VRSTE PRISUTNE U

MOJEM ZAVIČAJU

UČENIK: Josip Glasinović

PROFESORICA: Ada Seferagić

ŠKOLA: Srednja škola Bol

UVOD

U ovom referatu ću govoriti o nekim vrstama koje žive u mojem

kraju,neke njihove načine za preživljavanje, uvjete u kojima mogu
živjeti te neke od njihovih prednosti za život u određenim uvjetima u
okolišu. Sve sljedeće slike sam fotodokumentirao u Bolu na Braču.
Pripremio sam malo biljaka i malo životinja. Govorit ću nešto npr. o
crvenoj moruzgvi, morskom ježincu, galebu, o kvrgavom volku,
malom račiću, te o nekim bilkama kao što su: maslina, ružmarin,
česmina, lavanda i o alepskom boru.

CRVENA MORUZGVA
Crvena moruzgva je
pojedinačno, pričvršćena
ljepljivim sekretom za
podlogu. Aktivnija je noću,
a danju je najčešće
zatvorena. Čvrsto je
pričvršćena za podlogu, ali
može mijenjati položaj. Iako
tipična za plitka mora,
pronađena je i do dubine
od 20 metara, a zabilježena
je i u bočatim vodama. S
obzirom na staništa u
kojima živi, iznimno dobro
je prilagođena velikim
temperaturnim razlikama. Moruzgva lovi sitne organizme, ali hrani se i
organskim ostacima. Kao i svi ostali žarnjaci, lovi pomoću lovki na kojima
su žarne stanice sa žarnim nitima. Hranu uzima u jedini otvor na tijelu.
Žarne stanice nalazimo i drugdje po tijelu, a ispod lovki je prsten plavih
točaka, svaka sa žarnim stanicama. Moruzgva se njima služi u borbi za
teritorij s drugim moruzgvama, a to se događa kad se dodirnu lovkama.
Crvena je moruzgva dvospolac koji se razmnožava i spolno i nespolno.
Tijekom oseke skuplja svoje lovke, a tijekom plime su joj vani.

KVRGAVI VOLAK

Kvrgavi volak (Hexaplex trunculus) je

često prekriven mahovnjacima i algama
i tako je na dnu dobro skriven. On je
strvinar, ali i lovac. Posebnim cjevastim
organom tzv. radulom, uz pomoć
sumporne kiseline, buši otvore u
ljušturama drugih puževa i školjkaša da
bi došao do mesnog dijela. Ima veoma
čvrst oklop kojim se brani od predatora.
Hrani se planktonima, algama, morskim
travima.
RAČIĆ

Račić se zbog svoje male veličine

moze sakriti između ili ispod stijena i
tako sakriti od predatora. Boja kože
mu se većinski uklapa uz boju morske
površine. Brzo se kreće. Hrani se
sitnim životinjama ili životinjskim
ostatcima u raspadanju. Tijelo mu je
zaštićeno hitinskim oklopom, ima jak
vanjski skelet.
 MORSKI JEŽINAC

Morski ježinac posjeduje djelomičnu mogućnost regeneraciju, može

regenerirati bodlje, ali ne i jako oštećenu ljušturu. Živi samo u najčišćem
moru. U obrani ježinaca, osim bodlji, sudjeluju i pedicelarije koje se
nalaze na površini čahure. To su sitni štapićasti oblici (sitne štipaljke),
smješteni između bodljika, koji služe za čišćenje površine tijela, obranu,
hvatanje plijena, sakupljanje sitne hrane, ali i za držanje kamenčića i algi
za one vrste koje se
pokrivaju. Ježinci su
tijekom evolucije razvili
brojne prilagodbe koje im
pomažu da prežive: imaju
osjet dodira (ako ih bilo
što dotakne oni okrenu
svoje bodlje prema dijelu
gdje su osjetili dodir),
osjetljivi su na svjetlo
(zbog toga su noćni
organizmi) i morske struje
(da bi se zaštitili od jakih
strujanja i valova ulaze u
rupe na stijenama).
 GALEB

Galebov je kljun oštar i kukast,

ima dugačka i zašiljena krila,
noge s dobro razvijenim
opnama za plivanje. Brzo i
ustrajno leti, dobro hoda i pliva,
ima plivaću kožicu među
prstima. Vješt je lovac, hrani se
ribom, mekušcima i manjim
sisavcima, zna jest i kruh. Često
se znaju kretati u jatima, ali
nekad i pojedinačno. Znaju se
skupljati na kočama i
potegačama. Gnijezde se na tlu.
Prilično su glasne ptice. Oni su
čistači plaža jer se znaju hranit
otpadom.

Jato galebova
 MASLINA

Maslina (Olea europea L.)

je zimzeleni grm koji
naraste do 10 metara
visine. Ona će si odbaciti
plod kada je velika suša
kako bi duže živjela. Ima
oštre listove. Može se
posaditi na krševitom tlu, na
područjima gdje je gomila.
Ne treba joj puno vode za
rast. Drvo masline je
relativno otporno. Relativno
je otporna vjetrovima. Raste
po otocima i na uskom
dijelu kopna, duž cijele
jadranske obale.
ČEMPRES

Čempres (Cupressus
sempervirens L.) je
zimzeleno stablo koje može
narasti i do 35 metara, a
ovaj na slici je visok oko 20
metara. Korijenov sustav je
vrlo razgranat, dubok do 2
metra. Smatra se
autohtonim na području
Dalmacije. Pčelama daje
mnogo peluda. Razmožava
se sjemenom, tjera i nove
izboje iz panja. Raste jako
brzo, nije osjetljiv na vrstu
tla, dobro raste na kiselim
zemljištima. Otporan je na
visoke temperature, dobro
podnosi sušu, također
podnosi temperature do -20
°C. Živi od 400 do 500
godina.
 ALEPSKI BOR

Alepski bor (Pinus

halepensis Miller) je
zimzeleno stablo koje
naraste do 20 metara.
Korijenov sustav je jak
i razgranat. Raste na
skromnim, oskudnim
zemljištima, formira
čiste ili mješovite
sastojine uglavnom na
priobalnom području.
Otporan je na jake
vjetrove. Tolerira
sušu, pogoduje mu
toplina i svjetlost. Živi
od 150 do 200 godina.
U Hrvatskoj raste u
srednjoj i južnoj
Dalmaciji.
 LAVANDA

Lavanda (Lavandula) je zimzeleni mirisni polugrm. Stabljika mu naraste do

60 centimetara, pri dnu stabljike je drvenasta i može biti jače razgranata,
ali to ovisi o vrsti. Traži toplo i sunčano mjesto. Smatra se jednom od
najmedonosnijih biljaka kod nas, ima kvalitetan med.

RUŽMARIN
Ružmarin (Rosmarinus
officinalis L.) je zimzeleni
sredozemni grm, gust, visok
od 1 do 2 metara. Voli
sunčane i kamenite krajeve i
ne zahtijeva puno vlage. Cijela
je biljka jakog i aromatičnog
mirisa. Prirodno raste na
sunčanim i kamenitim
područjima priobalnog
područja oko Sredozemnog
mora, mnogi ga sade u vrtu
kao ljekovitu začinsku biljku.
ZAKLJUČAK
Mislim kako je naš zavičaj dom velikom broju vrsta, izabrao sam samo mali broj
njih, jer toga ima puno i previše. Nitko nezna koliko vrsta ima u našem kraju jer
se njihov broj uvijek povećava. Bilo mi je veoma zanimljivo i zabavno raditi ovaj
zadatak jer sam dosta vremena proveo vani samo misleći i tražeći nešto što bih
mogao slikati. Nešto sam o vrstama znao i od prije, a od nekih sam još nešto
novo naučio.

IZVORI
http://prirodahrvatske.com/2018/08/27/moruzgva-actinia-equina/
(15:13, 08.03.2021.)
https://naudici.com/kvrgavi-volak-hexaplex-trunculus/ (15:14,
08.03.2021.)
http://www.bioteka.hr/modules/zivisvijet/index.php/zivi-svijet.
%C4%8Clanci.57/Bodljika%C5%A1i-Jadranskog-mora-%E2%80%93-
1dio.html (15:14, 08.03.2021.)
https://www.plantea.com.hr/alepski-bor/ (15:17, 08.03.2021.)
https://www.plantea.com.hr/cempres/ (15:18, 08.03.2021.)
https://www.plantea.com.hr/ruzmarin/ (15:21, 08.03.2021.)
https://www.plantea.com.hr/lavanda/ (15:23, 08.03.2021.)

HVALA NA PAŽNJI, NADAM SE DA VAM SE OVAJ MOJ RAD

SVIDIO!