OPCA

FIZIKA 3 (OPTIKA)
Jadranko Batista
Mostar
Current address: Mostar
E-mail address: jadranko.batista@sve-mo.ba
URL: http://www.sve-mo.ba/fpmoz

SaZ etak.

Sadrzaj
Preface

Poglavlje 1.
1.
2.
3.
4.

TITRANJE

Uvod
Problemski zadaci
Primjeri
Zadatci

1
4
5
23

Poglavlje 2. MEHANICKI
VALOVI
1. Uvod
2. Primjeri

25
25
26

Poglavlje 3. MAXWELLOVE JEDNADZBE

1. Uvod
2. Gaussov zakon za elektricno polje
3. Gaussov zakon za magnetsko polje
4. Faradayev zakon indukcije
5. Ampereov zakon
6. Interpretacija Maxwellovih jednadzbi
7. Primjeri

31
31
31
32
32
32
32
33

Poglavlje 4. ELEKTROMAGNETSKI TITRAJI I VALOVI

1. Uvod
2. Primjeri

37
37
38

Poglavlje 5. GEOMETRIJSKA OPTIKA

1. Uvod
2. Primjeri

43
43
44

Poglavlje 6. FIZIKALNA OPTIKA

1. Uvod
2. Primjeri

49
49
52

Poglavlje 7. FOTOMETRIJA
1. Uvod

57
57

Dio 1.

59

UVOD U STRUKTURU TVARI

Poglavlje 8. ZAKONI ZRACENJA

I CESTI
CNA
PRIRODA SVJETLOSTI
1. Uvod
2. Primjeri

61
61
62

Poglavlje 9. VALNA PRIRODA MATERIJE I OSNOVE KVANTNE FIZIKE 69

1. Uvod
69
2. Primjeri
71
iii

Preface
Nastavne jedinice po programu predmeta su:
(1) Titranja u sustavima s jednim, dva i vie stupnjeva slobode.
(2) Transverzalni i longitudinalni val u elasticnom sredstvu.
(3) Putujuci valovi.
(4) Valna jednadzba.
(5) Superpozicija valova.
(6) Valni paket, grupna brzina.
(7) Stojni valovi, rubni uvjeti,
(8) Fourierova analiza.
(9) Zvucni valovi.
(10) Intenzitet i nivo zvuka.
(11) Interferencija.
(12) Udari.
(13) Dopplerova pojava.
(14) Udarni valovi.
(15) Elektromagnetski valovi.
(16) Poyintingov vektor.
(17) Polarizacija.
(18) Braggov zakon.
(19) Apsorpcija svjetlosti.
(20) Disperzija svjetlosti.
(21) Osnovni zakoni geometrijske optike.
(22) Fermatov princip.
(23) Hygensovo nacelo.
(24) Konstrukcija slike pomocu zrcala, sfernih dioptra, leca.
(25) Opticki instrumenti.
(26) Fotometrija.
(27) Interferencija.
(28) Difrakcija.
(29) Ogib rendgenskih zraka na kristalnoj tvari.
(30) Fotoelektricni efekt.
(31) Linijski spektri.
(32) Rutherfordov eksperiment.
(33) Bohrov model atoma.
(34) Fizikalne osnove lasera.
(35) Nastanak i rasprenje x-zraka.
(36) Valnocesticna svojstva.

POGLAVLJE 1

TITRANJE
1. Uvod
Ako neki sustav pomaknemo iz polozaja stabilne ravnoteze, tada sustav nastoji da se vrati u ravnotezni polozaj. Na primjer uzmimo kuglicu koja se nalazi
u posudi (slika 11.1). Ako kuglicu pomaknemo iz polozaja ravnoteze, ona ce
se vracati u ravnotezni polozaj, gibati se u suprotnom smjeru i ponovo vracati u
ravnotezni polozaj.
Ovakav tip gibanja nazivamo oscilacijsko gibanje.
Oscilacijsko gibanje je opisano maksimalnom udaljenocu tijela od ravnoteznog
polozaja koje nazivamo amplituda osciliranja i vremenom potrebnim da se gibanje
ponovi - periodom osciliranja. Broj osciliranja po jedinici vremena nazivamo frekvencijom.
Titranja i njihala. Materijalna tocka (sitno tijelo) jednostavno titra oko polozaja ravnoteze pod utjecajem elasticne ili harmonijske sile. Ta sila je uvijek usmjerena
prema ravnoteznom polozaju i vraca tijelo u polozaj ravnoteze i ima oblik:
!
F = k!
x
(1.1)
gdje je k konstanta elasticnosti, a !
x elogancija, tj. trenutna udaljenost tijela
od polozaja ravnoteze. Koristeci II. Newtonov zakon
!
d2 !
x
F = m!
a =m
dt2
dolazimo do jednadzbe gibanja harmonijskog oscilatora
d2 !
x
m
+k !
x =0
(1.2)
dt2
koja ima opce rjeenje
!
!
x (t) = A sin (!t + '0 )
ili
!
!
x (t) = A ei(!t+'0 )
!
gdje je A amplituda, '0 pocetna faza, a ! kruzna frekvencija.
Veza izmeu kruzne frekvencije i frekvencije, odnosno periodom, prikazana je
izrazom
1
!=2 f =2
T
gdje je T period titranja jednak
r
m
T =2
k
Definicija 1. Sitno tijelo (materijalna tocka) mase m objeeno o nit konstantne duljine i zanemarive tezine nazivamo matematicko njihalo.
1

1. TITRANJE

Izvede li se tijelo iz polozaja ravnoteze za odreeni kut # i prepusti samom

sebi, ono se njie. Sila koja vraca tijelo u polozaj ravnoteze iznosi
F =

mg sin #

dok za mali kut # vrijedi aproksimacija

F =

mg#

Jednadzba gibanja i rjeenja za matematicko njihalo jednaki su jednadzbi gibanja

i rjeenju za jednostavno titranje. Period titranja matematickog njihala iznosi
s
l
T =2
g
gdje je l duljina niti, a g akceleracija slobodnog pada.
Idealno cvrsta tijela pod djelovanjem vanjskih sila ne mijenjaju svoj oblik, dok
se realna cvrsta tijela deformiraju. Ako su deformacije elasticne, vrijedi Hookeov
zakon
=E "
gdje je = FS napetost, F sila i S povrina na koju ta sila djeluje. Koecijent
proporcionalnosti E nazivamo Youngov modul elasticnosti.
Poseban je slucaj deformacija tapa ucvrcenog na jednom kraju. Kada na
!
drugom kraju tapa djeluje par sila, moment para sila M p izazvat ce torziju
!
!
Mp = D #
gdje je D onstanta torzije:
D=

r4
G
l

!
gdje je G modul torzije, # zakret zbog torzije za tap duljine l i polumjera r.
Kod torzionog njihala (oscilatora) moment para sila uravnotezi se sa momentom
u zici
!
!
Mp = Mz
!
U trenutku kada prestane djelovati moment para sila M p , tijelo se vraca u
!
polozaj ravnoteze pod djelovanjem momenta zice M z
!
!
d2 #
+D # =0
I
2
dt
Ova je jednadzba u matematickom smislu jednaka (1.2) pa je analogno period
torzionog titranja jednak
r
I
T =2
D
gdje je I moment inercije tijela s obzirom na os titranja.
Definicija 2. Kruto tijelo koje se moze okretati oko horizontalne osi koja ne
prolazi kroz tezite tijela naziva se zicko njihalo.
Ako takvo tijelo pomaknemo iz polozaja ravnoteze i pustimo ono se njie pod
utjecajem momenta tezine. Za male kutove moment tezine glasi
!
!
M = mg L #
gdje je L udaljenost osi rotacije od tezita tijela pa jednadzba gibanja ima oblik
!
!
d2 #
I
+ mg L # = 0
dt2

1. UVOD

i ima isti oblik kao i jednadzba (1.2). Period zickog njihala tada glasi
s
I
T =2
mg L
Ukupna energija E tijela koje jednostavno titra, tj. harmonijskog oscilatora je
konstantna i jednaka je zbroju kineticke i potencijalne energije
1
E = Ek + Ep = k A2
2
Ako prilikom titranja postoji gubitak energije, npr. zbog trenja, tijelo izvodi
prigueno titranje. Tada jednadzba titranja glasi:
b dx
d2 x
k
+
+ x=0
dt2
m dt
m
odnosno
d2 x
dx
+2
+ ! 20 x = 0
2
dt
dt
gdje je b konstanta trenja, a faktor priguenja. Opce rjeenje jednadzbe priguenog
titranja glasi:
x (t) = Ae

x (t) = Ae

t i(!t+'0 )

sin (!t + '0 )

ili
e

gdje je pulzacija priguenih titranja

q
2
! = ! 20

Logaritamski dekrement priguenog titranja iznosi

= T
gdje je T period priguenog titranja.
Prisilno titranje nastaje kada vanjska sila Fv djeluje na tijelo koje titra. Tada
jednadzba gibanja glasi:
d2 x
dx
+2
+ ! 20 x
dt2
dt
Ako vanjska sila ima oblik

Fv
=0
m

Fv = F0 sin !t
jednadzba gibanja glasi
d2 x
F0
dx
+2
+ ! 20 x =
sin !t = A0 sin !t
2
dt
dt
m
cije opce rjeenje je
x (t) = A (!) sin (!t + '0 )
s amplitudom

A (!) = q
(! 20
tan '0 =

A0

2 !
!2

! 20

!2 ) + 4 2 !2

1. TITRANJE

dok je rezonantna pulzacija

q
! r = ! 20 2 2

2. Problemski zadaci

Problem 1. Zadane su dinamicke jednadzbe gibanja. Koja od navedenih sila

dozvoljava harmonijsko gibanje i zato?
a)
b)
c)
d)
e)

F
F
F
F
F

= ax,
= ax2 ,
= ax2 + c,
= ax2 + bx + c,
= ax3 .

Odgovor:
Tocan odgovor je pod a) zbog toga to koristeci II. Newtonov zakon jedino ta
jednadzba daje jednadzbu gibanja harmonjskog oscilatora, dok druge ne.
Problem 2. Imamo matematicko njihalo duljine l i perioda T . Skratimo li
duljinu njihala na l1 = 4l hoce li doci do promjene perioda i koliko?
Odgovor:
Skracivanjem duljine njihala dolazi do skracivanja perioda njihanja i to za:
s
l
T = 2
g
s
s
r s
l
l1
1
l
4
T1 = 2
=2
=2
g
g
4
g
s
r
1
l
1
=
2
=
T
4
g
2
odakle zakljucujemo da ce se period njahala skratiti na polovinu.
Problem 3. Imamo tri matematicka njihala iste duljine l na koji su objeene
kugle razlicitih masa (slika 11.2.) i to tako da je m3 > m2 > m1 . Kako se odnose
njihovi periodi njihanja T1 , T2 , T3 ?
Odgovor:
Izraz za period njihanja ne ovisi o masi, tako da ce period njihanja biti isti
(svakako samo ako zanemarimo otpor zraka).
Problem 4. Na horizontalnim podlogama se nalaze tri tjela masa m1 < m2 <
m3 (slika 11.3.), a podloge su na oprugama istih koecijenata elasticnosti k. Kako
se odnose periodi titranja opruga T1 , T2 , T3 ?
Odgovor:
Kako je period opruge zadan izrazom
r
m
T =2
k
to ce za vece mase period biti dulji proporcionalno s drugim korijenom promjene
mase. Zbog toga ce se period odnositi kao:
r
r
r
m3
m2
m1
T3 = 2
> T2 = 2
> T1 = 2
k
k
k
Dakle, sustav s vecim masama ima vece periode uz istu konstantu elasticnosti
opruga.

3. PRIM JERI

3. Primjeri
Primjer 1. Uteg mase m = 0:2 kg visi na elasticnom peru i titra gore-dolje po
putanji dugackoj 40 cm. Period titranja iznosi T = 4 s. Ako je u pocetnom trenutku
mjerenja uteg u ravnoteznom polozaju, odredite:
a): brzinu i akceleraciju utega u trenutku kad uteg prolazi kroz polozaj
ravnoteze,
b): maksimalnu elasticnu silu koja djeluje na uteg,
c): maksimalnu kineticku energiju utega.
Rjeenje:
Kroz polozaj ravnoteze uteg prolazi u pocetnom trenutku t = 0 s, pa je:
a): brzina jednaka
2 A
2 t
2 t
v = vmax cos
=
cos
T
T
T
2 0s
m
m
m
2 0:2 m
cos
= 0:1
cos 0 = 0:1
= 0:31
=
4s
4s
s
s
s
kada uteg prolazi polozajem ravnoteze s = 0 m akceleracija je
2
T

!2 s =

a=

s=

m
4 2
s=0 2
T2
s

b): sila je maksimalna u maksimalnoj elongaciji - amplitudi, za

s = AFmax =
4

ksmax =

4 2
mA
T2

kA =

2
2

(4 s)

0:2 kg 0:2 m =

0:01

N=

9: 87 10

c): uteg ima maksimalnu koneticku energiju za v = vmax , to prikazano

preko mase, amplitude i perioda iznosi
Ek;max

=
=

1
1
mvmax = m
2
2
2

2 A
T

1
4 2 A2
2 2 mA2
m
=
2
T2
T2

0:2 kg (0:2 m)
2

(4 s)

= 0:001

J = 9: 87 mJ

Primjer 2. Koliki je period titranja cestice koja ima akceleraciju a = 1:2 sm2 u
trenutku kada je njezina udaljenost od ravnoteznog polozaja 0:06 m?
Rjeenje:
2
Iz izraza za ubrzanje imamo a = 4T 2 s slijedi
r
r
4 2s
s
T =
=2
a
a
s
0:06 m
= 2
= p s = 1: 4 s
1:2 sm2
5
Primjer 3. Uteg tezak G1 = 30 N visi o jednom kraju elasticne opruge i titra
s periodom od T1 = 0:5 s. Koliko iznosi konstanta opruge i koliki ce biti period
titranja utega tezine G2 = 150 N koji harmonicki titra objeen na istu oprugu?
Rjeenje:
Iz izraza za konstantu opruge dobivamo
k=

T2

4 2G
4 2 30 N
N
=
= 482:92
2
2
T g
m
(0:5 s) 9:81 sm2

1. TITRANJE

q
G1
iz izraza za period titranja T1 = 2
gk = 0:5 s slijedi
s
s
s
p
G2
5G1
G1 p
T2 = 2
=2
=2
5 = 0:5 s
5 = 1: 12 s
gk
gk
gk
to smo mogli dobiti i uvrtavanjem dobivene vrijednosti za konstantu opruge
s
s
G2
150 N
T2 = 2
=2
= 1: 12 s
N
gk
9:81 sm2 482:92 m
Primjer 4. Ura (sat) sa njihalom izraen je tako da period njihala bude T = 1 s
kad je ura tocna. Izraena ura zaostaje za pola sata na dan. to treba uraditi s
njihalom da ura bude tocna?
Rjeenje:
Kad je sat tocan, period njihala iznosi T = 1 s, pa je duljina tog njihala jednaka
l=g

T
2

9:81 sm2 (1 s)
gT 2
=
= 0:25 m
4 2
4 2

ako sat u jednom danu 1d = 24h zostane za pola sata, to je njegov period
24
T0 =
s = 1: 02 s
23:5
pa je duljina njihala
2

2
9:81 sm2 (1:02 s)
g (T 0 )
=
= 0:26 m
4 2
4 2
kako je duljina njihala kod tocnog sata jednaka l,njihalo moramo skratiti za

l0 =

l = l0

l = 0:26 m

0:25 m = 0:01 m = 1 cm

Primjer 5. U mjestu B na ekvatoru Zemlje sat sa njihalom ima period titranja

Te = 1 s. Kad sat prenesemo u mjesto A na polu Zemlje, kolika ce biti preciznost
tog sata?
Rjeenje:
Na ekvatoru Zemlje ubrzanje slobodnog pada iznosi ge = 9:79 sm2 , dok na polu
iznosi gp = 9:83 sm2 . Kako je na ekvatoru period titranja jednak T = 1 s to njihalo
ima duljinu
2

9:79 sm2 (1 s)
ge Te2
=
= 0:247 98 m
2
4
4 2
pa je period njihala na polu jednak
s
s
l
0:247 98 m
Tp = 2
=2
= 0:997 96 s
gp
9:83 sm2
l=

odnosno, za jedan dan ce napraviti

86400 s
N=
= 86577
0:997 96 s
perioda, tj. sat ce za svaki titraj pokazivati jednu sekundu, odnosno brzat ce za
t0 = 86577 s

86400 s = 177 s = 2 min i 57 s

Primjer 6. Na cesticu mase m = 0:15 kg djeluje elasticna sila cija je konstaN

nta k = 18 m
i ona titra s amplitudom od A = 20 cm. Izracunajte potencijalnu i
kineticku energiju cestice kada je ona udaljena od ravnoteznog polozaja x = 5 cm
te period titranja.

3. PRIM JERI

Rjeenje:
Period titranja elasticnog pera dan je izrazom
s
r
m
0:15 kg
T =2
= 0:57 s
=2
N
k
18 m
Ukupna energija harmonijskog oscilatora (elasticnog pera) je
1
N
1
2
Euk = Ek + Ep = kA2 =
18 (0:2 m) = 0:36 J
2
2
m
Potencijalna energija u polozaju x = 5 cm jednaka je
1
1
N
2
Ep (x) = kx2 =
18 (0:05 m) = 0:0225 J = 22:5 mJ
2
2
m
pa je kineticka energija jednaka
Euk

Ep (x) = 0:36 J

0:0225 J = 0:3375 J

Primjer 7. Prilikom ispitivanja elasticnog pera odbojnika vagona djelovanjem

sile od F = 104 N, elasticno pero odbojnika stisnulo se za x = 1 cm. Kolikom
brzinom se gibao vagon koji udara u zid za ispitivanje odbojnika ako se on stisnuo
za x0 = 20 cm. Masa vagona je m = 20t.
Rjeenje:
Kineticka energija vagona troi se na sabijanje elasticnog pera i pretvara u
njegovu potencijalnu energiju
1
1
2
Ek = mv 2 = Ep = k (x0 )
2
2
gdje je k konstanta elasticnosti pera koju dobivamo iz
F = kx =) k =
pa je
v=

k (x0 )
=
m

104 N
N
F
=
= 106
x
1 cm
m
s

106

N
m

(20 cm)
m
= 1: 414 2
20000 kg
s

Primjer 8. Tijelo mase m = 50 g koje je vezano za kraj opruge izvuceno je iz

ravnoteznog polozaja za A = 20 cm silom od F = 20 N i puteno. Izracunajte brzinu
i ubrzanje kada je tijelo udaljeno od ravnoteznog polozaja x = 5 cm.
Rjeenje:
Sila potrebna za izvlacenje tijela na eloganciju A je
F
20 N
N
F = kA ) k =
=
= 100
A
0:2 m
m
Jednadzba harmonijskog titranja glasi
x (t) = A sin (!t + ')
no, u trenutku t = 0 s tijelo je u maksimalnom otklonu, amplitudi x = A pa vrijedi
A = A sin (! 0 + ') ) ' =

pa je jednadzba gibanja
x (t) = A sin !t +
gdje je
!=

k
=
m

= A cos !t

N
100 m
rad
= 44:72
0:05 kg
s

1. TITRANJE

Tijelo ce biti u trenutku t1 u polozaju x (t1 ) = 5 cm

1
1
x
1
arccos = 0:03 s
x (t1 ) = A cos !t1 ) t1 = arccos =
!
A
4
44:72 rad
s
Brzina v je dana izrazom
v (t)

dx (t)
=
dt r

=
=

pa je u trenutku t1
v (t1 ) =

A!

p
A2

A! sin !t =
x2 (t)
=
A2

x2 (t1 ) =

8:66

A!

p
1

p
A2

cos2 !t

x2 (t)

m
s

Ubrzanje a je dano izrazom

a (t)

=
=

dv (t)
d2 x (t)
=
= A! 2 cos !t
dt
dt
x (t)
k
A! 2
= ! 2 x (t) =
x (t)
A
m

pa je u trenutku t1 ubrzanje
N
100 m
k
m
x (t1 ) =
0:05 m = 100 2
m
0:05 kg
s
Napomena, ubrzanje smo mogli dobiti i iz izraza za silu
k
x (t)
F (t) = ma (t) = kx (t) ) a (t) =
m
to je analogno prethodno dobivenom izrazu preko druge derivacije polozaja.

a (t1 ) =

Primjer 9. Tijelo harmonicki titra amplitudom A = 15 cm, pri cemu za T =

2 s napravi jednu oscilaciju. Kolika je brzina tijela u trenutku kada je elongacija
jednaka polovini amplitude?
Rjeenje:
Kutna brzina harmonijskog titranja jednaka je
2
2
=
= s 1
!=
T
2s
Iz jednadzbe gibanja harmonijskog oscilatora, uz pocetne uvjete x = A za t = 0 s
imamo
x (t) = A cos !t
Vrijeme kada je x =

A
2

iznosi

1
1
1
arccos = s
!
2
3
gdje je dovoljno uzeti jedno od 4 moguca rjeenja (zbog simetrije gibanja). Brzina
tijela odreena je izrazom
dx (t)
v (t) =
= A! sin !t
dt
pa je u trenutku t 12 iznos brzine
t 12 =

m
s
Napomena: sva preostala rjeenja imaju isti iznos brzine, dva puta prema ravnoteznom polozaju i dva puta od ravnoteznog polozaja, za pozitivnu i negativnu
vrijednost amplitude.
v t 12

= A! sin !t 21 = 0:41

3. PRIM JERI

Primjer 10. Tijelo mase m = 0:2 kg nalazi se na horizontalnoj podlozi i vezano

N
je za oprugu konstante elasticnosti k = 5 m
. Tijelo izvucemo za s0 = 0:1 m udesno
od ravnoteznog polozaja i damo mu udesno pocetnu brzinu v0 = 1 ms . Izracunajte: period, frekvenciju, kutnu frekvenciju, ukupnu energiju tirtranja, amplitudu i
pocetnu fazu. Napiite izraz za elongaciju, brzinu i akceleraciju u ovisnosti o vremenu. U kojem trenutku vremena tijelo dolazi u polozaj s = 0:2 m? Kolika mu je
tada brzina i akceleracija? Gubitke zbog trenja zanemariti.
Rjeenje:
Period dobivamo iz izraza
s
r
m
0:2 kg
= 1: 26 s
=2
T =2
N
k
5m
frekvencija je inverzna velicina periodu
f=

1
1
=
= 0:8 s
T
1: 26 s

= 0:8 Hz

Kutna brzna jednaka je

!=2 f =2

0:8 s

=5

rad
s

Ukupnu energiju dobijemo kao zbroj kineticke i potencijalne energije u pocetnom trenutku
E=

1
1
1
mv02 + ks20 =
0:2 kg
2
2
2

m
s

1
N
2
5
(0:1 m) = 0:125 J
2
m

Amplitudu titranja mozemo dobiti iz izraza za ukupnu energiju, koja je kod nepriguenog
titranja konstantna. Iz izraza
E=

1 2
kA
2

dobivamo
A=

2E
=
k

2 0:125 J
= 0:22 m
N
5m

Jednadzba za eloganciju glasi

s (t) = A sin (!t + ')
pa je u trenutku t = 0 s, pocetna elongacija
s0
sin '
'

= A sin (! 0 + ') = A sin '

0:1 m
s0
=
= 0:45
=
A
0:22 m
= arcsin 0:45 = 0:46 rad = 26:56

Uvrtavanjem dobivenih vrijednosti za A; '; ! dobivamo pomak kao funkciju

vremena
s (t) = A sin (!t + ') = 0:22 m sin (5t + 0:46)

10

1. TITRANJE

gdje je kutna brzina i faza izrazena u radijanima. Izrazi za brzinu i akceleraciju kao
funkcije vremena se dobivaju
ds (t)
rad
= A! cos (!t + ') = 0:22 m 5
cos (5t + 0:46)
dt
s
m
= 1: 12 cos (5t + 0:46)
s
2
dv (t)
rad
sin (5t + 0:46)
a (t) =
= A! 2 sin (!t + ') = 0:22 m 5
dt
s
m
=
5: 59 sin (5t + 0:46) 2
s
v (t)

te trenutak t0 kada je s = 0:2 m dobivamo iz

s (t0 ) = A sin (!t0 + ') = 0:22 m sin (5t0 + 0:46) = 0:2 m
0:2 m
= 0:89 = sin (5t0 + 0:46)
0:22 m
1
(arcsin 0:89 0:46) = 0:13 s
t0 =
5
Primjer 11. Izracunajte izvreni rad pri istezanju elasticnog pera sa duljine
l1 = 50 cm do l2 = 56 cm ako je ravnotezni polozaj u l0 = 40 cm. Iznos konstante
N
. Zadatak rijeiti preko srednje sile i integralnim nacinom.
opruge je k = 120 m
Rjeenje:
Kod elasticnog pera sila je proporcionalna udaljenosti kraja opruge od svog
ravnoteznog polozaja F = ks, gdje je si = l0 li . Srednja sila jednaka je srednjoj
vrijednosti pocetne i konacne sile. Tada je izvreni rad
A = F
k 2
s
2 2

1
1
(F1 + F2 ) (s2 s1 ) = [ks2 ks1 ] (s2 s1 )
2
2
N h
i
120 m
2
2
s21 =
(16 cm)
(10 cm) = 0:94 J
2

s=

Integralnom metodom imamo

Zs2
Zs2
Zs2
k 2
k
A = F ds = ksds = k sds = s2 jss21 =
s
2
2 2
s1

s1

s21 = 0:94 J

s1

Primjer 12. Horizontalna elasticna opruga sabijena je od svog ravnoteznog

polozaja za x = 10 cm kockom mase m = 0:4 kg a zatim putena da odbaci kocku u
horizontalnom pravcu. Pri tome kocka klizi po horizontalnoj ravnini i zaustavi se
nakon s = 0:5 m. Izracunajte koecijent trenja izmeu kocke i ravnine. Konstanta
N
opruge iznosi k = 80 m
. Masu opruge zanemarite.
Rjeenje:
Prilikom sabijanja opruge tijelo dobiva potencijalnu energiju koja iznosi
Ep =

1 2
kx
2

Kada se opruga pusti ona ce odbaciti kocku u horizontalnom pravcu. Zbog

postojanja sile trenja izmeu kocke i podloge, kocka ce se zaustaviti kada se njena
cjelokupna energija utroi na rad protiv sile trenja. Taj rad sile trenja iznosi
Wtr = Ftr s = mgs

3. PRIM JERI

11

Izjednacavanjem ovih energija dobivamo

1 2
kx
2

mgs
2

N
(10 cm)
80 m
kx2
= 0:2
=
2mgs
2 0:4 kg 9:81 sm2 0:5 m

Primjer 13. Na vertikalno postavljenu oprugu duljine l0 u trenutku t0 = 0 s

stavimo predmet mase m i sustav pocinje titrati pocetnom brzinom v0 = 0 ms . Odredite elongaciju kao funkciju vremena.
Rjeenje:
Jednadzba gibanja sustava glasi:
X
Fi =

ks + F0 = ma = m
s

s +

k
s =
m

F0
m

k
koristeci izraz ! 2 = m
dobivamo s + ! 2 s = Fm0
Dobivena jednadzba je nehomogena diferencijalna jednadzba drugog reda. Opce
rjeenje ove jednadzbe dobivamo tako da se opcem rjeenju homogene jednadzbe
pribroji jedno od partikularnih rjeenja nehomogene jednadzbe. Opce rjeenje homogene jednadzbe s + ! 2 s = 0, tj. jednadzbe jednostavnog harmonijskog oscilatora
glasi:

s (t) = A cos (! 0 t + ')

a partikularno rjeenje nehomogene jednadzbe glasi
s=

F0
m! 20

pa je opce rjeenje nehomogene diferencijalne jednadzbe

s (t) = A cos (! 0 t + ') +

F0
m! 20

odnosno funkcija brzine je

ds (t)
= A! 0 sin (! 0 t + ')
dt
Iz pocetnih uvjeta zadatka t = 0 s, s = 0 m, s_ = 0 ms dobivamo
v (t) = s_ (t) =

s (0)

= A cos (! 0 0 + ') +

F0
m! 20

F0
=0
m! 20
A! 0 sin (! 0 0 + ') = 0

= A cos ' +
s_ (0)

odnosno za
F0
m! 20

' = 0 =) A =
pa je jednadzba elongacije

s (t)

=
=

F0
F0
cos ! 0 t +
2
m! 0
m! 20
F0
(1 cos ! 0 t)
m! 20

12

1. TITRANJE

Postavimo li ishodite koordinate x u polozaj

F0
m! 20

x=s

dobili bi jednadzbu
F0
cos ! 0 t
m! 20

x (t) =

to je jednostavno harmonicko titranje.

Primjer 14. Odredite ophodno vrijeme (period) konusnog njihala duljine l =
0:3 m, kojemu nit pri gibanju zatvara s vertikalnom osi kut = 30 . (slika 11.4.)
Rjeenje:
Konusno njihalo je sitno tijelo (materijalna tocka) na niti konstantne duljine
koja, stavljena u gibanje u horizontalnoj ravnini opisuje kruznicu polumjera
r = l sin
pri cemu na tijelo djeluju: centripetalna sila Fcp =
napetost niti N . Iz slike dobivamo:
Fcf = mg tan

mv 2
r ,

tezina tijela G = mg i

mv 2
mv 2
=
r
l sin

odakle je
mg tan
sin2
l sin = gl
m
cos
odnosno brzina
r
gl
v=
sin
cos
pa iz izraza za period T i brzinu v imamo
v2 =

2 l sin
2 r
=q
v
gl
sin
2

=2

cos

0:3 m cos
9:81 sm2

l2
gl
cos

=2

1, kada je

l cos
g

= 1: 02 s

Uocimo da iz izraza za konusno njihalo, za male kutove

matematicko njihalo
s
l
T =2
g
(jer je cos

0 dobivamo izraz za

0).

Primjer 15. Kugla polumjera R = 10 cm objeena je na niti duljine l = 50 cm i

njie se malim amplitudama. Izracunajte period tog zickog njihala. Aproksimirajte
kuglu materijalnom tockom i izracunajte period smatrajuci njihalo matematickim te
usporedite dobivene rezultate.
Rjeenje:
Period zickog njihala racunamo po formuli
s
I
T =2
mg L

3. PRIM JERI

13

Moment tromosti kugle s obzirom na os koja prolazi kroz centar mase jednak je
I = 25 mR2 , te je prema Steinerovom poucku, moment tromosti s obzirom na os oko
koje njie njihalo
2
2
I = ICM + md2 = mR2 + m (l + R)
5
odakle dobivamo period
s
s
2
R2
2
2
l + R + 25 l+R
5 mR + m (l + R)
T = 2
=2
mg (l + R)
g
v
u
u 0:5 m + 0:1 m + 2 (0:1 m)2
t
5 0:5 m+0:1 m
= 1: 56 s
= 2
9:81 sm2
Smatramo li njihalo matematickim period je
s
s
l+R
0:5 m + 0:1 m
0
= 1: 55 s
T =2
=2
g
9:81 sm2

Odavdje mozemo zakljuciti da za l

R kugla polumjera R objeena na niti
R2
duljine l moze doista dobro aproksimirati matematicko njihalo, tim bolje to je l+R
manje. U naem je slucaju relativna pogreka sam
T0

1: 56 s 1: 55 s
= 0:0055 = 0:55%
T
1: 56 s
Primjer 16. Izracunajte kruznu frekvenciju titrajnog sustava koji se sastoji od
materijalne tocke mase m i triju opruga spojenih kao na slici (slika 11.5.)
=

Rjeenje:
Opruge konstanti k1 i k2 spojene su serijski, pa je ekvivalentna konstanta k 0
jednaka
1
1
1
k1 + k2
=
+
=
0
k
k1
k2
k1 k2
k
k
1
2
k0 =
k1 + k2
Sustav prikazan na slici mozemo zamijeniti ekvivalentnim sustavom. Opruge s
konstantama k 0 i k3 spojene su paralelno pa je ekvivalentna konstanta
k1 k2
k1 k2 + k3 (k1 + k2 )
+ k3 =
k1 + k2
k1 + k2
Ovaj sustav razmatramo kao materijalnu tocku mase m na opruzi konstante k.
Kruzna frekvencija je onda
s
r
k1 k2 + k3 (k1 + k2 )
k
=
!=
m (k1 + k2 )
m
k = k 0 + k3 =

Primjer 17. Predmet mase m = 1 kg vezan je dvjema jednakim oprugama

N
tako da moze kliziti horizontalnom ravninom. Konstanta opruge iznosi k = 50 m
,a
koecijent trenja klizanja izmeu tijela i podloge iznosi = 0:2. Pomaknimo tijelo
iz polozaja ravnoteze (s = 0 m) za s0 = 10 cm i pustimo da titra s pocetnom brzinom
jednakom nula. Odredite elongaciju tijela nakon prvog perioda? (slika 11.6.)
Rjeenje:
T
Za vrijeme 0 < t
2 tijelo se giba s desna na lijevo i pri tome na njega
djeluju sile jedne i druge opruge nalijevo (ks + ks = 2ks) i sila trenja nadesno
(suprotno gibanju tijela) ( mg).

14

1. TITRANJE

Jednadzba gibanja glasi:

m
s =
2
s + ! 0 s =

2ks + mg
g

gdje je
! 20 =

N
2 50 m
2k
=
= 100 s
m
1 kg

=) ! 0 = 10 s

Rjeenje ove nehomogene diferencijalne jednadzbe drugog reda je

g
s (t) = A cos (! 0 t + ') + 2
!0
Konstante A i ' odreujemo iz pocetnih uvjeta:
m
t = 0 s; s (0) = s0 = 0:1 m; s_ (0) = 0
s
odakle dobivamo jednadzbe
g
s (t) = A cos (! 0 t + ') + 2
!0
g
g
s (0) = A cos (! 0 0 + ') + 2 = A cos ' + 2 = s0
!0
!0
s_ (t) =
A! 0 sin (! 0 t + ')
m
=) ' = 0
s_ (0) =
A! 0 sin (! 0 0 + ') = 0
s
g
A = s0
! 20
pa je elongacija u tom vremenskom intervalu
s (t)

s (t)

s (t)

g
! 20

s0

cos ! 0 t +

g
! 20

0:2 9:81 sm2

0:2 9:81 sm2
cos
(10t)
+
100 s 2
100 s 2
0:080 38 m cos (10t) + 0:019 62 m
0:1 m

U trenutku
2

t0 =

T
= !0 =
=
2
2
!0
10 s

10

s = 0:31 s

elongacija iznosi
s (t0 ) =

s0

g
! 20

cos +

g
=
! 20

s0 +

2 g
=
! 20

0:1 m+

2 0:2 9:81 sm2

=
100 s 2

U tom trenutku tijelo se zaustavi i pocne vracati nadesno. Sada se promijeni smjer
sile trenja i jednadzba gibanja glasi
m
s1
2
s1 + ! 0 s1

=
=

2ks1
g

mg

Rjeenje ove jednadzbe je elongacija s0

s1 (t)

= A1 cos (! 0 t + ')

s_ 1 (t)

ds1 (t)
=
dt

g
! 20

A1 ! 0 sin (! 0 t + '1 )

0:06 m

3. PRIM JERI

15

pa iz uvjeta
2 g
! 20

s1 (t0 )

= s (t0 ) =

s_ 1 (t0 )

m
=) '1 = 0
s
g
=
= A1 cos
! 20

s1 (t0 )

s0 +

s0 +

2 g
=) A1 = s0
! 20

3 g
! 20

dobivamo
s1 (t) =

3 g
! 20

s0

cos (! 0 t)

g
! 20

U trenutku perioda t00 = T elangacija iznosi

s1 (T )

=
=
=

g
3 g
2
3 g
cos (! 0 T )
= s0
cos ! 0
2
2
2
!0
!0
!0
!0
3 g
3 g
g
4 g
g
s0
= s0
= s0
cos (2 )
2
2
2
2
!0
!0
!0
!0
! 20
m
4 0:2 9:81 s2
0:1 m
= 0:02 m 2:2 cm
100 s 2
s0

g
! 20

Primjer 18. Izracunajte period titranja malene kuglice prema slici 11.7. ako
su h = 50 m, = 45 i = 30 . Zanemarite rotacijsku energiju kuglice, gubitak
energije pri udaru u kutu i trenje.
Rjeenje:
Iz zakona o ocuvanju energije proizilazi da je visina s koje kuglica krene h
jednaka visini na koju ce se kuglica popeti h0 (to vrijedi jer smo zanemarili sve
gubitke energije), a iz trigonometrijskih odnosa dobivamo
s1 =

h
sin

1 2
at
2 1

gdje je a = g sin , a t1 vrijeme potrebno da kuglica doe u tocku C.

Dakle
h
sin

1 2
gt sin
2 1

pa je
t21

2h
=
g sin2

=) t1 =

2h 1
g sin

slicno imamo i za drugu stranu

s2
h
sin

=
=

t22

h0
h
=
sin
sin
1 2
gt sin
2 2
2h
g sin2

1 2
at
2 2

=) t2 =

2h 1
g sin

16

1. TITRANJE

pa je ukupni period titranja, odnosno vrijeme potrebno da se kuglica prati na

pocetni polozaj, jednako
s
s
s
!
2h 1
2h 1
2h
1
1
T = 2 (t1 + t2 ) = 2
+
=2
+
g sin
g sin
g sin
sin
s
2 50 m
1
1
+
= 21: 8 s
= 2
9:81 sm2 sin 4
sin 6
Primjer 19. Pretpostavimo da je duz osi vrtnje Zemlje prokopan tunel s jednog
kraja Zemlje na drugi. Blizu Zemljine povrine duz meridijana prolazi putanja
satelita. Tijelo pocinje slobodno padati kroz tunel u trenutku kada se satelit nalazi
iznad otvora tunela. to ce prije stici do drugog kraja tunela, tijelo ili satelit?
Rjeenje:
Na udaljenosti r od sredita Zemlje na tijelo mase m djeluje gravitacijska sila
!
F =

mM1 !
r0
r2
gdje je M1 masa Zemlje unutar kugle polumjera r pa je
M1
=
Mz

4
3
4
3

zr

3
z Rz

r3
Rz3

uz Mz masu Zemlje i Rz polumjer Zemlje. Gravitacijska sila je onda proporcionalna

udaljenosti od sredita Zemlje
!
F =

mMz !
r
Rz3

Tijelo harmonijski titra u odnosu prema sreditu Zemlje, s periodom

!
F

T1

mMz !
mMz
r = k!
r =) k =
Rz3
Rz3
s
r
s
m
m
Rz3
=
2
2
=2
mM
z
k
Mz
R3
z

Za satelit koji se giba blizu povrine Zemlje, gravitacijska sila mora biti jednaka
centrifugalnoj sili
Fcf = m! 2 Rz =

mRz
mMz
=
T22
Rz2

odavde je ophodno vrijeme satelita

s
s
4 2 mRz
Rz3
=2
T2 =
mMz
Mz
R2
z

Tijelo i satelit ce istovremeno stici do drugog kraja tunela, jer je T1 = T2 .

Primjer 20. Gustoca tekucine povecava se linearno s dubinom, tako da je
na povrini gustoca tekucine 0 , a na dubini d je 2 0 . Koliki su period titranja i
amplituda kuglice gustoce 2 0 isputene na dubini d2 s pocetnom brzinom v0 = 0 ms .
Trenje kuglice zanemarite.
Rjeenje:
Ovisnost gustoce tekucine
(x) = ax + b

o dubini x mozemo zadati relacijom

3. PRIM JERI

17

gdje se a i b odreuju iz pocetnih uvjeta

(0)

(d)

=a 0+b=b

= ad + b = ad +

x
+1
d
d
Sila F koja djeluje na kuglicu volumena V gustoce
je razlici tezine i sile uzgona
(x)

x+

= G U = mg
= Vg[ k
(x)]

=) a =

tV

g=

kV

= 1:1 0 , na dubini x jednaka

g

(x) V g

Primjenom dobivene relacije za gustocu tekucine imamo

h
i
x
d2 x
=Vg
+
F = m 2 =Vg 2 0
0
0
dt
d
Vg 0
=
(d x)
d
odnosno
d2 x
=
dt2
d2 x
=
dt2
Uvoenjem supstitucije
m

kV

d2 x
d2 x
Vg
=
2
V
=
0
2
2
dt
dt
d

g
(d
2d

(d

xi
d

x)

x)

y = d x
dy
dx d2 y
=
;
=
dt
dt dt2
za jednadzbu gibanja u novom sustavu dobivamo

d2 x
dt2

d2 y
g
=
y
dt2
2d
d2 y
g
+ y = 0
dt2
2d
Ovo je jednadzba nepriguenog harmonijskog titranja pa je kruzna frekvencija
jednaka
r
g
!=
2d
a period titranja
2
T =
=2
!

2d
g

Opce rjeenje diferencijalne jednadzbe glasi

y (t) = A sin (!t + ')
y_ (t) = A! cos (!t + ')
gdje se A i ' odreuju iz rubnih uvjeta. Rubni uvjeti su
x (0)
x_ (0)

d
=) y (0) = d
2
= 0 =) y_ (0) = 0

x (0) = d

d
d
=
2
2

18

1. TITRANJE

iz
y_ (0)

= 0

y_ (0)

y (0)

A! cos (! 0 + ') =

A! cos ' = 0 =) ' =

d
2

d
d
= A sin = =) A =
2
2
2
2
Primjer 21. Titrajni sustav sastoji se od homogenog diska mase m1 = 5 kg i
N
polumjera r koji se moze okretati oko horizontalne osi, opruge konstante k = 100 m
i utega mase m2 = 3 kg. (slika 11.8.) Kolika je kruzna frekvencija sustava ako
sustav harmonijski titra? Sva trenja zanemariti?
y (0)

= A sin ! 0 +

Rjeenje:
Kineticka energija sustava je
Ek

= Ektr + Ekrot =
=

1
1
m2 v 2 + I! 2
2
2

1
1
m2 s_ 2 + I '_ 2
2
2

Za homogeni disk je
1
I = m1 r 2
2
i veza izmeu velicina rotacije i translacije je s = r', te s_ = r'_ pa uvrtavanjem
dobivamo
1
1 1
Ek =
m2 s_ 2 +
m1 r2 '_ 2
2
2 2
1
1
1
1
=
m2 + m1 s_ 2 =
m2 + m1 r2 '_ 2
2
2
2
2
Elasticna potencijalna energija iznosi
1
Ep = ks2
2
pa je maksimalna potencijalna energija u polozaju amplitude
1
(Ep )max = kA2
2
jednaka maksimalnoj kinetickoj energiji kad je sustav u polozaju ravnoteze
(Ek )max

=
=

1 2
kA
2
pa je
!

1
2
1
2
1
2

1
m2 + m1 r2 '_ 20
2
1
m2 + m1 A2 ! 2
2
1
m2 + m1 A2 ! 2
2

k
rad
= 4:26
1
s
m2 + 2 m1
s
s
N
100 m
!
1
k
1
=
=
= 0:68 s
2
2
2
m2 + 21 m1
3 kg + 12 5 kg

3. PRIM JERI

19

Primjer 22. Torziono se njihalo sastoji od homogenog diska mase m = 0:5 kg

i polumjera rd = 0:05 m, koji visi na celicnoj zici duljine l = 5 m i promjera dz =
2 mm. (slika 11.9.) Modul torzije celika iznosi G = 70G Pa. Kolika je konstanta
torzije zice i period njihala?
Rjeenje:
Moment elasticnih sila u zici proporcionalan je kutu ' za koji se disk zakrene.
Mz =

D'

gdje je D konstanta torzije ovisna o materijalu i dimenzijama zice. Modul smicanja

G je konstanta koja ovisi samo o elasticnim svojstvima materijala. Torzija zice
ili tapa poseban je primjer smicanja. Kut torzije ' proporcionalan je momentu
(para) vanjskih sila Mp .
1 2l
M
G rz4
gdje je l duljina zice, a rz polumjer poprecnog presjeka zice. Konstantu torzije
dobivamo iz veze izmeu konstante torzije i modula torzije
'=

10 3 m
r4
r4
G= zG=
7 1010 Pa = 0:02 N m
2l
2l
2 5m
Kako je moment inercije homogenog diska I = 12 mr2 za period titranja dobivamo
s
r
r
2
2
mrd
I
5 kg (0:05 m)
=2
=2
= 3: 35 s
T =2
D
2D
2 0:02 N m
D=

Primjer 23. Kolika mora biti duljina niti o koju je objeena kuglica ciji je
promjer d1 = 4 cm, da bismo pri odreivanju perioda malih titranja kuglicu s niti
mogli smatrati matematickim njihalom, pri cemu je doputeno odstupanje od 1% u
aproksimaciji matematickog njihala.
Rjeenje:
q
l
Period titranja matematickog njihala T1 = 2
g , dok je period titranja ziq
I
cku
ckog njihala T2 = 2
mgl . Moment inercije kuglice je prema Steinerovu pou
I = Icm + md2 =

2 2
2r2
mr + ml2 = ml2 1 + 2
5
5l

gdje je l = L + r, pri cemu je L duljina niti, a r = d21 polumjer kuglice. Period

titranja zickog njihala je
s
s
s r
r
2
2r 2
ml2 1 + 2r
l
1
+
l
2r2
2r2
2
2
5l
5l
T2 = 2
=2
=2
1 + 2 = T1 1 + 2
mgl
g
g
5l
5l
Doputena pogreka je
=

T2

T1
T1

T1

q
1+

2r 2
5l2

T1

1+

T
r1 h
i
2
2r
r
5
2
2
( + 1) = 1 + 2 =) =
( + 1)
1
5l
l
2
Uz uvjet da je doputena pogreka manja od 1% vrijedi
r h
i
5
r
2
(0:01 + 1)
1 = 0:22
l
2
r
0:02 m
l
=
= 0:09 m = 9 cm
0:22
0:22

2r2
5l2

20

1. TITRANJE

odnosno duljina niti L

L=l

9 cm

2 cm = 7 cm

Primjer 24. Fizicko se njihalo u obliku diska, promjera r, njie oko horizontalne osi okomite na disk, koja prolazi na udaljenosti l od sredita diska. (slika
11.10.). Koliki je period njihala ako je:
a) l = r?
b) l
r?
c) Kolika bi trebala biti udaljenost l da bi period njihala bio minimalan?
Rjeenje:
q
I
Iz perioda zickog njihala T = 2
mgl , te izraza za moment tromosti ho-

mogenog diska I = 12 mr2 i Steinerova poucka

I = Icm + md2 =

m 2
1 2
mr + ml2 =
r + 2l2
2
2

dobivamo
s

s
(r2 + 2l2 )
r2 + 2l2
T =2
=2
mgl
2gl
q
q
r 2 +2r 2
3r
a) l = r =) T = 2
=2
2gr
2g
q
q
r 2 +2l2
l
b) l
r =) T = 2
2
2gl
g
m
2

c) Period za njihalo je minimalan, ako izraz za period u ovisnosti o duljini l

zadovoljava uvjet
dT
=0
dl
dT
dl

d
2
dl
r

r2 + 2l2
=2
2gl

" r
1
2gl
2 r2 + 2l2

r2 + 2l2
2gl

d
dl

2gl
2l2 r2
=0
2
+ 2l
2gl2
Ovaj izraz je jednak nuli kada je l = 0, to nije zikalno rjeenje za zadani problem,
a drugo rjeenje je
p
r 2
l=
2
Primjer 25. Na jednodimenzionalni harmonijski oscilator kruzne frekvencije
! 0 djeluje na masu m u konacnom vremenskom intervalu konstantna vanjska sila
F . Odredite amplitudu titranja nakon to je vanjska sila prestala djelovati, ako je
u pocetnom trenutku t = 0, polozaj x = 0 m i brzina v0 = 0 ms .
=

r2

Rjeenje:
Jednadzba gibanja harmonijskog oscilatora u vremenu 0
X
d2 x
Fi = kx + F = m 2
dt
i

Uvrtavajuci izraz za nesmetani harmonijski oscilator ! 20 =

2

d x
F
+ ! 20 x =
dt2
m

k
m

je

dobivamo

3. PRIM JERI

21

Rjeenje homogene diferencijalne jednadzbe

d2 x
+ ! 20 x = 0
dt2
glasi
xh (t) = A1 sin ! 0 t + B1 cos ! 0 t
a partikularno rjeenje diferencijalne jednadzbe je
xp =

F
m! 20

pa je ukupno rjeenje jednako

F
m! 20
B1 ! 0 sin ! 0 t

x1 (t)

= A1 sin ! 0 t + B1 cos ! 0 t +

v1 (t)

= x_ 1 (t) = A1 ! 0 cos ! 0 t

Pocetni (ili rubni) uvjeti glase

x1 (0)

= 0m

v1 (0)

= x_ 1 (0) = 0

m
s

odakle slijedi
x1 (0)
B1

= A1 sin (! 0 0) + B1 cos (! 0 0) +
=

F
m! 20

x_ 1 (t) = A1 ! 0 cos (! 0 0)
A1 = 0
pa je u vremenu 0
x1 (t)

F
F
= B1 +
=0
m! 20
m! 20

elongacija opisana izrazom

= B1 cos ! 0 t +
=

B1 ! 0 sin (! 0 0) = A1 ! 0 = 0

F
=
m! 20

F
(cos ! 0 t
m! 20

F
F
cos ! 0 t +
2
m! 0
m! 20

1)

Buduci da je vanjska sila prestala djelovati, tj. za t >

jednadzba gibanja je

d2 x
+ ! 20 x = 0
dt2
cije rjeenje je
x2 (t) = A2 sin ! 0 t + B2 cos ! 0 t
Kako funkcije x (t) i
vrijedi

dx(t)
dt

moraju biti neprekidne funkcije, u trenutku t =

x1 ( ) = x2 ( )
dx2 ( )
dx1 ( )
=
dt
dt
to daje sustav jednadzbi iz kojih odreujemo konstante A2 i B2
F
(cos ! 0
1) = A2 sin ! 0 + B2 cos ! 0
m! 20
F
sin ! 0
= A2 ! 0 cos ! 0
B2 ! 0 sin ! 0
m! 20

22

1. TITRANJE

cije rjeenje je
A2

B2

F
sin ! 0
m! 20
F
(cos ! 0
m! 20

pa je amplituda titranja
q
F p
A = A22 + B22 =
2 (1
m! 20

1)

!0
2F
sin
m! 20
2

cos ! 0 ) =

Primjer 26. Amplituda harmonijskog oscilatora u sredstvu s otporom smanji

se od pocetne vrijednosti nakon n titraja za faktor 1e . Odredite omjer perioda titranja
T -tog oscilatora, prema periodu T0 koji bi imao isti oscilator kada bi otpor zanemarili.
Rjeenje:
Amplituda titranja zadana je izrazom A = A0 e t , gdje je A0 amplituda
titranja u pocetnom trenutku. Nakon n titraja amplituda
An = A0 e

pa je vrijeme potrebno za n titraja t = 1 . Za kruznu frekvenciju priguenog titranja

vrijedi
q
2
! = ! 20

pa je period

T =

2
2
=q
!
k

Kako je period titranja T =

t
n

1
n
k
m

p k2

2
!0

r
! 20

=q

!0
k
m

!0
4 2 n2
1+4 2 n2

2
!

pa je omjer perioda titranja uz ! 20 =

T
T0

1
n

k
m

2 2 2

k
m

1+4

2 n2

k
m

=q

!0
=
!0

pri cemu je konstanta

2

!0
k
m

k
m

1+4

2 n2

1 + 4 2 n2
=
4 2 n2

=r

1+

!0
k
m

1
1+4 2 n2

1
4

2 n2

Za veliki broj titraja n izraz mozemo razviti u Taylorov red pa je trazeni izraz
omjera perioda
T
1
1+ 2 2
T0
8 n

4. ZADATCI

23

4. Zadatci
Problem 5. Klip motora automobila ima hod 55:5 mm i masu 360 g. Uz pretpostavku da gibanje klipa u cilindru motora mozemo aproksimirati jednostavnim
harmonijskim titranjem, kolika je maksimalna brzina i akceleracija klipa pri vrtnji
okr
? Kolika je pritom maksimalna sila na klip?
motora s 3000 min
Rezultat: vm = 8:7 ms ; am = 2:74 sm2 ; Fm = 985 N.
Problem 6. Tijelo mase m objeeno o spiralnu oprugu uzrokuje produljenje
opruge 4 cm. Koliko titraja napravi to tijelo u 60 s kad ga se pobudi na vertikalno
harmonijsko titranje?
Rezultat: n = 150 titraja.
Problem 7. Nerastegnuta opruga duljine L pricvrcena je u horizontalnom
polozaju na oba kraja, a zatim prerezana na L4 . Na tom je mjestu pricvrceno
tijelo (za obakraja opruge) pomaknuto iz polozaja ravnoteze i ostavljeno da titra
po horizontalnoj podlozi bez trenja. Potrebno je izracunati omjer perioda titranja
tog sustava i iste (neprerezane) opruge opterecene istim tijelom, ali u vertikalnom
smjeru.
Rezultat:

T
Tv

= 0:433

Problem 8. Jedna opruga opterecena utegom produlji se 4 cm, a druga opterecena istim utegom 5 cm. Koliki je period titranja serijski spojenih opruga opterecenih istim utegom?
Rezultat: T = 0:620 s:
Problem 9. Uteg mase srednje vrijednosti m = 8 kg objeen je na donjem
kraju elasticne opruge. Mjerenjem pomocu zaporne ure odreeno je da 10 uzastopnih
titraja traje 10:41 s (srednja vrijednost). Odredite konstantu k opruge i relativnu i
apsolutnu pogreku mjerenja. Dokazite da za relativnu pogreku vrijedi izraz:
k
m 2 T
=
+
k
m
T
gdje je m masa utega, a T period titranja. U mjerenju maksimalna apsolutna
pogreka iznosi m = 0:001 kg, a T = 0:02 s.
N
.
Rezultat: k = (291:4 11) m
(Tocnost mjerenja vremena jako utjece na pogreku).

Problem 10. U trenutku t = 0 s jednostavni harmonijski oscilator udaljen je od

osi x od svog ravnoteznog polozaja za +6 cm i giba se brzinom vx = 5 cm
s . Odredite
pocetnu fazu titranja i amplitudu ako je period njegova titranja jednak T = 2 s.
Rezultat: ' = 50:19 ; A = 7:81 cm.
Problem 11. Posuda s utezima visi na opruzi i titra periodom T0 = 0:5 s.
Dodavanjem utega u posudu period titranja se promijeni na T1 = 0:6 s. Koliko se
produljila opruga dodavanjem utega?
Rezultat:

l = 2:7 cm.

Problem 12. Odredite omjer potencijalne i kineticke energije materijalne tocke koja harmonijski titra, kao funkciju vremena:
a): u opcenitom slucaju,
b): uz pocetne uvjete t0 = 0 s; '0 = 0;
c): uz pocetne uvjete t0 = 0 s; '0 = 2 .

24

1. TITRANJE

Rezultat: a)

Ep
Ek

= tan2 (!t + '0 ); b) Ekp = tan2 !t; c) Ekp = ctg 2 !t;

Problem 13. Koliki je omjer perioda vertikalnih titranja tijela vezanog za dvije
jednake opruge ako se serijski spoj opruga zamijeni paralelnim?
Rezultat:

Ts
Tp

= 2.

Problem 14. Kuglica mase m = 20 g, pricvrcena na oprugu elasticnosti

N
k=8m
, harmonijski titra amplitudom A. Na udaljenosti A2 od polozaja ravnoteze
postavi se masivna pregrada, od koje se kuglica savreno elasticno odbija. Odredite
period titranja.
Rezultat: T = 0:21 s.
Problem 15. Knjiga lezi na horizontalnoj podlozi koja jednostavno harmonijski titra u horizontalnom smjeru i pri tom ima amplitudu A = 1 m. Kolika je
maksimalna frekvencija tog gibanja pri kojoj jo nece doci do klizanja knjige po
podlozi? Koecijent trenja iznosi = 0:5.
Rezultat: fmax = 0:35 Hz.
Problem 16. Istodobno su zanjihana dva njihala, za cije duljine vrijedi l1 l2 =
22 cm. Nakon nekog vremena jedno je njihalo nacinilo N1 = 30, a drugo N2 = 36
njihaja. Odredite njihove duljine.
Rezultat: l1 = 72 cm; l2 = 50 cm.
Problem 17. Matematicko se njihalo dugo 60 cm nalazi u zrakoplovu koji se
uspinje pod kutom = 30 prema horizontalnoj ravnini, s ubrzanjem od a = 4 sm2 .
Odredite period tog matematickog njihala.
Rezultat: T = 1:39 s.
Problem 18. Koliki je period zickog njihala u obliku homogenog tapa duljine
l = 2 m ako se njie oko osi koja prolazi:
a): jednim njegovim krajem,
b): kroz tocku udaljenu od sredine tapa za d = 6l ,
c): kada je period minimalan, a kada maksimalan?
Rezultat: a) T = 2:3 s; b) T = 2:3 s; c) period je najmanji za d = 0:58 m, a
maksimalan za d = 0 m;
Problem 19. Na nit dugu l = 3 m objeena je kuglica ciji je polumjer r = 3 cm.
Za koliko je veci period titranja tog zickog njihala od perioda matematickog njihala
kojim se ono moze aproksimirati?
Rezultat:

T = 6:95 10

s.

Problem 20. Dva homogena tapa duljine l spojeni su tako da je dobiven tap
duljine 2l. Ako je omjer masa tapova 2 : 1, koliki je omjer perioda titranja kada
je os na jednom, odnosno na drugom kraju dobivenog tapa?
Rezultat:

T1
T2

= 0:9661.

Problem 21. Materijalna tocka izvodi istodobno dva meusobno okomita harmonijska titranja opisana jednadzbama:
x (t)

1 cm cos

y (t)

2 cm cos

2s

Odredite putanju materijalne tocke.

Rezultat: y 2 (t) = (2 cm) x (t) + 2 cm2 uz

1 cm

1 cm.

POGLAVLJE 2

MEHANICKI
VALOVI
1. Uvod
Valno gibanje je jedan od nacina prenoenja energije kroz prostor, pri cemu su
mehanicki valovi oni koji se ire kroz elasticna sredstva. Valovi u kojima cestice
sredstva titraju okomito na smjer irenja vala nazivaju se transverzalni valovi (npr.
val na uzetu), dok su longitudinalni valovi oni valovi u kojima cestice titraju na
pravcu kojim se val iri. Fazna brzina vala v jednaka je umnoku valne duljine i
frekvencije vala :
Jednadzba transverzalnog vala na zici ili elasticnom uzetu ima oblik
@2s
@2s
=0
@x2
F @t2
cije opce rjeenje glasi
s (x; t) = f (x

vt) + g (x + vt)

gdje je s elogancija, a v fazna brzina vala

s
F
v=
pri cemu je F napetost zice ili uzeta, a
linearna gustoca. Val se pri tome iri
duz osi x u vremenu t. Jedno od mogucih rjeenja je i
s (x; t) = A sin (!t

kx)

gdje je A amplituda, ! kruzna frekvencija, a k valni broj

2
k=
Snaga P koja se prenosi valnim gibanjem jednaka
P (x; t) = A2 !kF cos2 (!t

kx)

a njezina srednja vrijednost zadana je izrazom

1
P =
T

ZT

P dt =

1 2
1
1
A !kF = A2 !kv 2 = A2 ! 2 v
2
2
2

Valovi zvuka ire se kroz plin brzinom,

s
r
r
p
RT
B
v=
=
=
M
gdje je p tlak plina prije pobude, B volumni modul elasticnosti plina,
plina, a adijabatska konstanta.
Razina jakosti zvuka L denirana je izrazom
L = 10 log

I
I0
25

gustoca


2. M EHANI CKI
VALOVI

26

i izrazava se u decibelima (dB). Ovdje je I jakost zvuka (buka), a I0 jakost zvuka

na pragu cujnostikoji iznosi
12

I0 = 10

W
m2

Glasnoca zvuka je osjet jakosti zvuka u naem uhu i izrazava se jedinicom fon (ph).
Dooplerov efekt se javlja kada izvor i prijemnik zvucnog vala imaju relativnu
brzinu, tj. kada se jedan u odnosu na drugog giba. Tada je frekvencija izvora fi
razlicita od frekvencije prijemnika fp . Veza izmeu tih frekvencija je
v !
r 0!
vp
fp =
fi
!
v
r !
v
0

gdje je !
r 0 jedinicni vektor od izvora prema prijemniku.
2. Primjeri
Primjer 27. Transverzalni sinusoidalni val na uzetu ima amplitudu A = 10 cm
i valnu duljinu = 1 m. Lijevi kraj uzeta koji se nalazi u koordinatom ishoditu,
titra frekvencijom f = 5 Hz po zakonu s (0; t) = A sin !t. Odredite brzinu vala,
napiite jednadzbu titranja i odredite transverzalnu eloganciju, brzinu i akceleraciju
cestice udaljene za x = 2 m od ishodita u trenutku t = 5 s?
Brzinu vala mozemo odrediti pomocu izraza
m
v=
f = 1m 5s 1 = 5
s
kako je jednadzba vala preko frekvencije i valne duljine zadana izrazom
h
x i
s (x; t) = A sin 2 f t

a cestica u ishodiu titra po zakonu

s (0; t) = A sin !t = A sin (2 f t)

dobivamo jednadzbu gibanja
s (x; t) = 0:01 m sin 2 (5t

x)

Iz izraza za eloganciju pomocu pocetnih uvjeta dobivamo

s (1 m; 5 s) = 0:01 m sin 2

5s

5s

2m
= 0:01 m sin 46 = 0 m
1m

a za brzinu i ubrzanje
v (x; t)

v (1 m; 5 s)

a (x; t)

a (1 m; 5 s)

h
ds (x; t)
d
= A sin 2
dt
dt

5s

f t

(0:01 m) cos 2

h
d
dv (x; t)
= 2 f A cos 2
dt
dt
m
2
(2 f ) s (1 m; 5 s) = 0 2
s

x i

5s
f t

h
= 2 f A cos 2

f t

x i

2m
m
m
m
= 0:1
cos 46 = 0:1
= 0:314
1m
s
s
s
h
i
x i
x
2
2
= (2 f ) A sin 2 f t
= (2 f ) s (x; t)

5s

Primjer 28. Pronaite uvjet pod kojim ce fazna brzina harmonijskog vala v,
koji se rasprostire zategnutom zicom, biti jednak najvecoj transferzalnoj brzini cestice zice umax .

2. PRIM JERI

27

Elogancija jednodimenzionalnog vala na zici opisana je funkcijom

y = A sin (!t

kx)

Koristeci izraz za brzinu vala slijedi

!
v= f=
k
i transferzalnu brzinu cestice
dy
u=
= A! cos (!t kx)
dt
a najveci vrijednost poprima upravo za
' = !t

kx = 0

odnosno
umax = A! cos 0 = A!
pa je trazeni uvjet zadovoljen ako je
A! = !k =) A =

1
=
k
2

Primjer 29. Dvije zice od razlicitog materijala spojene su zajedno i napete

silom F. Linearna gustoca prve zice devet je puta manja od druge zice. Upadni
se transverzalni val s = A sin (!t k1 x) iri kroz prvu zicu brzinom v1 , dolazi
na granicu izmeu dvije zice, gdje se reektira i lomi. Odredite rezultantni val u
zicama. Ako je val u t = 0 stigao na granicu (spoj) zica, nacrtajte oblik zice u
t = 2T i t = 9T
4 i anvelopu nastalog stojnog vala u prvoj zici.
Upadni val ima obli
su (x; t) = Au sin (!t

k1 x)

U tocki gdje se mijenja gustoca tj. u tocki diskontinuiteta (x = 0), val se reektira
i lomi. Reektirani val ima oblik
sr (x; t) = Ar sin (!t + k1 x)
a transmitirani val se giba kroz drugu zicu brzinom v2 i ima oblik
st (x; t) = At sin (!t

k2 x)

U tocki diskontinuiteta x = 0 moraju biti ispunjeni rubni uvjeti (funkcije i njezine

prve derivacije):
x = 0
st (0; t) = su (0; t) + sr (0; t)
x = 0
@
@
(su + sr ) =
st
@x
@x
odnosno
At sin (!t

k2 x) = Au sin (!t) + Ar sin (!t)

At = Au + Ar

i
k1 Au cos (!t

k1 x) + k1 Ar sin (!t + k1 x)
k1 (Au Ar )

=
k2 At sin (!t
= k2 At

k2 x)


2. M EHANI CKI
VALOVI

28

rjeenje jednadzbi daje

Ar

At

k1 k2
Au
k1 + k2
2k1
Au
k1 + k2

Buduci da je
k=

!
=!
v

to je
k1
=
k2

1
9

1
3

pa je
k2
Ar
At

3k1
k1 k2
k1 3k1
1
Au
=
Au =
Au =
k1 + k2
k1 + 3k1
2
2k1
2k1
1
=
Au =
Au = Au
k1 + k2
k1 + 3k1
2

Kroz desnu zicu iri se transmitirani val

st (x; t) =

1
Au sin (!t
2

3k1 x)

a valno gibanje u lijevoj zici je zbroj upadnog i reektiranog vala:

su (x; t) + sr (x; t)

= Au sin (!t k1 x) + Ar sin (!t + k1 x)

= Au sin (!t k1 x) + Au sin (!t + k1 x) + Ar sin (!t + k1 x)
= (2Au cos k1 x) sin !t + (Ar Au ) sin (!t + k1 x)

gdje je koriten identitet

sin (x + y) + sin (x
Za na primjer je Ar =

1
2 Au

y) = 2 sin x cos y
, te je

s (x; t) = (2Au cos k1 x) sin !t

Oblik zice u t = 2T i t =
s (x; t) =

9T
4

= 2T +

3
Au sin (!t + k1 x)
2
T
4

je:

(2Au cos k1 x) sin !t 32 Au sin (!t + k1 x) za x

1
3k1 x)
za x
2 Au sin (!t

0
0

Au sin (!t + k1 x)

2. PRIM JERI

29

y
1.4
1.2
1.0
0.8
0.6
0.4
0.2
-10

-8

-6

-4

-2

-0.2

10

-0.4
-0.6
-0.8
-1.0
-1.2
-1.4

Buduci da se upadni val samo djelomicno reektirao, dobiveni val ima promjenjivu amplitudu od
Amin
Amax

= Au Ar
= Au + Ar

POGLAVLJE 3

MAXWELLOVE JEDNADZBE
1. Uvod
Maxwellove jednadzbe opisuju ovisnost elektricnog i magnetskog polja o nabojima i strujama, a takoer i njihovo meudjelovanje do kojeg dolazi kada se polja
mijenjaju u vremenu. One su temelj klasicne elektrodinamike i teorijske elektrotehnike, a razvio ih je James Clerk Maxwell izmeu 1861. i 1864. godine.
Koristeci u to doba poznate zakone: Gaussov zakon za elektricno i magnetsko
polje, Ampreov zakon i Faradayev zakon indukcije, te postavivi hipotezu o struji
pomaka Maxwell ih je sve skupa ujedinio u skladu sa jednadzbom kontinuiteta.

2. Gaussov zakon za elektricno polje

Do veze izmeu elektricnog polja i naboja koji proizvodi to polje dolazimo razmatranjem toka elektricnog polja. Ako u prostoru koji razmatramo postoji vie
naboja koji uzrokuju elektricno polje, rezultantno polje dobije se vektorskim zbrajanjem polja pojedinih naboja. Ako je prostor ispunjen izotropnim dielektrikom,
!
tada deniramo vektor elektricnog pomaka D izrazom
!
!
!
D = " E = "0 "r E
Elektricni tok kroz povrinu S denira se plonim integralom
D

ZZ

! !
D dS

Gaussov zakon kaze da je ukupni elektricni tok kroz zatvorenu plohu S jednak
algebarskom zbroju elektricnih naboja koji se nalaze unutar volumena kojeg ta
ploha omeuje
I
S

! ! X
D dS =
Qi
i

Ako imamo distribuciju naboja tada je ukupni naboj u nekom volumenu V

jednak
Q=

ZZZ

dV

pa Gaussov zakonza elektrostatsko polje glasi

I
S

! !
D dS =

ZZZ

dV

(2.1)

31


3. M AXW ELLOVE JEDNAD ZBE

32

3. Gaussov zakon za magnetsko polje

Kao to se denira tok elektricnog polja, ta se denira i tok magnetskog polja
kao skup silnica koje prolaze kroz neku plohu. Tok magnetskog polja jednak je
plonom integralu vektora magnetske indukcije
I
! !
B dS
B =
S

Jedinica magnetskog toka je weber ( Wb) = ( T) m2 = ( V) ( s). Buduci da nema

izoliranih magnetskih polova, magnetske silnice su zatvorene krivulje; broj silnica
koje ulaze u neku zatvorenu plohu jednak je broju silnica koje izlaze iz te plohe,
tako je magnetski tok kroz bilo koju zatvorenu plohu jednak nuli, tj.
I
! !
B dS = 0
(3.1)
S

to je Gaussov zakon za megnetizam, odnosno II. Maxwellova jednadzba u integralnom obliku.

4. Faradayev zakon indukcije
Induktivitet - Faradayev zakon indukcije: Inducirana elektromotorna sila
u zavoju jednaka je negativnoj brzini promjene magnetskog toka kroz zavoj
d
"i =
dt
5. Ampereov zakon
Ampreov zakon glasi: Cirkulacija (linijski integral po zatvorenoj krivulji)
vektora jakosti magnetskog polja jednaka je zbroju jakosti struja obuhvacenih tom
krivuljom
I
n
! ! X
Ii
H dl =
i=1

Zakoni elektromagnetizma mogu se napisati u cetiri Maxwellove jednadzbe koje

u integralnom obliku glase:
I
ZZZ
! !
(1)
D dS =
dV
S

(2)
(3)

S
I

! !
B dS = 0
! !
E dl =

(4)

! !
H dl =

d
dt

I
S

ZZ

! !
B dS

! !
J dS +

d
dt

ZZ

! !
D dS

6. Interpretacija Maxwellovih jednadzbi

Prva jednadzba govori da je elektricni naboj izvor (ili ponor) elektricnog polja.
Ukupni elektricni tok kroz zatvorenu plohu proporcionalan je kolicini elektricnog
naboja koji se nalazi unutar volumena te plohe. Ako unutar te zatvorene plohe nema
elektricnog naboja (ili je kolicina pozitivnog jednaka kolicini negativnog elektricnog
naboja), ukupni elektricni tok kroz tu zatvorenu plohu je nula. No, to ne znaci da

7. PRIM JERI

33

u tom volumenu uopce nema elektricnog polja, vec samo da ukupni tok icezava.
Dakle, ako nema elektricnog naboja u tom promatranom volumenu, koliko silnica
elektricnog polja ulazi kroz plohu koja opisuje volumen, toliko silnica negdje i izlazi
iz te iste zatvorene plohe.
Druga Maxwellova jednadzba slicna je prvoj (u situaciji u kojoj ne postoji
naboj), ali opisuje magnetsko polje. Ova jednadzba izrice da ne postoji "magnetski
naboj" (magnetski monopol), tj. ne postoji izvor magnetskog polja, iz kojega bi
proizlazio magnetski tok razlicit od nule. U svakoj tocki prostora, kolicina silnica
magnetskog polja koja ulazi u tu tocku jednaka je kolicini silnica koje izlaze iz te
tocke, silnice magnetskog polja nemaju izvora (ili ponora). Stoga ukupni magnetski
tok kroz zatvorenu plohu uvijek icezava. To vrijedi i za izvore magnetskog polja,
stoga je svaki izvor magnetskog polja barem dipol.
Diferencijalni oblik
Teorem koji ih povezuje Integralni oblik
Gaussov zakon: Izvor
Gaussov
Elektricni tok kroz
elektricnog polja je elekzatvorenu plohu jednak
tricni naboj.
je ukupnom elektricnom
naboju
u
njezinoj
unutranjosti.
I
ZZZ
!
! !
r D=
D dS =
dV
S

Magnetsko polje nema

izvora (ne postoje magnetski monopoli).
!
r B =0

Gaussov

Faradayev zakon indukcije: Svaka promjena

magnetskog polja stvara
elektricno polje.

Stokesov

Magnetski tok kroz bilo

koju zatvorenu plohu
jednak je nuli.
I
! !
B dS = 0
S

!
E =

!
@B
@t

Integral
vektora
elektricnog polja po
zatvorenoj
krivulji
jednak je negativnoj
promjeni po vremenu
magnetskog toka obuhvacenog tom krivuljom.
I
ZZ
! !
!
d
E d l = dt
B

Proireni Ampreov zakon: Oko vodica kojim

tece struja inducira se
magnetsko polje, ali i
svako promjenjivo elektricno polje inducirati ce
magnetsko polje.
!
! !
r H = J + @@tD

Stokesov

!
dS
Integral vektora jakosti
magnetskog polja po
zatvorenoj krivulji jednak je zbroju struje i
vremenske
promjene
elektricnog toka obuhvacenih tom krivuljom.

7. Primjeri
Primjer 30. U dugoj cilindricnoj zavojnici polumjera R = 5 cm struja raste
po zakonu I = 2t2 . Broj zavoja u zavojnici je Nl = 10 cm 1 . Odredite elektricno
polje i struju pomaka na osi solenoida i na povrini zavojnice.
Rjeenje:


3. M AXW ELLOVE JEDNAD ZBE

34

Odabirom krivulje K kao kruznice polumjera r sa sreditem na osi zavojnice i

okomito na tu os, povrina S bit ce povrina te kruznice:
I
! !
E d l = 2r E
K

ZZ

! !
B d S = r2

B = r2

NI
l

Primjenom trece Maxwellove jednadzbe slijedi

ZZ
I
! !
! !
d
E dl =
B dS
dt
K

2r

d
dt

r2

NI
l

= r2

N
l

d
2t2 = r2
dt

N
4t
l

N
t = E (r; t)
l
Ako je r = 0 =) E = 0. Za r = R dobivamo
E

2r

N
10
N
t = 2 5 cm 4 10 7 2
t
l
cm
A
V
= 1: 257 10 4 t
m
Struja pomaka nastaje u prostoru gdje se vremenski mijenja elektricno polje
I
I
! !
d ! !
d
d D
@E
=
D dS =
"0 E d S = "0 r 2
Ipomaka = Ip =
dt
dt
dt
@t
E (R; t)

2R

= "0 r 2

@
@t

N
t
2r 0
l

= "0 r 2

2r

N
= 2"0
l

N
l

r3

Ako je r = 0, Ip = 0:Za r = R,
Ip = 2"0

N
= 2"0
l

R3

a gustoca struje pomaka

RN
Ip
= 2"0 0
Jp =
S
l
= 2 8:85 10 12 F m
=

1:11 10

15

Am

R2

RN
l

10

NA

(5 cm) 10 cm

Primjer 31. Plocasti kondenzator kapaciteta C = 5 nF nabijen je na izvoru

napona od U = 1 kV. Razmak izmeu ploca je d = 2 mm. Kondenzator je nakon
odvajanja od izvora napona izbijen preko otpora R = 5 k . Koliko je magnetsko
polje u tocki izmeu ploca udaljenoj r = 20 cm od osi kondenzatora u trenutku
t0 = 2 s?
Rjeenje:
Pri izbajanju napon na plocama kondenzatora mijenja se po zakonu
t
Q0
e RC
U=
C
a elektricno polje izmeu ploca je
t
U
Q0
E=
=
e RC
d
d C

7. PRIM JERI

35

Vremenska konstanta iznosi

RC = 5 k

5 nF = 2:5 10

s = 25 s

Pocetna kolicina naboja na kondenzatoru jednaka je

Q0 = CU = 5 nF 1 kV = 5 10

pa je jakost elektricnog polja nakon vremena t jednaka

t
t
Q0
E (t) =
e RC = 5000 e 2:5 10 5 s
d C
2 s
5 10 6 C
V
E (t0 ) =
e 25 s = 4615:6
0:2 m 5 nF
m
Magnetsko polje izracunati cemo pomocu cetvrte Maxwellove jednadzbe
I
ZZ
ZZ
ZZ !
! !
! !
! !
!
@
@
@E
H dl =
D dS =
"0 E d S = "0
dS
@t
@t
@t
K

Za krivulju K odabiremo kruznicu polumjera r unutar kondenzatora, paralelnu s

plocama kondenzatora. Povrina S tada je povrina tog kruga
I
I
I
! !
H dl =
H dl cos 0 = H dl = 2r H
"0

ZZ
S

ZZ
ZZ
!
!
@E
@E
@E
@E
d S = "0
dS cos 0 = "0
dS = r2 "0
@t
@t
@t
@t
S

2r H
H

@E
= r "0
@t
"0 r @E
=
2 @t
"0
=
0H =
2

0 r @E
2
@t
Prilikom izbijanja kondenzatora elektricno polje se mijenja u vremenu, a vremenska
derivacija elektricnog polja iznosi
t
t
t
@E
@
V
Q0
1
Q0
=
e RC =
e RC =
2 108 e RC
@t
@t d C
RC d C
sm

to uvrtavanjem t0 = 2 s daje
2 s
@E
=
2 108 e 25 s
@t
Nadalje, uz r = 0:2 m imamo
"0 0 r @E
B =
2
@t
8:854 10 12 F m 1
=
=

2: 054 1 10

10

V
=
sm

4
2

10

1:8462 108

NA

V
sm

0:2 m

1:8462 108

V
sm

POGLAVLJE 4

ELEKTROMAGNETSKI TITRAJI I VALOVI

1. Uvod
Vlastita frekvencija titrajnoga kruga s kapacitetom C i induktivitetom L te
zanemarivim omskim otporom opisuje se Thomsonovom formulom:
f=

1
p
2 LC

U slucaju postojanja omskog otpora

r
1
R2 C
p
f=
1
L
2 LC
Zakoni elektromagnetizma mogu se napisati u cetiri Maxwellove jednadzbe koje
u integralnom obliku glase:
I
! !
(1)
D dS = Q
(2)

S
I

! !
B dS = 0

(3)

! !
E ds =

d
dt

(4)

ZZ

! !
B dS

! !
H ds =I+

d
dt

ZZ

! !
D dS

Iz Maxwellovoh jednadzbi moze se kombiniranjem dobiti valna jednadzba za

irenje elektromagnetskih valova. Na primjer, ako se val iri u proizvoljno odabranom smjeru, recimo osi z, jednadzbe su:
@ 2 Ex
@z 2
@ 2 By
@z 2
gdje je v = (" )
iznosi

1
2

1 @ 2 Ex
v 2 @t2
1 @ 2 By
v 2 @t2

- brzina irenja elektromagnetskog vala. U vakuumu ta brzina

m
m
3 108
s
s
Rjeenje valnih jednadzbi inaju oblik
!
!
E = [E0 f (z vt)] i
!
!
B = [B0 f (z vt)] j
v = c = 2:99792458 108

gdje je f - proizvoljna funkcija. Vektori elektricnoga i magnetskoga polja u elektromagnetskom valu uvijek su meusobno okomiti, a okomiti su i na smjer irenja
37

38

4. ELEKTROM AGNETSKI TITRAJI I VALOVI

vala. Najjednostavniji oblik valnog gibanja je harmonicki ravni val kji opisujemo
jednadzbama:
h
z i
Ex = E0 sin ! t
= E0 sin (!t kz)
v i
h
z
By = B0 sin ! t
= B0 sin (!t kz)
v
gdje je k = 2 = !v - valni broj, a ! = 2 f - kruzna frekvencija vala. Kao i za
mehanicke valove i ovdje vrijedi
!
v= f=
k
U elektromagnetskom valu veza izmeu elektricnog i magnetskog polja jest
E
B=
v
Gustoca toka energije elektromagnetskog vala iskazuje se Poyntingovim vektorom
! ! !
1! !
S =E H = E B
i predstavlja energiju koju elektromagnetski val prenese u jedinici vremena kroz
jedinicnu povrinu. Za monokromatski sinusoidalni val srednja vrijednost iznosa
Poyntingova vektora iznosi
1
S = E0 H0
2
2. Primjeri
Primjer 32. Iz zakona ocuvanja energije izvedite frekvenciju za titrajni LCkrug.
Rjeenje:
Q2
, a
Ukupna elektrostatska energija kondenzatora kapaciteta C iznosi E = 2C
energija zavojnice E = 21 LI 2 gdje je I = dQ
.
Ukupna
energija
ova
dva
elementa
po
dt
zakonuocuvanja energije glasi
Q2
1
d
+ LI 2 = konst: =
2C
2
dt
2Q dQ
1
dI
dt
+ L 2I
= 0
2C
2
dt
QI
dI
+ LI
= 0 = : LI
C
dt
dI
1
+
Q = 0
dt
LC
uz koritenje identiteta I = dQ
dt slijedi
d2 Q
1
+
Q=0
dt2
LC
ovo je valna jednadzba uz frekvenciju titranja
1
1
!2 =
=) ! = p
LC
LC
Primjer 33. Izracunajte rezonantnu frekvenciju strujnoga kruga, koji ima paralelno
povezan kondenzator kapaciteta C = 900 nF sa serijski povezanom zavojnicom induktiviteta L = 11: 258 H i otpora
a): R = 0

2. PRIM JERI

39

b): R = 200 .
Rjeenje:
Ukupna impedanca serijskog spoja zavojnice i omskog otpora iznosi
Z = R + jXL
pa je vodljivost tog spoja
Ys =

1
1
1
=
=
Z
R + jXL
R + j!L

Ukupna vodljivost iznosi

Y

= YC + Ys = j!C +
= j

1
R
+ 2
XC
R + XL2

1
(R j!L)
= j!C +
R + j!L
(R + j!L) (R j!L)
XL
R
1
XL
j 2
= 2
+j
2
2
2
R + XL
R + XL
XC
R + XL2

Rezonancija nastupa kad je vodljivost minimalna, tada su struja i napon u

fazi, a imaginarni dio vodljivosti jednak je nuli:
1
XL
XL
= 0 =)
= 2
R2 + XL2
XC
R + XL2

1
XC

Rezonantna frekvencija je
!C

!2

a): Ako je R = 0
!0

f0

!L
=) R2 C + ! 2 L2 C = L
R2 + ! 2 L2
L R2 C
1
R2 C
=
1
2
L C
LC
L
r
1
R2 C
p
1
L
LC
imamo idealni LC-krug i rezonantna frekvencija je

1
1
=p
= 314: 16 s
LC
11: 258 H 900 nF
50 Hz
p

b): Ako je R = 2 k
!r

fr

dobivamo
r
r
1
R2 C
R2 C
= p
= !0 1
1
L
L
LC
s
2
(2 k ) 900 nF
= 259: 11 s
= 314: 16 s 1 1
11: 258 H
= 41: 24 Hz

Primjer 34. Dokazite da elektromagnetsko polje Ex = E0 sin (!t kz), Ey =

Ez = 0; Bx = 0, By = B0 sin (!t kz), Bz = 0 u prostoru bez struja i naboja
zadovoljava Maxwellove jednadzbe u posebnom slucaju - kad je zatvorena ploha kocka
brida a, a zatvorena krovulja stranica te kocke.
Rjeenje:
Prve dvije Maxwellove jednadzbe glase
I
I
! !
! !
E d S = Q;
B dS = 0
S

40

4. ELEKTROM AGNETSKI TITRAJI I VALOVI

pri cemu je zatvorena ploha S kocka brida a. Kako je smjer elektricnog polja u
I
! !
smjeru osi x, E d S razlicit je od nule samo za stranice okomite na os x, a na
S

! !
svim ostalim stranicama je E d S = 0
CDEF je
Z Z

! !
E dS =

Za

dy

CDEF

Za

! !
!
E ?d S . Tok vektora E kroz stranicu

E0 sin (!t

kz) dz =

E0 a
[cos (!t
k

ka)

cos !t]

! !
! !
jer je E kd S . Na donjoj strani te kocke (ABGO) E i d S su antiparalelni, pa je
Z Z

Za

! !
E dS =

dy

CDEF

Za

E0 sin (!t

kz) dz =

E0 a
[cos (!t
k

ka)

cos !t]

!
Ukupni tok vektora E po zatvorenoj plohi (kocki) jednak je
I
Z Z
Z Z
! !
! !
! !
E dS =
E dS +
E dS = 0
S

CDEF

CDEF

cime je dokazano da elektricno polje zadovoljava prvu Maxwellovu jednadzbu.

!
Slicno racunajuci tok vektora B , mozemo dokazati da i magnetsko polje zadovoljava drugu Maxwellovu jednadzbu. Kako je smjer magnetskog polja u smjeru
I
! !
osi y,
B d S razlicit je od nule samo za stranice okomite na os y, a na svim
S

! !
ostalim stranicama je B d S = 0
je
Z Z

! !
B dS =

Za
0

ABCD

! !
!
B ?d S . Tok vektora B kroz stranicu ABCD

Za
dx B0 sin (!t

kz) dz =

B0 a
[cos (!t
k

ka)

cos !t]

! !
! !
jer je B kd S . Na drugoj strani te kocke (EFGO) B i d S su antiparalelni, pa je
Z Z

EF GO

! !
B dS =

Za
0

Za
dx B0 sin (!t

kz) dz =

B0 a
[cos (!t
k

ka)

cos !t]

!
Ukupni tok vektora B po zatvorenoj plohi (kocki) jednak je
I
Z Z
Z Z
! !
! !
! !
B dS =
B dS +
B dS = 0
S

ABCD

EF GO

cime je dokazano da elektricno polje zadovoljava drugu Maxwellovu jednadzbu.

Da bismo pokazali da zadano elektricno i magnetsko polje zadovoljavaju trecu
!
Maxwellovu jednadzbu, najprije izracunajmo tok vektora B , npr. kroz stranicu
!
ADBC, zatim cirkulaciju vektora E po rubu te stranice i dobivene rezultate uvrstiti
u trecu Maxwellovu jednadzbu:
Z Z
I
! !
! !
d
E ds =
B dS
dt
ABCDA

ABCD

2. PRIM JERI

41

!
! !
Tok vektora B , zbog paralelnih smjerova B i d S , jest
Z Z

! !
B dS =

Za Za

B0 sin (!t

kz) dx dz =

B0 a
[cos (!t
k

ka)

cos !t]

0 0

ABCD

!
Cirkulacija vektora E je
I
! !
E ds =
ABCDA

! !
E ds +

AB

Za

! !
E ds +

BC

CD

ka) +

Z0

ka)

sin (!t)]

E0 sin (!t

! !
E ds +

! !
E ds

DA

E0 sin (!t)

= E0 a [sin (!t

Uvrstimo li dobivene rezultate u trecu Maxwellovu jednadzbu dobivamo

I
Z Z
! !
! !
d
E ds =
B dS
dt
ABCDA

E0 a [sin (!t

ka)

ABCD

sin (!t)]

d B0 a
f
[cos (!t ka) cos !t]g
dt k
B0 a!
[sin (!t ka) sin (!t)]
k

=
=

Buduci da za elektromagnetski val v = !k i B0 = Ev0 vidimo da zadani elektromagnetski val zadovoljava trecu Maxwellovu jednadzbu. Slicno bismo mogli dokazati
!
i da cirkulacija vektora B , npr. po rubu EDCFE, jednaka vremenskoj derivaciji
!
toka vektora E kroz stranicu EDCF pomnozenoj sa " .
Primjer 35. Magnetsko polje monokromatskog ravnog vala u vakuumu zadano
!
!
je izrazom B = B0 sin ! t xc k pri cemu je B0 = 5 10 10 T i ! =
1010 s 1 .
Izracunajte: frekvenciju, valnu duljinu i valni broj, te elektricno polje i srednju
gustocu energijskog toka vala.
Rjeenje:
Iz ! = 2 f =

1010 s

dobivamo da je frekvencija vala jednaka

f = 5 109 Hz
Valna duljina je
=

3 108 ms
c
=
= 6 10
f
5 109 Hz

m = 6 cm

a valni broj
k=

2
6 10

= 104: 72 m

Amplitudu elektricnog polja dobivamo iz

E0 = cB0 = 3 108

m
5 10
s

10

pa je elektricno polje zadano izrazom

! !h
x i V
E = j 0:15 sin ! t
c
m

T = 0:15

V
m

42

4. ELEKTROM AGNETSKI TITRAJI I VALOVI

pa je gustoca energijskog toka jednaka srednjoj vrijednosti Poyntingovog vektora10

1:0 10 7 m
s2 kg
A2

1
V
1
E0 B 0 =
0:15
5 10 10 T
N
7
2
m
2 4 10 A2
W
= 2: 984 2 10 5 2
m
Primjer 36. Izracunajte amplitudu elektricnoga i magnetskoga polja u Suncevu
zracenju na Zemljinoj povrini koristeci podatak da okomita povrina, u odnosu na
Sunceve zrake, od S = 1 m2 primi snagu od 1:36 kW.
S

Rjeenje:
Srednja vrijednost gustoce toka energije elektromagnetskog vala, tj. snaga po
jedinicnoj povrini, jednaka je srednjoj vrijednosti Poyntingova vektora:
r
"0 c 2
1
1 "0 2
c
E0 =
S=
E0 B 0 =
E0 = 0 H02
2
2
2
2
0

zbog E = vB = vH. Odavde je elektricno polje

W
2 1360 m
2S
2
=
F
"0 c
8:854187817 10 12 m
3
V
E0 = 1011: 9
m
i magnetsko polje

E02

H02

2S
0

W
2 1360 m
2
10 7 AN2 3 108

A
m
Magnetsko polje smo mogli dobiti i iz
s
r
4
10
E0
0
=
=
H0
"0
8:854187817
H0

H0

108

m
s

m
s

= 1: 024 0 106

= 7: 215

V2
m2

A2
m2

2:6861

7 N
A2

10

12 F
m

= 376: 73

V
1011: 9 m
E
A
q0 =
= 2: 6861
376: 73
m
0
"0

Primjer 37. Srednja vrijednost energijskog toka monokromatskog harmonijskog

W
elektromagnetskog ravnog vala u zraku je 60 m
2 . Kolika je srednja gustoca energije
zracenja?
Rjeenje:
Za monokromatski sinusoidalni val srednja vrijednost Poyntingova vektora (gustoca energijskog toka) jednaka je
r
1 " 2
1
1 1
1
S=
E0 = E0 H 0 =
E0 B 0 =
E2
2
2
2 0
2c 0

buduci da je srednja gustoca energije elektromagnetskog zracenja to je

! = !l + !m =

W
60 m
1
1
2S
S
2
"0 E02 = "0 q
= =
= 2 10
"0
2
2
c
3 108 ms
0

Primjer 38. a

J
m3

TmA

POGLAVLJE 5

GEOMETRIJSKA OPTIKA
1. Uvod
Geometrijska optika se bavi irenjem svjetlosti, ali istrazuje samo one pojave u
kojima nije bitno izrazena valna priroda svjetlosti. Pritom se smatra da se svjetlost u homogenome sredstvu iri pravocrtno i da se njegovo irenje moze prikazati
zrakama. Pojave koje promatra geometrijska optika, obicno se ogranicavaju na
vidljivi dio elektromagnetskog zracenja, odnosno za spektar u granicama valnih
duljina izmeu
380 nm

780 nm

Najvazniji zakoni geometrijske optike su zakon reeksije i zakon loma svjetlosti. Prema zakonu reeksije, pri upadu na granicnu ravninu izmeu dva
opticka sredstva upadna zraka ce se reektirati, a reektirana zraka ce lezati u
onoj ravnini koju deniraju upadna zraka i okomica na ravninu. Kut reeksirane
zrake je pri tome jednak kutu upadne zrake u odnosu na okomicu ravnine. Ploha
koja reektira cjelokupno upadno zracenje naziva se zrcalom. Zakon reeksije vrijedi i u slucaju da je ploha zrcala zakrivljena, tada se pod granicnom ravninom
podrazumjeva ona ravnina koja je tocki upada tangencijalna na plohu zrcala.
Ravno zrcalo daje sliku koja je jednake velicine kao i predmet, a zrcalno mu je
simetricna. Ta je slika virtualna, to znaci da slika nastaje tako da se ne presijecaju
stvarne zrake (kao pri nastajanju stvarne slike) vec njihova produljenja.
Sferno zrcalo ima reektirajucu ravninu kao dio povrine kugline plohe. Pri
malome otvoru zrcala, tj. za paraaksijalne zrake (zrake koje upadaju pod malim
kutom u odnosu na opticku os) vrijedi jednadzba konugacije za sferno zrcalo
1
2
1 1
+ = =
a b
f
R
gdje su a - udaljenost predmeta od zrcala, b - udaljenost slike od zrcala, a f zarina daljina zrcala koja je jednaka polovini polumjera zakrivljenosti zrcala R.
Za konkavno zrcalo zarina je daljina pozitivna, a za konveksno je negativna. Ako
je b negativan slika je virtualna, a ako pozitivan slika je realna. Uvecanje zrcala je
denirano kao
y0
b
m=
=
y
a
gdje je y 0 - velicina slike, a y - velicina predmeta.
Prilikom konstrukcije slike kod sfernog zrcala posluziti cemo se trima karakteristicnim zrakama:
(1) Zraka koja pada na zrcalo paralelno s optickom osi, a reektira se kroz
zarite (fokus),
(2) Zraka (ili njezino produljenje) koja prolazi kroz fokus, a reektira se
paralelno s optickom osi i
(3) Zraka koja pada u tjeme zrcala i reektira se pod istim kutem pod kojim
je upala.
43

44

5. GEOM ETRIJSKA OPTIKA

Prema zakonu loma svjetlosti, zraka koja upada iz jednog opticki prozirnog
sredstva na drugo opticki prozirno sredstvo mijenja svoj smjer. Kut upada mjeren
prema okomici i kut loma , takoer mjeren prema okomici pvezani su relacijom
koju nazivamo Snellov zakon loma svjetlosti
sin
sin

n2
= n21
n1

gdje su n1 ; n2 indeksi loma sredstva, a omjer n21 = nn21 naziva se relativnim indeksom
loma. Indeks loma sredstva su vrijednosti konstante koje su karakteristicne za
svaki pojedini materijal. Indeks loma nekog optickog sredstva povezan je s brzinom
v irenja svjetlosti u tm sredstvu relacijom
c
n=
v
Ako zraka koja dolazi iz opticki guceg sredstva (n2 > n1 ) i pada na granicu
sredstva (n1 ) pod kutom vecim od granicnog kuta g , doci ce do totalne reeksije.
Granicni kut odreen je izrazom
n1
sin g =
n2
Opticka prizma sastoji se od dvaju ravnih dioptara (ploha koja dijeli dva
opticka sredstva) pod nekim kutom A. Pri upadu na prizmu zraka se otklanja za
kut devijacije
=

pri cemu su - kut upada na prizmu gledano prema okomici upadne strane, a 0 kut pod kojim, gledano prema okomici izlazne strane, zraka izlazi iz prizme. Kut
devijacije je minimalan kada je = 0 , a tada je
n=

sin min2+A
sin A2

Za mali kut prizme devijacija iznosi min ' (n 1) A. Pri lomu svjetlosti na
sfernom dioptru vrijedi jednadzba:
n1
n2
n2 n1
+
=
a
b
R
gdje su a; b - udaljenost predmeta, odnosno slike od sredita kugle, a n2 ; n1 - indeksi
loma prvog odnosno drugog sredstva.
2. Primjeri
Primjer 39. Izracunajte kolika je najmanja visina vertikalno postavljenog zrcala u kojem covjek visine h = 1:85 m moze vidjeti sliku cijeloga svojega tijela, te
na kojoj visini treba postaviti zrcalo ako su oci u visini h0 = 1:72 m iznad tla?
Rjeenje:
Iz slike se vidi da je
x1
d
x2
d

=
=

h0
2d

h0
2d

Odavde je visina zrcala

x = x1 + x2 =

h0

h
2

h0
h
1:85 m
= =
= 0:925 m
2
2
2

2. PRIM JERI

45

a potrebna visina iznad tla iznosi

1:72 m
h0
=
= 0:86 m
2
2
Primjer 40. Na kojoj udaljenosti ispred konkavnoga sfernoga zrcala polumjera
zakrivljenosti R = 120 cm treba stajati covjek da bi u zrcalu vidio cetiri puta uvecanu
sliku svoga lica?
y=

Rjeenje:
Uspravna slika u konkavnome zrcalu nuzno je virtualna (iza zrcala). Zbog toga
je
b
= 4 =) b = 4a
a
Koristeci jednadzbu konjugacije za zrcalo slijedi
1 1
2
1
1
2
+
=
=) +
=
a b
R
a
4a
R
3
2
3R
3 120 cm
=
=) a =
=
= 45 cm
4a
R
8
8
Primjer 41. Predmet visine y = 10 cm stoji a = 35 cm ispred konveksnoga
sfernog zrcala zarine daljine f = 40 cm. Izracunajte i gracki prikazite polozaj,
velicinu i narav slike.
m=

Rjeenje:
Iz jednadzbe konjugacije dobije se polozaj slike
1 1
1
af
35 cm ( 40 cm)
+ = =) b =
=
=
a b
f
a f
35 cm ( 40 cm)

56
cm
3

Povecanje je
b
=
a
a visina slike iznosi
m=

56
3

cm
8
=
35 cm
15

8
16
10 cm =
cm
15
3
Ti rezultati, kao i gracko rjeenje pokazuju da je slika uspravna, umanjena i virtualna.
y 0 = my =

Primjer 42. Predmet je postavljen a = 90 cm ispred konkavnoga sfernog zrcala

zarine duljine f = 70 cm. Izracunajte i gracki prikazite povecanje, polozaj i narav
slike.
Rjeenje:
Za polozaj slike jednadzbom konjugacije dobijemo
1 1
1
af
90 cm 70 cm
+ = =) b =
=
= 315 cm
a b
f
a f
90 cm 70 cm
te povecanje iznosi
b
315 cm
=
= 3: 5
a
90 cm
Slika je obrnuta, uvecana i realna.
m=

Primjer 43. Zraka svjetlosti upada na granicu izmeu zraka i nekog optickog
sredstva pod kutom 60 , a lomi se pod kutom 34 520 . Koliko iznosi indeks loma
svjetlosti, a koliko brzina svjetlosti u tom sredstvu? Indeks loma zraka nz 1.

46

5. GEOM ETRIJSKA OPTIKA

Rjeenje:
Iz zakona loma svjetlosti slijedi
sin
ns
n
=
=
sin
nz
1
sin
sin 60
= 1:515
n =
=
sin
sin 34 520
pa je brzina svjetlosti
2:9979 108 ms
c
m
=
= 1: 978 8 108
n
1:515
s
Primjer 44. Sloj ulja indeksa loma nu = 1:45 prekriva povrinu vode indeksa
loma nv = 1:33. Koliki kut ce u vodi s okomicom zatvarati lomljena zraka ako je
na povrinu ulja upala iz zraka nz = 1 pod kutom = 45 ?
v=

Rjeenje:
Ovdje treba primijeniti zakon loma svjetlosti na obje granicne plohe optickih
sredstava. Tada dobivamo
nu
sin
=
nz
sin
nv
sin
=
nu
sin
dakle je
nu
nu
nz
nz
sin =
sin =
sin
=
sin
nv
nv
nu
nv
Iz izraza se zakljucuje da je taj kut jednak onome kao da ulja i nema. Odavdje
slijedi
1
sin 45 = 0:53166
sin
=
1:33
= arcsin 0:53166 = 32 70
Primjer 45. Pomocu Fermatova principa prema kojemu svjetlost za svoje
irenje odabire upravo onaj put za koji joj je potrebno najkrace vrijeme, dokazite da
vrijedi zakon loma svjetlosti.
Rjeenje:
Ukupno vrijeme koje je svjetlosti potrebno da od tocke 1 doe do tocke 2 je
zbroj dva pojedina vremena prolaska svetlosti kroz sredstva 1 i 2.
s1
s2
t = t 1 + t2 =
+
v1
v2
q
p
2
h22 + (d x)
h21 + x2
=
+
v1
v2
Za najmanje vrijeme derivacie funkcije vremena po promjenjivoj x mora biti jednaka
nuli (uvjet minimalnosti funkcije)
dt
=0
dx
pa deriviranjem izraza imamo
q
0p
1
2
2 + (d
2
2
h
x)
dt
d @ h1 + x
2
A
=
+
dx
dx
v1
v2
=

1
2x
1 2 (d x) ( 1)
p
q
+
=0
2
2
v1 2 h1 + x
v2
2
2 h22 + (d x)

2. PRIM JERI

47

odnosno
1
x
1
p
q
=
v1 h21 + x2
v2

h22 + (d

x)

Iz slike se mogu dobiti trigonometrijske relacije

x
sin
= p 2
h1 + x2
d x
sin
= q
2
h22 + (d x)

odakle dobivamo
sin
sin
=
v1
v2

to mozemo pisati kao

sin
sin

v1
=
v2

c
n1
c
n2

n2
n1

to je Snellov zakon indeksa loma svjetlosti.

Primjer 46. Svjetlost pada na prizmu (A = 60 ) indeksa loma n = 1:6 pod
kutom 42 prema okolici. Kliko iznosi otklon upadne zrake?
Rjeenje:
Otklon zrake iznosi
=

jer je
+

=A

Iz zakona loma slijedi

n
1
sin

=
=

0
0

sin

=
=
=

sin
sin 0
=
sin
sin 0
sin
sin 42
=
= 0:41821 =) = 24:72
n
1:6
A
= 60 24:72 = 35:28
n sin 0 = 1:6 sin 35:28 = 0:92408
arcsin 0:92408 = 67:53

pa je
=

A = 42 + 67:53

60 = 49:53

Primjer 47. Svjetlost pada na prizmu kuta A = 60 po kutom 1 = 40 .

Odredite koliki bi morao biti indeks loma prizme da svjetlost ne izae na suprotnoj
strani prizme.
Rjeenje:
Neka su ulazni kutevi na strane prizme
A =
n

1+ 2
sin 1
=) sin
sin 1

2,

a izlazni
sin
n

2.

Tada vrijedi

48

5. GEOM ETRIJSKA OPTIKA

Svjetlost nece izaci iz prizme ako je izlazni kut na drugoj stranici

vrijedi
sin 2
sin 2
1
n=
=) sin 2 =
=
sin 2
n
n
Trigonometrijskim transformacijama dobivamo
sin

=
=
=
=

sin (A

q
sin A
1
s
sin A
sin
n

2)

= sin A cos
sin2
1
n

cos A sin

cos A sin

cos A

= 90 . Dakle

1
n

odakle je rjeenje po n
p
1 + sin2
n=

1 + 2 sin 1 cos A
sin A
Primjer 48. Kut upada pri kojemu je otklon zrake nakon prolaza kroz prizmu
kuta A = 45 minimalan, iznosi 38 . Koliko iznosi indeks loma prizme?

Rjeenje:
Iz izraza za minimalni kut loma prizme slijedi
n=

sin min2+A
sin 38+45
sin 41:5
2
=
= 1:73
=
45
A
sin 22:5
sin 2
sin 2

POGLAVLJE 6

FIZIKALNA OPTIKA
1. Uvod
Ako se elektromagnetski val iri sredstvom tada je njegova brzina
c
c
v= =p
n
"r r
p
gdje je n = "r r - indeks loma sredstva. Brzina svjetlosti c, valna duljina i
frekvencija povezani su relacijom c =
. Pri prijelazu iz vakuuma u sredstvo,
kada se mijenja brzina irenja elektromagnetskog vala, mijenja se takoer i valna
duljina, dok frekvencija vala ostaje nepromijenjena. Indek sloma za zrak vrlo je
dobro aproksimiran vrijednosti n = 1, koja vrijedi i za vakuum.
Fizikalna optika proucava iroko podrucje elektromagnetskih valova. irenje
elektromagnetskog vala amplitude A u smjeru x opisujemo izrazom
x
= A sin (!t kx)
s = A sin 2
t
Interferencija svjetlosti nastaje kad postoje dva ili vie koherentnih izvora svjetlosti. Intezitet rezultantne svjetlosti odreuje opticka razlika hoda dvaju valova,
koja je za sredstvo indeksa loma n jednaka
=n

= n (r1

r2 )

odakle vidimo da je za vakuum (priblizno i za zrak) opticka razlika hoda jednaka

geometrijskoj razlici (n = 1). Pripadnarazlika u fazi izmeu dvaju valova jednaka
je
'=2
Ako se svjetlost reektira na opticki gucem sredstvu, nastaje skok u fazi za ,
dakle razlici faza treba dodati . Interferencija dvaju zraka je konstruktivna kad
je opticka razlika hoda jednaka
=m ; m2Z
a destruktivna
=

m+

1
2

; m2Z

Dva koherentna izvora svjetlosti, meusobno udaljena za d daju na zastoru,

udaljenom za D od izvora, ekvidistantne paralelne pruge interferencije. Ako vrijedi
D
d intezitet svjetlosti I na zastoru ovise o kutu #, odnosno o udaljenosti y od
sredita zastora
d y
d sin #
I0 cos2
I = I0 cos2
D
gdje je I0 - intezitet za kut # = 0 , uz pribliznu jednakost sin #
pruge pojavljuju se kad je
D
y=m
; m2Z
d
49

tan #. Svjetle

50

6. FIZIKALNA OPTIKA

Razmak izmeu dvije susjedne pruge jednak je

D
d
Za intezitet od N koherentnih tockastih izvora svjetlosti, udaljenih meusobno
za d, intezitet rezultantne svjetlosti je
"
#2
sin N d sin #
I = I0
sin d sin #
y=

to daje izrazite maksimume za

d sin #m = m ; m 2 Z
Izmeu njih nalazi se jo po N 2 maksimuma i N 1 minimuma inteziteta. Kad
N postane vrlo velik, intezitet je znatan samo za kutove # koji zadovoljavaju ovu
relaciju, a priblizno je nula za sve ostale kutove.
Newtonovi klobari nastaju interferencijom svjetlosti reektirane na plohama
plankonveksne lece i planparalelne ploce. Opticka razlika hoda pri tome iznosi
r2
n+
2
R
2
gdje je R - polumjer lece, a a - udaljenost tih ploha, kojaje jednaka
= 2an +

r2
2R
Polumjer m-tog tamnog kolobara je
r
p
R
r= m
n
a polumjer m-tog svjetlog kolobara je
r
r
1 R
r= m
2
n
Pruge interferencije mogu nastati i pomocu klina. Ako je kut klina , a izmeu
ploha klina sredstvo indeksa loma n i debljia klina na mjestu gdje pada zraka
svjetlosti d, tamne se pruge dobivaju za
a=

m
; m2Z
2n
dok je razmak izmeu susjednih pruga
y=

y=

2n
Ogib (difrakcija) svjetlosti opaza se kada val nailazi na prepreku (ili otvor)
dimenzija uporedivih s njegovom valnom duljinom. Kod Fraunhoferove se difrakcije
pretpostavlja da su upadne zrake paralelne, te da se ogibna slika promatra navelikoj
udaljenosti od prepreke. Kod Fresnelove difrakcije upadne zrake dolaze iz tockastog
izvora ili se otklonjena svjetlost promatra u jednoj tocki.
Fraunhoferova difrakcija na uskoj pukotini irine a daje na zastoru karakteristicne ogibne pruge. Intezitet otklonjene svjetlosti pod kutom promatranja #, iznosi
#2
"
2
sin a sin #
sin y
=
I
I = I0
0
a
sin #
y
gdje je
y=

sin #

1. UVOD

51

Tamne pruge (minimumi inteziteta) dobivaju se za

a sin # = m ; m 2 Z=f0g
Svjetle pruge dobivaju se za
a sin # =

jmj +

1
2

; m2Z

Intezite svijetlih pruga drasticno opada sa m.

Moc razlucivanja pukotine jednaka je najmanjem kutu za koji se ogibne
slike mogu razlikovati. Za pukotinu irine a to je
#=

a
Za ogib na tankoj niti debljine d vrijede isti rezultati kao za interferenciju dvaju
koherentnih izvora na udaljenosti d. Fraunhoferova difrekcija na dvije pukotine
udaljene za d, od koji svaka ima irinu a, daje raspodjelu inteziteta
#2
"
sin a sin #
d
cos2
I = I0
sin #
a
sin #
to predstavlja interferentnu sliku dvaju izvora, moduliranu ogibnom slikom svake
pukotine.
Ogibna reetka je niz od N paralelnih jednako udaljenih pukotina irina a.
Uzajamna udaljenost pukotina d naziva se konstantom reetke. Intezitet svjetlosti iskazuje se izrazom
#2
"
#2 "
sin a sin #
sin N d sin #
I = I0
a
sin #
sin d sin #
Za vrlo veliki broj N maksimumi inteziteta pojavljuju se za kutove # za koje vrijedi
d sin #m = m
gdje je m 2 Z - i zove se red ogibne slike. to je veca valna duljina veci je otklon
za zadani red spektra.
Disperzija ogibne reetke denira se kao
d#
m
D=
=
d
d cos #
Ogibna reetka koristi se za spektralnu analizu ne samo vidljivog dijela spektra nego
irokog podrucja elektromagnetskog zracenja.
Kristali predstavljaju prostorne reetke za rendgenske (rntgen) zrake. Smjer
otklona rendgenskih zraka pokazuje Braggova jednadzba:
2d sin = m ; m 2 Z
gdje je d razmak dviju mreznih ravnina kristala, - polovina kuta otklona, a valna duljina rendgenskih zraka.
Polarizacija svjetlosti odreena je ravninom titranja elektricnog polja u elektromagnetskom valu. Pri linearnoj (totalnoj) polarizaciji ravnina titranja je
konstantna. Pri cirkularnoj plarizaciji ravnina titranja jednoliko kruzi oko smjera
irenja vala. Nepolarizirana svjetlost je ona pri kojoj se smjer titranja elektricnog
polja neprestano mijenja, te ravnina titranja poprima sve moguce polozaje. Zraku
svjetlosti moguce je polarizirati reeksijom. Ako su lomljena i reektirana zraka
meusobno okomite, reektirana zraka je totalno polarizirana. Upadni kut B
dobije se pomocu Brewsterova zakona:
n2
tan B = n21 =
n1

52

6. FIZIKALNA OPTIKA

Opticka aktivnost je pojava zakretanja ravnine plarizacije karakteristicna za

neke tvari, a posljedica je kristalne ili molekularne strukture tvari. U otopini kut
zakretanja ravnine polarizacije proporcionalan je koncentraciji opticki aktivne
tvari u otopini i duljini puta l;
=

to daje mogucnosti ekperimentalnog odreivanja koncentracije.

2. Primjeri
Primjer 49. Dva koherentna svjetlosna vala frekvencije = 5 1014 Hz dolaze
u neku tocku prostora s geometrijskom razlikom puta = 1:8 m. Odredite rezultat
interferencije ako se valovi ire kroz staklo indeksa loma nS = 1:5 i kroz vodu
indeksa loma nV = 1:33.
Rjeenje:
Opticka razlika hoda iznosi
=n
Ako je = k , gdje je k cijeli broj imati cemo konstruktivnu interferenciju, a ako
imamo destruktivnu interferenciju. U naem slucaju je za staklo
je = k + 21
kS =

nS

nS

1:5 1:8 10 6 m 5 1014 s

3 108 ms

= 4: 5

pa je interferencija destrutivna i dobiva se tama, a za vodu

kV =

nV

nV

1:33 1:8 10 6 m 5 1014 s

3 108 ms

=4

pa je interferencija konstruktivna i opaza se svjetlost.

Primjer 50. Promatrajuci interferenciju dvaju koherentnih izvora monokromatske svjetlosti valne duljine = 620 nm, opaza se na zastoru udaljenom od izvora
svjetlosti D = 4:5 m N = 18 pruga interferencije na irini od l = 12 cm. Odredite
udaljenost izmeu dvaju koherentnih izvora.
Rjeenje:
Udaljenost izmeu susjednih pruga interferencije iznosi
l
12 cm
=
= 8 mm
N
15
pa je udaljenost izmeu izvora jednaka
y=

d=

D
y

4:5 m 6:2 10
8 10 3 m

= 3: 49 10

0:35 mm

Primjer 51. Kod Youngova ureaja za promatranje interferencije koherentni

izvori - pukotine na zastoru, meusobno su udaljeni za d = 0:4 mm. Pruge interferencije promatramo na zastoru udaljenom D = 2 m od izvora.
a): Ako izvori zrace bijelu svjetlost valnih duljina 0:42 m
0:68 m,
izracunajte moguce redove interferencije k za koje se dobiju tamne pruge
na udaljenosti y = 3 cm iznad sredita zastora.
b): Ako izvori zrace monokromatsku svjetlost valne duljine
= 0:6 m,
pronaite udaljenost izmeu susjednih pruga interferencije u blizini sredita
zastora.

2. PRIM JERI

53

Rjeenje:
Tamne pruge interferencije se dobiju kada je zadovoljen uvjet
d y
=
D

m+

1
2

gdje je m cijeli broj, koji izrazen preko valne duljine daje

m=

1
2

d y
D

a): Za vidljivu svjetlost dobivamo na rubnim podrucjima

m1

m2

d y
D 1
d y
D 2

1
0:4 mm
=
2
2 m 4:2
1
0:4 mm
=
2
2 m 6:8

3 cm
10 7 m
3 cm
10 7 m

1
= 13: 786
2
1
= 8: 323
2

odakle slijedi da m moze poprimiti vrijednosti cijelih brojeva od

9

13

b): Udaljenost izmeu susjednih pruga za monokromatsku svjetlost iznosi

y=

D
2 m 6 10 7 m
=
= 0:003 m
d
0:4 mm

Primjer 52. Koju najmanju debljinu treba imati tanki list izgraen od materijala indeksa loma n = 1:54 da bi osvijetljen zrakama valne duljine = 750 nm
okomito na povrinu izgledao crven, a koju da bi izgledao crn, ako promatramo u
reektiranoj svjetlosti?
Rjeenje:
Za svjetlost koja pada okomito na list opticka razlika hoda iznosi
= 2nd +

jer se gornja zraka reektira na gucem sredstvu. Da bi list izgledao obojen interferencija treba biti konstruktivna, to vrijedi kada je
2nd +

=m

pa za najtanji sloj m = 1 vrijedi

2nd +

=) d =

4n

7:5 10 7 m
= 1: 22 10
4 1:54

a da bi izgledao crn interferencija treba bti desktruktivna, tj.

2nd +

m+

1
2

to za m = 1 daje
2nd +

3
7:5 10 7 m
=) d =
=
= 2:44 10
2
2n
2 1:54

Primjer 53. Newtonovi kolobari dobiju se plankonveksnom lecom polumjera zakrivljenosti R = 10 m i planparalelnom plocom. Koliki je polumjer drugoga tamnog
kolobara ako izmeu lece i ploce stavimo zrak (nz = 1), vodu (nv = 1:33) ili glicerin
(ng = 1:49). Duljina vala upadne svjetlosti iznosi = 600 nm.

54

6. FIZIKALNA OPTIKA

Rjeenje:
Polumjer m-tog tamnog kolobara je
r
mR
r=
n
to za drugi kolobar m = 2 za zrak daje
r
r
2R
2 10 m 6 10
r=
=
nz
1
za vodu
r=
i za glicerin
r=

2R
=
nv

2 10 m 6 10
1:33

2R
=
ng

2 10 m 6 10
1:49

= 3:4641 mm

= 3:0038 mm

= 2:8379 mm

Primjer 54. Ogibnu sliku zice debljine d = 1 mm promatramo na zastoru udaljenom D = 0:7 m od zice. Meusobna udaljenost tamnih pruga su y = 0:3 mm.
Koliko iznosi valna duljina svjetlosti koja obasjava zicu?
Rjeenje:
Za ogib na tankoj zici vrijedi izraz
D
d
pa je trazena valna dduljina
y=

0:3 mm 1 mm
y d
=
= 4: 285 7 10 7 m
D
0:7 m
Primjer 55. Plava svjetlost valne duljine = 480 nm upada okomito na reetku
sa N = 2000 linija po centimetru. Pod kojim se kutom pojavljuje difrakcijska slika
treceg reda? Kolika je kutna disperzija reetke? Koliki je maksimalni moguci red
difrakcije za svjetlost ove valne duljine na reetki?
=

Rjeenje:
Konstanta reetke iznosi
l
1 cm
d=
=
= 5 10 6 m
N
2000
Difrakcijska slika treceg reda (m = 3) zadana je uvjetom
sin #

m
3 480 nm
=
= 0:288
d
5 10 6 m
arcsin 0:288 = 16 440

Kutna disperzija reetke iznosi

3
m
rad
=
= 20 900 nm 1
= 6:265 105
d cos #
5 10 6 m cos 16 440
m
Maksimalni moguci red mm difrakcije zadan je najvecim cijelim brojem koji zadovoljava relaciju
D=

5 10 6 m
= 10: 417
480 nm
pa je maksimalno moguci red (mm = 10) deseti.
m=

d sin #

2. PRIM JERI

55

Primjer 56. Snop redgenskih zraka lomi se na kuhinjskoj soli. Spektar prvoga
reda odgovara kutu sjaja = 6 500 , a udaljeost izmeu mreznih ravnina je d =
0:281 nm. Odredite valnu duljinu rendgenskih zraka i polozaj spektra drugoga reda.
Koji je najveci red spektra koji se moze opaziti?
Rjeenje:
Valnu duljinu spektra prvog reda (m = 1) dobivamo iz
2d sin
= 2d sin = 2 0:281 nm sin 6 500 = 6:687 10
m
Za spektar drugog reda kut sjaja iznosi
=

sin

11

m
2 6:687 10 11 m
=
= 0:237 97
2d
2 0:281 nm
0
arcsin 0:237 97 = 13 46

Najvii moguci red mm je

2d sin

2 0:281 nm
= 8: 404 4
6:687 10 11 m
odnosno osmi (m = 8) red spektra.
m=

2d

Primjer 57. Koliki je kut elevacije Sunca kad su Sunceve zrake reektirane od
mirne povrine vode totalno plarizirane?
Rjeenje:
Reektirana je zraka totalno polarizirana ako upadni kut uB zadovoljava Brewsterov uvjet tan uB = n. Za vodu indeksa loma n = 1:33 upadni kut iznosi
tan uB
uB

=
=

1:33
arctan 1:33 = 53 70

pa je kut elevacije jednak

= 90

uB = 90

53 70 = 36 530

Primjer 58. Zraka svjetlosti pada na posudu ispunjenu vodom i reektira se

na dnu posude. Koliki je kut pod kojim je zraka upala na povrinu vode ako je
reektirana zraka totalno polarizirana? Indeks loma stakla je ns = 1:5 a vode
nv = 1:33.
Rjeenje:
Reektirana zraka je polarizirana kada je
tan u2 =

ns
1:5
=
= 1:12782
nv
1:33

pa je kut upada zrake iz vode na staklo

u2 = arctan 1:12782 = 48 260
Zbog loma zrake na granici izmeu vode i zraka vrijedi
sin u1
nv
1:33
nv
=
=) sin u1 =
sin u2 =
sin 48 260 = 0:99515
nz
sin u2
nz
1
pa upadni kut iznosi
u1 = arcsin 0:99515 = 84 210
pa je kut pod kojim zraka upada na povrinu vode
= 90

u1 = 90

84 210 = 5 390

56

6. FIZIKALNA OPTIKA

Primjer 59. Svaki gram m0 otopljen u V0 = 1 cm3 vode zakretanje ravnine

polarizacije linearno polariziranog elektromagnetskog vala iznosi 0 = 6:65 po
centimetru. Cijev duga 30 cm sadrzi otopinu ecera koncentracije 15 g po 100 cm3
otopine. Pronaite kut zakretanja polariziranog vala.
Rjeenje:
Kut zakretanja proporcionalan je gustoci i debljini sloja otopine. Konstanta
proporcionalnosti moze se odrediti pomocu izraza
m

=
0

l0

0
m0
V0

l0

6:65
10 3 kg
1 cm3

10

= 0:665

m2
kg

U zadanom primjeru zakretanje ravnine polarizacije iznosi

m
=
l= m
l
m
V
m2 15 10 3 kg
0:3 m = 29: 925
= 0:665
kg 100 10 6 m3

POGLAVLJE 7

FOTOMETRIJA
1. Uvod

57

Dio 1

UVOD U STRUKTURU TVARI

POGLAVLJE 8

ZAKONI ZRACENJA
I CESTI
CNA
PRIRODA
SVJETLOSTI
1. Uvod
Elektromagnetsko zracenje istoremeno posjeduje valna i cesticna svojstva. U
cesticnoj slici (Einstein) snop svjetlosti sastoji se od nedjeljivih cestica fotona kvanata elektromagnetskog zracenja - kojima je masa jednaka nuli, a gibaju se
brzinom svjetlosti. Kao svaka cestica, tako i foton ima cesticna svojstva: energiju
i kolicinu gibanja. Poznajemo li valnu duljinu , odnosno frekvenciju zracenja,
energiju i kolicinu gibanja odreujemo pomocu relacija
hc
E = h =
p

hc

gdje je h = 6:6260755 10 34 J s - Planckova konstanta. Sva tijela ugrijana na

neku temperaturu zrace kontinuirani (neprekidni) niz valnih duljina koji nazivamo
toplinskim zracenjem.
Intezitet roplinskog zracenja za neku temperaturu iskazuje se izrazom
Z1
Z1
dI
I=
d = I d
d
0

gdje je ddI = I dio inteziteta koji pripada na zracenje izmeu valnih duljina
+ d . Funkciju
f ( ;T) =

dI
d

c:t:

za crno tijelo nazivamo spektralnom gustocom zracenja. Ova funkcija ima

maksimum za vrijednost valne duljine m koja je povezana s temperaturom pomocu
Wienova zakona:
m

T = b = 2:897756 10

mK

gdje je b - Wienova konstanta.

Opci izraz za spektralnu gustocu zracenja u ovisnosti o valnoj duljini i temperaturi poznat je kao Planckov zakon zracenja koji glasi
f ( ;T) =

2 hc2
5

1
e

hc
kT

23 J
K

gdje je k = 1:3806568 10
- Boltzmannova konstanta. Spektralna gustoca
zracenja moze se izraziti i pomocu frekvencije zracenja:
f ( ;T) =

2 h
h
c2 e kT

1
Najbolji nacin da se dobije idealno crno tijelo, tj. tijelo koje apsorbira svo
upadno zracenje, i to za sve valne duljine jeste da se nacini mali otvor na stijenki
61

8. ZAKONI ZRA CENJA

I CESTI
CNA
PRIRODA SVJETLOSTI

62

izotermne povrine u kojoj vlada toplinska ravnoteza. Tada je gustoca energije u

upljini povezana sa spektralnom gustocom zracenja iz otvora relacijom
4
f ( ;T)
c
Ukupna snaga koju zraci crno tijelo povrine S i temperature T iznosi
! ( ;T) =

P = ST 4
gdje je = 5:67051 10 8 m2WK4 - Stefan-Boltzmannova konstanta.
Foton moze predati ili primiti energiju u meudjelovanju s elektronom i drugim
cesticama.
Fotoelektricni efekt je pojava koja nastaje kada metalnu katodu osvijetlimo
elektromagnetskim zracenjem, te tada iz nje izlaze elektroni. Energija fotona h
se pri tome raspodijeli na kineticku energiju elektrona Ek , a dio se utroi na rad
izlaza Wi , tj. energiju potrebnu da elektron izae iz metala. Vrijedi relacija
h = Ekmax + Wi
pri cemu je najmanja energija koju moraju imati fotoni da bi izbili elektron iz
metala jednaka radu izlaza Wi (to je najmanja energija pri kojoj mozemo opaziti
ovaj efekt), tako postoji i najniza frekvencija g - prag fotoelektricnog efekta, za
koju je pojava moguca.
Wi = h

i vrijedi
Ekmax = h (

g)

Ak je frekvencija veca od frekvencije praga, a zelimo zaustaviti snop elektrona

koji izlazi iz katode, primjenjujemo napon zaustavljanja, koj je odreen konetickom
energijom fotoelektrona.
h
Ekmax
= (
g)
e
e
Comptonov efekt je pojava pri kojoj foton nalijece na mirni elektron i pri
tome mu predaje dio svoje energije. U tom procesu vrijede zakoni ocuvanja kolicine
gibanja i energije. Nakon sudara fotona valne duljine
s elektronom, elektron
dobije kolicinu gibanja pod nekim kutom
prema smjeru upadnog zracenja, a
foton smanjenje energije, sada vece valne duljine 0 , otklanja se pod kutom # prema
pocetnom smjeru. U eksperimentu se, uz zracenje prvobitne valne duljine , opaza i
zracenje nove valne duljine 0 , a promjena valne duljine ovisi o kutu otklona prema
zakonu
h
= 0
=
(1 cos #)
me c
U=

Velicinu C = mhe c = 2:427 10 12 m nazivamo Comptonovom valnom duljinom za

elektron. Ako snop elektrona ubrzamo visokim naponom i usmjerimo ga na jezgre
ili atome tezih elemenata, elektron se u sudaru moze zaustaviti i svu svoju energiju
ili jedan njezin dio predaje tekoj cestici, pri cemu nastaje foton velike energije. To
je proces zakocnog zracenja tipican za nastajanje rntgenskih zraka (ili zraka
jo krace valne duljine).
2. Primjeri
Primjer 60. Koliko fotona emitira svake minute radio-odailjac snage P =
30 kW, koji radi na valnoj duljini = 2: 942 m?

2. PRIM JERI

63

Rjeenje:
Broj fotona jednak je omjeru ukupne energije emitirane u jednoj minuti
Euk = P t = 30 kW 60 s = 1:8 MJ
i energije jednog fotona koja iznosi
Ef

= h =
=

hc

6: 752 10

6:6260755 10
26

34

J s 2:99792458 108
2: 942 m

m
s

dakle,
N=

Euk
1:8 MJ
=
= 2: 665 9 1031
Ef
6: 752 10 26 J

Primjer 61. Izracunajte frekvenciju i valnu duljinu fotona koji nastaje kad se
elektron koneticke energije Ek = 15 MeV zaustavi pri suaru s tekom jezgrom.
Rjeenje:
Uz pretpostavku da je sva kineticka energija prela u energiju fotona, vrijedi
=
=

15 MeV
Ek
=
= 3: 627 0 1021 s 1
h
4:1356692 10 15 eV s
2:99792458 108 m s 1
c
=
= 8: 265 6 10 14 m
3: 627 0 1021 s 1

Primjer 62. Monokromatska svjetlost valne duljine = 400 nm upada okomito

W
na plohu povrine S = 4 cm2 . Ako je intezitet svjetlosti I = 12 m
2 , odredite koliko
18
dugo ploha treba biti izlozena svjetlosti da bi na nju palo N = 10 fotona.
Rjeenje:
Broj fotona jednak je omjeru ukupne energije koja padne na plohu Euk i energije
pojedinog fotona Ef
N=

ISt
Euk ISt
=
Ef hc
hc

dakle,
t

=
=

N hc
1018 6:6260755 10 34 J s 2:99792458 108 m s
=
W
IS
12 m
4 cm2 400 nm
2
103: 46 s

Primjer 63. Koju brzinu mora imati elektron da bi njegova kolicina gibanja
bila jednaka kolicini gibanja fotona valne duljine = 400 nm?
Rjeenje:
Kolicina gibanja elektrona pe i fotona pf zadani su izrazima
pe

me v

pf

v 2
c

8. ZAKONI ZRA CENJA

I CESTI
CNA
PRIRODA SVJETLOSTI

64

Izjednacavanjem ova dva izraza dobivamo

h

v 2
c

= ()

m2e v 2
m2e v 2 c2
c2
2
=
=)
v
=
2
c2 v 2
1 + mehc
1 vc2

me v

c
me c
h

1+

=r
1+

2:99792458 108 m s
9:1093897 10

31

kg 2:99792458 108 m s
6:6260755 10 34 J s

400 nm

m
s
Primjer 64. Izracunajte pri kojoj bi temperaturi maksimum spektralne gustoce
zracenja bio na valnoj duljini
= 0:48 nm. Koliko iznosi maksimum spektralne
gustoce zracenja za ljudsko tijelo temperature T = 37 C?
7: 383 5 105

Rjeenje:
Iz Wienova zakona T

= b slijedi

2:897756 10 3 m K
= 6: 037 0 106 K
0:48 nm
m
a maksimum spektralne gustoce zracenja za ljudsko tijelo iznosi
b

T =

2:897756 10 3 m K
b
=
= 9: 347 6 10 6 m
T
310 K
to je valna duljina infracrvenog dijela spektra elektromagnetskog zracenja.
m

Primjer 65. Suncevo zracenje ima maksimum spektralne gustoce zracenja na

valnoj duljini
= 480 nm. Izracunajte kolika je temperatura povrine Sunca uz
pretpostavku da Sunce zraci kao idealno crno tijelo? U kojem bi dijelu spektra
spektralna gustoca zracenja bila maksimalna ako bi se povrina Sunca ohladila na
jednu desetinu sadanje vrijednosti?
Rjeenje:
Iz Wienova zakona dobivamo
2:897756 10 3 m K
b
=
= 6037 K
T =
480 nm
m
Desetina sadanje vrijednosti iznosi T 0 = 603:7 K, pa je maksimalna valna duljina
spektralnog zracenja
b
2:897756 10 3 m K
=
= 4: 8 10
T0
603:7 K
tj. u infracrvenom dijelu spektra.
m

Primjer 66. Pri kojoj temperaturi bi foton maksimuma spektralne gustoce

zracenja imao energiju: a) 0.002 eV; b) 0.3 eV i c) 1 MeV?
Rjeenje:
Veza izmeu energije i valne duljine glasi
hc
E
pa iz Wienova zakona slijedi
=

T =

b
hc
E

bE
hc

2. PRIM JERI

65

pa su trazene temperature
2:897756 10 3 m K 3: 204 4 10 22 J
= 4: 674 5 K
6:6260755 10 34 J s 2:99792458 108 m s 1
2:897756 10 3 m K 4: 806 5 10 20 J
b) T =
= 701: 15 K
6:6260755 10 34 J s 2:99792458 108 m s 1
2:897756 10 3 m K 1: 602 2 10 12 J
c) T =
= 2: 337 2 109 K
6:6260755 10 34 J s 2:99792458 108 m s 1
Primjer 67. Ako Sunce zraci kao crno tijelo, izracunajte ukupnu energiju koju
S = 1 m2 povrine Sunca emitira u jednoj godini. Prosjecna temperatura povrine
Sunca je T = 6000 K.
a) T

Rjeenje:
Snaga zracenja zadana je izrazom
P = ST 4
pa je ukupna emitirana energija
W

= P t = ST 4 t
8

5:67051 10

2:3176 1015 J

W
1 m2
m2 K4

6 103 K

3:1536 107 s

Primjer 68. Uzarena ploca povrine S = 20 cm2 zraci u jednoj minuti W =

0:5 kWh energije. Izracunajte temperaturu povrine ploce. Izgleda li ona zaista
crno?
Rjeenje:
Iz izraza za ukupnu energiju zracenja
W = ST 4 t
dolazimo do temperature
s
r
W
0:5 3:6 106 J
4
T =
= 4
St
5:67051 10 8 m2WK4 2 10

m2 60 s

= 4032: 9 K

pa je valna duljina na kojoj spektar zracenja ima maksimum jednaka

b
2:897756 10 3 m K
=
= 7: 185 3 10
T
4032: 9 K
pa ce ploca imati tamnocrvenu boju.
m

719 nm

Primjer 69. Izracunajte najmanju frekvenciju zracenja koja ce izazvati fotoelektricni efekt na materijalu za koji je rad izlaza Wi = 3:8 eV. Kojem dijelu
spektra pripada to zracenje?
Rjeenje:
Najmanja frekvencija je ona za koju je izlazna kineticka energija jednaka nuli,
odnosno
Wi
3:8 eV
h g = Wi =) g =
=
= 9: 188 4 1014 s 1
h
4:1356692 10 15 eV s
ovo zracenje ima valnu duljinu = 326 nm, dakle pripada ultraljubicastom dijelu
zracenja.
Primjer 70. Kalijeva katoda ozracena je ultraljubicastim zracenjem valne duljine
= 250 nm. Ako je rad izlaza za kalij Wi = 2:21 eV izracunajte maksimalnu
kineticku energiiju emitiranih elektrona.

8. ZAKONI ZRA CENJA

I CESTI
CNA
PRIRODA SVJETLOSTI

66

Rjeenje:
Energija fotona utroi se na svladavanje rada izlaza, dok ostatak energije prelazi
u kineticku energiju elektrona. Vrijedi
h = Ekmax + Wi
odnosno
Ekmax

= h

hc

Wi =

Wi

34

6:626 10
J s 2:998 108
2:5 10 7 m
4: 41 10 19 J = 2:756 eV

=
=

m
s

2:21 1:6 10

19

Primjer 71. Emiter u fotoelektricnoj cijevi ima fotoelektricni prag na valnoj

duljini g = 600 nm. Odredite valnu duljinu upadne svjetlosti ako je zaustavni
potencijal za tu svjetlost U = 2:5 V. Kojem dijelu spektra pripadaju valne duljine
i g?
Rjeenje:
Zaustavni potencijal dobivamo iz izraza
eU = Ekmax =

hc

Wi

Koristeci izraz za prag fotoelektricnog efekta

Wi = h

hc
g

slijedi
=

hc
hc
=
eU + Wi
eU +

hc
g

19

1:6 10
C 2:5 V
6:626 10 34 J s 2:998 108 m s

=
=

2: 717 2 10

eU
1
+
hc
g
1

1
+
600 nm

m = 271:72 nm

Valna duljina g pripada vidljivom (crvenom) dijelu spektra, a valna duljina

ultraljubicastom dijelu spektra elektromagnetskog zracenja.
Primjer 72. Koliki napon treba primijeniti kako bi se zaustavili fotoelektroni
koji izlaze iz barijeve katode osvijetljene zracenjem valne duljine
= 300 nm?
Granicna valna duljina za barijevu katodu iznosi g = 496 nm. Kojem dijelu spektra
pripadaju valne duljine?
Rjeenje:
Zaustavni napon dobivamo iz izraza
eU
U

= Ekmax = h
=
=
=

hc
e

6:626 10
1: 635 4 V

Wi = h (

g)

= hc

1
g

1
g
34

J s 2:998 108 m s
1:6 10 19 C

1
300 nm

1
496 nm

2. PRIM JERI

67

Primjer 73. Rentgenska zraak valne duljine

= 0:04 nm pada na elektron
i pri tome se zbiva Comptonovo rasprenje. Pronaite valnu duljinu rasprenog
fotona ako je kut rasprenja = 75 . Kolika je kineticka energija elektrona nakon
rasprenja?
Rjeenje:
Promjena valne duljine pri Coptonovu rasprenju iznosi
h
0
=
(1 cos )
me c
pa je valna duljina nakon rasprenja
h
0
(1 cos )
=
+
me c
6:626 10 34 J s
= 0:04 nm +
(1
9:11 10 31 kg 2:998 108 m s 1
= 4: 179 8 10 11 m

cos 75)

Iz zakona ocuvanja energije slijedi

h + me c2

= h

Ek0

+ me c2 + Ek0
0

= h(
=
=

) = hc

6:626 10

34

2: 136 3 10

1
0

J s 2:998 108 m s
16

1
4 10 11 m

1
4: 179 8 10

11

J = 1335: 2 eV

Primjer 74. Izracunajte Comptonovu valnu duljinu za elektron, proton,

cesticu i jezgru olova 106 P b.

Rjeenje:
Comptonova valna duljina je denirana izrazom
h
C =
mc
pa je za elektron
C

6:626 10 34 J s
h
=
me c
9:11 10 31 kg 2:998 108 m s

h
6:626 10 34 J s
=
mp c
1:673 10 27 kg 2:998 108 m s

= 2: 426 1 10

12

za proton
1

= 1: 321 1 10

15

za -cesticu
C

m
i za jezgru olova

h
mP b c

6:626 10 34 J s
4 1:673 10 27 kg 2:998 108 m s

6:626 10 34 J s
206 1:673 10 27 kg 2:998 108 m s

= 3: 303 10

16

= 6: 412 9 10

18

POGLAVLJE 9

VALNA PRIRODA MATERIJE I OSNOVE

KVANTNE FIZIKE
1. Uvod

Materija, kao i svjetlost posjeduje istodobno i valnu i cesticnu prirodu. Cestici

mase m, koja se giba po pravcu brzinom v i ima ukupnu energiju E; odgovara ravni
val kojemu su valna duljina i frekvencija dane de Broglievim ralacijama
h
p
E
h

=
=
pri cemu su p i E relativisticki izrazi
p

mv

v 2
c

mc2

v 2
c

q
2
2
(mc2 ) + (cp)

Heisenberg je 1927. godine izrekao da je nemoguce tocno i istovremeno odrediti oba clana odgovarajucih parova zikalno promjenjivih koji opisuju ponaanje
sustava. Heisenbergove relacije glase
x

JZ
E

'

~
~
~

34

pri cemu je h = 6:6260755 10

J s Planckova konstanta.

Cestica
omeena u prostoru prikazana je valnim paketom koji se giba grupnom
brzinom:
dE
=v
vg =
dp
Vjerojatnost nalazenja cestice u intervalu od x do x+dx iznosi P (x) dxmgdjeje
2

P (x) = j (x)j

gustoca vjerojatnosti odreena valnom funkcijom (x). Za cesticu koja je opisana

valnom funkcijom, valna funkcija mora zadovoljavati uvjet normiranosti
+1
Z
2
j (x)j dx = 1
1

69

70

9. VALNA PRIRODA M ATERIJE I OSNOVE KVANTNE FIZIKE

Vjerojatnost da se cestica nae u nekom intervalu na pravcu x izmeu tocaka x = a

i x = b odreuje se integralom
P (a < x < b) =

Zb
a

Valne funkcije
jednadzbe
^
H

j (x)j dx

(x) nekog zickog sistema dobivaju se kao rjeenja Schrdingerove

(x) = En

(x)

^ - operator energije (hamiltonijan)

gdje je H
~2 d 2
+ Ep (x)
2m dx2

^ =
H

gdje smo pretpostavili da je v

p^ !

i~

c. Prvi clan dobije se zamjenom

d
dx

u klasicnom izrazu za kineticku energiju

Ek =

p2
2m

a drugi clan je potencijalna energija sistema i za konzervativne sisteme ovisi samo

o polozaju cestice x. Ovdje su En - energija stacionarnog stanja opisanog valnom
funkcijom n (x). Slicne jednadzbe svojstvenih vrijednosti mogu se napisati i za
neke druge zicke velicine
A^ (x) = A (x)
gdje je A^ - operator koji pripada nekoj zickoj velicini, a A - vrijednost te zicke
velicine u stacionarnom stanju opisanom valnom funkcijom (x). Za jednodimenzionalni harmonicki oscilator mase m, kojemu je konstanta harmonicke sile jednaka
k = m! 2 , a potencijalna energija
Ep =

1 2
kx
2

energije stacionarnih stanja su

En =

n+

1
2

~!; n = N0

Za razliku od klasicne cestice, u kvantnoj zici cestica kineticke energije E moze

proci kroz potencijalnu barijeru (prepreku) visine E0 i debljine L cak i ako joj
je energija manja od barijere (E < E0 ). Racunajuci valnu funkciju za taj slucaj,
vjerojatnost prijelaza s jedne na drugu stranu prepreke jednaka je tzv. koecijentu
proboja, cija vrijednost priblizno iznosi
T =e

2 L

gdje je
=

p
2m (E0
~

E)

2. PRIM JERI

71

2. Primjeri
Primjer 75. Pretpostavimo da brzinu neke cestice mozemo mjeriti uz tocnost
0:01%. Odredite kolika je neodreenost polozaja cestice, ako je rijec o:
a): tijelu mase m = 70 kg koje se giba brzinom v = 20 ms ,
b): elektronu koji se giba brzinom v = 3 105 ms ,
c): elektronu koji se giba brzinom v = 108 ms .
Rjeenje:
a) Buduci da je
p&h

to za tijelo mozemo pisati

h
=
p

x &

h
p
p

p
p

mv

6:626 10 34 J s
= 4: 733 10
10 4 70 kg 20 ms

33

b) Za elektron
x &
=

h
=
p

10

p
p

=
p

h
p
p

me v

6:626 10 34 J s
9:11 10 31 kg 3 105

m
s

= 2: 42 10

c) U ovome slucaju je bitno primjeniti relativisticke popravke izraza

r
q
108 m
34
s
2
v
6:626 10
Js
1
h 1
3 108 m
h
s
c
x &
=
=
m
4
31
8
p
p
10
9:11 10
kg 10 s
me v
p
=

6: 86 10

Primjer 76. Cestica

mase m nalazi se unutar jednodimenzionalnog razmaka
duljine a. Pomocu nacela neodreenosti izracunajte najnizu mogucu energiju koju
takva cestica moze imati.
Rjeenje:
Neodreenost polozaja cestice iznosi a, dok je najmanji moguci iznos kolicine
gibanja j!
p j onaj za koji vrijedi
1 h
h
j!
pj
&
=
j!
pj
2
2 x
2a
Pretpotstavimo da cestica unutar intervala ima potencijalnu energiju jednaku nuli.
Tada je ukupna energija jednaka kinetickoj
2
h 2
j!
pj
h2
2a
E=
&
=
2m
2m
8ma2
odakle vrijedi uvjet
h2
8ma2
to ukazuje na bitnu razliku u odnosu na klasicnu ziku, a to je da energija vezanog
stanja ne moze biti jednaka nuli.
Emin =

Primjer 77. Koristeci nacelo neodreenosti izracunajte najmanju mogucu energiju za neutron i elektron koji bi se nalazio u jezgri promjera 10 14 m.

72

9. VALNA PRIRODA M ATERIJE I OSNOVE KVANTNE FIZIKE

Rjeenje:
Za neutron vrijedi
Emin

6:626 10 34 J s
h2
=
=
8mn a2
8 1:675 10 27 kg (10

2
14

m)

= 3: 276 10

13

J = 2:048 MeV

Za elektron se problem rjeava relativistickim izrazom

s
2
Ek
1
+
1
p = me c
me c2
pa je

p = a 2p = 2a me c

Odavdje je uvjet za energiju

2s

jednaka
Emin

31

2s

0:512 MeV 4

=
=

kg

3 108

1&h

15

+1

odakle je najmanja energija elektrona uz

me c2 = 9:11 10

h
2me c a

Ek & me c2 4

Ek
+1
me c2

m
s

= 0:512 MeV

6:626 10 34 J s
2 9:11 10 31 kg 3 108 ms 10

2
14

61:64 MeV

+1

15

Primjer 78. Izracunajte uz koliku najmanju pogreku poznajemo energiju nekog

atomskog stanja ako elektron u tom stanju ostaje 1 ns.
Rjeenje:
Iz relacije neodreenosti slijedi
6:626 10 34 J s
h
=
= 6:626 10 25 J = 4:141 10 6 eV
t
10 9 s
Ovaj energetski razmak (nepoznanica u energiji) se naziva irina spektralne linije
.
E&

Primjer 79. Pronaite de Broglievu i Comptonovu valnu duljiu loptice mase

m = 10 g koja se giba brzinom v = 10 ms . Moze li se eksperimentalno provjeriti
valna priroda ovog objekta?
Rjeenje:
Radi se o nerelativistickoj cestici, pa je de Broglieva valna duljina
=

h
h
6:626 10 34 J s
= 6: 626 10
=
=
p
mv
10 2 kg 10 ms

33

a Comptonova
C

h
6:626 10 34 J s
=
mc
10 2 kg 2:998 108

m
s

= 2: 210 1 10

40

Da bi se eksperimentalno mogla potvrditi valna priroda ove cestice, u pokusu

difrakcije gdje irina pukotine mora biti sumjerljiva valnoj duljini nece biti ispunjen
uvjet, jer bi ta irina morala biti reda 10 33 m, to nije slucaj.

2. PRIM JERI

73

Primjer 80. Snop elektrona energije E0 = 1 eV upada na potencijalnu prepreku

visine E = 5 eV i irine L = 0:5 nm. Odredite vjerojatnost da se ellektron nae s
druge strane prepreke.
Rjeenje:
Vjerojatnost opada sa irinom prepreke po zakonu
T =e
gdje je

2 L

2m (E E0 )
=
=
~
pa je trazena vjerojatnost
T =e

2 1: 024 7 1010 m

p
2 9:11 10 31 kg (5 eV 1 eV)
= 1: 024 7 1010 m
1:05457266 10 34 J s
0:5 nm

= 3: 546 4 10

pa je jedan od 28200 elektrona proci kroz barijeru.

1
28200