3. UZGON.

ARHIMEDOV ZAKON

Tko je god ikada podizao težak kamen potopljen u vodi primijetio je

da je lakši u vodi nego na suhom. Što je uzrok da su predmeti, kao i mi
sami, u vodi lakši? Zašto kad podižemo velik kamen iz mora to lako
činimo sve do onog trenutka kad kamen treba izvući iznad površine
mora?
Očito, tekućina je ta koja nam pomaže u tome, podupirući kamen
silom usmjerenom prema gore. Tu silu kojom mirna tekućina djeluje
na uronjeno tijelo nazivamo silom uzgona. Uzgon se javlja u svakoj
tekućini (i plinu) a posljedica je razlike hidrostatskih tlakova na
različitim dubinama. Na slici vidimo zašto sila uzgona djeluje prema
gore. Sila hidrostatskog tlaka djeluje na kamen u svakoj točki okomito
na njegovu površinu. Kad se te sile vektorski zbroje, rezultanta ima
smjer prema gore jer sve horizontalne komponente na jednakim
dubinama slijeva i zdesna, u parovima su uravnotežene. Zato uzgon ne
djeluje horizontalno ili ukoso.
Naprotiv, u vertikalnom smjeru one nisu uravnotežene. Tlak na donju
stranu tijela veći je jer se donja strana nalazi na većoj dubini! Sile
prema gore zato su veće od sila s gornje strane koje djeluju prema
dolje. Rezultanta daje silu uzgona koji olakšava uronjena tijela.
Naravno, kamen će potonuti jer je sila teža u ovom slučaju veća od sile
uzgona. Uronimo li drveni predmet, on će isplivati jer je uzgon sada
veći od sile teže. U svakom slučaju uzgon uvijek djeluje protivno sili
teži.
Zbog sile uzgona, laksa tijela plivaju na vodi. Uzgon omogućuje
ribama da ne potonu na dno. Zbog uzgona čelični brodovi ne mogu
potonuti. Kako je to moguće vidjet ćemo kasnije.
O čemu ovisi uzgon i kako možemo odretidi njegovu veličinu?
Pogledajmo sljedeće četiri slike.

1
Na slici (a) o dinamometar je obješena metalna kugla koja isteže
oprugu za 7 težinskih jedinica (njutna). Na slici (b) ista je kugla
uronjena u tekućinu i dinamometar sada pokazuje smanjenu ''težinu''
od 6 njutna. Tu težinu nazivamo prividnom težinom jer je jedna
težinska jedinica samo prividno izgubljena uslijed uranjanja kugle. S
težinom kugle nije se zapravo ništa dogodilo jer kuglu djelomično
podržava tekućina silom uzgona od jednog njutna koji zajedno s onih 6
na dinamometru daje opet pravu težinu kugle od 7 njutna.
Uočimo sada na slici (c) probušenu ping-pong lopticu napunjenu istom
tekućinom u koju je uronjena i jednake je veličine koju ima metalna
kugla. Kako težinu tanke plastike možemo zanemariti, to odje stvarno
imamo lopticu sačinjenu od tekućine obujma jednakog onom u
metalne kugle. Ona neće ni tonuti ni izranjati jer tekućina u tekućini
miruje. Drugim riječima, njezina je ukupna težina ''izgubljena''!
Međutim, to što dinamometar pokazuje da uopće nije opterećen, ne
znači da težina tekućine unutar loptice ne postoji. Njezina težina
pritišće okolnu tekućinu prema dolje, a uzgon kao protusila djeluje na
nju prema gore. Kako ping-pong loptina napunjena tekućinom ne vuče
ovjes, možemo je slobodno i otpustiti, ona će na miru lebdjeti (voda ne
tone u vodi!). No kako je težina jednaka po iznosu sili teži, to znači da
je sila uzgona prema gore potpuno uravnotežila silu težu prema dolje.
To nadalje znači da je sila uzgona Fuz po iznosu točno jednaka sili teži
na masu tekućine mf koju loptica obuhvaća:
Fuz = mf �
g = (masa fluida u loptici) �g.

Sada ćemo pokazati da je iznos te sile uzgona jednak uzgonu i na

metalnu kuglu kao i na bilo koju drugu kuglu jednake veličine!
Drugim riječima, sila uzgona mora ovisito samo o svojstvima
tekućine, a ne izravno o samome tijelu. To je zato što silehidrostatskog
tlaka djeluju na jednak način kako na metalnu kuglu tako i na vodenu
zbog jednakog oblika, veličine i razlike dubina gornje i donje plohe
kugli. Zato sila uzgona ne ovisi o materijalu kugli nego samo o masi

2
tekućine mf obujma jednakog obujmu tijela. To znači da gornji izraz za
uzgon vrijedi općenito.
Primijetimo da uronjena metalna kugla istisne točno onoliki obujam
tekućine koliki je i njezin (odnosno koliki je obijam tekućine u ping-
pong loptici!). To vrijedi i za tijela nepravilnog oblika (slika dolje).

Ovo je sadržaj Arhimedova zakona, znamenitog antičkog znanstvenika

Arhimeda iz Sirakuze (287. – 212. prije Krista) koji je prema legendi
to svoje otkriće popratio i uzvikom ''Eureka!'' (''Našao sam!'') nakon
što je opazio, ulazeći u kadu prepunu vode, da se preko njezina ruba
prelilo upravo onoliko vode koliko je istisnulo njegovo tijelo.
Arhimedov zakon: Na djelomično ili potpuno uronjeno tijelo tekućina
djeluje silom uzgona prema gore. Iznos je uzgona jednak težini (ili sili
teži) mf �
g istisnutog fluida.

Možemo ga izraziti i ovako: Tijelo djelomično ili potpuno uronjeno u

fluid prividno izgubi na težini onoliko koliko je težak istisnuti fluid.
Ovdje nije važno je li tijelo uronjeno djelomično ili potpuno, veličina
je uzgona razmjerna masi istisnutog fluida. Uzgon djeluje u svim
fluidima, dakle i u tekućinama i u plinovima.

Primjer 1

(a) Koliko je prividno smanjena težina tijela koje je uranjanjem

istisnulo vodu težine 10 N? (b) Koliki je obujam tog tijela?

Odgovor: (a) Uzgon je jednak težini istisnute vode, dakle Fuz = 10 N .

Težina tijela prividno je smanjena za 10 N.
(b) Obujam tijela jednak je obujmu istisnute vode. Masa je istisnute
vode m = 10 N : 9,81 N/kg �1 kg , a to odgovara obujmu jedne litre (

r (vode) = 1000 kg/m3 = 1 kg/L) .

3
Prividna težina

Objesimo li kamen o dinamometar, na skali očitavamo njegovu težinu.

Učinimo li to ispod površine tekućine, uzgon će smanjiti očitani broj
njutna. Taj novi broj mjeri prividnu težinu kamena. Prividna je težina
sa stvarnom povezana relacijom

( prividna
težina ) ( težina ) ( uzgona )
= stvarna - iznos sile

G (prividna) = G (stvarna) - Fuz .

Primjer 2
Na slici je prikazano tijelo ovješeno o dinamometar i uronjeno u
posudu s vodom koja je postavljena na vagu. Prije uranjanja izmjerena
težina tijela bila je 10 N, a vaga je pokazivala težinu 30 N. (a) Ako je
masa istisnute vode 0,2 kg, Što će pokazati vaga nakon uranjanja?
(b) Je li dio težine tijela izgubljen?

10 N/kg = 2 N gdje smo

Odgovor: (a) Težina je istisnute vode 0, 2 kg �
uzeli g = 10 N/kg. Toliki je uzgon na uronjeno tijelo. Tijelo je prividno
izgubilo 2 N ''težine''. Sila na ovjes je dakle 8 N. Uzgon je sila tekućine
na tijelo. Prema zakonu sile i protusile, tijelo mora djelovati na
tekućinu prema dolje koja je jednaka i suprotna uzgonu. Taj pritisak
tijela od 2 N prenosi se putem tekućine na dno posude koja će prizvesti
povećan pritisak na vagu. Vaga će pokazati 30 N + 2 N = 32 N.
(b) Prividno izgubljeni dio težine tijela od 2 N, pojavljuje se na vagi.
Prema tome, težina nije izgubljena. Dinamometar ne mjeri stvarnu
težinu tijela jer tijelo međudjeluje s tekućinom. Ukupno očitanje
dinamometra i vage daje 8 N + 32 N = 40 N baš kao i prije uranjanja
(10 N + 30 N = 40 N). Težinu tijela od 10 N mjeri jednim dijelom
dinamometar (8 N), a ostatak od 2 N pritišće tekućinu. Uzgon
podržava tijelo silom od 2 N.

4
Ovisi li uzgon o dubini?

Hidrostatski tlak raste s dubinom. Međutim, uzgon je rezultat razlike

tlakova na gornju i donju stranu tijela
D p = p2 (dolje) - p1 (gore) = r gh2 - r gh1 = r g (h2 - h1 ) .

Razlika dubina h2 - h1 ne mijenja se s dubinom jer ona opisuje

vertikalnu dimenziju tijela! Pogledajmo na slici kocku na različitim
dubinama. Razlika tlakova uvijek je ista na svim dubinama.

Mislim fizikalno
Iako smo Arhimedov zakon izveli za kugle, vrijede li isti zaključci za
tijela bilo kakvog pa i nepravilnog oblika?

Razmišljanje: Zamislimo da smo u mogućnosti iz tekućine ''izrezati''

jedan nezin dio proizvoljnog oblika (slika dolje). Sve ''sile'' na tu
prazninu daju uzgon prema gore. Ako u tu šupljinu u mislima vratimo
tekućinu, pojavit će se zajedno s njom i sila teža na taj dio mase koja
će se uravnotežiti s uzgonom. Ako sada umjesto tekućine tog oblika
stavimo neko tijelo upravo tog oblika, nema razloga da okolna
tekućina ne nastavi djelovati jednako kao i prije na tekućinu. Odatle
zaključujemo da uzgon nema veze s oblikom ili kakvoćom uronjenog
tijela. Svejedno je je li to kamen, voda, drvo ili komad željeza, uhgon
je jednak težini istisnute tekućine. Kako je obujam istisnute tekućine
jednak obujmu tijela za masu istisnute tekućine možemo pisati
mf = (gustoća tekućine) �
(obujam tekućine) =
= (gustoća tekućine) �
(obujam tijela)

i pisati silu uzgona i ovako:

g = rf �
Fuz = mf � g�Vtijela .

Slovo ''f'' podsjeća da se veličine odnose na fluid.

Odavde vidimo da je uzgon razmjeran gustoći tekućine i obujmu
uronjenog tijela.

5
Provjerimo svoje znanje

4. ZAŠTO NEKA TIJELA PLIVAJU, A NEKA TONU?

Na kraju prošle jedinice povezali smo veličinu uzgona s obujmom

tijela. Tijelo malog obujma istisnut će malu masu vode i uzgon će biti
malen. Naprotiv, veliko tijelo istisnut će veliku masu vode i zato će
uzgon biti veći. Za veličinu uzgona nije važna masa uronjenog tijela,
nego njegov obujam.
Na komad lagana stiropora i komad olova jednakog obujma djelovat
će jednak uzgon!
Ipak, hoće li neko tijelo plivati u fluidu ili će tonuti ovisi o njegovoj
težini. Ako je težina manja od uzgona tijelo će isplivati na površinu. U
protivnome slučaju tijelo će potonuti. Usporedimo težinu i uzgon:
G = m(tijela) � g Fuz = m(fluida) �
g
= r (tijela) �
V (tijela) �
g = r (fluida) �
V (istisnutog fluida) �
g

Kako je V(tijela) = V(istisnutog fluida), uvjet plivanja ili potonuća

može se izraziti usporedbom gustoća. Imamo tri jednostavna slučaja:
(1) r (tijela) > r (fluida) � tijelo tone

(2) r (tijela) < r (fluida) � tijelo pliva

r (tijela) = r (fluida) � tijelo niti pliva niti tone
(3)
(lebdi u fluidu)

Tijelo će potonuti ako je gušće od tekućine. Ljudsko je tijelo nešto

gušće od vode i zato tone. Ali ako duboko udahnemo zrak, povećali
smo naš obujam, a težina nam je ostala gotovo ista. Tada plivamo (bez
pokreta rukama i nogama). Na sličan način nas zračni prsluk drži na
površini. To je zato jer je ukupna gustoća tijela i prsluka manja od
gustoće vode.
Ribe niti plivaju niti tonu. Njihova je gustoća obično jednaka gustoći
vode. No, ribe mogu regulirati svoju gustoću povećanjem i

6
smanjivanjem ribljeg mjehura (plinovi smanjuju obujam sabijanjem!).
Riba se može kretati naviše tako da poveća svoj obujam i obratno.
Podmornica ne mijenja gustoću promjenom obujma, nego punjenjem i
pražnjenjem balastnih spremnika vodom. Slično tome, krokodili
povećavaju svoju gustoću gutajući kamenje. U želucima krokodila
može se naći i do 5 kg kamenja. To omogućuje krokodilu dublje
plivanje kako bi se što manje izlagali pogledu svoga plijena.

Primjer 1 ''To je samo vrh ledenog brijega.''

Poznata je uzrečica koja poručuje da po vanjštini vidi tek maleni dio

stvari. Vidljivi dio sante leda koja je izazvala potonuće ''Titanica'' bilo
je velik. Koliko se još leda skriva pod morem?

Odgovor: Gustoća je leda rled = 920 kg/m3 , a morske vode

r voda = 1030 kg/m3 . Santa leda miruje jer je sila teža uravnotežena

uzgonom.
težina sante = težina istisnute vode (uzgon)
( r ledVled ) �
g = ( r vodaVvoda ) �
g

gdje je Vvoda = Vuronjeni dio sante .

Odavde je omjer obujma pod morem i ukupnog obujma jednak 0,89.
Dakle, 89% sante je pod morem, a samo 11% iznad.

Primjer 2

Kako je moguće da čelični bojni broj mase 50 tisuća tona ne potone?

Odgovor: Gustoća je čelika veća od vode. Uzmimo blok čelika recimo

1 tone. On će svakako potonuti. No ako ga preoblikujemo kao na slici,
on će plivati, iako još uvijek ima masu 1 tone. To je stoga što je u
novom obliku istisnuo znatno veći obujam vode. Što dublje ''gazi'' to

7
veći uzgon stvara. Kad uzgon postane jednak težini jedne tone, dalje
više neće tonuti.

Primjer 3

Što je lakše, plivati u slanoj ili običnoj vodi?

Odgovor: U slanoj. Slana je voda gušća. Zato je težina istisnute slane

vode veća pa je i uzgon utoliko veći.
Galilei je svojevremeno izveo sjajan pokus. Pustio je voštanu lopticu
da potone na dno posude napunjene vodom, pa je povećavao gustoću
vode dodajući sol. Kad je gustoća dosegla određenu mjeru, loptica je
lagano isplivala na površinu vode. Što je veća gustoća fluida, tijela
lakše plivaju.

Mislim fizikalno 1

Na jedan krak vage postavljeno je vedro do vrha napunjeno vodom.

Na drugi krak isto takvo vedro, također puno do vrha, ali u njemu
pliva komad drveta. Koje će vedro pretegnuti?

Razmišljanje: Različiti ljudi na ovo pitanje davali su oprečne

odgovore. Jedni su odgovarali da mora pretegnuti ono vedro u kojem
pliva drvo, zato što se ''pored vode nalazi u vedru još i drvo''. Drugi su
uvjeravali da će, naprotiv, pretegnuti prvo vedro ''jer je voda teža od
drveta''. Ali ni jedno ni drugo nije točno, oba vedra imaju istu težinu. U
jednom je vedru manje vode jer komad drveta koji pliva istiskuje
određeni obujam vode. Ali po Arhimedovu zakonu, iz kojeg slijedi
načelo plivanja, svako tijelo koje pliva istiskuje svojim uronjenim
dijelom točno onoliko vode (po težini) koliko je teško cijelo tijelo
(ravnoteža uzgona i sile teže). Zato vaga ostaje u ravnoteži!

8
Primjer 4
Komad željeza smješten na drvenoj plutači. Plutača uslijed dodatne
tećine dublje pliva. Privežemo li taj komad željeza ispod plutače, hoće
li plutača plivati još dublje, pliće ili na jednakoj dubini?

Odgovor: Željezo ima jednaku težinu u vodi kao i iznad vode. No, u
vodi komad željeza poduprt je i uzgonom vode tako da slabije vuče
ovjes niti na kojoj visi nego što pritišće plutaču kad na njoj leži.
Plutača će zato ponešto izroniti.

Primjer 5

Čvrsta loptica ima jednaku gustoću kao i voda u kojoj lebdi. Gurnemo
li lopticu prema dnu, kako će se ona gibati?

Odgovor: Na početku, dok djeluje sila guranja, loptica dobiva

ubrzanje. Kasnije je prepuštena sili otpora vode koja će je zaustaviti na
nekoj dubini na kojoj će nastaviti lebdjeti. Uzgon ovdje ne utječe na
ubrzanje jer je uravnotežen silom težom. Rezultantna je sila otpor
vode.

Primjer 6

Balon opterećen utegom lebdi na nekoj dubini ispod površine vode.

Zaronimo li ispod njega i gurnemo prema gore, hoće li balon s utegom
isplivati, vratiti se gdje je bio ili će se zaustaviti na nekoj manjoj
dubini?

Odgovor: Kad balon s utegom krene prema površini, hidrostatski tlak

postaje manji, uslijed čega se obujam zraka u balonu poveća.
Povećanje obujma balona povećava i silu uzgona zbog koje balon sve
snažnije isplivava.

9
Kontinenti plivaju

Arhimedov zakon koristi se u geologiji. U skladu s teorijom tektonskih

ploča i pomicanja kontinenata, možemo smatrati da kontinenti plivaju
na polutekućem Zemljinu omotaču. Kao što led zbog manje gustoće
pliva na vodi, tako i kontinenti gustoće 2800 kg/m3 plivaju na
Zemljinu omotaču čija je gustoća veća i iznosi 3300 kg/m3.

Primjer 7

Jednostavan model na slici predočuje kontinent kao ploču koja pliva

na omotaču. Ako pretpostavimo da je kontinentalna ploča debljine oko
35 km (srednja debljina), procijeni visinu kontinenta iznad omotača.

Odgovor: Sila uzgona kojom polutekući omotač djeluje na ploču

uravnotežuje silu težu na ploču:
g = r (omotača) gV (uronjeni dio ploče)
m(ploče) �
masa ploče = r (ploče) �
V (ploče) .

Odavde je omjer
V (uronjeni dio ploče) r (ploče) 2800
= = = 0,85.
V (ploče) r (omotača) 3300

Dakle 85% ploče je ispod razine omotača, a 15% se nalazi iznad. To

(35 km) = 5,3 km. Ovaj rezultat predstavlja tek
odgovara visini (0,15) �
grubu procjenu srednje visine kontinenata.

Provjerimo svoje znanje

(1) Zašto je netočno reći da teški predmeti tonu, a lagani plivaju.

Objasni na primjerima.
(2) Koji je uvjet plivanja? Koje sile moraju biti uravnotežene?

10
(3) Kolika je težina vode istisnute brodom od 100 t? Koliki je
uzgon koji djeluje na taj brod?
(4) Kako riba regulira svoju gustoću? Kako to čini podmornica?
(5) Brod koji iz mora uplovi u rijeku poveća gaz, tj. malo utone. Je
li sila uzgona promijenjena? Ako da, je li porasla ili se
smanjila?
(6) Težina ljudskog mozga je otprilike 15 N. Uzgon okolne
moždane tekućine na mozak iznosi 14,5 N. Znači li to da je
težina moždane tekućine 14,5 N. Obrazloži odgovor.
(7) Kad se ledena kocka u čaši vode rastopi, da li razina vode
poraste, smanji se ili ostane ista?
(8) Kad bi gravitacijsko polje Zemlje najednom naraslo, bi li riba
izronila, potonula ili ostala gdje je i bila?
(9) Uronjena ping-pong loptica izranja na površinu tekućine. Što
bi se dogodilo s ping-pong lopticom da je uronjena u vodu
smještenu u bestežinskom stanju orbitirajućeg satelita?
(10) Olovna kuglica pliva na živi. Koliki se dio njezina
obujma nalazi ispod površine žive?
(11) Tijelo mase 2 kg obješeno je na nit i uronjeno u vodu.
Ako je napetost niti 15 N, kolika je gustoća tijela?

11