7.1.5.

UZGON

SILA NA URONJENO TIJELO

14.7.2008. Šimun Tomas 1

UZGON
Za proučavanje uzgona
poslužit ćemo se pokusom
prikazanim na sljedećoj simulaciji.

Pokus
Tijelo mase m objesimo na
dinamometer i očitamo težinu tog
tijela (G=6N). Gt = 6 N
Potom tijelo stavimo u praznu 5
staklenu posudu. 4
3
Zatim u posudu nalijemo vode
(tekućine) tako da je tijelo
potpuno uronjeno u vodu.
Što opažamo?
Opažamo da dinamometar
pokazuje manju težinu tijela u
m
tekućini (Gt=3N).

2
Zašto dinamometar pokazuje manju težinu
tijela u tekućini nego u zraku pogledajte na
ovoj simulaciji. Obratimo pozornost na sile koje
djeluju na tijelo prije i nakon uranjanja u
tekućinu.
Iz simulacije se vidi da tijelo u praznoj posudi
ima težinu G=Fg=mg. Kada je tijelo uronjeno u
tekućinu, na njega osim sile teže (Fg ) djeluje i
uzgon (Fuz ), tj. sila na uronjeno tijelo čiji je
smjer vertikalno prema gore, dakle, suprotno
od smjera sile teže Fg i zbog te sile tijelo ima
manju težinu u tekućini nego u zraku.
Znači, dinamometar sada pokazuje rezultantu
dviju sila (sile teže Fg i uzgona Fuz), a to je
težina tijela u tekućini Gt =Fg-Fuz. Fuz

Gt=Fg-Fuz
Fg
Fuz
Fg

3
Sada se nameće pitanje otkud je taj uzgon. Odgovor ćemo naći na slici. Iz slike se vidi da na
tijelo (valjak) uronjeno u tekućinu sa svih strana djeluju sile. Sile koje djeluju na bočne
strane tijela na istoj dubini imaju iste iznose, a suprotne smjerove, pa je njihova rezultanta
jednaka nuli. Sila koja djeluje na gornju (F1) i sila koja djeluje na donju (F2) bazu valjka zbog
različitih hidrostatskih tlakova nemaju iste iznose. Veći je hidrostatski tlak na donju bazu
valjka (zbog veće dubine h2 ) nego na gornju bazu zbog čega je i sila koja djeluje na donju
bazu veća od sile koja djeluje na gornju bazu. Rezultanta tih dviju sila je uzgon (Fuz =F2-F1)
čiji je smjer prema gore. Obrazac uzgona računom dobijemo na sljedeći način:

F1  p1  A  p1   tek . gh1  F1   tek . gh1  A

F2  p2  A  p2   tek . gh2  F2   tek . gh2  A
Fuz  F2  F1   tek . gh2 A   tek . gh1 A 
  tek . gA  h2  h1    tek . gAh
A F1 h1
Ah  Vtijela
F F h2 Fuz   tekućine gVtijela
h
Fuz   tekuć. gVtijela
F2
 tekuć.  gustoća tekućine u koju je uronjeno tijelo.
Vtijela – obujam dijela tijela koji je uronjen u tekućinu.
4
Svako tijelo kada se uroni u tekućinu, istisne obujam tekućine jednak obujmu uronjenog
dijela tijela u tekućini (Vis.tek.= Vtij.). Iz tog slijedi da je iznos uzgona jednak težini istisnute
tekućine:

 Fuz  Gis.tek .  tek . gVis.tek .  mis.tek .  g 

Djelovanje uzgona opisao je starogrčki filozof Arhimed u zakonu koji se naziva Arhimedov
zakon. Arhimedov zakon kaže:

Na tijelo koje je potpuno ili djelomično uronjeno u tekućinu, djeluje sila prema
gore (uzgon) i za taj iznos uronjeno tijelo ima manju težinu u tekućini.
Taj zakon vrijedi i za plinove, no uzgon u plinovima je znatno manji zbog manje
gustoće plinova.

5
Zahvaljujući uzgonu vodom plivaju, u plinovima lebde razna tijela (brodovi baloni itd.). Hoće
li neko tijelo u fluidu plivati, lebdjeti ili tonuti ovisi o sili teže Fg i o uzgonu Fuz , tj. silama koje
djeluju na tijelo.
a) Ako je sila teže veća od uzgona, odnosno gustoća tijela veća od gustoće tekućine,
tijelo će tonuti.
b) Ako je sila teže jednaka uzgonu odnosno gustoća tijela jednaka gustoći tekućine,
tijelo će mirovati (lebdjeti) u tekućini.
c) Ako je sila teže manja od uzgona, odnosno gustoća tijela manja od gustoće tekućine,
tijelo će isplivati na površinu tekućine. Pri izranjanju tijela uzgon se smanjuje. Kada se
uzgon izjednači sa silom teže, tijelo se umiri.
a) b) c)

Fuz Fuz
Fuz

Fg Fg Fg

Fg > Fuz Fg = Fuz Fg < Fuz

 tijela   tekućine  tijela   tekućine  tijela   tekućine 6