Pitanja i zadaci za provjeru znanja iz teme TEMELJNA MEUDJELOVANJA

1. Od kada postoji pojam sile? Tko je prvi formulirao ispravan fizikalni koncept sile?
a. Prvi poznati zapis u kojem se pojam sile koristi u fizikalnom kontekstu potjee od
Aristotela. Ispravan koncept sile formulirao je Isaac Newton u smislu da sila ne
uzrokuje gibanje, nego promjenu gibanja.
2. Opii kako je Aristotel opisao gibanje i mirovanje i to je smatrao prirodnim stanjem svakog
tijela.
a. Za svako gibanje je potrebna sila te da se tijelo jedino giba ako na njega djeluje sila, a
prirodno stanje svakog tijela je mirovanje, a to znai da tijelo na koje ne djeluje sila
mora mirovati.
3. Koju veliinu za opis gibanja je koristio Newton te kako je koristei se njome matematiki
definirao silu?
a. Koristio je koliinu gibanja za opis a matematiki opis sile je bila vremenska promjena
te koliine gibanja
4. Koji zakoni su donijeli ispravno shvaanje veze izmeu sile i gibanja?
a. Bili su to Newtonovi prvi , drugi i trei zakon mehanike
5. Koja su moderna shvaanja fizikalnog pojma sile
a. Moderno shvaanje fizikalnog pojma sile ne razlikuje se znatno u temeljnim
postavkama od Newtonovog koncepta sile ali ga nadopunjuje novim shvaanjima
pojma sile .npr: sila ne djeluje trenutano na daljinu, nego se djelovanje jednog tijela
na drugo iri konanom brzinom - c.
6. Prema uenjima moderne fizike kako se moe shvatiti sila na mikroskopskom nivou?
a. Moe se shvatiti kao loptanje medijatorima.
7. to su medijatori
a. Medijatori su prenositelji sile
8. Koju silu i kako je objasnio Albert Einstein.
a. Gravitaciju kao jednu od etiri temeljne sile kao zakrivljenost prostor vremena
9. Kako je Newton povezao pojmove sile i mase s ispravnim konceptima sile i mase?
a. Masa je mjera za tromost tijela, a sila vanjski uzrok promjene gibanja
10. Definiraj pojmove tromosti i gibanja.
a. Tromost je svojstvo tijela da se opire promjeni gibanja, a gibanje je mijenjanje
poloaja tijela u odnosu na drugo tijelo
11. Opii Newtonovu dvojbu oko mase?
a. Dvojba se sastojala u tome da li su troma masa iz drugog zakona i teka masa iz
zakona gravitacije isto svojstvo tijela
12. Koje su kontradikcije Newtonove teorije gravitacije.
a. Nije nudila nikakvo objanjenje kako gravitacijska sila djeluje. Pretpostavljalo se da
gravitacija djeluje trenutano, bez obzira na daljinu
13. Koji poetni korak je doveo do razumijevanja prirode sile i kako je njegov koncept izgledao u
sluaju gravitacijske sile
a. Taj korak je bio uvoenje ideje polja, a u sluaju gravitacijske sile, koncept polja je
slijedei: masa promijeni prostor oko sebe na takav nain da na neku drugu masu ,
dovedenu u taj prostor, djeluje sila ovisno o jakosti polja.
14. Definiraj polje kao fizikalnu veliinu. Na primjeru gravitacijskog polja objasni to bi znaio
pojam jakosti polja?
a. Polje je fizikalna veliina pridruena svakoj toki prostora. Jakost gravitacijskog polja
je djelovanje gravitacijske sile na probnu masu u tom polju.
15. Definiraj polje kao fizikalnu veliinu. Na primjeru elektrinog polja objasni to bi znaio pojam
jakosti polja?
a. Polje je fizikalna veliina pridruena svakoj toki prostora. Jakost elektrinog polja je
djelovanje elektrine Coulombove sile na probni naboj u tom polju.
16. Kako pojam polja je shvatio Michael Faraday i u emu je naao inspiraciju za svoju teoriju
a. On shvaa da polje nije samo matematika konstrukcija , nego da je polje fizikalni
objekt koji nosi energiju, a inspiraciju za svoju teoriju je pronaao u atomskoj teoriji
Ruera Bokovia.
17. Na koji se matematiki drugaiji nain moe izraziti polje. Navedi tipine primjere tog izraaja.
a. Pomou potencijala, a tipini primjeri su gravitacijski i elektrini.
18. Kako se izvode gibanja za masivna tijela iz gravitacijskog i elektrinog potencijala
a. Gibanja masivnih tijela iz gravitacijskog i elektrinog potencijala izvode se pomou
potencijalne energije koja ovisi o poloaju tijela u prostoru
19. to predstavlja gravitacijska potencijalna energija?
a. Gravitacijska potencijalna energija je umnoak mase i gravitacijskog potencijala
druge mase.
20. to predstavlja elektrina potencijalna energija?
a. Elektrina potencijalna energija je umnoak naboja i elektrinog potencijala drugog
naboja.
21. to zovemo interakcijom
a. To je uzajamno djelovanje dvaju tijela
22. Koliko temeljnih meudjelovanja razlikujemo.
a. Fiziari pretpostavljaju da postoji samo jedno ali koje se pod odreenim uvjetima
odraava na razliite naine kao gravitacijsko, elektromagnetno, slabo i jako
23. to predstavlja teoriju velikog ujedinjenja?
a. To je teorija koja pokuava ujediniti temeljna meudjelovanja.
24. ime se moe potkrijepiti teorija velikog ujedinjenja koje se jo nije postiglo?
a. To proizlazi iz dosadanjeg razvoja fizike u slijedeem: Newton je sveo gravitaciju
nebeskih tijela i zemaljsku gravitaciju na jedinstvenu opu gravitaciju. Maxwell je
ujedinio elektricitet, magnetizam i optiku u jedinstvenu teoriju magnetizma, a
elektromagnetizam i slaba sila ujedinjeni su u jedinstvenu elektroslabu silu.
25. Koje su osnovne naznake gravitacijskog meudjelovanja. Koji je danas najbolji opis
gravitacijskog meudjelovanja. Opii ga.
a. Gravitacijski meudjeluju tijela koja imaju masu, masa je izvor gravitacijskog
meudjelovanja. Najbolji opis je dao Einstein kroz opu teoriju relativnosti koja
predstavlja geometrijski opis gravitacije. On je otkrio da masa zakrivljuje prostor-
vrijeme, a gibanje druge mase kroz taj zakrivljeni prostor oituje se kao gravitacijsko
privlaenje.
26. Kako se oituje elektromagnetsko meudjelovanje. Tko je prenositelj tog meudjelovanja
a. Elektromagnetski meudjeluju tijela koja imaju elektrini naboj a prenositelj je foton.
27. Kronoloki nabroji propagatore elektromagnetskog meudjelovanja i u emu je njihov
znaaj?
a. Oersted,Ampere i Faraday shvaena veza elektriciteta i magnetizma, Maxwell
ujedinio sve pojave elektriciteta, magnetizma i optike u cjelovitu teoriju
elektromagnetizma, Einstein predloio kvant kao najmanju jedinicu
elektromagnetskog polja, te koncept fotona i koncept izmjene estica dali su
Feynman, Scwinger i Tomonaga.
28. Kako se oituje slabo meudjelovanje i tko su medijatori ovog meudjelovanja?
a. Slabo meudjelovanje povezuje kvarkove i leptone a medijatori su teke estici
zvane W i Z bozonima.
29. Kako se oituje jako meudjelovanje i tko su medijatori ovog meudjelovanja?
a. Jako meudjelovanje lei u pozadini nuklearne sile a djeluje izmeu kvarkova, za
medijatore ima gluone
30. to je zatvoreni sustav
a. Zatvoreni sustav je sustav koji je potpuno izoliran od okoline. To znai da ne postoji
apsolutno nikakva izmjena tvari i energije izmeu sustava i okoline
31. to je energija, navedi neke oblike energije i izreci zakon ouvanja energije
a. Energija je temeljni fizikalni pojam kojim se opisuju mogunosti sustava tijela u
smislu djelovanja i obavljanja rada. U odnosu na razliite oblike gibanja materije
uoavaju se razliite vrste: mehanika, unutranja, elektromagnetna, kemijska
nuklearna itd
zakon ouvanja energije: energija zatvorenog sustava je konstantna, tj. ne mijenja se
pri prijelazu sustava iz jednog stanja u drugo
32. to je koliina gibanja? Izreci zakon ouvanja koliine gibanja.
a. Koliina gibanja je fizikalna veliina koja opisuje stanje gibanja tijela,a definira se
umnokom mase tijela i brzine tijela
Zakon ouvanja koliine gibanja kae da je zbroj koliina gibanja dva tijela masa m1 i
m2, prije meudjelovanja , jednak zbroju koliina gibanja tih tijela poslije njihovog
meudjelovanja.
33. to je sudar? Razvrstaj sudare prema energiji.
a. Sudar je dogaaj u kojem dva tijela meudjeluju. Prema energiji sudare razvrstavamo
na elastine ( energija u sudaru ouvana ) i neelastine ( dio energije se pretvorio u
unutranju )
34. Razvrstaj sudare prema smjeru gibanja tijela prije i poslije sudara.
a. Prvi: kad se tijela gibaju jedno drugom u susret
drugi: kad jedno tijelo sustie drugo i udara u njega
trei: jedno tijelo nalijee na drugo koje miruje
35. Opii centralni elastini sudar i napii jednadbe za izraunavanje brzina poslije sudara
a. Kod centralnog sudara smjer vektora brzine ostaje nepromijenjen dok orijentacija
kao i brzina ovise o masama tijela i njihovim brzinama prije sudara.

;
36. Opii centralni neelastini sudar i napii jednadbu za izraunavanje brzine poslije sudara
a. Neelastini sudari su oni sudari kod kojih se energija sustava gubi zbog razliitih
razloga ( deformacija tijela u sudaru, toplina i sl.)

37. Objasni mjerenje brzine taneta balistikim njihalom
a. Proui primjer broj 14 na stranici 26 u udbeniku Fizika 3 Pojmovi i koncepti.
38. Napii izraz za izraunavanje promjene unutranje energije za potpuno neelastini sudar.
a.

39. Dvije kuglice jednakih masa m
1
= m
2
= m gibaju se brzinama v
1
= 10 m/s, i v
2
= 20 m/s po
glatkoj podlozi jedna u susret drugoj. Odredi brzine kuglica poslije savreno elastinog
centralnog sudara.
a.

40. Dvije kuglice jednakih masa m
1
= m
2
= m gibaju se brzinama v
1
= 10 m/s, i v
2
= 20 m/s po
glatkoj podlozi jedna za drugom. Odredi brzine kuglica poslije savreno elastinog centralnog
sudara.
a.

41. Dvije kuglice jednakih masa m
1
= m
2
= m gibaju se brzinama v
1
= 10 m/s, i v
2
= 0 m/s po
glatkoj podlozi. Odredi brzine kuglica poslije savreno elastinog centralnog sudara.
a.

42. Tijelo mase m
1
= 2 kg giba se brzinom v
1
= 3 m/s, sustie drugo tijelo mase m
2
= 3 kg, koje
se giba brzinom v
2
= 1 m/s i udara u njega. Odredi brzine tih tijela nakon potpuno
neelastinog sudara
a.

43. Tijelo mase m
1
= 2 kg giba se brzinom v
1
= 3 m/s, sustie drugo tijelo mase m
2
= 3 kg, koje
se giba brzinom v
2
= 1 m/s i udara u njega. Odredi brzine tih tijela nakon potpuno elastinog
centralnog sudara.
a.

44. Tijelo mase m
1
= 2 kg giba se brzinom v
1
= 3 m/s, drugom tijelu mase m
2
= 3 kg u susret , koje
se giba brzinom v
2
= 1 m/s i udara u njega. Odredi brzine tih tijela nakon potpuno
neelastinog sudara
45. Tijelo mase m
1
= 2 kg giba se brzinom v
1
= 3 m/s, drugom tijelu mase m
2
= 3 kg u susret , koje
se giba brzinom v
2
= 1 m/s i udara u njega. Odredi brzine tih tijela nakon potpuno elastinog
sudara
46. Dva tijela masa m
1
= 3 kg i brzine v
1
= +8 m/s, te m
2
= 2 kg i brzine v
2
= -5 m/s centralno se sudare
gibajui se jedno prema drugom. Ako je sudar savreno elastian izraunajte kolika je brzina svakog
tijela nakon sudara?
47. Dva tijela masa m
1
= 3 kg i brzine v
1
= +8 m/s, te m
2
= 2 kg i brzine v
2
= -5 m/s centralno se sudare
gibajui se jedno prema drugom. Ako je sudar savreno neelastian izraunajte kolika je brzina svakog
tijela nakon sudara?
48. Loptica golfa centralno i elastino se sudari s drvenom kuglom koja miruje. Nakon
sudara
loptica golfa se odbije. U usporedbi sa drvenom kuglom, loptica golfa poslije sudara
ima
a) veu koliinu gibanja ali manju kinetiku energiju
b) veu koliinu gibanja i veu kinetiku energiju
c) manju koliinu gibanja i manju kinetiku energiju
d) manju koliinu gibanja ali veu kinetiku energiju
e) nita od navedenog


49. Mali automobil i veliki natovareni vagon sudare se centralno i spoje se zajedno.
Koji od njih dobije veu promjenu koliine gibanja?
a) automobil
b) vagon
c) promjena koliine gibanja jednaka je za oba vozila
d) ne mogu odgovoriti jer ne znam konanu brzinu zajednike mase

50. Dva tijela mase mi i m2 gibaju se jedan prema drugome i centralno i elastino se sudare.
Nakon sudara tijela mase m
1
ima veu brzinu od one koju je imao prije sudara. Usporedi
mase m
1
i m
2

a) m
i
> m
2

b) m
i
= m
2

c) m
1
< m
,2

d) nema dovoljno podataka


51. Dva automobila jednake mase gibaju se jedan prema drugome. Prije sudara brzina jednoga
je dva puta vea od brzine drugoga. Oni se neelastino sudare i zajedno se gibaju u jednom
smjeru. Usporedi kinetiku energiju automobila prije sudara sa njihovom kinetikom
energijom poslije sudara
a) vea
b) manja
c) jednaka