Gibanje i sila

GIBANJE

Kinematika dio mehanike koji prouava gibanje

nejednoliko gibanje po pravcu

putanja

pravocrtna (pravac)
krivocrtna (krunica)

jednoliko gibanje po pravcu

jednoliko ubrzano pravocrtno
gibanje
jednoliko gibanje po krunici

materijalna toka tijelo ije su dimenzije neznatne u odnosu prema veliini puta
- model tijela kao estice bez dimenzije sa cjelokupnom masom

Za opis gibanja potrebne su slijedee fizikalne

veliine:
prijeeni put s [m]
vrijeme t [s]
brzina v [m/s]
akceleracija a [m/s2]

GIBANJE

srednja brzina

s 2 s1 s

t 2 t 1 t

tablino (aritmetiki)
prikaz gibanja tijela

grafiki (geometrijski)
algebarski (pomou matematike formule)

Primjeri brzina
rast noktiju

0,000 000 001 ms-1

= 1 nm/s

rast kose

0,000
0,
000 000 003 ms-1

= 3 nm/s

Sedimentacija (1 sat nakon

uzimanja)
mukarac
ena

0,000 0014 ms-1

0,000
0,000
0,
000 0022 ms-1

= 1,4 m/s
= 2,2 m/s

krv u kapilari

0,000 5

= 0,5 mm/s

pu

0,001 5

= 1,5 mm/s

struj.. krv u art

struj
art.. i ven
ven..

0,07
0,
07

= 7 cm/s

pjeak

1,5 m/s

trka

10 m/s

lasta

90 m/s

molekule zraka

500 m/s (pri sobnoj

temperaturi)

metak

1 320 m/s

prva kozmika

11 000 m/s

Zemlja, Sunce

29 760 m/s

JEDNOLIKO GIBANJE PO PRAVCU

brzina je u svakom dijelu puta jednaka
srednja brzina je u svakoj toki jednaka pravoj brzini

s
konst.
t

s vt

JEDNOLIKO UBRZANO PRAVOCRTNO GIBANJE

srednje ubrzanje

v v 2 v 1

t t 2 t 1

ubrzanje ili akceleracija su stalna veliina

prava akceleracija je u svakom trenutku jednaka trenutnoj
a a

v
konst.
t

v at

Izraunajte akceleraciju tijela i put koji je tijelo prelo u pet sekundi.

Kako bi izraunali put iz grafa?

Iz povrine pravokutnog trokuta

v 40

8 m / s2
t
5

a 2 8 2
t 5 100 m
2
2

a b
2

5 40
100
2

http://eskola.hfd.hr/inter_fizika/if2.htm

Slobodni pad
jednoliko ubrzano gibanje
g = 9,81 m/s2 vrijednost u pojasu zemljopisnih irina od
42 do 46
g = 9,83 m/s2 vrijednost na polu
g = 9,79 m/s2 vrijednost na ekvatoru

v/ m/s
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30

30

h/m
0
0,05
0,2
0,45
0,8
1,25
1,8
2,45
3,2
4,05
5
6,05
7,2
8,45
9,8
11,25
12,8
14,45
16,2
18,05
20
22,05
24,2
26,45
28,8
31,25
33,8
36,45
39,2
42,05
45

25

20

brzina / m/s

0
0,1
0,2
0,3
0,4
0,5
0,6
0,7
0,8
0,9
1
1,1
1,2
1,3
1,4
1,5
1,6
1,7
1,8
1,9
2
2,1
2,2
2,3
2,4
2,5
2,6
2,7
2,8
2,9
3

15

10

0
0

0,5

1,5

2,5

vrijeme / s
45
40
35
30
visina / m

t/s

25
20
15
10
5
0
0

0,5

1,5

2,5

vrijeme / s

SILA
Fizikalna vektorska veliina pomou koje opisujemo meudjelovanje
dvaju tijela.

Osnovna meudjelovanja u prirodi

1.

Gravitacijsko

2. Elektromagnetsko
3. Jako nuklearno
4. Slabo nuklearno

MEUDJELOVANJE

DOSEG

gravitacijsko

slabo

<< 10-15 m

1031

1036

elektromagnetsko
jako

10-15

RELATIVNA JAKOST

1038

Gravitacijsko meudjelovanje dri na okupu Sunce i planete, Zemlju i

Mjesec. Izmeu dviju masa m1 i m2 djeluje privlana gravitacijska
sila koja se smanjuje s kvadratom udaljenosti.

FG G

m1 m2
r2

G = 6,6710-11 Nm2kg-2 konstanta gravitacije

Elektromagnetsko meudjelovanje emo upoznati kada budemo

uili sile izmeu tokastih naboja, elektrinu struju i djelovanje
magnetskog polja na elektrine naboje.

Jako meudjelovanje = jako nuklearno

djeluje unutar atomske jezgre i dri
na okupu protone i neutrone
Slabo meudjelovanje
Zbog kratkog dosega nazonost ovog meudjelovanja ne
osjeamo u svakodnevnom ivotu.
U prirodi nema slobodnih neutrona, niti je mogue postojanje
izotopa veih atomskih masa.

Vektori su veliine koje se svojim svojstvima razlikuju od

skalara (brojeva). Vektor je odreen smjerom, smislom i svojom
apsolutnom vrijednou .

Navedimo primjere za vektore i sklare u fizici.

Zbrajanje vektora

b

c a b
I) pravilo trokuta

II.

c a b

II) pravilo paralelograma

Ako smjerovi dvaju vektora lee na istom pravcu

to ako na tijelo djeluju sile pod pravim kutem?

F1 F2 R

R2 = F12 + F22

Koliko iznosi rezultanta

dviju jednakih sila F
koje zatvaraju kut od
90 ?

Newtonovi zakoni
prvi Newtonov zakon ili zakon inercije
Ako je rezultantna sila na neko tijelo jednaka nuli tijelo zadrava
stanje mirovanja ili jednolikog gibanja po pravcu.

drugi Newtonov zakon ili temeljna jednadba gibanja

Pod utjecajem stalne sile tijelo dobiva stalnu akceleraciju koja
ima isti smjer kao sila iji iznos moemo izraunati iz relacije

F = ma
trei Newtonov zakon ili zakon akcije i reakcije
Ako prvo tijelo djeluje na drugo nekom silom, onda drugo tijelo
djeluje na prvo silom istog iznosa ali suprotnog smjera.

Nabrojimo neke sile

teina
sila tea

Teina je sila kojom tijelo djeluje na podlogu

ili objesite.

gravitacijska sila
sila trenja

centripetalna sila

elastina sila

G = mg

sila uzgona
elektrina sila
Lorenzova sila
Amperova sila

Sila tea je sila kojom Zemlja privlai tijela prema svojoj

povrini. Djeluje prema sreditu Zemlje i tijela u gravitacijskom
polju Zemlje slobodno padaju zbog djelovanja ove sile.

Fg = mg

M
g G
R h2

G = 6,6710-11 m3kg-1s-2
M - masa Zemlje
R polumjer Zemlje ( 6,37106 m )
h udaljenost od povrine Zemlje

10

Kada se dva tijela dodiruju tada se gibanju jednog tijela u

odnosu prema drugome opire sila trenja.
Sila trenja je proporcionalna okomitoj komponenti sile kojom
tijelo djeluje na podlogu. Smjer joj je suprotan od smjera
gibanja tijela.

Ftr F

Vrste trenja
trenje klizanja
trenje kotrljanja
otpor zraka

trenje u tekuinama

Faktor trenja

0 1
Otpor zraka

Fu = Fo.z.- Fg
Fo.z raste se brzinom tijela

Vg granina brzina
Fo.z. = Fg

11

GIBANJE PO KRUNICI

Krunica

O = 2r

P = r2

mjera kuta u stupnjevima

45

90

180

270

360

mjera kuta u radijanima

/4

/2

3/2

brzina

linearna ili obodna brzina v [m/s]

kutna brzina [rad/s]

Linearna ili obodna brzina

u svakoj toki ima smjer tangente na krunicu
okomita na polumjer

12

Period vrijeme jednog ophoda [s]

Frekvencija broj ophoda u jedinici vremena (jednoj sekundi) [s-1 = Hz]

1
T
2 r
v
T
2

T
v r
f

CENTRIPETALNA AKCELERACIJA acp i

CENTRIPETALNA SILA Fcp
jednoliko gibanje po krunici

acp i Fcp je okomita na brzinu i usmjerena prema

sreditu krunica

acp

v2
r

4 2 r
acp 2
T

Fcp

mv2
r

4 2 mr
Fcp
T2

13

CENTRIFUGA

Instrument koji slui za odvajanje estica razliitih masa otopljenih u

tekuini.
Kutna brzina od nekoliko tisua okreta u sekundi.

F m 2 r

1.

Rotor centrifuge ima promjer 52 cm i

rotira brzinom od 60000 okreta u minuti.
Odredite
linearnu
i
kutnu
brzinu
centrifuge, te silu koja djeluje na esticu
mase 1 mg?

2.

Kolika je linearna brzina i najmanja kutna

brzina koju dostie HDD promjera 8,5 cm,
ako je brzina itanja 1,5106 bita u
sekundi? Znamo da je duljina jednog bita
tj. duljina plohe diska potrebna za
zapisivanje jednog bita priblino 10 m.

3.

Veina
stijenki
stanica
smrvljenih
bakterija u suspenziji moe se odvojiti iz
tekuine centrifugiranjem s centripetalnom
akceleracijom od 5103g (g = 10 m/s2).
Kolika mora biti brzina vrtnje rotora ako je
uzorak udaljen od osi 100 mm? Izrazite
svoj odgovor u rad/s i kao broj okreta u
minuti.

14

4. Vlak ima brzinu 20 ms-1 i poinje se usporavati akceleracijom od

- 0,4 ms-2. Koliki e put prevaliti do zaustavljanja?
5. Koarka skoi uvis 60 cm. Koliko vremena koarka pri doskoku na
pod provede u gornjoj polovici visine, a koliko u donjoj?

6. Ako s, t grafom prikaemo u istom koordinatnom sustavu mirovanje,

jednoliki puev korak, jednoliko hodanje i jednoliko tranje, pravac s
najveim koeficijentom smjera je:
a)

pravac koji prikazuje jednoliki puev korak

b)

pravac koji prikazuje mirovanje

c)

pravac koji prikazuje jednoliko tranje

d)

pravac koji prikazuje jednoliko hodanje

e)

pravac koji je paralelan sa t osi

(1)

7. Vrijeme za koje tijelo koje slobodno pada prijee prvi metar puta je :
( g=10 m/s2 )
A) 2 s
B) 1 s
C) 0.2 s
D) 0.45 s
E) 0.04 s
(1)
8. Povea li se brzina jednolikog gibanja po zadanoj krunici dva puta
centripetalna sila se mora poveati :
A) 1 puta
B) 2 puta
C) 4 puta
D) 8 puta
E) 16 puta
(1)

15

9. Ophodno vrijeme tijela koje se giba jednoliko po krunici je :

A) proporcionalno s ophodnom brzinom
B) obrnuto proporcionalno s ophodnom brzinom
C) ne ovisi o ophodnoj brzini
D) proporcionalno je masi tijela
E) obrnuto je proporcionalano masi tijela
(1)
10. Gimnastiarka napravi skok s trostrukim okretom. Vrijeme koje je proteklo
od trenutka odskoka do doskoka je 0,8 s. Koliko iznosi kutna brzina
gimnastiarke tijekom trajanja skoka?

16