Veliki panda

Veliki panda

Status zatite

Status zatite: Ugroeni

Carstvo:
Koljeno:
Razred:
Red:
Porodica:
Rod:

Sistematika
Animalia
Chordata
Mammalia
Carnivora
Ursidae
Ailuropoda
Milne-Edwards, 1870.

Vrsta:

Ailuropoda melanoleuca
Dvojno ime

Ailuropoda melanoleuca
David, 1869.

Raspon

Rasprostranjenost velikih pandi

Veliki panda je sisavac uobiajeno kvalificiran u porodicu medvjeda, Ursidae, iz

sredinje i june Kine. On je istovremeno i jedina vrsta (Ailuropoda
melanoleuca) rodaAuliropoda. Njegovo glavno jelo je bambus, ali moe jesti i
drugu hranu, kao med. Veliki panda je jedan od najugroenijih ivotinja na Zemlji:
otprilike 1.600 panda ivi u divljini i nekih 160 je u ustanovama kao to
je ZOO prema spisima od 2004.

Sadraj
[sakrij]

1 Openito
2 Obiljeja
3 Obojenost
3.1 Druga obiljeja
4 ivotni prostor
5 Nain ivota
6 Razmnoavanje
7 Dokazi
8 Drugi projekti

Openito[uredi VE | uredi]
Veliki panda ivi u planinskim regijama poput Seuana i Tibeta. Simbol je Word
Wildlife Funda (WWF). Jede lie, ivei skoro uvijek na bambusu. Panda je
poznata po tome to jede jaja, ponekad ribu, i neke insekte zajedno sa
bambusom. To su potrebni izvori bjelanevina.
Veliki pande su vrlo ugroena vrsta. Ubiti pandu je u Kini bilo kanjivo smru
do 1997., otkada je kazna 20 godina zatvora.

Obiljeja[uredi VE | uredi]
Veliki panda dosegne veliinu od 120 do 150 cm, a rep mu je, kao i kod
drugih medvjeda malen, dug samo oko 12 cm. Teina odrasle ivotinje kree se
od 75 do 160 kg. Graa tijela mu je kao kod drugih medvjeda, no potpuno
odudara izraeno kontrastno crno-bijelo obojenim krznom.

Obojenost[uredi VE | uredi]
Temeljna boja njihovog gustog, vunastog krzna je bijela, a noge su im crne. Crno
prednjih nogu produava se preko ramena i tvori pojas oko prednjeg dijela
tijela. Pored toga, crne su im uke i podruje oko oiju, a ponekad i vrak repa.
Nije tono poznat razlog tako upadljive obojenosti panda. Kao mogui razlozi
razmatraju se zastraujue djelovanje na neprijatelje, bolja termoregulacija, ili
bolje skrivanje.
Druga obiljeja[uredi VE | uredi]

Glava pande ini se krupnijom od glava drugih medvjeda zbog izraenije line
kosti i snanije muskulature za vakanje. Kao veina medvjeda, ima 42 zuba, ali
su mu pretkutnjaci i kutnjaci vei i iri nego kod drugih vrsta ove porodice, to
je prilagodba specifinoj prehrani. Jo jedna specifinost ove vrste je i "lani
palac", izraslina kojom pridrava bambus dok jede. Penis velikog pande dug je oko
3 cm[1].

ivotni prostor[uredi VE | uredi]

Veliki pande ive na podruju od jo samo oko 5.900 km2. To su
gustom umom obrasli suptropski obronci sjeveroistonih brdovitih podruja Kine.
Ljeti ive na visinama izmeu 2.700 i 4.000 m N/m, dok se zimi sputaju na nia
podruja, oko 800 m N/m. Klima njihovog ivotnog prostora generalno je vlana
s puno padalina, ljeta su svjea a zime hladne.

Nain ivota[uredi VE | uredi]

Veliki panda u jednom istraivakom centru

Velike pande ive prije svega na tlu, no dobro se penju i izvrsni su plivai. Za
razliku od drugih medvjeda, ne mogu se uspraviti na stranje noge. Jedu
uglavnom sjedei, tako da im prednje ape ostaju slobodne za dohvaanje i
dranje hrane. Aktivni su uglavnom u sumrak i nou, a danju spavaju u upljim
stablima, pukotinama u stijenama ili piljama.
Veliki pande su samotnjaci. Teritorij enki velik je oko 30 do 40 hektara, i brane
ga od drugih enki. Mujaci su fleksibilniji i nemaju svoje teritorije. esto se
preklapaju kako s teritorijem enki, tako i s podrujima drugih mujaka. No,
uprkos tome, veliki pande se ipak izbjegavaju. Na svojim lutanjima, obiljeavaju
stabla grebanjem i urinom.
Za razliku od drugih medvjeda, ne spavaju zimski san. Umjesto toga, zimi silaze u
nia podruja koja su u to vrijeme neto toplija od njihovih ljetnih stanita (vidi
lanakdjelomina selica).
Velike pande su od svih medvjeda najizraeniji biljojedi, i usprkos uvrijeenog
miljenja, ne hrane se iskljuivo bambusovim izdancima, iako im je to glavni izvor

hrane. No kako bambusi nisu bogati hranjivim tvarima, a pandin probavni

sustav nije idealno prilagoen takvoj hrani, kako bi pokrili potrebu za hranjivom,
moraju dnevno pojesti 10 do 20 kg bambusa. Pored bambusa, jedu i neke
druge biljke (encijane, irise, vuac (Lycium europaeum) afrane) a u manjoj mjeri
gusjenice i malene kraljenjake.
Probavni sustav velikih panda pokazuju, iako ne idealno, neke prilagodbe svojoj
preteno biljnoj hrani. Jednjak im je prevuen ronatim slojem, eludac ima debele
stijenke i potsjea na miiavi eludac ptica. Povrina debelog crijeva im je dosta
vea od one drugih medvjeda, a nemaju slijepo crijevo.

Razmnoavanje[uredi VE | uredi]

Mladune velike pande staro tjedan dana

Razdoblje parenja velikih panda je od oujka do svibnja. Inae samotnjake

ivotinje, u to vrijeme se sreu u parovima. Pri tome moe doi do borbi izmeu
mujaka odo prava na parenje. Kao i kod drugih medvjeda, i kod velikih
pandi nidacija je odgoena.
Veina koenja pada u kolovoz ili rujan, a veliina okota je jedno ili dva
mladunca, rijetko tri. Novoroene pande su vrlo sitne, teki su od 90 do najvie
130 grama.
Veliki panda ima neobinu aku, s palcem i 5 prstiju; palac je zapravo neka
promjenjena kost. Veliki panda ima kratak rep, oko 15 cm dug. Udomljen moe
ivjeti 20-30 godina.

Dokazi[uredi VE | uredi]
1.

Jump up n-tv.de, Ipak nije mujak - Panda dobila blizance, 10. kolovoza 2007.

Drugi projekti[uredi VE | uredi]

U Wikimedijinu spremniku nalazi se lanak na
temu: Veliki panda
Wikivrste imaju podatke o: Velikom pandi