cox, C h r i s t o p h e r 293

E h m k e , H o r s t 132

C r o w e , W i l l i a m J . 53

Eisenhoser, D w ig h tD . 2 0 , 3 0 ,8 3 ,

C u n n i n g h a m , L o r e n 181
Cirnningham, R a n d y "D u k e "

149,

84,88,1

23,158,193,201,273

Eisner, M i c h a e l 3 1 4

150

E i t a n , R a f a e l 128

El i z a b e t a , kr a l j i c a ( e n g l e s k a )

186

El lis, A n d r e w 2 9 3

alabi, A h m a d

117,253,254

Ericson, Ed w ard ,Jr . 282

Evans, M i k e 2 20

D
F

Da i l e y, B r i a n 2 9 3
Da niel s, M i t c h e l l 2 9 3

Fairbanks, Char les 293

D a r b y, J o h n N e l s o n 203

Fa l i n , V a l e n t i n M . 20

D a v i g n o n , E t i e n n e 146

F a l l o w s , J a m e s 28 8

D e A r m o n d , P a u l 198

Falwell, Jerry 16 4 , 1 6 8 , 1 6 9 , 1 7 5 ,

D e Graffenreid, K e n n e t h 293

1 8 1 , 2 0 3 , 2 0 5 , 2 0 7 , 2 0 8 , 2 1 1-

D e Y o u n g , K a r e n 68

21 3 , 2 1 5 , 2 1 6 , 2 1 9 , 2 2 0 , 2 2 2 ,

Decter, M idg e 24 5 , 2 9 3
D e F r a f f e n r e i d , J a m e s T. 2 91
DeLay, T o m

151,15 2,161,169

D e n m a n , D iana 293
Dennett, Charlotte 156,178
Denton, Jeremiah

106

D e r De ri an , J a m e s 97
D e V o s , R i c h a r d 167
D i r k s , T i m 59
D i s n e y , W a l t 86
Dobriansky, P aul a29 3
D o b s o n , J a m e s 1 6 9, 1 7 1 ., 2 2 8 , 2 3 1 ,
233
D o d d , T h o m a s H. 86

228,230
Feith, D o u g l a s J . 1 0 2 , 1 0 3 , 1 1 1, 2 2 3 ,
2 4 4 ,2 4 9 -2 5 1,253-25 7,259,
268,293
Feuner, Edwin, mlai 294
Firtakis,Bobl70
Foggo

149,150

F o r d , G e r a l d R . 9 9 , 1 0 0 , 1 09
Fo r d , H e n r y 3 09
Fouchereau, B um

183,184

Franklin, Law re n c e 2 5 4 , 2 7 4
F r e e d r n a n , D a v i d H . 90
Freidzon, Claudio 1 8 0, 1 8 4
Friedman, Milton 270,300

319

F,
Fr um , David 2 4 4 , 2 6 9

Grant, E u g e n e 292

F u k u y a m a , F r a n c i s 2 45

G r a y , C o l m S. 122

William Engdahl

Fulbright, W i l l i a m 2 7 4

G r a y s o n , E. C. 2 9 4

Fu l l e r , C h a r l e s 1 78

Green, Ste ph en 128,281

Greene, Nick 3 0

G r e e n h i l l , R o b e r t 271

Galbraith, E v a n 2 9 4
Ga b r i e l , V i v i a n 1 86
Gaffhey C ro s s, D e v o n 2 9 4
Ga f f he y, F r a n k 1 1 5 , 2 4 5 , 2 6 7 , 2 9 1
G a g n o n , B r u c e 33
Garcia-RuizJ.

1 84

G a r d , R o b e r t 25
Gelb, Bru ce 292

G r e g g , D o n a l d P. 196
Griffin, M i c h a e l 33
Groppi, Jam e s 306
G r o s s m a n , Z o l t a n 71
G u e l l , L i n d e 1 97
G um be l, Nicky 177-179

G e l l m a n n , B a r t o n 113

Hackett, Ja m e s 294

George, L lo yd 21 0

H a d l e y , S t e p h e n 125

Gerecht, Reuel Mare 2 6 9 , 2 7 6 , 2 7 8

Hagard,Ted235,236

Gerson, Mar k 276

Hai j a, R a m m y M . 2 1 3

Gerth, Jeff247

H a i n e s , R a l p h E., m l a i 1 8 6 , 1 8 7

G ibs,N elsonlll

Hallinan, C o n n 11 1

Gigot, Pa ul 3 0 3

Halpinjim

Gi l der , G e o r g e 3 1 1

Ha l s e l l , G r a c e 2 0 6 , 2 0 7 , 2 1 5 - 2 1 7,

Gi l l i ga n, A n d r e w 176
Gilmartin, R a y m o n d 272
Gingrich, N e w t 2 7 0

198

2 19 , 2 2 0 ,2 2 1a m ilt o n , Charles
2 94
Hardisty,Jean212

Gi u l i a n i , R u d y 1 3 5 , 2 2 8

H a r r i m a n , obitelj 158

Goble, Paul 294

H a r r i m a n , W. A v e r e l 8 6 , 1 5 7

Goeglein,Tim229

H a r t u n g , W i l l i a m 123

Gol d, D o r e 25 1

Hefti,M arlinL.292

Goldfoot, Stanley 2 1 7 ,2 1 8

Hersh, S e y m o u r 2 5 2

Golub, H a r v e y 2 7 1 / 2 72

H e r t o g , R o g e r 2 72

Goure, Daniel 294

H e r t z l 2 10

G o r b a o v , M i h a i l 65

H i l t o n , S t a n l e y 134

G o r e , A1 168

Hider, A d o l f 2 0 5 , 2 7 1

Goss, Port er 130,131

Hitt, Jack46,48

Gowans, S te phe n277

H o o v e r , J. E d g a r 9 6 , 1 8 5 , 1 8 5

G r a h a m , Billy 1 7 1 , 1 8 5 , 2 0 6 , 2 2 2
G raham, Bob 130,131
G ra ha m , Do uglas 294
Graham, Franklin 206,23 1
Graham, M argaret294

320

Hoover, H e r b e r t 3 0 9
Hopsicker, Daniel 1 89 , 1 9 0
H o p s i c k e r , D e n n i s 152
H o u s e r , T h e o d o r e V. 86
H u g e 1, M a x 19 7, 19 8

STOLJEE RATA 2
H u n t , N e l s o n B u n k e r 167
H untington, Samuel

129,205

H u s e i n , kralj j o r d a n s k i 2 7 4
Husein, Sadam 4 1 , 7 0 ,1 0 0 , 1 0 2 1 0 4 , 1 0 8 , 1 1 5, 1 6 0 , 2 4 1 , 2 4 5 ,
247,249,253,256,257,287,

Kadish, L a w r e n c e 292
Kagan, D on a ld 5 2 , 2 7 0
Kagan, F r e d e r i c k 2 7 0
K a g a n , R o b e r t 5 2, 1 2 6 , 2 4 5 , 2 7 0 ,
276,277

288
H u s s e i n , K h u r r a m 109
H u t t o n , l or d B r i a n 1 7 5 , 1 7 7 , 1 79
Hvorov,Igor26

K a m e n , A1 2 2 9
K a m i n s k y , Ph y l l i s 2 9 4
K a m i n j i n , M i h a i l 24
K a n g a s , S t e v e l 8 8 , l 89

Hyde, Hen ry 294

K a r m e n , A1 2 5 0
Ka r z a i , H a m i d 1 0 4 , 1 0 5 , 1 0 9

Kasparov, G a rry 29 4
Ikle, F r e d 2 9 4

K e i t h , J i m 1 80

I n h o f e , J a m e s M. 2 9 4

Kelly, D a v i d 1 7 5 , 1 7 6

I r vi ne, R e e d 192

K em p,Jackl66,304

I v a n o v , Sergej 2 6 4

K e n n a n , G e o r g e F . 16

Iva ov, L e o n i d 1 3 2 , 1 3 3

K e n n a r d , W i l l i a m E. 146
K e n n e d y , J o h n . F. 9 7 , 1 8 8

J ______

Ke r r y , J o h n

Jabotinsky, Z e ' e v 2 5 6
J a c k s o n , B r u c e P.

126,276,277

Jackson, H e n r y " S c o o p " 86 ,106,

109,291

19 5 , 2 2 3 / 2 2 4

Keuch, R o b e r t 2 7 9 , 2 8 0
Keyer, Alen294
Kh a l i l z a d , Z a l m a y 1 0 4 , 1 0 5 , 2 4 9
Kh a n, H e r m a n 97

J a c k s o n , M. H e n r y 2 4 6

K irkpatrickjeane

J a m e s , Ka y 2 2 6

K i s s i n g e r , H e n r y 9, 1 2 , 1 9 , 9 1 , 9 3 ,

Jel j ci n, Bo r i s 2 63

16 7 , 2 4 6 , 2 7 0 , 3 04

96,146,261

Jeremiah, David 128,28 1

Kl e i n, M o r t 25 1

J o h n s o n , L y n d o n B . 271

Kline, R a y S . 8 6

J o n e s , A l e x 13 4

K l i n g h o f e r , L e o n 128

Jones, Mike 2 3 6

Kovner, B ru ce 2 6 9 , 2 7 1

Jones,Jim

K r a e m e r , S v e n 2 95

180

Joseph, Ro ber t 125 , 2 9 4

K ra u t h a m m e r , Charles 2 4 4 , 2 4 6

Joyce, M i c h a e l S . 3 0 1 , 3 0 2 , 3 0 3 , 3 0 5 ,

Kr i e g e r , D o u g 1 6 9 , 2 1 7

307
J o z e f , O v a d i a 2 19
J u dg e, Clark 2 9 4
J u n , P a r k T a e 146
J u e n k o , V i k t o r 64

Kr i s t o l , I r v i n g 1 8 9 , 2 0 7 , 2 4 2 , 2 4 3 ,
245,246,270,276,277,290,
301-304
Kr i s t o l , W i l l i a m 1 2 6 . 2 2 6 , 2 4 4 , 2 4 5 ,
270,276,3

14

K u b r i c k , S t a n l e y 57
K u h , D a v i d P a u l 110

321

F.

K u p p e r m a n , C h a r l e s M. 2 9 2 , 2 9 5

L u c e B o o t h e , C l a r e 85

Kuttab,Jothan204

Lue, Hen ry 8 5, 1 3 6

K w i a t k o w s k a , K a r e n 103

L u k e , D a v i d m. 2 9 2

Kyi, J o n 2 9 5

Lut i , W i l l i a m 2 5 3

fViUiam

Engdahl

LaiFeny,Eleine98

MacArrhur, Douglas 86,136

L a H a y B e v e r l y 165

M a c d o n a l d , J en nif er 295

LaHay.Tim

M a c k i n d e r , sir H a l f o r d 1 0 , 1 8 , 1 9 ,

162,164,165,168

Land, R ic ha r d 226

217,261

L a n e , A r t h u r B l i s s 86

Ma i e r , M a t t h e w 90

La pi n, D a n i e l 169

M a i t r a , R a m t a n u 71

L a u g h l i n , H a r r y 88

Majewski, B o g u sl a w 5 0

Lay, C h r i s t o p h e r 295

Ma j o r , J o h n

L e a c h , J i m 1 9 2 , 1 93

M a l a c h y , J o n a h 201

Leary, T i m o t h y 3 1 0

M a l a c h y , Y o n a (ili J o n a M a l a h i ) 2 0 7 ,

L e d e e n , B a r b a r a 21 8
Le de en , Mi chael 2 15 ,21 8,2 1 9 , 2 4 6 ,
268,270,282

146

208
M a l c o l m D o u g l a s H a m i l t o n , L a d y 86
M a l e k , F r e d 146

L e h m a n , J o h n 295

Marchetti, V ic to r2 7 4

Le i t ne r , P e t e r 2 95

Marshall, A n d r e w 9 5 - 9 9 , 1 0 1 , 1 0 3 ,

Lenc zowski, John 295

104,105,107,108,1

Le vi n, G e r a l d 3 1 4

Marshall, J o sh u a Micah 249

L e w i n , Car l 1 03

M a t r i s c i a n a , P a t 190

L e w i s , si r B e r n a r d 2 0 5

M azen,Abu228,229

Li bby, L e w i s Scoot en> 1 0 2 , 1 0 8 ,

McAteer,Ed229

111,1

14,244

15 -1 2 1 , 2 7 8

M c B a i n , H u g h s t o n 86

Li ebe r , K i e r 5 4 , 5 5

McConnell, John 244

L i e b e r m a n , J oe 2 2 6

M c C o y , Ti d a l 2 9 5

L i e d t k e , H u g h 158

M c C r e r y , J a m e s 2 95

Li n d s a y , Hal 2 1 5 , 2 2 0 , 2 2 1

M cF a l a n e , R o b e r t 283

Livini219

M c G e h e e , R a l p h 173

L o b e jim ll4 ,l 1 5,240

M c G r a y , D o u g l a s 1 18

Lo d h i , M a l i n a 131

M c G r i i f . L . D. 174

Longley, J a m e s 295

M c l n t i r e , Ca r l 1 85

Loock, F r an l< 30 7

McKee, K in ni a rd 29 5

Lo o c k , H a r r y 3 0 7

M c L a r t y , T h o m a s F . M a c k 146

Looc k, L y n d e 3 0 7

M e a r s h e i m e r , J o h n 275

Lord Rosenthal, Shirley292

Medaris, John 87

Lor d, C a m e s 2 95

M e e s e , Ed, ge n . 166

L o v e s t o n e , J ay 85

M e l l o n Scaife, a r a h 3 0 9

322

STOLJEE RATA 2
Mellon, A n d r e w 309
Melt zer, Al l an 270

N i x o n , R i c h a r d M. 8 8, 9 1 , 9 3 - 9 7 ,
100,1 82,1 9 3 , 2 4 6 , 3 0 1

M e n e m , C a r l o s 1 91

N o r q u i s t , G r o v e r 1 6 6 , 1 7 0 , 1 93

Merkel, Angela 249

N o r t h , Oliver 1 65,1 66,1 71,1 94-

M e m f i e l d , B r u c e 29 5

19 7 , 2 6 8 ,2 8 3

Me r r i l l , P h i l i p 2 9 5

Novak, M i c h a e l 2 7 0

M e y e r G r a h a m , C a t h e r i n e 3 15

Nuland, V ic to ria 52,81,126,245,

Meyer, E u g e n e 3 1 5

277,

M i d d e n d o r f J . W i l l i a m 2 95

Mi l l er, T h o m a s 29 5
Miner , Barbara 308

Obering, H en ry 2 3,2 4

Mof f a t , A b b y 2 9 2

O g a r k o v , Ni kol a j 98

M o h a k i k , M o h a m e d 104
M o n e t a , D o m i n i c 295
Montt, EfrainRios

181,184

Moody, Dwight L . 2 0 3 ,2 0 8 ,2 2 1
Moon,

HakJaHanl91

M o o n , S u n M y u n g 8 8, 1 6 3 , 1 64 ,
1 6 8 , 1 8 3 , 1 8 8, 1 9 0 - 1 9 4 , 1 9 6 198,232

01asky 224
01asky, M a r v i n 2 2 3, 3 0 8
O l i n J o h n M . 2 9 9 , 3 00
01mert225
O n y s z k i e w i c z , J a n u s 50
0 ' R e i l l y , P a t r i c k J . 23
O m s te i n, N o r m a n 270
O s b o r n e , A l b e r t ( J o h n Ho v v a r d

M o r g a n , D a v i d R. 92
M o u n t , l a n 90

Bowen)

185

O w en,J.H .185

Moussazadeh, Ebby29 2

Mu e l l e r , 134
M u m f o r d , E l e a n o r 178
M umfordjohn

178

Muravichik, Jo sh ua 270
M u rd o c h , R u p e r t 5 1,28 8 , 2 4 5 , 3 14
Murray, Charles 2 70,3 04,3 0 7,3 0 8

Pak,BoH il97,198
P a l m e r s t o n , lord 2 0 3 , 2 10 , 2 3 2
P a n j a r a u m , A n a n d 14 6
Pa r k, J o n a t h a n 198

Mussolini, Benito 256

P a r m a r , I n d e r j e e t 20

M y e r s , R i c h a r d 61

Parr y, R o b e r t 1 91

My l r o i e , L a u r i e 2 9 5

Parshall, J a n e t 2 2 8
Parvus, A l e x a n d e r 2 8 9
P a y n e , K e i t h 1 25

P e a r l s t i n e , N o r m a n 146

N a h leh ,ls a2 1 8,221

Pearson, R o ge r 3 1 1

N a n c e , Sc o t t 122

Pe r e z ,

N egropontejohn

105

N e t a n j a h u , B e n j a m i n (Bi bi ) 2 4 2 ,
256,259
Ney,Bobl50
N idal,A bul30

SimOIl 2 83

P e r l e , R i c h a r d N. 5 1, 1 0 5, 1 0 6 , 1 0 8 ,
109,207,21 9,244,246-249,
254,256,257,267-270,279,
280,282,284,285,287,296
Perlstein, Ric k 2 34

323

F. WilliamEngdahl
Ph i l l i p s , K e v i n 1 59

2 1 1, 2 1 5 , 2 2 7 , 2 3 1 , 2 0 7 , 2 0 8 ,

Pi ke, A l b e r t 23 1 , 2 3 3

224,225

Piotrowski, J ohn 296

Roche, JamesG.

Pi p e s , D a n i e l 25 1

Roc ke f e l l e r , b r a a 172

Podhoretz, N o rm a n

1 15,243,245

P o h l , K a r l o O t t o 146

Rockefeller, J o h n D .

158,309

R o c k e f e l l e r , N e l s o n A . 8 6 , 9 1, 1 7 3 ,

P o w e l l , C o l i n L. 1 0 2, 1 0 9 , 1 1 2, 1 2 0 ,
244,247,281,3

1 11

16

Powell, M i c h a e l 3 1 6

1 78,1 82,1 8 3
R o c k e f e l l e r , obitelj

1 2, 1 9, 1 5 6 , 1 58 ,

182,189

Pr at t , L a r r y 1 8 3 , 1 8 4

R o d m a n , P e t e r 2 49

P r e n t i c e , M i l e s IH. 2 9 2

Rodriguez,

Press, D a r y l 5 4 , 5 5

R oo se ve l t, F r a n k l i n D . 2 0, 1 36, 1 37,

Pritzker, R o b e r t 2 7 1

F e l i x 1. 196

173,204

Putin, Vladimir 1 5 , 2 0 - 2 3 , 2 6 , 2 7 ,
32,4 5 ,5 5,63,1 2 4 ,2 6 4 ,2 6 5
P y t c h e s , D a v i d p a s t o r 178

R o s e n t h a l , A . M . 292
Ro senwa ld, Nin a 292
Rosenwald, W illiam 292
Ross, D e n n i s B .

Ro ths ch ild 232

Rafiah,Zvi279,280

R o v e , Ka r l 2 1 4 , 2 1 5 , 2 1 8 , 2 1 9 , 2 2 3 ,

R a m o s , F i d e l 146
R a n d o l p h , R. R i c h a r d s o n 31 1
Rantizi, Ab d el Az i z 2 2 9 , 2 3 0

224,270,282
R o w n y , E d w a r d 29 6
Ray nor , lan 5 0

R a y b u m , S a m 86

Rubin, Michael 2 5 9 , 2 9 6

R a y m o n d , Le e 271
Reagan, Ronald 2 9 , 3 2 , 4 3 , 4 7 , 4 9 ,
1 0 6 , 1 0 7 , 1 1 6, 1 2 6 , 1 5 5 , 1 64 ,
1 6 6 , 1 8 3 , 1 9 3 , 1 9 7 , 2 0 7 , 2 1 6,
226,242,250,274,283,285,

R u d y , T o n y 151,1 6 9
Rumsfeld, Donald 2 8 ,3 2 ,3 4 -3 7 ,5 2 ,
54,59,61,68,81,95,96,981 0 0 , 1 0 2 , 1 0 4 , 1 0 8 , 1 1 0, 1 1 7,
1 2 0 , 1 2 1, 1 2 2 , 1 2 5 , 1 2 6 , 1 2 9 ,

29 1 , 3 0 3 , 3 0 4 , 3 1 1
Reed, R al ph 162, 224 ,

116,267

R o s t o w , V. E u g e n e 86

22 8 , 2 3 3

Reilly ,Roben296

1 3 4 , 1 3 5 , 1 4 6 , 1 4 7 , 1 6 1, 1 6 8 ,
249,252,254,276,278,285,
286,290

Reinhold,RoyA.214
R h o d e s , Cec i l 2 3 2
Ri e , C o n d o l e e z z a 3 7, 1 1 0, 1 0 5, 1 1 5,
134,225,228,287

R ushdoonyjohn

170,171

R i c h a r d s o n , obitelj 311

S a d a m , H u s e i n 2 29

R i c h a r d s o n , R o b e n C . UI. 311

Saf avi an, D a v i d 151

Risenhoover,Terry216,217,220

Safire, W i l l i a m 2 4 4

Ritter, Scott 2 4 7

Sa nt ol i , A l b e r t 2 9 6

R o b e r t s o n , P a t 1 6 2 , 1 6 9 , 1 7 5 , 1 8 1,

Savi o, M a r i o 1 90

1 85,1 8 6 , 2 0 3 , 2 0 5 , 2 0 7 , 2 0 8 ,

324

Scaife, obi t e l j 3 09

STOLJEE RATA 2
Scaife, R i c h a r d M e l l o n 16 7 , 1 89,

S m i t h , Ca r l 2 9 6
S m i t h , E r i c 71

309,31 0
Scali, A n t o n i n o 3 0 4

Smith, H e d r i c k 2 7 4

S c a n l o n , M i c h a e l 151

Smith, M a r k 2 2 4

Sc ha e f f e r , F r a n c i s 185

Solovcov, Nikolaj 2 6 , 2 6 5

Scheunemann,

Soros, G e o r g e 1 4 6 , 2 4 2 , 2 4 3

Randy276,277

Schlafly, P h y l l i s 166

So r za n o ,J o s e 296

Schlesinger, J a m e s 97

Spol a r , C h r i s t i n e 71

Sc h r n i t t , G a r y 2 7 6 , 2 7 8

St aljin 3 1 6

Schneider, W il li a m, mla i 2 8 6 , 2 9 6

S t e i n m a n , D a v i d P. 2 5 1 , 2 7 9 , 2 9 2

Sc hroeder, G e r h a r d 2 7 , 2 4 9

Strauss, Le o 3 00

Sc hroeder, W i l l i a m 2 96

Straw, J a ck 248

Schwartz, Fred 306

S t r o e s s n e r , Al f r e d 194

Schwartzenegger, Arnold

149

Suellentrop, C h r i s 2 6 8

Scofield, C y r u s 2 0 3

Sugg,John

Scowcroft, B r e n t 1 1 4 , 2 8 4

S u l z b e r g e r , A r t h u r 3 15

Sadly, M a t t h e w 24 4

S u n d a y , Bi 1ly 2 0 3

Second, R i c h a r d 197

S w a g g a r t , J i m m y 181

106

S e n n i n g e r , R i c h a r d L. 2 9 6

____

S h a c k l e y , T e d 196
S h a d e g g , J o h n 296
Shaftesbury, lord 2 0 3 , 2 1 0

amirjicak

S h a k e s p e a r e , F r a n k 189

aranski, N a t a n 2 5 1

128

Shalikashvili 2 8 1

a r o n , A r i e l 2 1 2 , 2 1 7 , 2 2 4 , 2 2 5 , 2 2 7 ,

S h a n k e r , T h o r n 71

2 2 9 ,2 4 0 ,2 4 2 ,2 4 9 ,2 5 1,253,

Sharlet, J ef f 23 6

257,259,3

14

Shattan, Jo sep h 244

Sherr,James Gregory296

Shi pl er , D a v i d K 2 7 4

Teicher, H o w a r d 296

Shoff, R i c h a r d

T e n e t , G e o r g e 37

171

Shulsky, A b r a m N . 2 5 2 , 2 7 8
Shultz, G e o r ge 2 7 4 , 2 8 4
Si kor s ki , R a d o s l a w " R a d e k " 5 0 , 5 1,

T h o m a s , C l a r e n c e 1 7 9 , 1 8 1, 1 8 7 , 2 7 1
T h o m s o n , F r e d 271
Timmermann, Kenneth290
T o r b i t t , W i l l i a m 185

64,270

T o r o p , J o n ath a n 257

Si l ve r s t e i n, K e n 97
S i m o n , B a r b a r a A . 165

T o w e r , J o h n G. 86

Simon,W illiamE.

T o w n s e n d , W i l l i a m C a m e r o n 173,

189,300,301,

178

302,303
S i m o n t o n , C h e y 164

Trocki,Lav289

Singlaub, J o h n K

T u c h m a n , Barbara 202

1 9 5 , 1 9 7 , 1 71

S k o u s e n , C l e o n 166

T w i n i n g , N a t h a n 86

Slevin,CoUen236

Ty l e r , P a t r i c k E .

I 11

325

F. William Engdahl

Wince-Smith, Deborah 297

W in so r, Curtin, mlai 297

Upton, R obertG . 234

W o h l s t e t t e r , A l b e r t 9 7 , 1 0 8 , 1 09

U r o s h e v i c h , B o b 170

W olfow ith , Paul 3 5 , 3 6 , 5 2 , 9 9 , 102,

U r o s h e v i c h , T o d d 170

104,107-1 15,120,129,244,
249 ,2 5 2 -2 5 4 , 2 5 9 ,2 7 6 ,2 8 1,287

W o o d , Robe rt 87,88

V a n C l e a v e , W i l l i a m R. 2 9 6

Woodward, B ob224

V e s t , J a s o n l 0 7 , 244

W o o l s e y , J a m e s 3 5,1 10,1 1 5 , 2 8 4 286,289,305

V i g u e r i e , R i c h a r d 162
Vines, Jerry 2 06

Wurmser,

Vol t z , N e i l 151

Wurmser, Meyrav267

V o n Biilow, A n d r e a s

130

V u i t t o n , L o ui s 146

Y____
Y o o , J o h n 271

W a d e , M i t c h e l l 150
W a d e , T r o y 296

Zahkeim , D ovS.

W a g n e r , C . P e t e r 183
Wagner,

D a v i d 2 5 6 , 2 5 7 , 2 6 7 , 2 69

Donald206,235

Walker, G eor ge H.

157

W a l t , S t e p h e n 2 75
W a l v o o r d , J o h n 208
W a n n i s k i , J u d e 311
W a s h , L a w r e n c e 195
W a t s o n , P a u l 1 04
Wattenberg, Ben271
W ebb, James 297
W e i n b e r g e r , C a s p a r 2 79
W e i n e r , R o b e r t 1 71
Weldon, Curt 297
Welsh, R o b e n 3 0 6
W ethebach, Eckehardt 129,130
Weyrich, Paul 16 7, 189
W i d o m e , D a n i e l 71
W i e s el, E l i e 2 2 8
Wilkes, Bre nt 14 9, 150
W i l l i a m s , E r n e s t 186
W i l s o n , J a m e s Q_. 2 7 2 , 3 0 8

1 1 6, 1 1 7 , 2 4 9 , 2 9 7

Zinsmeister, Karl271
Zo gb y, J a m e s 243
Z u m w a i t , E l m o 86