ULAZNA PROVJERA ZNANJA

1. Što su sudari?
Sudar je uzajamno djelovanje dviju čestica (ili sustava čestica) pri kojem dolazi do promijene
gibanja čestica (fizički dodir tijela nije nužan, a primjer za to je odbijanje dva protona
djelovanjem odbojne Coulombove sile)
a) Navedite vrste sudara!
Sudari mogu biti elastični (masa dva sustava ostaje nepromijenjena) i neelastični
(sustav nakon sudara poprima masu jednaku zbroju masa sustava koji su
međudjelovali)
2. Navedite fizikalne zakone koji se primjenjuju pri razmatranju sudarnih procesa!
Pri proučavanju sudara koristimo zakon o očuvanju količine gibanja i mehaničke energije
a) Napišite ove zakone za sudar dvaju tijela:
Ukoliko je sudar savršeno elastičan, sva potencijalna elastična energija ponovno
se pretvara u uloženu kinetičku, pa se tijela gibaju kao da im je kinetička energija
očuvana, pa slijedi:
' '
Ek 1 + E k2 =Ek 1 + Ek 2
1 1 1 1
m 1 v 12 + m 2 v 22= m 1 v1 ' 2 + m 2 v 2 ' 2
2 2 2 2
2 2 2 2
m 1 v 1 + m2 v 2 =m 1 v 1 ' + m 2 v2 '

m1 ( v 12−v 1 ' 2) =−m2 ( v 22−v 2 ' 2 ) (1)

također, pri elastičnom sudaru količina gibanja očuvana je, a tijela se gibaju u
suprotnim smjerovima; vektorski zapis ovog zakona je:
⇀ → → →
p1 + p 2 = p ' 1 + p ' 2

m1 ( v 12−v 1 ' 2) =−m2 ( v 22−v 2 ' 2 ) (2)

⇀ ⇀ ⇀ ⇀
m 1 v 1+ m2 v 2=m1 v ' 1 +m 2 v ' 2
Ukoliko se tijela sudare savršeno neelastično, količina gibanja i dalje je
očuvana, pa jednadžba (2) i dalje vrijedi, ali kako se tijela „stope“ u jedno,
kinetička energija ne ostaje očuvana, zato što se dio nje pretvorio u termičku
energiju gibanja molekula u tijelima, pa jednadžba (1) ne vrijedi, već se
konačnoj ukupnoj kinetičkoj energiji mora dodati količina pretvorena u
termičku energiju
3. Navedite i definirajte parametre sudara!
postoje dva parametra sudara koji, između ostaloga, određuju kojoj skupini sudara pripadaju
razmatrani sudari, a to su:
Q – vrijednost sudara
k – koeficijent restitucije sudara
Koeficijent restitucije sudara (k) jednak je omjeru relativnih brzine tijela poslije i prije sudara,
odnosno:
⇀ ⇀

k=
rel . brzina razdvajanja
|
rel . brzina približavanja | | |
v '−v '
= ⇀1 ⇀ 2
v 1−v 2

Vrijednost sudara (Q) određena je razlikom krajnjih vrijednosti kinetičke energije:

Q=E k '−E k

a) S obzirom na vrijednosti parametara razvrstajte sudare po skupinama!

 Savršeno elastičan sudar: k = 1, Q = 0 J
 Djelomično elastičan sudar: 0 < k < 1, Q ≠ 0 J
 Savršeno neelastičan sudar: k = 0, Q ≠ 0 J

4. Što očekujete, kojoj skupini sudara pripadaju sudari koji se događaju u ovom
eksperimentu? Objasniti!
Loptica pada s neke visine h. Pri padu na nju djeluje sila otpora zraka. Prema tome, dio
kinetičke energije pretvorit utrošit će se na svladavanje te sile i pretvorit će se u toplinsku
energiju. Dio energije otići se u toplinsku i pri sudaru s tlom. Iz toga slijedi da vrijednost
sudara (Q) nije 0, pa sam sudar nikako nije elastičan. No, loptica se, nakon sudara, nastavlja
gibati u suprotnom smjeru, odnosno ona se odbija (odskače). Prema tome koeficijent
restitucije sudara (k) također nije 0. Iz tog slijedi da sudar nije savršeno neelastičan. Prema
tome, očekujemo da će promatrani sudar biti djelomično elastičan.
5. Što je slobodni pad?
Slobodni pad je jednoliko ubrzano gibanje tijela izbačenog bez početne brzine, akceleracijom
sile teže (g≈9.81 m/s2), a usmjereno je prema Zemljinoj površini.

a) Napišite jednadžbe gibanja za ovo gibanje!

1
v 2=2 gh h= g t 2 v=¿
2

b) Skicirajte putanju tijela koje slobodno pada!

m
h

m
6. Što je vertikalni hitac prema gore?
Vertikalni hitac prema gore poseban je slučaj kosog hitca za koji vrijedi da je kut izbačaja
θ = 90°, pri čemu je tijelo giba jednoliko usporedno, izbačeno početnom brzinom v 0.

a) Napišite jednadžbe gibanja za ovo gibanje!

1 v v2
v=v o −¿ h=v 0 t− g t 2 t hitca= 0 H= 0
2 g 2g

b) Skicirajte putanju tijela pri vertikalnom hitcu prema gore!

 c) Kako se određuje vrijeme trajanja ovog hitca? Napišite formulu!
Kako se radi o jednoliko usporenom gibanju akceleracijom sile teže, brzina
tijela dana je jednadžbom (jednadžbu možemo dobiti rješavanjem
dv
diferencijalne jednadžbe a= i uvrštavanjem a=−g za ):
dt
v=v 0 −¿
Kako je u trenutku završetka gibanja tijela prema gore brzine v = 0,
preoblikovanjem gore navedene jednadžbe dobivamo izraz za trajanje
vertikalnog hitca prema gore:
v0
t hitca=
g

7. Zaokruži točne odgovore!

a) Koji od navedenih grafičkih prikaza opisuju ovisnost brzine gibanja tijela o

vremenu pri ovom gibanju tijela koje je izbačeno vertikalnim hitcem u
zrak? Pozitivan smjer je prema gore. Objasniti odgovor!

Tijelo najprije jednoliko usporava do maksimalne visine, dostiže brzinu v = 0,

a nakon toga jednoliko ubrzava sve do pada. Opis takvog gibanja odgovara
grafu C (vidimo da se brzina linearno smanjuje, znači da je akceleracija
stalna; u nekom trenutku dostiže brzinu 0, što odgovara brzini na
maksimalnoj visini, a nakon toga ponovno ubrzava, ali u suprotnom smjeru (
− ^j), pa je zbog toga brzina na grafu negativna. Što se ostalih grafova tiče,
graf A ne dolazi u obzir zato što tijelo samo ubrzava, na grafu B akceleracija
je 0, a na grafovima D i E akceleracija se mijenja u vremenu.

b) Kamen se odlomio od stijene i pada. Koji od grafičkih prikaza opisuju

gibanje kamena tijekom pada? Objasni odgovor!
 Opisano gibanje odgovara slobodnom padu. Dakle, očekujemo da će se
kamen gibati jednoliko ubrzano prema Zemljinoj površini. Graf A odgovara
gibanju konstantnom brzinom (ovisnost pomaka o vremenu je linearna), pa
ga možemo eliminirati. Na grafu B akceleracija nije konstantna, što također
ne odgovara. Graf E odbacujemo zato što pretpostavlja konstantni trzaj, a D
zato što se trzaj mijenja u vremenu. Ostaje graf C koji pretpostavlja gibanje
konstantnom akceleracijom, cijelo vrijeme u istom smjeru.

8. Skicirajte putanju koju opisuje tijelo pri gibanju u ovom eksperimentu!

Tijelo se giba gore – dolje po pravcu, no svaki put nakon sudara s podlogom gubi brzinu,
pa će svaka sljedeća maksimalna visina biti manja. Δt1 predstavlja vremenski interval
između prvog i drugog sudara, a Δt2 između drugog i trećeg.

9. Tijelo je izbačeno početnom brzinom 10 m/s okomito uvis.

a) Koliku će visinu doseći tijelo?

v 02 100 [ m2 /s 2 ]
H= = =5.1 m
2 g 2 · 9.81 [ m/ s2 ]

b) Za koje vrijeme će pasti na tlo?

10 [ m/s ]
t=2 · =2.04 s
9.81 [ m/s 2 ]

c) Kolika će biti brzina tijela pri padu?

Pri udaru o tlo brzina je jednaka početnoj brzini, odnosno 10 m/s
d) Nacrtajte graf. prikaz brzine i akceleracije tijela pri ovom gibanju!

v(t)=10 - 9.81t

a(t)= -9.81

Akceleracija sila teže tijekom cijelog gibanja iznosi -9.81 m/s 2 zato što je
uvijek orijentirana u negativnom smjeru.
10. Kugla mase m2 miruje, a s njom se centralnom elastično sudari kugla manje mase m 1 = 1.3
kg koja se nakon sudara odbije nazad. Kugla mase m1 pri tome izgubi 19% kinetičke
energije. Kolika je mase kugle mase m2?

poznati podaci: m1 = 1.3 kg, Ek1' = 0.82 Ek1

nepoznato: m2

Iz uvjeta za kinetičku energiju slijedi:

1
m v 1 ' 2=0.82 m v 12
2
v ' 1=0.9 v 1

Izraz za očuvanje količine gibanje:

p1 + p2=− p ' 1 + p ' 2

m 1 v 1=−0.9 m 1 v 1+ m2 v ' 2 (tijelo 1 giba se u negativnom smjeru nakon sudara)

1.9 m 1 v1 =m2 v ' 2

Izraz za očuvanje kinetičke energije:

Ek 1 + E k2 =E'k 1 + E'k 2

m 1 v 12=m 1 v 1 ' 2 +m 2 v 2 ' 2

m 1 v 12=0.81 m1 v 12 +m 2 v ' 22

Ukoliko podijelimo dobivenu jednadžbu očuvanja količine gibanja s jednadžbom dobivenom

iz izraza za očuvanje kinetičke energije, slijedi:

1.9 m 1 v 1 m2 v ' 2 10 1
2
= 2
⇒ = ⇒ v 1=10 v 2 '
0.19 m1 v 1 m2 v ' 2 v1 v2 '

Sada dobiveni izraz možemo uvrstiti u jednadžbu za količinu gibanja:

1.9 m 1 · 10 v 2 ' =m 2 v 2 '

19 m 1=m 2
 m2=24.7 kg (konačno rješenje)

11. Elastična loptica mase 45.8 g ispuštena je iznad tla s visine 2 m i odbije se do visine 1.5 m.

a) Kolika je promjena količine gibanja loptice?

Kako će loptica odskakivati sve dok se ne zaustavi, pri čemu će svaka maksimalna
visina biti sve manja, očekujemo da ćemo kao rezultat dobiti smanjenje količine
gibanja.

Brzinu kojom tijelo udari o tlo možemo dobiti iz zakona o očuvanju mehaničke
energije:
Ek 1=E p 1
v1 =√2 gH= √ 2 · 9.81· 2=6.26 m/s

prema tome, količina gibanja prije sudara je:

p1=m v 1=0.3 kg m/s

Loptica se odbije na visinu 1.5 m. Iz tog podatka preko zakona o očuvanju

mehaničke energije, ponovno možemo izračunati brzinu:
v 2=√ 2 gh= √2 · 9.81· 1.5=5.42 m/s

Sada ponovno računamo količinu gibanja loptice:

p2=m v 22=0.26 kg m/s

Iz dobivenih vrijednosti računamo razliku količine gibanja:

p2
=0.865 prema tome, količina gibanja se smanjila za 13.5%
p1

b) Koliki je koeficijent restitucije pri ovom sudaru?

v 1 '−v 2 ' v ' 5.42

k= | || || |
v 1−v 2
= 1 =
v1 6.26
=0.866
12. Plastična loptica pada s visine 2m na pod i odbije se nekoliko puta uzastopce. Koliki je
koeficijent restitucije sudara, ako je od ispuštanja do drugog sudara loptice s podom prošlo
1,8s?
Loptica je ispuštena bez početne brzine, pa možemo izračunati vrijeme pada. Ukoliko dani
vremenski interval od 1.8 s umanjimo za dobiveno vrijeme, dobit ćemo vrijeme koje je loptici
potrebno da se odbije, dođe do maksimalne visine i ponovno padne (vertikalni hitac). Druga
brzina kojom je loptica pala ujedno je i brzina kojom se odbila od pod. Prema tome:

m 1
t uk =1,8=t 1 +t 2 +t 3 v1 =√ 2 gh=6.26 h= g t 2
s 2
h
t 1=
√ 1
2
g
=0.639 s t −t
uk 1=¿ t +t ¿ t 2 =t 3 =0.581 s v 2=¿=5.69
2 3
m
s
v2
k = =0.91
v1