dralovi

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s dral) Skoi na: orijentacija, trai "dral" preusmjerava ovdje. Za druga znaenja, vidi dral (razdvojba). Ovo je glavno znaenje pojma dralovi. Za druga znaenja, pogledajte dralovi (razdvojba).
?

dralovi

Grus antigone antigone

Sistematika Carstvo: Koljeno: Razred: Red: Porodica: Animalia Chordata Aves Gruiformes Gruidae
Vigors, 1825.

Rodovi

Grus Anthropoides Balearica Bugeranus

dralovi (Gruidae) su porodica ptica iz reda dralovki (Gruiformes). Porodica ima 15 vrsta koje ive irom svijeta, osim u Junoj Americi i na Antarktici. U srednjoj i sjevernoj Europi ivi dral, vrsta iz potporodice pravih dralova.

Fosilni nalazi dokazuju, da su pretci ovih ptica jo prije 37 do 54 milijuna godina, znai da postoje jo od trijasa. Od najranijih vremena dralovi su svojom pojavom, svadbenim plesom i vjetinom letenja imali veliki utjesaj na ljude i mitologiju, knjievnost i pjesnitvo.

Sadraj
[sakrij]

1 Izgled 2 Glas 3 Rasprostranjenost 4 Hrana 5 Razmnoavanje o 5.1 Svadbeni ples i parenje o 5.2 Gnijezdo i podmladak 6 Ponaanje o 6.1 Selidbeno ponaanje 7 Sistematika 8 dralovi i ljudi 9 Reference 10 Vanjske poveznice
o

10.1 Ostali projekti

Izgled [uredi]
dralovi su velike, dugonoge i dugovrate ptice. Za razliku od slinih ali ne i blie srodnih aplji (Ardeidae), dralovi lete ispruenog vrata. Pored toga, od aplji se razlikuju i kraim kljunom i uglavnom su i dosta vei. Odrasle ptice visoke su do 120 centimetara, pri emu su enke neto manje od mujaka. Raspon krila im je do 2,4 metra, a noge su u letu due od repa. Teina odraslog mujaka je do 7 kilograma, a enke su oko jednog kilograma lake. Prevladavajua boja dralova je svijetla, srebrnkasto siva, koja je sve tamnija prema ekstremitetima. Glava i vrat su naprotiv crni. Tipino obiljeje su s jedne strane bijele pruge koje poinju kod oka i mogu dosezati sve do lea, i s druge crveni, goli djelovi koe na glavi i vratu. To je zajedniko svim vrstama, osim djevianskom i rajskom dralu. Sljedee obiljeje su im duga, na kraju malo iskrzana krilna pera. Kad ptice raire krila, dolazi do izraaja sva ljepota ovih ptica. Kad ptice sklope krila, ovo perje see daleko preko repa, a kod djevianskog drala gotovo do zemlje. Tek nakon prvog mitarenja ptice dobivaju perje pune duine. Nakon toga, promjena perja odvija se svake druge do etvrte godine, preteno u vrijeme podizanja mladunaca.

Glas [uredi]

dralovi se glasaju na razne naine, to ima vanu ulogu u socijalnom ponaanju. Tako se piliima glasaju njenim, ne glasnim urlikanjem. Kad su uzbueni, javljaju se glasnim, zvidavim tonovima. Kad neto mole, glasanje je jadikujue pijukanje. Glasno urlikanje slui meusobnom javljanju unutar porodice. Kad ele upozoriti mladunce, isputaju otre ravnomjerne tonove, kako na tlu tako i u zraku. Glasne pozive koji potsjeaju na zvuk trube omoguava im rezonantni prostor u njihovom jako produljenom duniku (duine od 100 do 130 cm), dijelom smotanom poput cijevi uz prsnu kost. [1]. Trubljenje dralova tako je glasno, da ga se moe uti na nekoliko kilometara. Kod "pjevanja" u duetu nakon niza pozivnih glasova slijedi niz usklaenih tonova. I mujak i enka mogu otpoeti "duet" i odrediti tonalitet. Pri tome obe ptice podiu glave i kljunove uvis, vrat zabacuju unatrag i ire krila [1]. Ptice stoje jedna pored druge, i lagano se uz zajedniko ili izmjenino glasanje sinhronizirano kreu prema naprijed. Glasanje u duetu javlja se kod uzrujanosti na okupljalitu ili odmoritu, najee u vrijeme parenja i podizanja mladunaca. Uz pomo analize frekvencije glasanja (sonografija) mogue je glasanje individualizirati i prepoznati svaki put istu pticu.

Rasprostranjenost [uredi]
Razliite vrste dralova mogu se sresti na svim kontinentima osim Antarktike i june Amerike. U junoj Americi ekoloki prostor koji drugdje zauzimaju dralovi, popunjava vrsta apljolika (Aramus guarauna), jedina vrsta roda Aramus, jedina i u porodici Aramidae.

Hrana [uredi]
dralovi su oportunisti, mijenjaju svoju prehranu u skladu s prostornim i klimatskim datostima. Tako jedu male glodavce, ribe i vodozemce, no u jesen prelaze na itarice i bobice raznih vrsta.

Razmnoavanje [uredi]

Ameriki dralovi Svadbeni ples i parenje [uredi]

U vrijeme koje prethodi parenju, dralovi izvode vrlo glasan i vrlo kompliciran svadbeni ples, koji se esto naziva "dralov ples". No pored toga, na taj nain pokazuju raspoloenje, obiljeavaju teritorij i komuniciraju. Pleui, i mujaci i enke skau u zrak rairenih krila i glasno trube. U paru se kreu ravno i u zavojima pribliavajui i udaljavajui se, poskakuju, hodaju ukoenih nogu ili savijajui "koljena", kimaju glavama, klanjaju se, izvode piruete i diu s tla i bacaju kljunovima u zrak razliit materijal. Uspravljajui gornji dio tijela i sputajui rairena krila, enka grgutavim glasanjem poziva mujaka na parenje. Nakon parenja, mujak najee skae preko enke prema naprijed. Iza toga slijedi glasanje u duetu, pa razdoblje ienja i ureivanja perja. Duet povremeno odzvanja kroz itavo razdoblje gnijeenja a i kasnije, kao znak zajednitva para. I prije nego to mogu letjeti, mladunci naue sve raznovrsne i komplicirane pokrete dralovog plesa. Veina vrsta dralova ivi u trajnim monogamnim zajednicama pa kod njih svadbeni ples nije nain osvajanja partnera, nego meusobno dokazivanje privrenosti to dodatno uvruje njihovo zajednitvo. Gnijezdo i podmladak [uredi] dralovi se gnijezde u movarama, traei udaljena mjesta kao to su arktike tundre, stepe, visoravni i movarne ume. Gnijezdo rade u blizini vode, najrae uz dubinu do oko koljena. Iako su dralovi vrlo drutvene ptice, gnijezda grade podalje jedno od drugog. Uz rijetke iznimke, dralovi se gnijezde na tlu. Leglo ima najee dva jaja, a o mladim potrkucima brinu oba roditelja. Nakon oko deset tjedana, mladunci mogu letjeti. Uska povezanost roditelja s mladuncima traje do leta u zimovalita, a najdue do povratka u ljetna stanita, kad povezanost prestaje. Oekivani ivotni vijek je najee dvanaest do trinaest godina, iako u zatoenitvu mogu doivjeti i do 40 godina.

Ponaanje [uredi]
Veina dralova su vrlo drutvene ivotinje. Osim u vrijeme gnijedenja, okupljaju se u velike skupine. dralovi se esto mogu vidjeti u skupinama od koju tisuu jedinki, a kod selidbi u zimska ili ljetna obitavalita viane su i skupine kanadskih dralova od vie desetaka tisua jedinki. Selidbeno ponaanje [uredi]

Selidba dralova

dralovi koji ive u toplim klimatskim podrujima su stanarice, dok one vrste koje se gnijezde u hladnijim podrujima prevaljuju velike udaljenosti radi prezimljavanja. Naslijeeni nagon za selidbu kod njih pokree odreena duina dnevne svjetlosti, vremenske prilike, opadanje ponude hrane kao i meusobni utjecaj jedinki do kojeg dolazi na okupljalitima, i dolazi do masovnog kretanja prema jugu. Pri selidbi, ptice koriste najpovoljnije geografske i klimatske uvjete. Duina ukupnog puta pojedinih populacija nije jednaka, no najdui je kod kanadskih dralova. Oni prevaljuju od gnijezdita na Aljasci do zimskih hranilita u Teksasu udaljenost od gotovo 6.500 kilometara. Duina puta koji prevale u jednom danu je razliita, moe biti izmeu 100 i 1.000 kilometara. To ovisi o mnogim elementima unutranjih (selidbeno raspoloenje, raspoloiva koliina energije u obliku masne rezerve u tijelu) i vanjskih (koliina dnevnog svjetla, vremenske prilike, visinska strujanja) datosti. dralovi lete u skupini oblikujui klin nejednakih stranica ili kose redove kako bi se smanjio otpor zraka, a odrao kontakt unutar grupe. U vrijeme selidbe ptice se sporazumijevaju glasanjem koje je posebno esto kod slabe vidljivosti ili nou. Let mijenja smjer ovisno o smjeru vjetra i potsjea na vijuganje ili valove. Visina leta je razliita, i ovisi o vjetru, vidljivosti, reljefu i visinskom strujanju zraka. Uobiajena visina letenja je izmeu 200 i 1.000 metara, no zabiljeene su visine do 2.500 metara. Najvia dokazana visina leta je 4.600 metara. Pretpostavlja se, da se ptice orijentiraju prema magnetnom polju zemlje ali i upadljivim obiljejima na tlu. Ta obiljeja mladunci naue od roditelja tijekom svoje prve selidbe. Tijekom selidbe dralovi se odmaraju po nekoliko dana, tjedana ili ak i mjeseci. Za to vrijeme, u manjim jatima razilaze se u potragu za hranom na oblinja polja i livade.

Sistematika [uredi]

Bjelolici dral u nacionalnom parku Yellowstone, 19. lipnja 2004.

Grus rubicundus Potporodica Krunati dralovi (Balearicinae)

Balearica o Bjelolici dral (B. regulorum) o Krunati dral (B. pavonina)

Potporodica Pravi dralovi (Gruinae)

Bugeranus o Australski dral (B. carunculatus) Anthropoides o Djevianski dral (A. virgo) o Rajski dral (A. paradisea) Grus o Grus leucogeranus o Grus vipio o Grus rubicundus o Grus antigone o Kanadski dral (G. canadensis) o Crnovrati dral (G. nigricollis) o Crvenokapi dral (G. japonensis) o Sivi dral (G. grus) o Grus monachus o Ameriki dral (G. americana)

dralovi i ljudi [uredi]

Ljudi su jo u pradavna vremena bili fascinirani ljepotom dralova i njihovim spektakularnim svadbenim plesom. Gotovo da ne postoji neki znaajan vid ljudske djelatnosti u kojoj dral nije obiljeen. U egipatskoj mitologiji dral je bio "suneva ptica". Bio je rtvovan bogovima ali su ga i jeli. Lik drala u hijeroglifima ima znaenje slova "B". dralovi imaju znaajnu ulogu i u grkoj i keltskoj mitologiji, spominje ih se u irskim mitovima, u vedskoj izraz "ptica sree" izveden je iz dolaska dralova kao glasnika proljea, topline, svjetla i obilja hrane. U starom Kineskom carstvu dral ( h) je bio simbol dugog ivota, mudrosti, starosti kao i odnosa izmeu oca i sina. Pored toga, u kineskoj mitologiji dralovi su nazivani "nebeskim

pticama" ili "blaenim pticama" jer se vjerovalo da se taoistiki sveenici poslije smrti pretvaraju u dralove, a da dralovi na svojim leima odnose due pokojnika na nebo. U Japanu dral je simbol sree i dugog ivota. Prema staroj japanskoj legendi, onom tko sloi 1000 origami dralova, bogovi ispunjavaju jednu elju. I danas se u posebnim prigodama, kao to su vjenanja ili roendani, poklanjaju od papira sloeni (origami) dralovi. Motiv drala je vrlo est i u heraldici, gdje simbolizira oprez i budnost. Iz grkih izvora slijedi motiv drala koji u kljunu nosi kamenie, da se glasanjem ne bi izdao, a u rimskom kulturnom krugu dobija i niz drugih znaenja. Pojavljuje se kao motiv na amblemima, insignijama, ali i na kuama i dvorcima.

Shen Quan, 1759. dral se pojavljuje u vrlo velikom broju basni, bajki, pria i knjievnihdjela. Spominju se, izmeu ostalih, u jakutskim, ruskim, finskim narodnim priama, ali i u Ezopovoj basni i djelima Goethea, Fontanesa, Schillera, Selme Lagerlf i niza drugih pisaca i pjesnika. I drugi oblici umjetnosti preuzimaju esto motiv drala, u slikarstvu dalekog istoka ali i u zidnom slikarstvu, minijaturama i ilustracijama. Rado ga kao motiv koriste i kipari. Nalazi se i na mozaiku u crkvi Svetog Petra u Veneciji, a Albrecht Drer ga je naslikao uz Justiciju. Spominje ga se u operi Bertolda Brechta, motiv su koji se pojavljuje u filmu Mihaila Kalatozova "Lete dralovi" .....