Laboratorijska vjeba broj 7

Determinacija biljnih vrstaiz skupine Monokotiledona i Dikotiledona na

osnovu prikupljenog prirodnog materijala
UVODNI DIO (15 minuta)

Podjela skrivenosjemenjaa

Brojna obiljeja cvijeta, cvati, ploda, a manje drugih organa skrivenosjemenjaa

(Magnoliophytina) koristi se u njihovoj sistematici. Oko 220 000 vrsta svrstano je u 10 000
rodova i preko 300 porodica. Meutim, u ovom pododjeljku postoje dva razreda:

1. Dvosupnice (Magnoliatae = Dicotyledoneae)

2. Jednosupnice (Liliatae = Monocotyledoneae)

Iz naziva razreda zakljuuje se da je podjela napravljena s obzirom na broj klicnih listova ili
supki (kotiledona). Meutim ove biljke se razlikuju i po nizu drugih svojstava.

Dvosupnice (Magnolitae ili Dicotyledoneae)

Dvosupnice imaju dvije supke koje su postrance smjetene na klici. Glavni korijen je dobro
razvijen. Provodni snopii su na poprenom presjeku rasporeeni u krugu, a otvorenog su
tipa, tj. imaju kambij i stabljika i korijen debljaju u irinu. Nervatura lista je mreasta, a listovi
na stabljici si najee rasporeeni zavojito. Cvjetovi se sastoje od petolanih, a rjee od
etverolanih prljena. Meu dvosupnicama ima zeljastih i drvenastih biljaka.

Dikotiledone biljke rasprostranjene su svuda po Zemlji, u svim klimatskim pojasevima, od

podnoja do najviih vrhova. Dakle, one su prilagoene na razliite uvjete ivota, ali ih je
veina vezana za kopnenu sredinu, a samo manji broj za vodenu. Drvenaste dvosupnice
izgrauju razne ume i tako svojom aktivnou obogauju atmosferu kisikom. ume isto tako
utjeu na klimu odreenog podruja. Drvnu masu ovih biljaka ovjek izdano koristi. Mnoge
vrste dvosupnica ovjek koristi u ishrani i kao ljekovite biljke. Od mnogih divljerastuih vrsta
ovjek je dobio kultivare koje koristi kao voke, povrtne kulture, ljekovite biljke i ukrasne
biljke.

Sistematiari su nekad dvosupnice dijelili na osnovu grae vijenia na Choripetalae (latice

su slobodne) i Sympetalae (latice su srasle).
Porodica Rosaceae (Rue). Porodica obuhvata oko 12 000 vrtsa koje su rasprostranjene na
Sjevernoj polulopti. To su drvenaste ili zeljaste biljke, jednogodinje ili viegodinje. Cvjetovi
su pravilne simetrije, dvopolni, petolani, sa slobodnim listiima oocvijea i mnogo pranika.
Poloaj plodnice je razliit i stvaraju se razliiti plodovi, te se porodica dijeli na nekoliko
potporodica:

1. Potporodica Rosoideae (runjae)

2. Potporodica Prunoideae (kotunjae)
3. Potporodica Maloideae (jabunjae)

Porodica Fabaceae (Mahunarke ili Leptirnjae). Mahunarke su drvenaste ili zeljaste biljke s
nepravilnim cvjetovima koji su po izgledu slini leptiru. Oprauju se pomou insekata. Imaju
10 pranika u cvijetu i svi su srasli ili ih je 9 sraslo, a deseti slobodan. Plodnica je nadrasla,
graena od jednog plodnog lista i od nje se razvija plod mahuna. Mahune, a naroito
sjemenke ovih biljaka su bogate krobom i bjelanevinama zbog ega slue ovjeku u ishrani.
To su: grah, graak, soja, bob, slanutak, kikiriki i dr.

Porodica Brassicaceae (Krstaice). To su veinom jednogodinje ili viegodinje zeljaste

biljke. Cvjetovi su u grozdu, aka je od 4 lapa, a vjeni od 4 latice koje su unakrsno
poloene. Pranika je est: 4 dua i 2 kraa. Plodnica je nadrasla, a od nje se razvija plod
komuka ili komuica. Neke vrste krstaica su za ovjeka vane kao jestive vrste kao to su
glavati kupus, kelj, brokuli, karfiol koje je ovjek kultivirao od divljeg kupusa Brassica
oleracea.

Porodica Lamiaceae (Usnatice). Usnatice su polugrmovi, trajnice ili jednogodinje biljke

koje imaju etverobridnu stabljiku i listove na njoj naspramno postavljene. Cvjetovi su
nepravilni, vjeni kao i aka su graeni od meusobno sraslih listia. Vjeni ima
takozvanu gornju i donju usnu, a graom je prilagoen na opraivanje putem insekata.
etverodijelna nadrasla plodnica se kod dozrijevanja raspada na etiri. Usnatice u svojim
organima imaju lijezde za izluivanje eterinih ulja. Ova ulja su esto ljekovita za ovjeka, te
meu ljekovitim vrstama biljaka ova porodica biljaka prednjai. Poznate biljke iz ove
porodice su: kadulja, rumarin, majina duica i dr.
Porodica Asteraceae (Glavoike). Ova porodica ima oko 19 000 vrsta te predstavlja jednu od
najbrojnijih u okviru dvosupnica. Neke vrste su drvenaste, a neke zeljaste. Cvjetovi su u
karakteristinoj cvati glavica. S obzirom na grau glavice porodica se dijeli na dvije
potporodice:

1. Asteroideae (cjevnjae)
2. Cichoroideae (jezinjae)

Meu glavoikama ima vrsta koje ovjek koristi u ishrani. To su: suncokret, artoka, salata i
dr.

Jednosupnice (Liliatae ili Monocotyledonae)

Jednosupnice uz klicu imaju samo jednu supku. Glavni korijen rano iezne i zamjenjuje ga
bogato razgranjeno adventivno korijenje. Provodne ile u stabljici su nepravilno razbacane i u
njima nema kambija, te ove biljke ne mogu rasti u debljinu. Cvjetovi se sastoje od trolanih
prljenova, a ocvijee je perigonsko, tj. nije razlueno na aku i vjeni.

Smatra se da jednosupnice vode porijeklo od dvosupnica i samostalno i paralelno su se s

njima razvijale u toku vremena.

Veina jednosupnica su kopnene biljke, ali ima i onih koje su se prilagodile na vodenu
sredinu. Jedna od vodenih biljaka je ujedno i najmanja biljka cvjetnica Wolffia arrhiza iz
porodice Lamnaceae gdje takoer spada vodena lea (Lemna). Jednosupnice su vrlo rairene
na Zemlji, a to se osobito ispoljava kod trava koje naseljavaju prostrane stepe i savane.
Upoznat emo se s dvjema porodicama iz ovog razreda.

Porodica Liliaceae (Ljiljani). Ljiljani su zeljaste biljke trajnice s podzemnim izdankom

lukovicom ili dankom, a rjee gomoljom. Cvjetovi su sa perigonskim ocvijeem iji su listii
najee slobodni. Plod je tobolac ili boba. U ovu porodicu spadaju jestive biljke: crni i bijeli
luk, otrovna biljka mrazovac koja se koristi i kao ljekovita (kolhicin iz nje za lijeenje
tumora), kao i ukrasne vrste ljiljana i tulipana.

Porodica Poaceae (Trave). Porodica trava ima oko 8 000 vrsta. To su zeljaste trajnice s
lankovitim i upljim stabljikama i listovima poredanim u dva reda. List ima rukavac koji
obavija stabljiku i plojku koja se odvaja od stabljike, izmeu lista i stabljike je jeziak.
Neugledni cvjetovi su skupljeni u klasie od po tri cvijeta, a ovi opet u vee klasove ili
metlice. Opraivanje se vri pomou vjetra. Plod je peno bogat krobom.
U trave spadaju itarice koje predstavljaju osnovnu hranu ovjeka. Najvanije itarice su od
divljih vrsta nastale u nekoliko krajeva svijeta. U prednjoj Aziji i Sredozemlju nastale su
penica, jeam, ra i zob. Kultura ovih itarica je zapoela jo prije 9 000 godina. Iz
Jugoistone Azije potie ria, a iz Azije i Afrike proso. Na Amerikom kontinentu jo prije
6 000 godina prije nove ere kultiviran je kukuruz. Ne manji znaaj trave imaju u ishrani
ivotinja kao to su: repak, mirisavka, robrada, vlasnjaa, pahovka, livadni krestac i dr.

GLAVNI DIO ASA (25 minuta)

Zadatak za uenike! (uz pomo nastavnog profesora)

1. Uz pomo nastavnog profesora uenici imaju zadatak da odaberu plohu na kojoj ce se

vrsiti determinaciju biljaka iz dva razreda (Dicotyledoneae i Monocotyledoneae)
2. Odrediti veliinu plohe na kojoj e uenici da vre determinaciju biljnih vrsta.
3. Na nastavne listie upisati informacije koje su potrebne: datum, povrina plohe, ime i
prezime uenika, lokalitet, nadmorska visina, ekspozicija, nagib terena.
4. Nakon upisivanja osnovnih informacija o samom podruju na kome se radi
determinacija biljnih vrsta pristupiti determinisanju i inventiranju biljnih vrsta koje su
na odabranom lokalitetu prisutne. (realizovati uz pomo nastavnog profesora,
napomena: upotreba kljua za determinaciju biljaka)

Datum
Povrina snimka (m2)
Autor
Lokalitet
Nadmorska visina (mnv)
Ekspozicija
Nagib(0)
Inventiranje biljnih vrsta
 Biljna vrsta Razred

ZAVRNI DIO ASA (5 minuta)

Domai zadatak za uenike!

Na osnovu determinisanih biljnih vrsta na datom lokalitetu, uz upotrebu literature

preporucene od strane nastavnog profesora, uz pomo materijala obezbjeenog od strane
nastavnog profesora i razne druge literature kao i interneta, uenici imaju zadatak da
samostalno izrade jedan Elektronski herbar.