ZAINSKO I AROMATSKO BILJE (ZAB)

Koordinator modula: Dr.sc. Verica Dragovi-Uzelac, izv.prof. vdragov@pbf.hr Dr.sc. Sandra Pedisi spedisic@pbf.hr 1

Literatura
Skripta iz modula (u pripremi) Willfort, R. (2002.): Ljekovito bilje i njegova upotreba, Erudit Zagreb, Zagreb Toplak Galle, K. (2001.): Hrvatsko ljekovito bilje, Mozaik knjiga, Zagreb Grli, LJ. (1986) Enciklopedija samoniklog i ljekovitog bilja, August Cesarec, Zagreb Peter K. V. (2004) Handbook of Herbs and Spices, Vol. 1 i 2., Woodhead, London. 3

Opis modula
1.Klasifikacija zainskog i aromatskog bilja. 2.Rasprostranjenost na podruju RH i u svijetu. 3.Odabrani zaini i aromatsko bilje (rumarin, kadulja, metvica, itd.). -Taksonomija, geografsko podrijetlo i uzgoj. - Berba, prerada, pakiranje i skladitenje. - Uporaba u prehrambenoj industriji i kulinarstvu. - Kemijski sastav i fizioloki utjecaj na ljudski organizam. 5

Opis modula
4.Klasifikacija i kemijska struktura bioloki aktivnih spojeva zainskog i aromatskog bilja. Zastupljenost u odabranim zainima (npr. klini, lavanda, rumarin, kadulja, bosiljak, origano, timijan itd.). 5.Metode izolacije i postupci prerade/proizvodnje vrstih i uljnih ekstrakata.

Opis modula
6.Eterina ulja i rezidue. 7.Primjena biljnih proizvodima. ekstrakata u razliitim

8.Funkcionalna svojstva bioloki aktivnih spojeva.Antioksidacijska i antimikrobna aktivnost zainskog i aromatskog bilja.

Povjesni razvoj
Koristei bilje u svakodnevnoj prehrani, ovjek je postupno uoavao njihov ljekoviti uinak. Budui da u tom periodu nije imao veih spoznja o uzrocima bolesti niti o tome koja bi se biljka mogla i na koji nain upotrijebiti za lijeenje, sve se zasnivalo na iskustvu. Postupno su otkrivani razlozi specifine upotrebe ljekovitog bilja za odreene bolesti, te je primjena lijekova postupno izlazila iz empirijskog okvira i zasnivala se na injenicama. 10

ZAB tijekom povijesti

Egipat (2000 g pr.K) Palestina Indija (3 razdoblja) -Vedsko 1200-800 g.pr. K -Brahmansko 800 g pr. K do 1000 g. po. K (araka Samhiti, Suruta Samhiti) -Mogulsko od 1000 g po. K Grka-Rim (hipokratizam)-zbirka Corpus Hippocraticum 5. i 4. st.pr K. spisa 11

ZAB tijekom povijesti

Arapska medicina13.st. farmakopeja Karabadini Medicina drevne Kine- 3000. g. pr. K.; znanja o novim biljkama iz Kine donosili su redovnici; Europska medicina u srednjem vijeku-samostani Znaajan razvoj ostvaren krajem 15. i poetkom 16. st.- otkriem novih morskih puteva (do istone Indije, Srednje Amerike, Rta dobre nade, istone obale June Amerike) 12

UVOD- Rasprostranjenost
Oko 370.000 biljnih vrsta na Zemlji 12.000 se koristi u ljekovite svrhe. U RH je poznato oko 600 samoniklih biljnih vrsta, od kojih se oko 170 koristi u narodnoj medicini, kao zaini, u prehrani, proizvodnji prakastih proizvoda, sokova, eliksira, tinktura, ulja, vina itd.

13

UVOD- Rasprostranjenost
Hrvatska je, kao mediteranska zemlja, zbog specifinog poloaja na granici razliitih klimatskih utjecaja jedna od europskih zemalja sa najzanimljivijom florom. U Hrvatskoj se prikuplja i uzgaja izmeu 160 i 170 autohtonih, ljekovitih, aromatinih i medonosnih biljnih vrsta.

15

Rasprostranjenost
Prirodno geografski uvjeti (klimatski, pedoloki i hidrografski) iznimno su povoljni izmeu ostalog i za ekoloki uzgoj ljekovitog bilja u svim dijelovima Republike Hrvatske. Do 90-ih godina Hrvatska je bila jedan od vodeih svjetskih proizvoaa kamilice (Matricaria chamomilae) i lavande (Lavandula anustifolia) Proizvodnja i prerada ljekovitog i aromatinog bilja je djelatnost koja moe konkurirati proizvoaima iz susjednih zemalja 16

Rasprostranjenost
Najvea ansa u razvoju ekoloke proizvodnje. 2006. godine ukupno je bilo zasijano 4420 ha aromatinim biljem, a kamilica ini 85% ukupne proizvodnje ljekovitog i aromatinog bilja. Vrijednost otkupljenog i prodanog bilja za uporabu u parfumeriji i farmaciji od domainstava, tvrtki i zadruga iznosila je 2006. 10 mil. kn, a biljei se i pozitivna vanjskotrgovinska bilanca jer je vrijednost izvoza u toj djelatnosti bila 6. mil., a uvoza 3,25 mil.USD. 17

Povrine pod biljem za uporabu u parfumeriji i farmaciji* (aromatsko i ljekovito) i ostalo bilje** po upanijama 18

Poticanje proizvodnje
Drava bi trebala osigurati sredstva radi odrivosti te izvozno orijentirane proizvodnje i to potporama, kapitalnim ulaganjima, ruralnim razvojem itd. Potrebno je urediti zakonodavstvo osobito u podruju registracije proizvoda i stavljanja na trite donoenjem pravilnika o ljekovitom bilju te aju. Potrebno je poveati valorizaciju proizvodnje ljekovitog bilja i ekolokih proizvoda te revitalizirati zapostavljene kulture, kao npr. proizvodnju dalmatinskog buhaa. 20

Klasifikacija
Botanikoj pripadnosti (porodice) Duini vegetacije - jednogodinje, dvogodinje, viegodinje Habitusu rasta - zeljaste, grmolike, drvenaste Nainu razmnoavanja - sjemenom, vegetativno, sakupljanje u prirodi, uzgoj

21

Sistematska botanika
Identifikacija - kako prepoznati neku svojtu Nomenklatura-kako nedvosmisleno imenovati svojtu Klasifikacija koji su bliski srodnici svojte Distribucija, ekologija, upotrebljivost

SISTEMATSKA BOTANIKA koja prouava Taksonomiju (raznolikost biljnoga svijeta), uzroke raznolikosti, filogeniju (divergenciju ili razvoj svojti u vremenu i prostoru). 22

Taksonomija
Taksonomija, kao poddisciplina sistematike, znanost je o procesima klasifikacije, identifikacije i nomenklature. Klasifikacija (kao proces) znanost je odreivanju, tj. svrstavanju organizama u skupine na temelju njihove srodnosti. Identifikacija je odreivanje kojoj svojti (vrsti, podvrsti i dr.) pripada primjerak. Nomenklatura je dio taksonomije koja odreuje pravila pripisivanja korektnog imena nekoj biljci u skladu s nomenklaturnim pravilima. 23

Nomenklatura
Imena biljnih svojti svih kategorija piu se na latinskom jeziku u skladu s Internacionalnim kodom botanike nomenklature (Kod) Kod ini skup meunarodno prihvaenih pravila i postupaka vezanih uz sva nomenklaturna pitanja. (Bio Kod)

24

Dijelvi biljaka -nazivi

folium list; folia-listovi flos-cvijet; flores- cvjetovi herba- zelen; herbae- zeleni radix- korijen; radices-korijenje fructus- plod; fructus-plodovi semen- sjemenka; semin- sjemenje cortex- kora; cortices-kore

25

KADULJA- sistematika
Takson (lat. taxon) ili svojta (mnoina taksa, svojte, lat. taxa) taksonomska je skupina biljaka bilo koje kategorije KADULJA (sistematika) Odjeljak (carstvo): Plantae Pododjeljak (divizija): Magnoliophytina Razred: Magnoliopsida Porodica: Lamiaceae, Rod: Salviae Vrsta: S. officinalis 25

KADULJA- sistematika
Salviae folium List kadulje

Rod

Dio biljke

Salviae officinalis folium- list ljekovite kadulje

Puki nazivi: kadulja, ljekovita kadulja, alfija, slavulja... 25

Sistematika
SPERMATOPHYTA (sjemenjae)-odjeljak Pododjeljak A. CONIFEROPHYTINA (igliaste golosjemenjae); 800 vrsta, cca 50 vrsta u RH, drvea, rijee grmovi B. MAGNOLIOPHYTINA (kritosjemenjae)

26

Pododjeljak- Magnoliophytina
kritosjemenjae (Angiospermae) Najrairenija skupina biljaka na Zemlji oko 98% pokrova Zemlje 370.000 vrsta, smjetenih u oko 12.000 do 13.000 rodova, te 250 do vie od 500 porodica

27

Pododjeljak- Magnoliophytina
Utjecaj na ovjeka - neposredni izvor hrane - posredni izvor hrane - ljekovi - materijali (drvo, guma, boje, ljepila, tkanine, vlakna itd.) - produkcija kisika - kruenje tvari i energije.......

28

Sistematika- MAGNOLIOPHYTINA
Dvosupnice - Magnoliatae(Dicotyledones) * Oko 190.000 vrsta * Zeljaste i drvenaste biljke * Korjenov sustav - glavni korijen i bono korijenje * Listovi - peteljka - mreasta nervatura - cjeloviti, razdijeljeni i sastavljeni * Cvjetovi - pentamerni - tetramerni

29

Sistematika- MAGNOLIOPHYTINA
Jednosupnice Liliatae (Monocotyledones) * Oko 60.000 vrsta * Zeljaste biljke * Korjenov sustav - veinom upavo korijenje * Listovi - sjedei - paralelna nervatura - cjeloviti * Cvjetovi - trimerni

30

MAGNOLIOPHYTINA
U RH poznato 5.214 kritosjemenjaa * 4.277 dvosupnica i 937 jednosupnica Najvee porodice unutar dvosupnica: 1. Fabaceae (Leguminosae) 2. Asteraceae (Compositae) 3. Brassicaceae (Cruciferae) 4. Caryophyllaceae 5. Apiaceae (Umbelliferae) 6. Lamiaceae (Labiatae) 7. Rosaceae 8. Scrophulariaceae 9. Ranunculaceae 10.Boraginaceae

31

MAGNOLIOPHYTINA
Najvee porodice unutar jednosupnica: 1. Poaceae (Gramineae) 2. Liliaceae 3. Cyperaceae 4. Orchidaceae

32

Lamiaceae (Labiatae)
Cvjetovi u prljenu Stabljika - etverobridna Listovi - nasuprotni, cjeloviti Cijela biljka (ili samo cvjetovi, listovi) sadri eterino ulje U porodicu Lamiaceae spadaju: Zainsko bilje Aromatino bilje Ljekovito bilje Ukrasno bilje 41

Lamiaceae (Labiatae)
Rosmarinus (rumarin) Lavandula (lavandula, lavanda) Salvia (kadulja, alfija) Mentha (metvica, menta) Thymus (majina duica, timijan) Satureja (ubar) Origanum (mauran)................

42

Rosaceae
Rua (Rosa) . ime! Razliit izgled pojedinih predstavnika - drvea, grmovi, zeljaste biljke Cvijet - razliit poloaj plodnice podrasla, obrasla, nadrasla Raznolikost plodova - kotunica, jabuka, jagoda, ipurak, mnogokotunica

43

Rosaceae - SISTEMATIKA
ROSACEAE porodica A. SPIRAEAOIDEAE - potporodica B. ROSOIDEAE - potporodica C. MALOIDEAE - potporodica D. PRUNOIDEAE - potporodica 44

Magnoliophytina U Hrvatskoj flori

49

 Hrvatska posjeduje vrlo bogatu floru koja je u odnosu na ostale zemlje minimalno zagaena. Samo Istarska upanija posjeduje floru od preko 1500 biljnih vrsta. Neke su biljne vrste posebne i nalazimo ih samo u naem podruju (autohtonost) to je u povijesti posluilo promoviranju Hrvatske u svijetu (dalmatinska kadulja i dalmatinski buha). Naalost, danas je promet tih vrsta sveden na minimum. 51

Definicija ljekovitog, aromatskog i zainskog bilja

Prema definiciji WHO u ljekovito bilje ubrajaju se: one biljne vrste iji jedan dio ili vie dijelova sadre bioloki aktivnu tvar koja se moe iskoristiti u terapijske svrhe ili za potrebe kemijsko-farmaceutske sinteze; skupina ljekovitog i aromatinog bilja obuhvaa biljne vrste koje sadre bioloki aktivne tvari s praktinom primjenom u prehrambenoj, farmaceutskoj i kozmetikoj industriji 52

Definicije
(1)Ljekovito bilje koristi se izravno ili neizravno u lijeenju, a pritom su sirovina za farmaceutsku industriju (2)Aromatsko bilje koristi se izravno kao zaini ili nakon prerade kao dodaci razliitim prehrambenim proizvodima u svrhu poboljanja okusa ili boje, a pritom su sirovina za prehrambenu industriju (3)Biljke koje sadre eterina ulja eterina ulja je mogue ekstrahirati, a pritom su sirovina za kozmetiku industriju 53

Samoniklo bilje
SAMONIKLO bilje - esto varijabilan biljni materijal (klima, atmosferke prilike....) - sadraj i sastav bioloki aktivnih tvari ovisi o pedolokim, klimatskim i drugim uvjetima - ekolokim imbenicima

54

Razlike-kemotipovi
Samoniklo bilje-razliiti kemotipovi -npr. kamilica (4 kemotipa)- identini botaniki-razliit sastav eterinih ulja -majina duica (7 kemotipova)-karvakol; timol -perin, celer, pastrnak Zbog varijabilnosti kemijskog sastava samoniklog bilja - sve ee se uzgaja

55

Uzgoj bilja
Uzgoj ljekovitog bilja 1. selekcija-biljni materijal ujednaene kakvoe SELEKCIJA GENOTIPOVA SELEKCIJA KEMOTIPOVA 2. Agrotehnike mjere

56

Kultivirano bilje
Kultivirano (uzgojeno) bilje - uzgoj ljekovita bilja preporucuje se kad je god to moguce - sprjeava se neracionalno iskoritavanje biljnih vrsta, naroito ugroenih - kontrolom uzgoja dobiva se manje varijabilan biljni materiajl eljene kakvoe Neke biljke nije mogue kultivirati, a da ne promjene svojstva (npr. planinsko i mediteransko bilje) 57

Razlike
Postoje razlike meu samoniklim i kultiviranim biljem (ljekovita svojstva, kemijski sastav)

ekoloki imbenici, klima, sastav tla razvojni stadij biljke itd. 58

Dijelovi biljka
Dijelovi biljaka koji se koriste: nadzemni dijelovi cvijet (flos), list (folium), izbojci (turiones), pupovi (gemmae), nadzemni dio (herba) plod (fructus), sjeme (semen), kora (cortex), drvo (lignum) podzemni dijelovi korijen (radix), gomolj (tuber), korjeni (rhizoma), lukovica (bulbus). 59

Branje
Branje je primarni proces sakupljanja uroda na polju (koji je izloen razliitim klimatskim uvjetima i uvjetima okoline) te prebacivanje ubranog materijala u kontrolirane uvjete prerade te skladitenja. Zahtjevi prilikom branja se razlikuju ovisno o vrsti biljke, dijelu biljke koji se bere, te o namjeni ubranog dijela biljke (konanom proizvodu) 60

Branje
PRAVILA ZA SAKUPLJANJE/BRANJE Bere se samo zdravo i isto bilje Izbjegavati nepoeljne promjese Ne bere se bilje koje raste pokraj prometnica, eljeznikih pruga ili naselja (zagaeno prainom, zagaenim zrakom i sl.) Dijelovi bilja oteeni od insekata, ptica i sl. se ne beru i ne upotrebljavaju se kao zaini

61

Branje
- biljke se moraju ubirati za suna vremena, (izbjegavati branje iza rose, kie ili za izrazito vlana vremena) - ako se berba odvija iza kie, biljni materijal potrebno je odmah transportirati u suaru i istovremeno osigurati suenje takvog materijala (smanjivanje koliine vlage, razvoj m.o., razvoj plijesni itd.)

63

Branje
Tijekom branja vano je: -utvrditi optimalno vrijeme berbe (najbolja kvaliteta konanog proizvoda) Optimalno vrijeme berbe ovisi o: -dijelu biljke koji e se koristit za preradu (standardi, slubene metode..) -stupnju rasta, razvoja i zrelosti biljke, ploda, itd. -koliini bioloki aktivnih spojeva biljke

62

Branje
LISTOVI I ZELENI (herba): beru se neposredno prije ili tijekom cvatnje. Sadraj aktivnih tvari nakon cvatnje znaajno opada. CVJETOVI (flos): sakupljaju se najee kad su otvoreni, iznimno kao pupoljci (klini). PLODOVI I SJEMENKE (fructus, semen): kad su zreli. Iznimka su plodovi porodice Apiaceae (titarke)-opasnost gubitka plodova pri sakupljanju (kim, komora). 64

Branje
KORJENJE I PODANCI : u kasnu jesen ili rano proljee nakon prestanka odnosno poetka vegetacije KORA: skida se sa grana u rano proljece (prije pocetka nove vegetacije)

65

Branje
Runo

Primjenom mehanizacije

66

Branje
Ureaji za rezanje, branje, te ostali strojevi moraju biti isti i podeeni tako da mogua oneienja iz zemlje ili drugih izvora budu svedena na minimum. Moraju biti uvani na suhom mjestu, bez prisutnosti insekata, glodavaca, ptica i ostalih tetnika, te mjestima koja su nedostupna domaim ivotinjama.

67

Transport
Transport ubranog biljnog materijala se mora izvriti odmah nakon branja u visokim higjenskim uvjetima. Ubrani dijelovi biljke transportiraju se u istim i suhim kutijama, vreama, prikolicama ili prozranim kontejnerima Sredstva transporta nesmiju sadravati ostatke bilja od prijanjih isporuka, nesmiju sadravati strane materijele Treba izbjegavati npr. plastine materijale zbog mogunosti stvaranja vlage, kondenzacije itd.

Zaini
Zaini su proizvodi biljnog podrijetla, svojstvena mirisa i okusa koji se dodaju prehrambenim proizvodima i piima radi postizanja odgovarajueg mirisa i okusa ili bolje probavljivosti tih proizvoda. Svojim svojstvima zaini poboljavaju kvalitetu jela, utjeu na izmjenu tvari i sudjeluju u prehrani.

27

Zaini

Kao zaini u promet se stavljaju aromatini dijelovi zainskih biljaka (korijen, kora, cvijet, tuak, plod ili proizvodi njihove prerade), a mogu biti u obliku komada, zrna, mahune i manjih dijelova ili praha.

28

Prema botanikoj klasifikaciji

Prema dijelovima biljaka od kojih se dobivaju zaini mogu biti: plodovi (bijeli i crni papar, paprika, ili, piment, vanila) sjemenke (anis, kumin, korijandar, sezam, kardamom, goruica), cvjetovi ili cvjetni izdanci, primjerice karanfili (klini), kora (cimet i kajsija), korijenje i podanci (umbir, kurkuma, kardamom), lie (lovor, mauran, majina duica, metvica, origano, rumarin,perin, celer, kadulja, pelin), aromatino povre (celer, luk, enjak, vlasac).

Zaini
Prema ISO zaini su proizvodi biljnog podrijetla ili njihove smjese, bez primjesa koji se koriste zbog poboljanja arome prehrambenih proizvoda i pia. Konvencionalna klasfikacija zaina: 1. 2. 3. 4. Ljuti zaini Blagi zaini Aromatini zaini Zainsko bilje i povre 29

Procjena kvalitete
Odreivanje veliine (usitnjenosti) ubranog lia i karakteristinog mirisa Procjena kvalitete prema vanjskom izgledu (svje izgled stabljike i lia; nepoeljno uvenulo lie, smee pjege, oteenja od sunca ili tetoina itd.) Mikrobioloka kontrola Odreivanje pesticida Odreivanje koliine mikotoksina...............

Pitanja?

57