EKOLOŠKE KARAKTERISTIKE PERNATE LOVNE DIVLJAČI U LOVIŠTIMA NA PODRUČJU KS

PTICE- Obuhvataju brojnu, raznovrsnu i specifičnu klasu kičmenjaka, sposobnih za život u zraku sposobnošću letenja. Ptice su među
najuspješnijim životinjama na svijetu, osvojile su zrak, kopno i vodu. Neistraženost strukture i dinamike populacija: velikog tetrijeba,
lještarke, divlje patke i šumske šljuke; u privredno-sportskim lovištima KS; razlog su opredjeljenja za istraživanje ove teme. Shodno
tome osnovni ciljevi rada su: Procjena brojnosti i analiza stanja populacije navedenih vrsta, Procjena dobne i spolne strukture, Mjere
zaštite za ove vrste pernate lovne divljači

OSNOVNE FIZIČKO GEOGRAFSKE ODLIKE ISTRAŽIVANIH LOVIŠTA

LOVIŠTE ORMANJ-HADŽIĆI
 Nalazi se JZ od Sarajeva i Sarajevskog polja, sa 62 naseljena mjesta.
 Sa istoka i sjeverozapada graniči sa općinom Ilidža, sa sjeverne i sjevernozapadne strane sa općinom Kiseljak, sa jugozapadne sa
općinom Konjic, a sa južne sa općinom Trnovo.
 Na osnovu kategorizacije lovišta, najvećim dijelom pripada rejonu brdskih lovišta unutrašnjih Dinarida, a nešto manjim dijelom
rejonu planinskih lovišra unutrašnjih Dinarida.

Orografske i hidrografske karakteristike

 U reljefnom pogledu lovište je raščlanjeno sa brojnim morfološkim oblicima, osnova reljefa su: Hadžićka, Pazarićka i Trčinska
kotlina.
 Visoki spratovi glacijalnog reljefa su snežnice bez izvora, na srednjem spratu kraškog reljefa su izvori nastali dodirom
propustljivih krečnjačkih stijena i manje propustljivih dolomita, škriljaca i kliša.
 Najveći riječni tok je rijeka Zujevina nastala spajanjem potoka Kradenik i Resnik. Desne pritoke su joj Ljubovičica, Krupa i
Žunovnica, a lijeve Pazarićki potok, Vihrica i Rakovica.

Klimatske karakteristike
 Zbog reljefa i geomorfologije, u nižim dijelovima općine Hadžići klima je dolinsko-kotlinska, dok je na Igmanu i Bjelašnici
planinska.
 Prosječna godišnja temperatura u Hadžićima je 8.5C, sa temperaturom najtoplijeg mjeseca 18C, te prosječnom temperaturom
najhladnijeg mjeseca -2C.
 Prosječna godišnja temperatura na Igmanu je 4.5C, sa temperaturom najtoplijeg mjeseca od 13.7C, i temperaturom najhladnijeg
mjeseca -4.7C.
 Prosječna godišnja količina padavina u Hadžićima je 930cm, a na planinskim vrhovima 1245cm.
 Pojava maglje je češća u hladnijem dijelu godine dok je u ljetnim mjesecima veoma rijetka.

LOVIŠTE BUKOVIK-SARAJEVO
 Nalazi se u centralnom dijelu BiH (KS), te na području Općina Stari Grad, Novi Grad i Novo Srajevo
 Proteže se pravcem svjeveroistok-jugozapad, granica lovišta se poklapa sa administrativnim granicama općina Stari Grad, N
Grad, N Sarajevo i Centar.

Orografske i hidrografske karakteristike

 Prema kategorizaciji lovišta sa aspekta tla, lovište većim dijelom pripada Sarajevsko-zeničkom rejonu, a manjim dijelom
Ozrensko-Okrugličkom
 Lovište je ispresjecano velikim brojem osa, sa strmim dolinskim stranama (nagib >30), sa visinsim razlikama preko 500m
 Najniža tačka je na ušću Miljacke u Bosnu (483 m.n.v), a najviša Bukovim sa 1534 m.n.v
 U lovištu se nalazi značajan broj izvorišta i potoka, svi vodotovci pripadaju slivu rijeke Bosne. Najvažniji vodotoci su rijeke:
Bosna, Miljacka, Dobrinja, Mošćanica.
 tokom godine prosječne padavine su oko 85 l/m2 što pogoduje razvoju šumske vegetacije. Hidrografska mreža zadovoljava
potrebe divljači, te nema migracija u potrazi za vodom.

Klimatske karakteristike
 područje ima umjereno kontinentalnu klimu, sa izraženim uticajem planinske klime, sa oštrim zimama i toplim ljetima. Veća
količina padavina je u jesenskim mjesecima
 lovište pirapada vlažnijem rejonu, relativna vlažnost zraka za period 2006-2015 iznosila je 71.1%.
 klimatski faktor koji nepovoljno djeluje na divljač su obilne sniježne padavine, divljač se nalazi na većim nmv, te je u tom
periodu potrebno vršiti prihranjivanje.

LOVIŠTE CRNA RIJEKA PRESJENICA-RAKITNICA-TRNOVO

 lovište se pruža u pravcu istok-zapad, na području općine Trnovo, nepravilnog oblika (nepovoljno za lovno gospodarenje)
 uglavnom je planinsko područje, smješteno između Bjelašnice, Treskavice, Jahorine i Visočice. Lovište na osnovu nadmorske
visine (>1000m) pripada planinskim lovištima
 na osnovu kategorizacije lovišta, većinski pripada rejonu planinskih lovišta unutrašnjih Dinarida, manjim dijelom rejonu
planinskih submediteranskih lovišta, a najmanjim dijelom rejonu brdskih lovišta unutrašnjih Dinarida

Orografske i hidrografske karakteristike

 Rejoni planinskih lovišta unutrašnjih dinarida i submediteranskih planinskih lovišta imaju izraženu orografoki, veliki dio terena
ima formu kupiranosti. Najviši vrhovi su: Đokin toranj, Barice, Bjelašnica, Žuti cvijet, Javorak, Košuta
 Najveći vodotok je Željeznica, sa desnom pritokom Crnom rijekom i Bijelom rijekom i njenom pritokom Presjenicom sa lijeve

Klimatske karakteristike
 Lovište karakteriše kontinentalna klima koja porastom nadmorske visine prelazi u oštru planinsku, alpskog tipa
 Područje ima oštre zime i kratka topla ljeta. Prosječna godišnja količina padavina je od 1100 do 1500 l/m2
 Maksimalna visina sniježnog pokrivača iznosi 107cm, a prosječan broj dana sa sniježnim prekrivačem je 106
 Ruža vjetrova pokazuje dominaciju južnih i sjevernih pravaca pa je srednja brzina vjetra iz tih pravaca najveća. Brzina >NMV

BIOLOGIJA I EKOLOGIJA PERNATIH VRSTA LOVNE DIVLJAČI

RED GALLIFORMES(KOKE)-pripadnici reda imaju manje više zdepasto tijelo. Noge su snažne prilagođene za hodanje i čeprkanje,
3 prsta su naprijed, dok je 4 pozadi. Kandže su male, jake, povijene i tupe. Gornji kljun je jak i povijen, preklapa donji. Izražen je
polni dimorfizam. Mužijaci na glavi imaju kožne izrasline-krijeste. Ženke polažu veći broj jaja, mladi su potrkuše.
PORODICA TETRAONIDAE (TETRIJEBOVI)-relativno krupne ptice, veći dio života provode na zemlji. Krila su zaokrugljena i
slabi su letači. Gornji kapak je jarko crven. Gnijezde se na zemlji, mladi su potrkuše. Stanovnici su sjevernih zoogeografskih područja.

Veliki tetrijeb-Tetrao urogallus-najkrupniji predstavnik šumskih koka, poslije velike droplje je najkrupnija evropska ptica.od kljuna
do vrha repa duga je 100cm, od čega je rep dug 30-35cm, raspon krila je 140cm, dosegne masu od 8kg. Koke su za 1/3 manje od
pijevaca. Mužijaci su tamno mrke boje sa metalnim preljevom perja. Oko očiju koža je crvenkaste boje imaju zeleni okovratnik. Tijelo
koke je jednostavnije obojeno, svijetlo-hrđasto, osim repa koji je crn-sa crvenkasto-žutim šarama.
 Stanište-tihe, guste, mješane šume sa pun očetinara i guste paprati (>2000 NMV). V tetrijeb živi usamljeno, rijetko mijenja
stanište, veoma je oprezan.
 Ishrana-različita u odnosu na starost i godišnje doba, mladi se hrane larvama i mravima, odrasli lisnim i cvjetnim pupovima,
sjemenkama i bobicama.
 Razmnožavanje-pari se krajem aprila i početkom maja. Poligamna je životinja, u vrijeme parenja se bori za ženke. Nakon
parenja ženka pravi gnijezdo u udubljenu tla ili visokoj travi, oblaže ga mahovinom i suhom travom. Gnijezdi se od aprila do
juna, snese 6-10 bjekastih jaja, sa hrđasto-žutim pjegama. Na njima leži 26-28dana, mladi se osamostaljuju nakon 13-14 dana.
 Rasprostranjenje-Škotska, Alpe, Skandinavija, Finska, S. Rusija i dijelovi Balkana. BiH-šume srednjodinarskih planina.
 Predatori-kune, divlje mačke, lisica, sova i druge krupne ptice grabljivice.
 Privredni značaj-meso se smatra delikatesom, a u pamučnoj industriji cijenjeno je perje
 Status populacije i mjere zaštite- ugrožena vrsta Crvenog popisa. Međunardono je zaštićen Bernskom konvencijom, Evropskom
direktivom o zaštiti staništa i direktivom o zaštiti divljih ptica. Mužjaka je dozvoljeno loviti od 15 marta do 31 maja, ženka je
trajno zaštićena

Lještarka –Terastes bonasia-od vrha kljuna do repa duga je 40cm, sa rasponom krila do 50cm, mase do 500g. Mužjak ima ćubu na
glavi, prepoznatljiv je po crnoj guši i maslinasto zelenim prstima, ženka ima bijelu gušu.
 Rasprostranjenje-Njemačka, srednja Europa, Norveška, Finska, Rusija. U BiH se nalazi u brdslp-planinskim predjelima.
 Stanište- bjelogorične i mješovite šume, rijetko šumarci i šikare
 Ishrana-insekti, puževi, larve, sjemenke, pupoljci, šumski plodovi
 Razmnožavanje-pari se u drugoj polovini aprila, ženka snene 8-10 crveno-žutih jaja, na kojima leže oba roditelja 21-24 dana.
Mladi se osamostaljuju nakon 15 dana.
 Predatori-pernate grabljivice, kune, lisice, tvorovi, divlje mačke
 Status populacije i mjere zaštite-zaštićena lovna divljač, mužjak se lovi od 16 augusta do 31 oktobra, ženka trajno zaštićena

RED ANSERIFORMES (GUŠĆARICE)-tijelo ovih ptica je snažno, malo spljošteno. Vrat je srednje dug ili veoma dug i tanak.
Prednja tri prsta su spojena plovnom kožicom. Kljun je spljošten, dug kao dužina glave, na rubovima nazubljen. Uglavnom su slabi
letači, mnoge su selice. Gnijezde se pored vode polažući veći broj jaja, mladi su potrkuše.
PORODICA ANATIDAE (PATKE)-vrste ove porodice imaju kratko tijelo, debelu glavu, dug i na rubovima oštro nazubljen kljun.
Vrat je srednje dug, uskra krila, širok i kratak rep. Mužjaci imaju šaroliko perje sa metalnim sjajaem. Patke odlično plivaju i rone,
dobro lete, ali se sporo kreću po zemlji
Divlja patka –Anas platyrhynchos-duga je oko 60cm, sa raspomom krila do 85cm. Mužjaci su krupniji od ženki, do 1.5kg mase.
Glava mužjaka je modrozelene boje do polovine vrata gdje je bijeli pojas. Na krilima je ljubičasto bijleo perje sa dvije svijetle pruge.
Ženka je manje upadljiva svijetlokestanaste boje sa tamnim prugama. Noge su narandžasto sive, a kljun pepeljasto siv.
 Rasprostranjenje-gotovo cijela Europa, tokom različitih god doba mijenja obitavalište. U BiH zastupljena na cjelokupnom
prostoru, u južnim krajevima tokom cijele godine.
 Stanište-jezera, bare, kanali obrasli obalskim rastinjem. Živi u jatima.
 Ishrana-insekti, puževi, žablja i riblja ikra, sjemenke i mlada trava
 Razmnožavanje-gnijezdi se na zemlji u visokoj travi blizu vode. Od marta do aprila ženka snese 8-14 sivo-zelenih ili bijelih jaja,
na kojim sjedi 24-26 dana. Mladi potrkuše osamostaljuju se nakon 52-56 dana.
 Predatori-kune, lisice, tvorovi, vidre, jastrebovi i druge grabljivice.
 Privredni značaj-vrlo ukusno i cijenjeno meso, perje se upotrebljava u pamučnoj industriji
 Status populacije i mjere zaštite-spada u zaštićenu lovnu divljač. Prema pravilniku o vremenu lova, mužjaka i ženku je
dozvoljeno loviti od 1 septembra do 1 marta.

RED CHARADRIFORMES (VIVIČARKE)-red je obzriom na morfologiju i ekološke osobenosti veoma heterogen, neke su male
ptice-veliine vrapca, a neke su velike poput guske, većina naseljava obalna područja, naročito morska.
PORODICA CHARADRIIDAE-ovoj porodici pripadaju male do srednje ptice, različitog oblika i relativno dugih nogu. Sa lovačkog
aspekta najznačajnije su šljuke, od kojih u Europi živi 5 vrsta.

Šumska šljuka-Scolopax rusticola-najkrupnija evropska šljuka. Duga je oko 34cm, od čega na rep otpada oko 8cm, raspon krila je
60cm, a masa do 400g. Perje na leđima je hrđasto-pepeljasto, sa tanim prugama i pjegama. Šljuka je bojom dobro prilagođena
uslovima staništa.
 Rasprostranjenje-sjeverna, srednja i istočna Europa. Selica je i zimu provodi na Mediteranu i sjevernoj Africi. U BiH se susreće
tokom cijele jeseni, a ponekad se zadržava i u toku cijele zime.
 Stanište-bjelogorične i mješovite šume naročito one sa močvarnim tlom
 Ishrana-gliste, puževi, insekti, ponekad sitno korjenje i mada trava
 Razmnožavanje- gnijezdi se na zemlji, 2x god ženka snese 4 svijetlo smeđa jaja sa smeđkastim pjegama, na kojima leži 20-23
dana. Mužjak vodi mlade (potrkuše) koji se osamostaljuju nakon 35-42 dana.
 Predatori-jastreb, tvor, kuna i druge grabljivice
 Status populacije i mjere zaštite-zaštićena lovna divljač. Mužijaka i ženku dozvoljeno je loviti od 1 oktobra do 1 marta.

MATERIJAL I METODE- Terenska istraživanja o brojnosti populacija pernate lovne divljači u lovištima: Ormanj, Bukovik i Crna
rijeka Presjenica-Rakitnica vršena su u periodu od 01.01.2022-31.03.2022. godine.Tokom terenskih istraživanja u navedenim
lovištima izvršena je analiza brojnosti, dobne i spolne strukture, kao i mjere zaštite pernate lovne divljači. Istaživane su slijedeće vrste
pernate lovne divljači: veliki tetrijeb, lještarka, divlja patka i šumska šljuka.

Da bi se određenim lovištem moglo planski i pravilno gospodariti neophodno je znati brojno stanje vrsta divljači koje naseljavaju
lovište. Osim brojnosti, za neke vrste je neophodno poznavati spolnu i dobnu strukturu populacije. Za izvođenje metoda na terenu
korištena je slijedeća oprema: kamera, fotoaparat, šubler, metar, pincete, plastične posude i vrećice za izmet.

Korištene metode o brojnosti pernate lovne divljači su:

1. Metoda prebrojavanja na utvrđenim putanjama (metoda transekta)- potrebne su tri obučene osobe, koje će se kretati po utvrđenom
transektu. U lovištu je određeno 6transekta, sa međusobnom udaljenosti od 2m. Prebrojavanje je vršeno istovremeno na svim
transektima, evidentirana su zapažanja o tragovima stopala, izmetu, uzletu i preletu u opažni list.
2. Metoda biološke akitvnosti divljači-Koristi se uglavnom u sezoni parenja pojedinih vrsta, kada se divljač okuplja na određenim
mjestima. Brojnost tetrijebova se ustanovljava izlaskom na pjevališta, pri čemu se broj mužjaka i ženki na pjevalištu može
ustanoviti vizuelno ili auditivno. Na utvrđeni broj jedinki se dodaje 20% mladih jedinki, koje ne učestvuju u parenju.

REZULTATI RADA I DISKUSIJA-Tokom terenskih istraživanja utvrđena je vrsta, brojnost te dobna i spolna struktura vrsta
pernate lovne divljači, kao i mjere njihove zaštite. Istraživanja su vršena na području tri lovišta, i to:

CRNA RIJEKA PRESJENICA-RAKITNICA“ TRNOVO-Na istraživanom području analizirana je brojnost, dobna i spolna
struktura velikog tetrijeba. Lovno-produktivna površina za velikog tetrijeba na istraživanom lovištu iznosila je 2.745,00 ha. Na
istraživanom području analizirana je i brojnost, dobna i spolna struktura za lještarku LPP za lještarku iznosila je 5.000,00 ha.
 OSNOVNI MATIČNI FOND VELIKOG TETRIJEBA OSNOVNI MATIČNI FOND LJEŠTARKE

Uzrasne kategorije ♂♂ ♀♀ Apsolutno Relativno Uzrasne kategorije ♂♂ ♀♀ Apsolutno Relativno

(n) (%) (n) (%)
Mladunčad 4 4 8 18,18 Mladunčad 6 7 13 17,10
Podmladak 5 5 10 22,74 Podmladak 8 9 27 22,36
Mladi 6 7 13 29,54 Mladi 10 12 22 28,94
Zreli 5 8 13 29,54 Zreli 11 13 24 31,60
20 24 44 100,00 35 41 76 100,00
Ukupno: Ukupno:

LOVIŠTE „BUKOVIK“ SARAJEVO-Na istraživanom području analizirana je brojnost divlje patke te dobna i spolna struktura.
Lovno-produktivna površina za jedinke divlje patke u ovom lovištu iznosila je 800,00 ha.

OSNOVNI MATIČNI FOND DIVLJE PATKE

Uzrasne kategorije ♂♂ ♀♀ Apsolutno Relativno

(n) (%)
Mladunčad 30 32 62 18,45
Podmladak 40 42 82 24,40
Mladi 50 49 99 29,46
Zreli 45 48 93 27,69
165 171 336 100,00
Ukupno:

LOVIŠTE „ORMANJ“ HADŽIĆI-Na istraživanom području analizirana je brojnost šumske šljuke te dobna i spolna struktura.
Lovno-produktivna površina za šumsku šljuku na istraživanom lovištu iznosila je 1.500,00 ha.

OSNOVNI MATIČNI FOND ŠUMSKE ŠLJUKE

Uzrasne kategorije ♂♂ ♀♀ Apsolutno Relativno

(n) (%)
Mladunčad 5 5 10 17,24
Podmladak 6 7 13 22,41
Mladi 8 8 16 27,60
Zreli 9 10 19 32,75
28 30 58 100,00
Ukupno:

MJERE ZAŠTITE VELIKOG TETRIJEBA

Zabrana šumsko-eskploatacionih radova za vrijeme M.Z. LJEŠTARKE, DIVLJE PATKE I Š. ŠLJUKE
reprodukcije Čuvanje lovišta,
Eliminiranje ispaše za vrijeme reprodukcije Suzbijanje nezakonitog lova,
Zabranja sakupljanja sporednih šumskih proizvoda u periodu Održavanje broja predatora na podnošljivom nivou,
reprodukcije Uklanjanje pasa i mačaka lutalica iz lovišta,
Reduciranje brojnosti prirodnih predatora Uređenje i održavanje izvorišta i pojilišta
Stalno praćenje brojnosti populacije i kartiranje areala Spašavanje divljači pri elementarnim nepogodama ili
Formiranje nevladine organizacije sa ciljem zaštite velikog nesrećama
tetrijeba

ZAKLJUČAK- U istraživanim lovištima, registrovane su slijedeće vrste: veliki tetrijeb, lještarka, divlja patka i šumska šljuka.
Ukupno je evidentirano 514 jedinki (248 mužjaka i 266 ženki).
 U lovištu „Crna rijeka-Presjenica-Rakitnica” registrovane su 44 jedinke velikog tetrijeba (20 mužjaka i 24 ženke), kao i 76
jedinki lještarke (35 mužjaka i 41 ženka).
 U lovištu “Bukovik” registrovano je 336 jedinki divlje patke sa ravnomjernim odnosom spolova (165 mužjaka i 171 ženka).
 U lovištu “Ormanj” registrovano je 58 jedinki šumske šljuke ( 28 mužjaka i 30 ženki).

Na osnovu brojnosti, spolne i dobne strukture pernate lovne divljači, možemo zaključiti da lovišta u Kantonu Sarajevo imaju
zadovoljavajuće uvjete za život ovih vrsta, za razvoj lovnog turizma, te za edukaciju učenika i studenata, i zaljubljenika u ove
atraktivne vrste pernate lovne divljači.