MJEŠOVITA SREDNJA ŠKOLA

BUSOVAČA

POLJOPRIVREDNA TEHNIČKA ŠKOLA

PREDMET: Stočarstvo ŠKOLSKA:
2018./19.

MATURSKI RAD
TEMA: KINOLOGIJA

IME I PREZIME: Dalila Mujin

 MENTOR: Imamović Nedeljka dipl.ing
UVOD

Izraz kinologija u svakodnevnom životu ima šire značenje, ona

podrazumijeva svu problematiku i sve djelatnosti vezane za pse od
porijekla vrste i pripitomljavanja, preko uzgoja, selekcije, obuke,
rada, psihofizičkih svojstava psa, od zaštite, razonode sa psima i
organizacionih formi do udruživanja ljubitelja pasa.
Kinologija je nauka o psima i proučava evoluciju pasa, nastanak
rasa i njihove karakteristike, ponašanje i obuku pasa, uzgoj,
selekciju i zdravstvenu zaštitu pasa.
Kinologija je nauka koja se bavi proučavanjem nastanka pasa,
sve od njihovog divljeg oblika, domestifikacije - pripitomljavanja,
razvoja pasa, rasne podjele, uzgoja, zaštite od bolesti, obuke,
smještaja, pravilne ishrane i njihove upotrebe, bilo za lov, kao
pomagač, ili za neke druge aktivnosti (pronalaženja opojnih droga,
pružanje pomoći slijepim ljudima), itd.
Sam termin kinologija je kovanica od dvije grčke riječi ˝kyn˝ − pas i
riječi ˝logos˝ znanje, nauka.
Ne postoje apsolutno sigurni podaci o nastanku i razvitku psa,
najzastupljenija teorija je da pas pripada porodici životinja - pasa
Canidae, koje love u čoporu.
Danas među naučnicima preovladava mišljenje da je pas nastao
pripitomljavanjem vuka, a do ovog zaključka su došli zahvaljujući
analizi građe zuba.
Pas i vuk imaju istovjetnu građu zuba.
Pas je na vrhuncu svog života između 3-će i 5-te godine kada mu je
tijelo potpuno razvijeno, a snaga najveća.
Međutim, i životni vijek zavisi od rase, ali i od drugih faktora na
koje se može uticati: ishrana, zdravlje, kretanje, životna sredina i dr.
Psi mogu imati različite uloge u ljudskom društvu i često se
treniraju kao radni psi.
Danas je možda najvažnija uloga psa kao saputnika i prijatelja.
Psi su živjeli i radili sa ljudima na mnogo načina, pa su zbog toga i
zaslužili titulu „čovjekovog najboljeg prijatelja“.
SISTEMATSKO MJESTO I PORIJEKLO
PASA

Psi su bili prve domaće životinje među sisarima.

Ljudi su ih pripitomili prije otprilike 12 000 godina.
Sve pasmine potječu od vuka (Canis lupus) unatoč tvrdnjama
nekih da potječu i od lisica.
Psi su vjerovatno prve pripitomljene životinje, koje čovjeku vjerno
služe sve do danas.
Ljudi su ih selektivno razmnožavali za mnoge namjene, a rezultat
toga je životinja različitih oblika, veličina i sposobnosti.
Smatra se da je predak psa bila životinja slična vuku - vjerojatno
mješanac izmedu vuka i čaglja - koja je živjela prije nekoliko
miliona godina.
Čak se i danas pripitomljeni psi mogu uspješno razmnožavati s
vukovima i čagljevima.
Neki smatraju da se svi psi mogu podijeliti u dvije velike skupine -
na one koji su slični vukovima i na one koji su slični čagljevima.
Bez obzira na istinu o njihovu porijeklu, potpuno je jasno da su psi
po prvi put pripitomljeni još u kamenom dobu - prije najmanje
50.000, a vrlo vjerovatno čak i 100.000 godina.
Sve ovo doznajemo s crteža iz paleolitika (staro kameno doba) koji
prikazuju lov ljudi s psima.
Najstariji ostaci pitomih pasa pronađeni su u iskopinama europskih
naseobina, a datiraju iz kasnog mezolitika (srednje kameno doba).
Ti ostaci nalikuju dingu, divljem psu udomaćenom u Australiji.
Moguće je da su se psi zbog svoje sklonosti skupljanju ostataka
priklonili čovjeku, a on je ubrzo razvio sve mogućnosti ove
inteligentne, vješte i uglavnom poslušne životinje.
 PASMINE PASA U SVIJETU

Pasmine su izdvojene grupe unutar neke životinjske vrste, a

razlikuju se od ostalih grupa iste vrste po obliku, veličini, dužini, boji
dlake, radnim sposobnostima, a daju sebi slične potomke sa istim
obilježjima.
Nasljedne karakteristike u rasi moraju biti stalne.
Da bi se rasne karakteristike očuvale sa svim svojim obilježjima psi
se uzgajaju u “čistoj krvi” (postoji još “linijski uzgoj” i uzgoj u
“srodstvu”), što znači da se smiju pariti samo psi iste rase.
Radi toga postoje dokumenti o čistokrvnosti i porijeklu.
Većina rasa lovačkih pasa koje se koriste danas u lovu rezultat su
dugogodišnje selekcije i planskog uzgoja.
Pasmine pasa predstavljaju skup sličnih jedinki iste vrste pasa koje
se karakterišu bitnim zajedničkim osobinama koje su primile od
svojih predaka a prenose ih na potomstvo.
Radi jednoobraznog procenjivanja pasminske pripadnosti
odgajivači - kinolozi utvrđuju tzv.˝ standard rase˝'.
Pod ovim pojmom "standard" podrazumeva se idealni tip životinje
koja bi predstavljala jednu rasu.
Izgled, građu i odlike tog tipa odgajivači utvrđuju na osnovu
poznavanja osobina velikog broja pasa jedne rase.
 CRVENI AZIJSKI PAS

Crveni azijski pas ili dol živi na velikom prostoru od alpskih šuma
Rusije do kišnih šuma Jave, ali nikada ne živi u otvorenim
staništima.
Veoma društvena životinja, često se vidi u čoporima od desetak
životinja, a ponekad čopori broje i 25 članova.
Odrasli crveni azijski pas može da pojede 4kg mesa za sat vremena.
Ova životinja ima snažne četvrtaste vilice, koje joj omogućuju da
lako raspori žrtvu.
Bilo da lovi ili da se odmara, crveni azijski pas živi organizovano.
Postojanje stroge hijerarhije u čoporima znači da su borbe rijetkost.
Ženke su vrlo društvene i dijele jazbine sa drugim majkama kada se
kote.
Mužjaci čopora pomažu loveći hranu za gladne kučiće i njihove
majke.
Krzno crvenog azijskog psa je boje cimeta sa bijelim mjestima na
grlu i licu, a uši su obložene bijelim krznom.

DINGO

Vjeruje se da je dingo, za koga se smatra da je stigao u Australiju

prije otprilike 4000 godina, predak raznih vrsta pravih psećih
pasmina.
Razlikuju se od pasa koji su potekli od vuka po obliku lobanje i
genetski.
U Australiji je dingo rasprostranjen i u mnogim državama svrstan u
štetočine zbog toga što napada stoku.
Kada nema ovaca na raspolaganju, oni love velike torbare, zečeve i
guštere.
U Aziji se hrane pirinčem i lešinom, ali takođe love i mlade glodare.
Australijski dingo je malo veći od azijskog, a njihov glavni
neprijatelj su ljudi.
U Australiji se plaća pravo bogatstvo za kožu dinga, a na azijskim
ostrvima dingo je čest obrok gladnog naroda.
Dingo je davno uveden u Australiju da se razvio u potpuno odvojenu
vrstu od pripitomljenih pasa,a životni vijek mu je oko 12 godina.

RAKUNAC

Rakunac je nastao u istočnoj Aziji, u sjevernoj Kini i Japanu, kao i u

Sibiru i Mandžuriji.
Godine 1927. uveden je u istočnu Evropu zbog proizvodnje krzna i
sada se može vidjeti daleko na zapadu, na Francusko-Njemačkoj
granici i u sjevernoj Finskoj.
Neobično za člana pseće porodice, rakunac je izvrstan penjač, pa se
i štenad redovno vide kako se igraju na granama drveća.
Odrasli formiraju veze u parovima i imaju omeđena staništa.
Međutim, često zalutaju u staništa drugih rakunaca.
I mužjaci i ženke se staraju o potomstvu, naizmenično ih čuvajući i
odlazeći u lov po hranu.
Jedu sve do čega dođu, zavisno od sezone.
U njihovu ishranu spada riba, vodozemci, mali sisari, ptice, voće i
lešina.
Oni su jedina vrsta pasa koja spava zimski san.
Riječ je o nečemu što liči pravom zimskom snu, ali ne
podrazumijeva snižavanje tjelesne temperature.

ZLATNI ŠAKAL

Zlatni šakal je rasprostranjena životinja koja živi širom južne

Evrope, Bliskog istoka i južne Azije.
On je jedini šakal koji živi u sjevernoj Africi, gdje se u stara vremena
smatrao svetom životinjom egipatskog Boga Anubisa.
Obično ima zlatnosmeđe ili žuto grubo krzno sa crnim vrhom repa.
Zlatni šakali pare se cijelog života i podižu mladunčad zajedno
tokom životnog vijeka koji traje oko osam godina.
Oni žive u jasno obilježenim teritorijama, često u malim porodičnim
grupama.
Šakali nisu probirljivi po pitanju ishrane, jedu svakojaku lešinu ili
male sisare na koje naiđu, a hrane se i biljkama.
Međutim, zlatni šakali love više od bilo koje druge vrste šakala i
često se nadmeću sa hijenama i lavovima, koji pokušavaju da im
ukradu plijen.
Šakali jedu veoma brzo,ne žvaćući hranu, a često zakopavaju lovinu
da bi je sakrili od drugih lešinara.
 BORDOŠKA DOGA

Bordoška doga pripada najstarijim psima Francuske.

Naziv doge javlja se krajem 14. vijka.
Sredinom 19. vijeka bile su ove nekadašnje doge cjenjene gotovo još
samo u Akvitaniji regija na jugozapadu Francuske čiji je Bordo
glavni grad.
Bordoška doga je veoma snažan pas.
Njegova životna dob je 10-12 godina.
Kao bivši pas za borbe naginje čuvarskim zadacima, posjeduje
veliku hrabrost i obazrivost, ali bez agresivnosti.
Ovaj pas je dobar saputnik i veoma privržen gospodaru, pun ljubavi.
Mirna, uranovtežena sa visokim pragom razdražljivosti.

NJEMAČKA DOGA

Njemačka doga je veoma nježan, privržen, odan, strpljiv, otvoren,

energičan, pomalo tvrdoglav pas.
Savršen je obiteljski prijatelj, ali i odličan čuvar.
Po prirodi je staložen i strpljiv pas, ali u situacijama zaštite
gospodara zna ispoljavati izrazitu oštrinu i agresivnost.
Životna dob ovog psa je 9-10 godina.
Njemačka doga je pasmina snažnog i mišičavog tijela, jakih leđa
koja blago padaju prema repu.
Poznata je teorija da su preci njemačke doge u Europu stigli
zahvaljujući Alanima, azijskom plemenu koje je sa sobom dovelo
neku vrstu mastifa.
Pretpostavlja se da je križanje tih mastifa i irskih hrtova rezultiralo
nastankom ove velike i elegantne pasmine.

ROTVAJLER

Rotvajler je jedna od najstarijih poznatih pasmina, a vjeruje se da

porijeklo vuče od rimskih pasa tjerača goveda.
Prema nekim zapisima ova pasmina je rimskim legionarima služila
kao radni pas, tjerač goveda.
Upravo zahvaljujući zadatku tjeranja goveda za rimskom vojskom
rotvajler je stigao na područje Njemačke, u regiju Rottweil, prema
kojoj je kasnije i dobio ime.
Rotvajler je jaka i robusna pasmina, srednje visine, a životna dob
mu je 9-10 godina.
To su mišićavi psi, širokih prsa, jakih, ravnih leđa i snažnih nogu.
Karakteristike pasmine rotvajler su: odanost, privrženost,
samouvjerenost, hrabrost, mirnoća, staloženost.
Rotvajler je izuzetno inteligentna pasmina kod koje je u svakom
trenutku prisutna snažna želja da ugodi vlasniku.
 FRANCUSKI BULDOG

Francuski buldog je veoma inteligentan, nježan, privržen, društven,

pažljiv, razigran, aktivan, radoznao i tvrdoglav pas.
Njegova životna dob je 10-12 godina.
Današnji francuski buldog potječe iz Engleske.
Nastao je križanjem pasmine mops i buldog pasmina, a bio je
poznat pod imenom toy buldog.
Pasmina francuski buldog je kompaktne, mišićave, snažne i koščate
muskulature.
Pasmina francuski buldog je osjećajna, društvena, radoznala,
okretna, živahna i razigrana.
Nježnim, dobrim i blagim karakterom uvlače se pod kožu djeci, ali i
odraslima.
Ponekad pokazuju znakove inata i tvrdoglavosti.
 FOX TERIJER – OŠTRODLAKI

Fox terijer – oštrodlaki je prijateljski raspoložen pas, nestašan,

zabavan, aktivan, okretan, energičan, uvijek spreman za igru i
akciju.
U davnoj prošlosti, svi psi kod kojih je bio razvijen lovački nagon za
lisicama nazivani su jednim imenom; fox terijer (eng. fox – lisica).
Fox terijer potječe iz Velike Britanije.
Njegova životna dob je 13-14 godina.
Ovo su vrlo temperamentni i živahni psi koji zahtijevaju puno
fizičke aktivnosti i kretanja .
Vole igru, osobito s djecom.
Vrlo su odani, a zbog svoje neustrašivosti te izvrsnog vida i sluha psi
pasmine fox terijer su poznati kao izvrsni čuvari.
 JACK RUSSELL TERIJER −KRATKODLAKI

Jack Russell terijer je veoma nježan, zabavan, znatiželjan, pažljiv,

vjeran, društven, uporan, nagao, oprezan, aktivan, živahan, izdržljiv
i inteligentan pas.
Ova pasmina je nastala u Velikoj Britaniji, a životna dob ove
pasmine je 13-15 godina.
Osnivač ove pasmine je engleski svećenik Ivan Russell.
U prvoj polovici 19. stoljeća, Russell je kupio malu bijelo-smeđu
ženkicu terijera po imenu Trump i tada je došao na ideju da stvori
posebnu bijelu pasminu koju bi mogao koristiti u lovu na lisice, kao
pomoć u istrebljenju štakora i ostalih glodavaca te u raznim sličnim
aktivnostima.
Pas Jack Rasel terijer je pun ljubavi i životne energije, ali ponekad
može biti pomalo tvrdoglav te neugodan prema drugim psima, kao i
mačkama.

LABRADOR RETRIVER

Labrador retriver je veoma nježan, pažljiv, stabilan, vjeran,

samopouzdan, tolerantan, društven i zaštitnički nastrojen pas.
Njegova životna dob je 12-13 godina.
Labrador retriver vuče porijeklo s Kanadskog poluotoka
Newfoundlanda iz regije St. John’s, gdje je bio poznat po imenu
“mali vodeni pas”.
Prema predajama, ova pasmina je nastala križanjem psa Svetog
Huberta i Newfoundlera.
Na poluotoku je bio od velike pomoći ribarima u izvlačenju mreža i
donošenju iz vode predmeta i riba koje su pobjegle iz mreže.
Također, imao je i ulogu čuvara skladišta u kojima je skladištena i
soljena riba.
Ovaj pas je najvještija pasmina kada je u pitanju savladavanje
obuke za vođenje slijepih i slabovidnih osoba, ali zbog njihovog
njuha policija ih koristi za otkrivanje droge.
 KAVKASKI OVČAR

Kavkaski ovčar je smiren, stabilan, oštar, odvažan, samostalan i

veoma hrabar pas.
Ova pasmina pasa dolazi iz Rusije, a njihova životna dob je 10-12
godina.
Kavkaski ovčar je snažan, grub, robusan pas “medvjeđe” glave i
“lavlje” grive, jakih kostiju i velike mišićne mase.
Kod ove pasmine prevladava samouvjerenost, uravnoteženost,
samostalnost i izrazita neovisnost.
Izuzetno su zaštitnički nastrojeni.
Nepovjerljivi su prema strancima i prilično neprijateljski
raspoloženi.
 KANGAL

Kangal pas je prepoznatljiv po velikom i snažnom tijelu koje je

prekriveno gustom dlakom različitih nijansi.
Kangali su Turski ovčarski psi, iznimno snažni, inteligentni,
privrženi i odani vlasniku.
Kada čuvaju stado ili imovinu izrazito su oštrog karaktera.
Vukovi u sukobu s njima nemaju velikih izgleda.
Ovi psi vrlo su odani svom gospodaru i u njegovom prisustvu
potpuno mirni i dobroćudni.
Kada čuvaju imovinu ili stado izrazito su oštrog karaktera, hrabri,
brzi, neustrašivi i nepodmitljivi.
Životna dob ovog idealnog, neustrašivog psa je 12-15 godina.