EKOLOGIJA

BILJNI I ŽIVOTINJSKI SVIJET EKOSISTEMA U

BOSNI I HERCEGOVINI

SARAJEVO,2017/2018.GODINA
 O VLASNIKU ZBIRKE:
IME I PREZIME: LUJEYN KEILA
RAZRED: VIII-1
ŠKOLA: O.Š.“ALEKSA SANTIĆ“
PREDMETNI NASTAVNIK IZ BIOLOGIJE: SABINA KAROVIĆ
OMILJENA ŽIVOTINJA: MAČKA
OMILJENA BILJKA: RUŽA
MOJE MIŠLJENJE O EKOLOGIJI I ODNOSU ČOVJEKA PREMA ŽIVOTNOJ SREDINI: Ja mislim da
nas ekologija uci kako se trebamo ponašati prema prirodi.A čovjek opet se ne ponaša onako
kao treba jer i dalje prlja i yagaduje okolinu.
 EKOSISTEM LISTOPADNE ŠUME
SPRAT DRVEĆA

VRSTA:BUKVA

RASPROSTANJENOST,STANIŠTE: Bukva raste na brdskim i planinskim položajima srednje,

zapadne te jugoistočne Europe. Iznad pojasa hrastovih šuma pa sve do 1200 m nadmorske
visine, ostaje posljednji pojas listopadnog drveća u kojem najvažniju ulogu ima bukva.
OPIS: Naraste do 40 m visine. Kora debla je siva, glatka i tanka. Pupovi su 2 cm dugi. Lišće je
eliptično, dugo 8 cm. Rub lista je valovit i fino trepavičasto dlakav.
EKOLOŠKA SVOJSTVA: Kora je tanka, pa je osjetljiva na naglo osvjetljenje.Lisni mozaik je
zastupljen kod bukve i to je takav raspored lisca gdje do svakog lista moze stici svjetlost.
Dobro se zakorijenjuje, korijen se odlično prilagođuje uvjetima na terenu, otporna je na
vjetrove. Traži svježa tla.
UPOTREBA:Jestive su sjemenke koje dozrijevaju početkom jeseni,teško se otvaraju i vade iz
drvenog oklopa,male su i tanke,bez mesa.No,u prošlosti su se često konzumirale,bogate su
masnim uljem(40%),škrobom,sadrže šećer,jabučinu i limunsku kiselinu,i vitamin E.Mladi
listovi,pupoljci i unutrašnji dio kore su također jestivi.Drvo bukve je cijenjeno za ogrijev te
izradu namještaja i drugih stvari.
 EKOSISTEM LISTOPADNE ŠUME
SPRAT DRVEĆA

VRSTA:HRAST MEDUNAC

RASPROSTANJENOST,STANIŠTE: Hrast medunac je submediteranska vrsta, a raste od obala

Mediterana duboko u kontinent. Rasprostire se od Zapadne Europe do zapadne Azije.
Optimalno mu je područje submediteransko, koje karakteriziraju suha i vruća ljeta te hladne
zime s malo kiše.
OPIS: Hrast medunac je do 20 m visoko drvo. Kora je tamno - siva, uzdužno i poprečno
ispucala. Pupovi su jajoliki, slabije dlakavi. Izbojci su pustenasti. Lišće je obrnuto jajoliko, 6 -
12 cm dugo, tupih i grubo nazubljenih lapova, u početku s obje strane, a kasnije samo
odozdo pustenasto.
EKOLOŠKA SVOJSTVA: Raste na krševitim, vapnenastim i prisojnim terenima. Za uspijevanje
treba puno svjetla i topline. Njegov korijenski sustav je vro prilagodljiv uvjetima u tlu.
Korijenska mreža je široka i duboko se pruža izvan žilišta stabla. Šume hrasta medunca imaju
turističku vrijednost te popravljaju hidrološke prilike i povećavaju količine pitke vode.
UPOTREBA:Jestivi su žirevi,sadrže oko (50%) ugljikohidrata remda su trpki zbog visokog
sadržaja tanina.Žirevi se mogu preći i samljati u brašno.Drvo je vrlo tvrdo i treško,koristi se u
ogrjevu i stolariji.
 EKOSISTEM LISTOPADNE ŠUME
SPRAT DRVEĆA

VRSTA:GUBAR

RASPROSTANJENOST,STANIŠTE: Žive u listopadnim šumama i parkovima. U velikom broju

mogu biti najdestruktivniji štetnici bjelogoričnog drveća.
OPIS: Odrasla ženka je bijelih krila, smeđeg trbuha, a mužjak tamnosmeđ sa tamnim
izlomljenim pojasevima. Raspon krila kod ženke je do 10 cm, a kod mužjaka 5 cm. Mužjaci
imaju perastija ticala.
EKOLOŠKA SVOJSTVA: -
UPOTREBA: -
 EKOSISTEM LISTOPADNE ŠUME
SPRAT DRVEĆA

VRSTA:ŠUMSKI MIŠ

RASPROSTANJENOST,STANIŠTE: Živi u vrtovima, parkovima, poljima, rubovima šuma.Dobro

se penje, trči u skokovima. Pod zemljom gradi gnijezdo i spremište hrane. Zimi živi u stajama.
OPIS: Malo je veći od kućnog miša, odozgo je smeđosive do sivobijele boje, na prsima je
uzdužna žuta mrlja, uške su velike. Naraste oko 9.5 cm i rep od 9 cm.
EKOLOŠKA SVOJSTVA: -
UPOTRBA: -
 EKOSISTEM LISTOPADNE ŠUME
SPRAT DRVEĆA

VRSTA:VJEVERICA

RASPROSTANJE,STANIŠTE: U svijetu je poznato oko 200 vrsta vjverica,a u Evripi živi samo
dvije vrste vjeverica-siva i crvena vjeverica. Kad pronađe lješnjak, vjeverica najprije provjeri
je li jestiv, no ponekad ga ne pojede odmah već spremi u spremište hrane za crne dane.
OPIS: Odozgo je crveno-smeđa, katkad crna (posebno planinska), a odozdo bijela. Zimi je na
vrhu uške čuperak dlaka. Naraste do 24 cm + rep od 19 cm. Žive 8-10 godina.
EKOLOŠKA SVOJSTVA: -
UPOTREBA: -
 EKOSISTEM LISTOPADNE ŠUME
SPRAT GRMOVA I ŠIBOVA

VRSTA:DRIJEN

RASPROSTRANJENOST,STANIŠTE:Prirodno je rasprostanjen na području južne i jugoistočne

Evrope,te jugozapadne Azije.Raste na rubovima šuma,u šikarama ili unutar listopadnih šuma
od nizina do pretplaninskog podrućja oko 1500m nadmorske visine.Prefira suha,topla i
sunčana mjesta.
OPIS: Mlade grančice su zelenkastosmeđe i većinom fino dlakave. Cvjetovi su žuti. Javljaju se
rano, prije listanja, sakupljeni u štitaste cvati, pravilni su i četvoročlani. Uzgaja se i u vrtovima
i parkovima zbog lijepih žutih cvjetova lizini pčelinjaka. Plod drijena je koštunica, zvana
drenjina. Mlade drenjina su svijetlocrvene boje, dok su zrele drenjine tamnocrvene. Rastu u
šumi i spadaju pod jesenske plodove.
EKOLOŠKA SVOJSTVA: -
UPOTREBA: Drenjine se koriste kao suho voće, za pravljenje pekmeza, čaja, soka i sl.
 EKOSISTEM LISTOPADNE ŠUME
SPRAT GRMOVA I ŠIBOVA

VRSTA:DIVLJA RUŽA

RASPROSTANJENOST,STANIŠTE: Raste po sunčanim rubovima šuma, po živicama, na

pašnjacima nizinskog i brdskog područja, među grmljem, uz ograde. Uspijeva i na
kamenjarima, ali je u tom slučaju plod biljke znatno manji. Rasprostranjena je po cijeloj
Europi i dijelu Azije gdje vlada umjerena klima.
OPIS: Izraste u 2 do 3 metra razgranjeni i prema dolje obraslim bodljikama grm. Tanke se
grane savijaju u luku, a listovi su naizmjenični i neparno perasti, sastavljeni od 5-7 jajastih,
oštro nazubljenih listića. Cvate od svibnja do srpnja, u nižim predjelima cvate obično u
proljeće, u višim kasnije. Cvjetovi se sastoje od 5 latica ružičastobijele boje ugodnog mirisa.
Plodovi (šipak) su oko 1,5 cm jajasti i crvene ili crvenonarančaste boje.
EKOLOŠKA SVOJSTVA: -
UPOTREBA: Plodovi se iskorištavaju za jelo, dodaju u salate, juhe, kompote, te se pripremaju
čajevi, marmelade, pekmezi, šipkovo vino, šipkov liker.Također biljka se koristi i u lijekovima.
 EKOSISTEM LISTOPADNE ŠUME
SPRAT GRMOVA I ŠIBOVA

VRSTA:BUBAMARA

RASPROSTANJE,STANIŠTE: Iako žive posvuda u svijetu, najviše su zastupljene na područjima

umjerene klime u Europi i Sjevernoj Americi. Mnogo su rjeđe u tropskim kišnim šumama,
koje su domovina mnogih vrsta kukaca. U osobito velikom broju nalaze se na površinama
koje je čovjek već promijenio, kao na primjer u zapuštenim vrtovima, zaštićenim nasadima i
neobrađenim površinama, jer ondje u izobilju ima biljnih uši koje su bubamarama glavna
hrana.
OPIS: Boje: žive boje, od narančaste, crvene ili žute u kombinaciji s crnom bojom.Krila:prednji
kraj krila tvori pokrilje,a straznjim krilima leti.
EKOLOŠKA SVOJSTVA: -
UPOTREBA: -
 EKOSISTEM LISTOPADNE ŠUME
SPRAT ZELJASTIH BILJAKA

VRSTA:VISIBABA

RASPROSTANJENOST,STANIŠTE: Visibabe su jedna od proljetnica što najranije cvate.

Udomaćene su u Europi i Aziji. U Hrvatskoj je zakonom zaštićena.
OPIS: Listovi visibabe su duguljasti, linearni, svjetlozelene ili plavozelene boje. Visibaba se
javlja u siječnju i veljači. Cvjetna stapka je obavijena tankim zelenim listićem, poput košuljice,
a na vrhu se nalazi bijeli cvjetić. Vrhovi triju unutarnjih latica su zelenkasti i zelenkasto
pjegavi. Cvjetovi su obješeni, jednostavni ili puni.
EKOLOŠKA SVOJSTVA: -
UPOTREBA: -
 EKOSISTEM LISTOPADNE ŠUME
SPRAT ZELJASTIH BILJAKA

VRSTA:SRNA

RASPROSTANJENOST,STANIŠTE: Istočna granica ove vrste pruža se od Ladoškog jezera prema

Crnom moru.Zapadna granica kreće se od skandinavskih planina uz zapadne obale
Britanskog otočja prema Gibraltaru. Nema ih u Irskoj, Korzici, Siciliji, Sardiniji i Grčkoj. U
Hrvatskoj je više rasprostranjena u kontinentalnom dijelu (Slavonija, Baranja, Gorski kotar), a
u priobalju je rijetkost.
OPIS: Izgled srne ukazuje na skladno, vitko, lagano i vrlo pokretno tijelo.Leđa su nešto viša od
grebena. Noge su vitke i duge, papci crni. Rep je kratak i jedva vidljiv. Duljina od njuške do
repa iznosi 130-140 cm, a visina u grebenu 75 cm. Težina ovisi o području,hrani, godišnjem
dobu, fiziološkom stanju i spolu (ženke su 5-10 % lakše). Ljetna dlaka je riđastocrvena, a
zimska kestenjastosiva. Stražnjica je obrasla bijelom dlakom, koja je ljeti manje uočljiva nego
zimi.
EKOLOŠKA SVOJSTVA: -
UPOTREBA:Srnino meso je jestivo i jako ukusno,koristi se dosta u domacinstvu.Takodjer
krzno srne se koristi za pravljenje podmetanaca,etisona,odjece i sl.
 EKOSISTEM LISTOPADNE ŠUME
PRIZEMNI SPRAT

VRSTA:LUDARA

RASPROSTANJENOST,STANIŠTE: Ludara se najviše nalazi na području južne Europe. Raste u

bjelogoričnim šumama ispod breze, hrasta i graba. Javlja se ljeti i početkom jeseni.
OPIS: Klobuk je kompaktan i može biti širine od 5 do čak 30 cm. U početku je zatvoren prema
stručku, a poslije je nepravilno otvoren. Sivkastobijel, često s okerzelenkastim ili smeđastim
daškom. Ispod klobuka se nalaze cjevčice koje su u početku žute, a potom postaju crvene kao
krv. Stručak je visok od 5 do 12 cm, a debeo od 5 do 10 cm, zadebljan pri dnu, ispod klobuka
žut, prema dolje sve crveniji.
EKOLOŠKA SVOJSTVA: -
UPOTREBA: -
 EKOSISTEM LISTOPADNE ŠUME
PRIZEMNI SPRAT

VRSTA:KRPELJ

RASPROSTANJENOST,STANIŠTE: Krpelji najčešće borave na vrhu visokih trava gdje čekaju

prolazak životinje (i čovjeka) na koju se posle identifikacije mirisom zakače pomoću posebnih
kuka na prednjim nogama. Kod ljudi, krpelji se načešće zadržavaju na područjima gdje je koža
vlažnija i mekša, kao što je na primjer: koža trbuha, prepona, pazuha i iza uha. Kod pasa
krpelje se može pronaći na prednjem dijelu tijela, poglavito vratu i glavi.
OPIS: -
EKOLOŠKA SVOJSTVA: -
UPOTREBA: -
 EKOSISTEM ČETINARSKE ŠUME

VRSTA:JELA

RASPROSTANJENOST,STANIŠTE: Jela je prirodno rasprostranjena u planinskim predjelima

Srednje, Južne i dijela Zapadne Europe. To se odnosi na običnu jelu (Abies alba), koja je
jedina autohtona jela u Hrvatskoj, a razne druge vrste jela, kojih ukupno ima 40, rastu u
umjerenom području Europe, Azije i Sjeverne Amerike.
OPIS: Naraste do 40 m (u prašumama do 60 m), postiže debljinu veću od 1,5 m prsnog
proimjera. Deblo je valjkasto. Krošnja je u početku čunjasta, prilično glatka, a kasnije puca u
velikim kvadratičnim ljuskama. U starosti može biti pri vrhu zaravnjena, kao odsječena.
Pupovi su jajoliki, smeđi, bez smole. Iglice su do 3 cm duge, do 2,5 mm široke, odozdo imaju
2 bijele pruge puči; na postranim izbojcima i zasjenjenim granama, raščešljane su i ušiljena
vrha.Iglice (cetine) su pljosnate,na licu tamnozelene,sjajne,a na nalicju sa 2 paralelne bijele pruge
stoma.

EKOLOŠKA SVOJSTVA: Područja jelovih šuma u Hrvatskoj, imaju srednju godišnju

temperaturu zraka od 5 do 8 °C. Vrlo je osjetljiva na zimske studeni i mraz. Zahtijeva visoku
zračnu vlagu. Dobro podnosi snijeg, tuču, inje, rosu i maglu. Od svih naših važnijih vrsta
drveća, jela podnosi najviše zasjene. Stablo u zasjeni, čeka svjetlost godinama i jako sporo
raste, pa se dogodi da stablo od 100 godina u zasjeni, bude niže od stabla koje ima 50
godina, a raste na svjetlu. Uspijeva na raznim tlima.
UPOTREBA: -
 EKOSISTEM ČETINARSKE ŠUME

VRSTA:SMĆA

RASPROSTANJENOST,STANIŠTE: Raste u Sjevernoj Evropi, te planinskim predjelima Srednje i

Južne Evrope. Uzgaja se i izvan prirodnih staništa, jer brzo raste, daje kvlitetno drvo te za
dobijanje božićnih drvca. U Bosni i Hercegovini je autohtona vrsta.
OPIS: Smreka je do 50. m visoko drvo i do 2. m debelo. Deblo je vitko i ravno, punodivno,
promjera do 1. m. Donje grane su prema dole savinute. Krošnja je kupasta i široka ili
stupasta. Grane su pršljenasto raspoređene i većinom sabljasto zakrivljene. Kora je tanka, na
mladim stablima glatka, sivozelena, a na starim stablima mrkocrvena. Raspucava se u obliku
okruglastih ljusaka. Šišarke su viseće. Prije sazdrijevanja su pretežno zelene ili crvene.
EKOLOŠKA SVOJSTVA: Smrča ili smreka je vrsta polusjene, koja ne podnosi sjenu drveća
gustih krošanja. Izbjegava područja s blagim zimama, odnosno krajeve sa okeanskom
klimom. Vrlo je otporna na zimske studeni. Voli područja s puno oborina od kojih značajan
dio otpada na snijeg. Zastupljena je u čistim ili miješanim acidofilnim šumama. Dosta je
osjetljiva na štetnike i bolesti, ako raste sama. Ako je njen udio u šumi manji od 60 % tada je
opasnost znatno manja.
UPOTREBA:Ljudi je često koriste da bi je ukrašavali raznim ukrasima za božić.