Professional Documents
Culture Documents
UVOD
U ljekovito bilje ubrajaju se one biljne vrste čiji jedan ili više djelova sadrže biološi aktivnu tvar, koja
se može koristit u terapisjke svrhe, ili za hemisko farmaceutske sinteze. Aromatično bilje su one vrste
koje sadrže određene supstanse koje su atomatične. Sadrže jednu ili višetvari specifičnog mirisa ili
okusa. Upotrebljavaju se za pravljenje mirisa.
Znanost koja se bavi izučavanjem ljekovitog bilja, odnosno drogama biološkog porijekla naziva se
farmakognozija.
Prvi način liječenja koji se tradicionalno prenosio sa koljena na koljeno. Prvi pisani spomenici biljnog
liječenja sirovito su vezani za područje azije i sjeveroistočne afrike. Kinesi su prvi primjenili biljno
liječenje.
U vrijeme grčke i rimljanja, lekovito bilje je bilo vrlo cjenjena sirovina. Arapi su imali razvijenu nauku
za ljekovito bilje tj. za njihovu upotrebu Koristili su ih pretežno u svrhu začina i mirisa. 19. st. počinje
sistem upoznavanja ljekovitog bilja i izolacija aktivnih materija iz pojedinih biljaka. To se nastavlja i
dan danas.
Mogu se upotrijebiti različiti biljni organi kao što su korijen, list, stablo... Koriste se u različitim
oblicima, ali uglavnom oblik čaja je najčešći. Pored čaja koriste se i kao razni praškovi, kreme...
Može se svuda sakupljati, ali kvalitet nije svugdje isti. Bolje su one biljke na večoj nadmorskoj visini.
Uvijek treba tražiti tamo gdje je uglavnom čisto.
Moramo znati sta sakupljamo, da li je ljekovito ili otrovno. Uvijek koristimo vegetacioni period.
Ljekovito bilje se bere isključivo po lijepom i suhom vremenu, nikda po kiši li rosi. Nikada se ne beru
sve bikllje na jednom mjestu, uvijek treba ostaviti par primjeraka da bi se mogle dalje razmnožavati.
Ne treba brati bilje koje se nalaze u blizini puteva, tamo gdje ima puno životinja, pokraj štalla,
đuubrišta, pored pruge...
2|Page
Kako se suše?
Treba iuh skladiti u metalnim ili limenim posudama ili papirnim vrečicama. Treba izbjegavati "PUC2
vreečice jer ....
Iskoristiti pri prolasku jeseni. Imaju svoj rok trajanja koji je uglavnom 1-2 godine.
PLANTAŽNI UZGOJ
Za proizvodnju čistog ljekovitog bilja iste se uzgajaju u plantaži. Primjena instekticida, herbicida mora
biti stručna i utemeljena.
A. Selekcija genotipova prema sadržaju aktivnih bioloških tvari, njihov transfer u kulturi (širok
uzgoj) ili korištenje za dalji genetički rad.
B. Selekcija genotipova s obzirom na prevagu određene biološke aktivne tvari ili več utvrđenih
sastojaka koji otežavaju primjenu tehnoloških mjera (ekstrakcija i izolacija).
C. Proučavanje odnosa staništa, kvaliteta i kvantiteta, stabiliziranje biološkihaktivnih tvari, te
mogućih zona uzgoja.
D. Proučavanje odnosa agronomske kvallitete i agronomske kvantitete bioloških aktivnih tvari
prema individualno primjenenim agrotehničkim mjerama.
3|Page
EKOLOSKI FAKTORI
Ekoloski faktori su svi uticaji koji dolaze iz spoljašnje sredine i formiraju uslove života neke biljne
vrste (svetlost, temperatura, vlažnost, kompetitivni odnosi), kao i sve ono čime se biljke mogu
snabdeti na određenom mestu (energija, voda, mineralne materije) da bi na njemu osigurale
kontinuitet fizioloških procesa i svoj opstanak.
Ekoloski faktori su promenljivi u vremenu i prostoru. Na promene ekoloških faktora biljke reguju
ekološkim prilagođenostima.
TEMPERATURA
U području gdje srednja temp u januaru visa od 0 C sadržaj glukozida se smanjuje ili potpuno
nestaje snjižavanjem temperature. Niske temperature u proljeću usporavaju aromatska
etericna ulja u lavandi. Sadrzaj etericnih ulja ( u metvici) se sa povečavanjem prosječne
dnevne temperature intenzivno razvajaju.
VODA
Voda može bitno utjecati na udio biološki aktivnihtvari u ljekovitom bilju. Ako kiša
pada prije berbe,smanjuje se sadržaj aktivnih tvari u mnogim vrstama ljekovitih biljaka jer se
gube neke tvari topljive u vodi. Toje osobito vidljivo kod onih biljaka u kojima se eterična
ulja stvaraju u organima smještenim na površinirazličitih nadzemnih dijelova (pr. u
žljezdastim dlačicama). Lavanda gubi znatan dio eteričnog ulja ako obilnekiše padnu prije
cvjetanja ili za vrijeme cvjetanja. Smanjenje sadržaja eteričnog ulja uzrokuje i
nedostatakvode u tlu. Optimalnom opskrbljenošću tla vodom može se povećati udio
eteričnog ulja za 0,3 do 0,5%
TLO
NADMORSKA VISINA
Veoma utiče na kvalitet i kvantitet ljekovitog bilja. Povečana nadmorska visina povečaje i
ljekovitost bilje (lavanda, tijamin). Povečavanjem nadmorske visine povečava se i sadržaj
fenola koji su odgovoran za aktivnost biljke.
ALELOPATIJE
Utjecaj koji jedna vrsta ima na drugu vrstu putem proizvodnje tvari (njihov rast, razvoj..) - to
je alelopatski odnos. Npr. Alelopatija je čest biološki fenomen i poznato je puno primjera
alelopatskih odnosa. Tako orah izlučuje juglon koji inhibira rast lucerne, rajčice i krumpira, a u
korijenu zobi sintetizira se skopoletin, inhibitor fotosinteze suncokreta, duhana i drugih
biljaka dok krizanteme izlučuju fenolni spoj koji u tlu ometa rast drugih krizantema, odnosno
iste biljne vrste.
SVJETOLOST
GEOGRAFSKA ŠIRINA
Geografska širina važna jezbog temperature i sunčanih razdoblja. Tipičan primjer važnosti
geografskeširine je sinteza masnih kiselina.Biljka iz toplijeg klimatskog područja uzgojena u
hladnijim područjima sadrživiše nezasićenih masnih kiselina. Vrste uzgojene u toplijim, južnim
područjima, bogatije su eteričnim uljima.
5|Page
Naša zemlja obiluje kvalitetnim ljekovitim biljem sa maksimalnim sadržajem mnogih ljekovitih
materija. Više od 100 biljnih vrsta propisuju farmakopeje kao oficijalne droge za proizvodnju
galenskih preparata. Korištenje biljnih dijelova je raznovrsno.
Može se koristiti cijela biljka, jedan njen dio, više dijelova, ili pak ispitane hemijske supstance
dobijene iz biljke. Ljekovitost droga zavisi od vrste i količine ljekovitih sastojaka, određenog
fiziološkog svojstva koje droga sadrži.
Od najveće je važnosti za medicinu i farmaciju prva grupa ljekovitih biljaka, a nju čine:
bijeli sljez, šumska paprat, velebilje, crna vrzina, kičica, ražena glavica, mrazovac, kužnjak,
naprstak, bunika, lan, kamilica, metvica, sve vrste kaćuna i kilavice, vrtni mak, petoprst,
proljetni jaglac, krkavinka ili "trušljika", ricinus, pasja ruža, kupina, crna bazga, bijela gorušica,
ljekoviti maslačak, majčina dušica, sve vrste lipe, proljetni podbjel, dvodomna kopriva,
odoljen, čemerika.
Od tih su nešto manje važne i značajne ljekovite biljke s nešto manjim ljekovitim djelovanjem, a
kojih ima čak stotinjak. Tu grupu čine:
kadulja, crni sljez, pelin, stolisnik, sve vrste bokvice i metvice, breza i brojne druge ljekovite
biljke, zapravo i ukrasne biljke, a neke su voće, povrće, ili su ljekoviti začini, ili industrijske
biljke.
ljekovite biljke blagog dejstva, kojima pripada veliki broj biljaka koje su u širokoj i skoro
svakodnevnoj upotrebi (nana, kamilica);
ljekovito bilje jakog djelovanja, toksične vrste od kojih se proizvode vrlo jaki otrovi (morfij,
heroin). Njihova upotreba i rukovanje strogo je propisano zakonom o otrovnom bilju.
Rukovanje podrazumjeva i upotrebu i skladištenje ljekovitog bilja.
vodene iscrpine biljnih droga (infuzi, dekokti, macerati), etanolne iscrpine (tinkture-biljne
kapi), uljni macerati, sirupi te kapsule i tablete.
1. SAPONOZIDI
2. TANINI
3. TERPENI
4. ALKALOIDI
5. HETEROZIDI
6. LIPIDI
7. UGLJENI HIDRATI
8. AMINOKISELINE I PEPTIDI
9. ORGANSKE I NEORGANSKE KISELINE
10. VITAMINI
11. MINERALNE MATERIJE
SAPONOZOIDI
Мnоgе bilјkе sаdržе supstаncе zvаnе sаpоnozidi ili saponinski glikozidi - tо su tоksični glikоzidi i mоgu
sе nаći, оbičnо u niskim kоncеntrаciјаmа, u mnоgim jestivim i ljekovitim biljkama. Srеćоm,
sаpоnozidi se lako uništavaju zagrijavanjem i vеоmа slаbо se аpsоrbuјu u tijеlu, tаkо dа vеći dio
unijetih saponozida biva izbačen iz organizma.
Saponozidi ili saponinski glikozidi su glikozidi koji se sastoje iz šećera i nekog nešećernog jedinjenja;
hidrolizom se oslobađa šećer i aglikonska komponenta, koja se naziva sapogenin. U zavisnosti od
hemijske prirode sapogenina, postoje dvije osnovne grupe:
triterpenski i
steroidni saponozidi
Upotreba: Preparati na bazi escina se primenjuju kod poremećaja, periferne venske i limfne
cirkulacije donjih ekstremiteta, kod poremećaja rektalne cirkulacije i raznih oštećenja sluznica.
8|Page
TANINI
Termin tanin odnosi se na korištenje drveta od hrasta za štavljenje (tanning) životinjskih koža.
Međutim, termin "tanin" se kasnije široko primenjuje za bilo koja polifenolna jedinjenja koja sadrže
dovoljno hidroksilnih i drugih pogodnih grupa, kao što je karboksilna.
Reaguju sa proteinima kože i grade nerastvorne komplekse. Na taj način koža postaje impregnirana
(sprečeno je njeno truljenje i povećana otpornost prema toploti, oštećenjima i vlagi).
Danas se za štavljenje sve manje koriste biljne droge, a sve više mineralne soli.
Tanini su jedinjenja široko rasprostranjena u mnogim vrstama biljaka, gde imaju ulogu u zaštiti od
grabljivica, kao pesticidi, ali imaju ulogu i u regulaciji rasta biljaka.
Astringensi tanina izazivaju skupljanje sluzokože usta nakon konzumiranja nezrelog voća ili crnog
vina. Isto tako, destrukcija ili promjena tanina sa vremenom igra važnu ulogu u sazrijevanja voća i
starenju vina.
Na osnovu gradivnih jedinica i hemijske prirode, postoje dvije osnovne vrste tanina:
hidrolizirajući tanini
kondenzovani tanini
Postoje i:
mješoviti tanini
pseudotanini
9|Page
Rosaceae,
Hamamelidaceae,
Rubiaceae,
Cupressaceae i
Pinaceae.
Ericaceae,
Anacardiaceae,
Geraniaceae,
Aceraceae i
Punicaceae.
Pojedine biljke i droge sadrže smjesu ove dvije vrste tanina – "mješovite tanine“, karakteristične
za biljke familija;
Fagaceae,
Polygonaceae,
Myrtaceae,
Theaceae.
FUNKCIJA U BILJKAMA
Svi efekti tanina na animalne i humane ćelije su povezani s njihovom osobinom da reaguju sa
bjelančevinama i grade nerastvorne komlekse što se manifestuje taloženjem proteina u
površinskim slojevima. Reaguju sa proteinima površinskih slojeva sluznice i kože, ali i s
digestivnim i drugim emzimima, sa proteinima bakterija, gljiva i virusa
10 | P a g e
Napomena: Hrastov žir sadrži tanine, oko 40% skroba, bjelančevine, masno ulje i šećere. Preprženi
žir se koristi u ishrani. Prženjem skrob prelazi u dekstrin i smanjuje se količina tanina.
Biljka: Rizom jajolik, koso postavljen, obrastao tamnim, ljuspastim listićima, s donje strane tankim
korjenovima. Listovi dvostruko perasto dijeljeni. Sporangije sakupljene u soruse koji su smješteni sa
donje strane liske. Sorusi pokriveni bubrežestim induzijumom.
Berba i sastojci: rizom se vadi u rano proljeće ili u jesen. Sadrži skrob,
masno ulje, tanine i oko 20% smole. Najvažniji sastojci smole su derivati
floroglucinola povezani sa buternom kiselinom. Najjednostavniji je
aspidinol, a najaktivniji je aspidin.
Biljka: višegodišnja lijana. Listovi naspramni, deljeni na 3-5 režnjeva, testerastog oboda, prekriveni
vidljivim žlezdama. Cvjetovi jenopolni, biljka dvodoma. Plod je orašica obavijena priperkom
(braktejom)
DERIVATI ORCINOLA
Dejstvo: THC se vezuje za receptore u mozgu i prouzrokuje blagu euforiju, relaksaciju i pojačanu
percepciju. THC deluje i kao bronhodilatator, usporava puls i izaziva pad krvnog pritiska.
Upotreba: Konoplja i njeni sastojci se rijetko koriste u terapijske svrhe. Otkrivena je ograničena
primjena konoplje kao antiemetičnog sredstva (smanjuje nadražaj na povraćanje) kod bolesnika sa
malignim oboljenjima koji su na hemoterapiji.
ALKALOIDI
Mnogi alkaloidi su nazvani po biljnoj vrsti iz koje su prvi put izolovani; NIKOTIN, PIPERIN, RICIN,
ATROPIN....
Distribucija u prirodi
Veoma rijetko prisutni kod bakterija (Pseudomonas aeruginosa) i gljiva (Claviceps, Amanita).
Amarylidaceae
Rubiaceae
Apocynaceae
13 | P a g e
Većina predstavnika familije Lycopodiaceae sadrži različite alkaloide. Vrsta Lycopidium clavatum
sadrži veći broj alkaloida od kojih su najpoznatiji klavolonin i lycopodin. Vrsta Huperzia serrata sadrži
alkaloid huperizin.
Paprati (Polypodiophyta) uglavnom ne sadrže alkaloide. U literaturi postoji samo podatak za jednu
vrstu, koja je u narodu poznata kao ženska paprat. Vrsta Athyrium filix-femina sadrži harmala
alkaloid, koji je karakterističan za mnoge cvjetnice, a prvi put je izolovan iz vrste Peganum harmala.
U okviru razdjela Pinophyta prisustvom alkaloida se odlikuju rodovi Ephedra iz klase Gnetopsida i
Taxus iz klase Pinopsida. Vrste roda Ephedra sadrže alkaloide efedrin i pseudoefedrin. Vrsta Taxus
baccata sadrži alkaloid taxin.
Pravi alkaloidi
Protoalkaloidi
Pseudoalkalodi
Hiosciamin i atropin:
o za opuštanje akutnog bolnog spazma glatke muskulature (bubrežne, žučne kolike)
o preanestetičko sredstvo
o kao antidot kod trovanja pečurkama, organofosfornim jedinjenjima i nekim gasovima
Skopolamin:
o terapija parkinsonizma
o za opuštanje akutnog bolnog spazma glatke muskulature
o prevenciji mučnine prilikom putovanja
Upotreba: spazmolitik
Biljka: jednogodišnja zeljasta biljka. Listovi krupni, zeleni, po obodu duboko i nepravilno dijeljeni.
Cvjetovi su bijeli, krupni, ljevkasti. Plod je krupna čahura sa čvrstim bodljama, kada sazri otvara se po
dužini na 4 kapka. Čaura ispunjena crnim, bubrežastim sjemenom.
Biljka: višegodišnja zeljasta lijana. Odrvenelo stablo povezuje se za pritke rašljikama i bočno se grana.
20-30 cvjetova bez perijanta je grupisano u cvasti. Plod je koštunica, promjera do 8 mm. Tokom
zrenja plod bibera mjenja boju od zelene do crvene.
Berba: nedozreo plod (crni biber) ili zreo plod s koga je posle
fermentacije skinut deo perikarpa (bijeli biber)
Biljka: jednogodišnja zeljasta biljka. Listovi su krupni (do 50 cm dugi), ravnog oboda, na vrhu
zašiljeni, tanki, naizmjenični. Cvjetovi su ružičasti, sakupljeni u terminalne cvasti. Plod je izdužena
čaura.
Toksičnost: Letalna doza nikotina za odraslu osobu je 60 mg. Jedna cigareta sadrži oko 2 mg nikotina.
17 | P a g e
Biljka: listopadni žbun, visine do 3 m. Kora je gruba i ispucala, žute unutrašnjosti. Listovi kožasti,
eliptični, fino nazubljenog oboda. Cvjetovi sa žutom krunicom, sakupljeni u viseće grozdaste cvasti.
Plod je duguljasta, svjetlocrvena bobica.
Upotreba: Herba ruse se koristi kao spazmolitik, holeretik i holagog u terapiji oboljenja digestivnog
trakta. Alkaloidi djeluju antiinflamatorno. Svjež sok se primjenjuje spolja kao keratolitik i
keratoplastik (stari narodni lek za skidanje bradavica i lečenje kožnih bolesti). Postoje pokušaji
primjene ovih alkaloida kao citostatika, u terapiji nekih tumora.
Biljka: mak je jednogošnja zeljasta biljka. Prizemni listovi na lisnoj dršci, listovi na stablu – donji na
kratkim drškama, gornji – sjedeći osnovom obuhvataju stabljiku. Cvjetovi krupni, pojedinačni na vrhu
stabljike. Plod je loptasta čahura, sadrži brojna bubrežasta, sitna sjemena. Svi dijelovi biljke sadrže
bijeli mliječni sok u kome su koncentrisani alkaloidi. Samo sjeme ne sadrži alkaloide i može se koristiti
u ishrani.
Sastojci: Najvažniji sastojci sirovog opijuma su alkaloidi (čine i do 30% mase opijuma). Najviše ima
morfina (3-25%), narkotina (2-8%), kodeina (do 4%), tebaina (do 3%), papaverina (do 2.5%), dok su
ostali prisutni u tragovima. U suhim makovim čahurama nalazi se oko 0.5% ukupnih alkaloida, a ostali
dijelovi zdrave biljke, sadrže mnogo manje.
Morfin – djelovanje na CNS: analgezija, depresija disanja, inhibicja refleksa kašlja, promjena
ponašanja i zavisnost (mioza, mučnina i povraćanje); periferni efekti: pojačan tonus glatke
muskulature, opuštanje poprečno-prugastih mišića., kontrakcija sfinktera
Papaverin – Osnovno delovanje je spazmolitičko. Gotovo i da ne deluje na CNS.
Kodein – depresivno na centar za kašalj i na centar za disanje, slab analgetik.
Noskapin – centralni i periferni antitusik.
Primjena: Opijum se danas rijetko proizvodi za medicinske svrhe. Predstavlja sirovinu za ekstarkciju
alkaloida. Najveća količina alkaloida se dobija ekstrakcijom iz suhih čahura i makove slame.
COLCHICI SEMEN ET TUBER – SJEME I KRTOLA MRAZOVCA - COLCHICUM AUTUMNALE L., LILIACEAE
Biljka: višegodišnja zeljasta biljka . Krtola je obrasla crnim ljuspastim listovima i nalazi se na dubino
od 20 cm. Svake jeseni, u oktobru, iz pupoljka na mladoj krtoli, razvija se ljubičasti cvjet. Sledećeg
proleća se razvijaju dugi, lancetasti listovi, celog oboda i paralelne
nervature. Iz oplođenog plodnika, koji se nalazi duboko u zemlji
tokom zime, u proleće se razvija plod, trostrana čaura koja izraste
između listova. Plod sazreva u leto, naredne godine u odnosu na
cvetanje biljke. Jedna od najotrovnijih biljaka našeg podneblja.
Primjena: zbog izuzetne toksičnosti droge se koriste samo za ekstrakciju alkaloida. Kolhicin se
primjenjuje oralno kod akutnih napada gihta. Zbog velikog broja neželjenih efekata ne koristi se u
terapiji kancera. Ipak, neki derivati kolhicina (kolhamin), koriste se u terapiji početnih formi
karcinoma kože. Kolhicin se koristi kao reagens za brojanje hromozoma.
Toksičnost: kolhicin je veoma toksičan. Simptomi trovanja nastupaju već posle 10 mg, a uzimanje 40
mg per os ima fatalni ishod u roku od 3 dana. Simptomi trovanja se javljaju poslije nekoiko sati:
abdomalni bol, gastroenteritis, prolivi, dehidratacija.
TERPENSKI ALKALOIDI
Biljka: zimzeleni dvodomi žbun do 20 m visine. Listovi igličasti, spiralno raspoređeni i raščešljani u dva
reda. Muške inflorescencije u pazuhu. Sjemeni zameci pojedinačni u pazuhu fotosintetičkih listova.
Zrelo sjeme je obavijeno mesnatim arilusom crvene boje. Sem arilusa su svi dijelovi biljke otrovni.
Koristi se: svi dijelovi biljke (kora, grančice, listovi, mladi izdanci).
Ipak, najčešće se koristi kora pacifičke tise.
STEROIDNI ALKALOIDI
PURINSKI ALKALOIDI
Kofein:
Teofilin:
Teobromin:
Biljka: žbunovi ili nisko drveće. Listovi kožasti, krupni, cijelog oboda, naspramno raspoređeni. U
pazuhu listova nekoliko mirisnih, bijelih cvjetova. Plod je sočna, crvena koštunica sa dva sjemena.
Berba: Beru se crveni, zreli plodovi. Ostave se da bubre u vodi i potom se mehanički skida perikarp
Ostatak pulpe ploda se odstrani poslije fermentacije, a zatim se sjeme suši; tako se dobija sirova kafa.
Moguće je sjeme kafe izvaditi mehanički iz prethodno osušenog ploda (suvi postupak). Sirova kafa se
prije upotrebe prži na tempoeraturi 200-250 C.
Biljka: puzavica sa sjajnim crvenim plodovima. Plod je čahura, veličine lješnika. Najčešće sadrži jedno
sjeme.
Biljka: višegodišnji polužbun. Rizom je kratak, krtolosto zadebljao. Koren razvijen, vretenast i
razgranat. Listovi lancetasti, naborani. Ljubičasti cvjetovi grade dvojne uvojke u pazuhu gornjih
listova. Plodovi su orašice.
FAMILIA PINACEAE
Borovi: 10 rodova, 250 vrsta. Zimzeleno, rjeđe listopadno drveće ili polegli žbunovi. Rasprostranjenih
u različitim staništima uglavnom Sjeverne hemisfere. 10 do 30 m visoka četinjača cilindrična debla
koje može biti i kvrgavo i kratko. Kora u početku crvena, a poslije postane sivosmeđa. Muški cvjetovi
imaju oblik žutih resa, ženske grimizno crvenih češera.
Vrste: Abies alba, Abies sibirika, Abies balsa mea, Picea abies, Pinus nigra, Pinus silvestris. Larix
decidua
Koriste se: svježe četinje, eterična ulja, šišarke, rjeđe jelova smola.
Kora tamnosiva, široka, duboko izbrazdana. Četinje tamnozelene, duge 8-18 cm, sa svakog
izdanjka su po 2. Muški cvjetovi resoliki, žuti, žeznski jajasti, sjedeći s kratkom drškom.
Krošnja široka
Koriste se: pupoljci i eterična ulja, četinje i šišarke. Pravi se balzam (terpentin), smol,
trepensko ulje, borov katran. Olakšava disanje.
24 | P a g e
Kratke četinje, svjetlije, šiđarke manje, imaju dršku. Naseljava veče nadmorske visine.
Kora ispucala, sivosmeđa, visoka svijetla krošnja, četinje svjetlosivo, opadaju svake godine.
Muški izduženi, ženski cvjetovi jajoliki, svjetlosmeđi.
FAMILIA CUPRESSACEAE
Čempresi: 19 rodova, 130 vrsta. Čempres je stablo koje u visinu raste i do 25 metara. Kora stabla
smeđocrvene je boje tamnijih nijansi, koja u starijih primjeraka postaje svijetlosiva i puca u plosnatim
ljuskama. Krošnje stabla različitih su oblika, no uske su kod većine primjeraka.
Razgranati žbun visok 1-2 m ili stablo visoko i do 12 m. Listovi su igličasti, bodljikavi,
vazdazeleni, 1-2 cm dugi, smješteni po 3 u pršljenu. U pazušcima listova razvijaju se sitni
dvodomni cvjetovi. Cvate u travnju i svibnju, a plodovi dozrijevaju u jesen sljedeće godine.
Suhe, zrele bobe sadrže i do 2,5% eteričnog ulja, a koje se smatra njihovom najljekovitijom
tvari. Osim eteričnog ulja, gorkoslatkaste bobe borovice sadrže oko 33% šećera, 10% smole,
gorke tvari, glikozid juniperozid, flavonoide, tanine, gumu, vosak te organske kiseline i
njihove soli.
Koristi se: Bobice od borovica pospješuju izlučivanje vode. Budući da djeluju direktno na
bubrege, smiju ih koristiti samo ljudi s posve zdravim bubrezima, i to samo kroz kraće
vrijeme., dobar diuretik, protiv duševni bolesti, za kožu, živce..
Vazdazeleni grm, kora siva. Sadrzi tri žutosmeđe, tvrde, ovalne izbrazdane sjemenke.
BILJKA JE OTROVNA.
25 | P a g e
Koristi se za izradu esencijalnih ulja za uklanjanje benignih izraslina na koži kao što su
bradavice, Molluscum pendulum, i razčičite druge izrasline na koži lica i tijela. Koristi se i za
izradu insekticida, dezinfekcijskiuh stredstava, sapuna i raznih sprejeva.
FAMILIA TAXACEAE
Otrovna je biljka. Sadrzi otrovnu tvar Taksin. Sve je otrovno sem arulusa (omotača).
FAMILIA SOLANACEAE
Vrste: Datura stramonium, Hyosciamus niger, Caspicum anuum, Nicotiana tabacum, Atropa
belladona, Solanum nigrum, Lycium barbarum
150 cm visoka, jajasti listovi, plod krupan u obliku čahure. Listovi na vrhu zašiljeni.
Odrasla stabljika, listovi i nezreli plodovi sadrže otrovne alkaloide (solanin). Zrele crne
bobice mogu se jesti.
LYCIUM BARBARUM
Plodovi su jestivi, mogu posluđiti za čaj. Nutritivne vjernosti: 70% ugljikohidrati, 10-13%
bjelančevina. Sadrže 19 aminokiselina. Slatkog okusa.
FAMILIA HYPERICACEAE
Beru se rascvjetale glavice. Koristi se kao antiseptik, čaj od listova dobar kod napetosti,
depresije. Od cvjetova može se napraviti koristan uljni macerat kao odlično sredstvo za
liječenje rana i opeklina.
27 | P a g e
FAMILIA CUCURBITACEAE
Tikve. Plodovi su soči a cvjetovi jednospolni. Stabljike su dlakave i uglaste. Sjeme spljošteno.
OTROVNA BILJKA. Svi djelovi su otrovni. Sadrži glikozide brionin i brionidin. Mlječni sok
uzrokuje dermatitis i čireve na koži, a kada se konzumira uzrokuje vrtoglavicu, mučninu,
povraćanje i oštečenje bubrega. Za životinje na ispaši je otrovna.
Jednogodišnja, zeljasta biljka. Stabljika razgranata, puže po tlu. Plod je velika bobica.
Koristi se na razne načine, kao sirove, kuhane, pečene, marmelade i sl. Sjemenke se koriste
osušene. Jako ljekovita.
FAMILIA BRASSICACEAE
Jedno-dvogodišnja biljka. Zeljasti cvjetovi, grozdasto grupisano. Plod ljuska ili ljusćoca. Prizemni
listovi skupljeni u rozetu.
Vrste: Armoracia lapathifolia, Brassica oleracea, Allaria officinalis, Capsella brusa pastoris,
Stabljika uspravna, izbrazdana i u gornjem djelu razgranata, visoka do 130 cm. Cvjetovi mali.
Plod okruglasta komuška promjera 5 mm koja sadrži male okruglaste i glatke sjemenke.
Upotrebljivi su korjen i list. Korjen ima ostar ukus. Svjež sadrži 100 mg vitamina C. Jestivi su i
listovi. Bogati vitaminom C i karotinom. Prirodni antibiotik, čisti organizam, pošpješuje
izlučivanje mokrače, pročiščuje kanale nosa.
Sadrži mnogo vitamina (A, C, B, B2). Kiseli kupus obiluje vitaminom C. Dobar protiv prehlade,
gripe. Često se koriste listovi kupusa u medicini kod reumatski oboljenja.
28 | P a g e
100 cm visine. Cvjetovi bjeli. Plod 6cm duga ljuska. Miris češnjaka.
Koristi se u narodnoj medicini. Od suhi listova može se napraviti čaj, izrazito dobar antiseptik.
Koristi se i kao dodatak hrane jer ne sadrži neugodan zadah kao češnjak.
Jestiva je cjela nadzemna biljka i plodovi. Najbolji su mladi listovi koji se beru prije razvijene
stabljike.
Korisna kod liječenja svih oblika unutarnjeg krvarenja, za lječenje hemorida, preobline
menstruacije, zaustavlja krvarenja iz nosa, kod reume..
FAMILIA BETULACEAE,
Umjerena staništa, hladna klima. Na nasim područjima rodovi: Betula - Breza, Alnus - joha.
Listopadno stablo. naraste do 30 m visine. Debelo vitko. Mlada kora glatka i bjela, guli se u
tankim, vodoravnim trakama. Pupovi su ljeplivi, dugi 38 mm. Listovi naizmjenični, goli.
Cvjetovi jednodomni, skupljeni u resama. Cvjeta od aprila do maja.
Čaj od listova se koristi kao dobar diuretik (luči mokracu). Koristi se u kombinaciji sa drugim
čajevima.
Listopadno stablo. Naraste do 25m. Krošnja je jajastokupkasta. Debelo vitko, kora u mladosti
glatka i zelenkastosmeđa. Grane su horizonatlne i tanke. Listovi obrnuto jajasti, dugi 4-10 cm.
Plodovi su mali češeri. Sjemenke su oko 2-4 mm dugi, usko okriljeni, splošreni oraščići.
Svi djelovi biljke obilni Taninima (najviše plod). Kora sadrži salicine koji se u tijelu
metaboliziraju u salicinu kiselinu zbog čega se u narudo koristila kao današnji aspirin: snižava
temperaturu, smanjuje bol. List crne johe stavlja se na rane i čireve.
29 | P a g e
FAMILIA MORACEAE
Dudovi su listopadno drveće sa malim neuglednim jednospolnim cvjetovima. Drvo je često puta tvrdo
i žilavo. Plod; složene, sitne orašice ili koštnuice.
Stabla narastu do 20m visine. Krošnja velika. Muški cjvetovi u resama, ženski jajasti. Plod je
dudinja.
Bijeli dud sadrži slobodne organske tvari, karotine, peptin. N alazi se u sastavu mnogih
kozmetičkih preparata za izbjeljivanje kože, uklanjanje mrlja i pjega, jer sadrži inhibitore koji
smanjuju sintezu melanina. Djeluje kod artritisa, očnih bolesti, slabosti organizma i za
opuštanje nervnog sustava. Koriste se kod upale krajnika, groznica i žeulčanih problema.
Crni dud se u narodnoj medicini koristi protiv upale mokraćnih kanala, bolesti usne šupljine i
grla, epilepsije, depresije, nesanice, vrtoglavice te kod ugriza buba i zmija.Svježi nedozreli
dudovi primjenjuju se protiv proljeva, a zreli kao blag laksativ.Njihov sok dobar je i za lakše
iskašljavanje, znojenje i mokrenje te za ispiranje kod upala grla i usta.List crnog duda poznati
je pučki lijek za snižavanje i regulaciju šećera u krvi pa se često primjenjuje u čajnim
mješavinama za dijabetes.
Sočan i sladak plod može se konzumirati na više načina. Osušen sadrži do 50% invertnog
šečera, organske kiselina (bučna, limunska, vinska), sluzne polisaharide i pektin. Koristan je
kao blagi laksativ. Dobro utiće na pamčenje.
30 | P a g e
FAMILIA EUPHORBIACEAE
Mlječikovke su drvenasti i zeljasto bilje raširene gotovo po svim dijelovima svijeta, osobito u
suptropskim i tropskim područjima, mnoge od njih nalik su kaktusima, ali to nisu, i od kojih se
razlikuju po po mliječnom soku kojjeg u kaktusima nema. Plod čahura-
Višegodišnja zeljasta biljka. Stabiljika uspravna, snažna, šuplja. Korijen dobro razvijen.
Cvjetovi jednospolni, sitni i neugledni, skupljeni u uspravne grozdaste cvatove.
Svi djelovi biljke su otrovni. Uporedi se sa otrovom kobre. Konzumiranje sjemenki uzrokuje
žarenje u ždrijelu. Sjemenke sadrže 45-55 ulja, hladnim tiještenjem dobije se biljno ulje koje
se nekada koristilo kao snažan laksativ, al se njegova primjena danas izbjegava jer izaziva
unutrašnje krvarenje. Ulje se danas koristi za piticanja rasta kose, njegu noktiju. Na kožu
djeluje umirujuće.
Višegodišnja zeljasta biljka. Stabljika uspravna, gola ili tek malo dlakava. Listovi mnogoborjni i
gusto spiralno smješteni uzduž stabljike, nemaju peteljku, uski su i lancetasti, malo tupi, goli
sa jednom žilom. Cvjetovi su žutozeleni, skupljeni u štitaste cvatove. Plod je sitno istočkan
tobolac. Plod kada puca raspada se na 3 djela.
CJELA BILJKA JE OTROVNA. Mliječni sok pri dodiru s kožom može izazvati upale s mjehurima.
Oralno konzumiranje uzrokuje povraćanje, jake bolove u trbuhu, proljev, u težim slučajima i
smrt.
FAMILIA ROSACEAE
Vrste: Rubus idaeus, Rubus candicans, Fragaria vesca, Rosa canina, Potentilla erecta, Cydonia
oblonga, Malus domestica, Prunus spinosa, Prunus amygladus
Plodovi se jedu sirovi, cijedi se sok, prave se džemovi i marmelade. Sadrže 10% šečera, 1%
bjelančevina, 1,4% slobodni organski kiselina (jabučna i limunska), pektin, oko 25 mg%
vitamina C,.
Listovi se koriste kao čaj. Pomaže kod prehlade, poboljša krvnu sliku, smanjuje temperaturu.
Pomaze kod nesanice, jača živce, kod nervoze, jača cjeli organizam, poboljšaje krvnu sliku.
Šumska jagoda (Fragaria vesca L.) je višegodišnja zeljasta biljka. Stabljika je polegnuta ili
uspravna, obrasla dlačicama, naraste do 30 cm visine.
Plodovi su ukusni, sadrže oko 81% vode, 6% šećera, 0,8% željeza, oko 60mg% vitamina C, 145
mg% kalija, pektin.
Listopadni grm. Naraste do 3 m. Kora glatka, tamnozelena ili crvenkasta kasnije sivosmeđa i
uzdužno plitko ispucana. Listo su naizmjenični, imaju petelju koja je bodljikava i pri dnu ima 2
uspa palistića. Cvjetovi su dvospolni, krupni, veliki 2-8 cm lijepi i mirisni. Plod je šipak :p.
Pravi se čaj za jetru, dize raspoliženje. Od sjemenki se pravi biljno ulje koje je vrlo cjenjeno u
tretiranju raznih oboljenja kože.
32 | P a g e
Trajna zeljasta biljka. Stabljika tanka. Podanak crven. Listovi naizmjenični. Liske su lancetaste,
nazubljenih rubova. Cvjetovi su pojedinačni, dvospolni, nalaze se na dugim i tankim
stapkama. Plod je jednosjemena naborana ili rjeđe glatka orašica.
Jako ljekovita. Sadrži oko 35% tanina, zbog čega djeluje adstringentno, koristi se kod proljeca,
kod upala usne šupljine, zubnog mesa, generalno kod rana koje slabo zacijeljuju.
Listopadno stablo. Stablo niskog rasta, 2-7 m visine. Krošnja gusta i široka. Plod je okruglast,
kvrgavo nepravilan i kad je nezreo obrastao je dlakama.
Od Ploda se prave džemobi, listovi sadrže trijeslovine koje djeluju stežuće kod proljeva ili
problema usne šupljine. Sjemenke bogate sluzima i koriste se za kašalj, za upalna stanja
želuca i crijeva, tretiranja stanja kože (opekline). Sluz je koristan i u kozmetici za tretiranje
suhe kože i svrbeža.
Sprečava karijes, pomaže kod mršavljenja. Sadrži pektin. Djeluje na cjelokupan organizam.
Oporavlja od raznih bolesti. Preporučuje se pojesti jabuku prije spavanja.
Listopadni grm. Naraste do 5 m visine. Listovi su naizmjenični, jednostavni, jajasti ili eliptični.
Cvjetovi su dvospolni, jednodomni. Plodovi su okrugle, gole, tamnoplave koštunice.
Skupljaju se cvjetovi, plodovi i listovi. Plodovi sadrže 5-6% šećera, 20 mg% vitamina C, pektin.
Sjemenke sadrže oko 2,6% glikozida amigdalina zbog čega su otrovni. Plodovi se mogu sušiti
i koristiti kao čaj, sokovi ect.
Čaj od cvjetova jača i čisti krv, opušta grčeve i djeluje purgativno zbog čega se u narodnoj
medicini koristi kod zatvora.
Listopadno stablo do 10 m visine. Cvjetovi pojedinačni, Grane gole i bez trnova. Liastovi
naizmjenični. Cvjetovi pojedinačni, dvospolni. Plod je sivozelena dlakava koštunica.
Medonosna biljka.
FAMILIA TILIACEAE
Za lijek se sabire cvijet sa pricvjetnim listovima (ako je lijepe zelene boje). Inače se beru samo cvjetovi
u vrijeme kada su se otvorili i prije nego što ostare i promijene boju. Suše se u hladu, na prozračnom
mjestu, ponajbolje na tavanu. Sabrani cvjetovi sušenjem moraju zadržati svoju prirodnu boju i
ugodan miris.
Lipovi cvjetovi koriste se za liječenje prehlade i bolesti dišnih organa. Pospješuju izlučivanje znoja i
mokraće. Preporučuje se u liječenju kroničnog kašlja, bolova kod mokrenja, umora i preuzbuđenosti
živaca. Čisti krv.
Listopadno drveće. Listovi su 3-6 cm dugi, u obliku srca (otuda latinsko ime cordata =
srcolisna) i pomalo asimetrični, goli na vrhu, a na dnu su dlačice u boji hrđe. Stabljike su gole
bez dlačica.Cvjetovi su zelenkasto-bijeli i sjedeći do 10 zajedno. Plod je oraščić, 6-7 mm dug.
Malolisna lipa je u cvatu oko dva tjedna.
Može se koristiti za dobivanje drvenoga ugljena. Pčele i ostali kukci rado će posjetiti cvjetove
malolisne lipe, koji pružaju obilje nektara, tako bogato da nekada kapa van cvijeta, prije nego
što kukci posjete cvijet. U narodnoj medicini, cvijet lipe koristi se uglavnom kao biljni čaj
protiv prehlade. Uzrokuje povećano znojenje i povećava ukupnu obranu protiv infekcije.
Dobar protiv nesanie, kod nervoze. Koristi se u raznim terapijama (fitoterapiji).
Korjen srcast, obod srcast.Cvjeta u maju mesecu. Osetljiv je na mrazeve. Neotporan je prema
suši i gasovim.
Bogat vitaminom C. U narodnoj medicini čaj se koristi za bolesti disajnih organa. Kod
prehlada u fitoterapiji. Djeluje sedativno, umirujuće.
34 | P a g e
FAMILIA CARYOPHYLLACEAE
U medicini se koristi rizom i korijen, za lječenje kožnih bolesti (kad se koža ljušti) i
reumatizma. Inače je sredsto koje tjera na znojenje. Naročito je dobar za čiščenje krv. Ne
smije se pretjerivati u dozama, jer mogu nastati neugodne posljedice.
Jestiva biljka, jedu se nadzemni djelovi. Najčešće se jedu sirovi ili se vrlo kratko prokuhaju.
Sadrže vitamin C, karotina, bogata je mineralima, željezom, bakrom, cinkom, kalijem i
kalcijem.
Višegodišnja zeljasta biljka s kratkim rizomom. Stablo negranato, visoko 45- 100 cm. Listovi
naspramni. Cvjetovi krupni, žuti, na dugačkim drškama. Plod kupasta čahura oko 6 cm, sa dva
kapka.
Ljekoviti djelovi su korijen od starijih biljaka i to u jesen ili rano proljeće. Svježi korije ima
oštar, gotovo odvratan miris, dok naprotiv osušen korijen ima aromatičan miris.
Korijen vrijedi kao jedno od najboljih sredstava za želudac. Otklanja slabokrvnost i blijedoću,
srčane i živčane slabosti i dobro je sredstvo protiv groznice. Vađno je naglasiti da zbog je
neracionalnog skupljanja ugrožena te je njeno branje zabranjeno.
35 | P a g e
Višegodišnja biljka s debelim rizomom. Stabljika gola, visoka 2'-60 cm. Prizemni listovi kratki,
do 2 cm dugi na drškama. Cvjetovi krupni, sjedeći, na vrhu stabljike. Plod elipsoidna sjedeća
čahura. Koristi se kao lincura. Zaštićena biljka.
FAMILIA IRIDACEAE
Najviše predstavnika ove familije živi na prostorima Afrike, tropske Amerike i Mediterana. Mnoge se
gaje kao ukrasne biljke. Imaju simpodijalni rizom ili krtolastu lukovicu. Listovi izmjenični. Cvjetovi
pojedinačni uili u grozdastim cvatima. Plod je čahura.
Višegodišnja biljka sa razgranatim rizomom. Stabljika visoka do 100 cm. Cvjetovi krupni,
mirišljavi. Cvjeta od maja do juna.
Sadrži eterična ulja, keton, iron, iridin, irisin, irigenin, sluzi, smole, šećer, gorke tvari, tanin,
skrob, vitamin C, miristinske i oleinske kiseline.
Upotrebljavaju se tučkovi narandžaste boje. Cvjetoi ne traju duže od 2-3 dana. Za ovo vrijeme
treba sakupiti tučkove i sušiti ih na situ u toploj prostoriji.
Koristi se kao antispastik (protiv grčeva), kod astme, histerije, velikog kašlja.
FAMILIA URTICACEAE
Zeljaste biljke, rjeđe žbunovi i nisko drveće. Listovi naspramni ili naizmjenični sa zaliscima. Cvjetovi
jednostpolni, casti zbijena, cimoza. Plod orašica ili koštunica. U plodu se nalazi samo po jedno sjeme
čiji je endosper bogat uljem.
Višegodišnja biljka, visoka preko jednog metra. Rizom okrugao, puzi i grana se. Stabljike
uspravne. Listovi naspramni. Cvjetne grane nose samo muške ili samo ženske cvjetove.
Tokom čitavog ljeta sabiru se listovi, zatim se čitava biljka prije ili za vrijeme cvatnje, a u
proljeće i jesen vadi se korjien. Svi se biljni djelovi suše u hladu, a tek nakon sušenja se izrežu
na sitne djelove. Sadrži kalcij, kalij, željezo, fosfor, vitamine A i C, organske kiseline, flavonoidi
koji dobro djeluju na rad organizma.
Kao lijek vrlo je uspješan za čišćenje krvi, protiv otpadanja kose, reumatizma, groznice,
prekomjernog mokrenja, tuberkuloze pluća, bronhitisa, oboljenja zglobova, kamenca u
bubregu, pri zarastanju rana, protiv zračenja, slabokrvnosti, čira na želucu, neasnice, nervoze.
FAMILIA DIOSCOREACEAE
Višegodišnje zeljaste biljke, često penjačice. Podzemno stablo krtolasto, zadebljalo. Nadzemno stablo
lijansko ili uspravno. Listovi bubrežasti ili steralastog oblika. Cvjetovi su jednospolni, tročlani. Plod
trostrana čahura ili bobica.
Višegodišna zeljasta bilja, povijuša sa debelim mesnatim krtolastim rizomom. Stabljika tanka,
vijugava. Cvjetovi su žućkastozelene boje, skupljeni u proste ili razgranate grozdaste cvasti.
Plodovi okrugle bobice, crvene boje.
Biljka sadrži skrob, sluz, steroidne saponozide. Korijen se slično kao i plod koristi protiv
reume, išijasa, krstobolje, krvnih podliva.
Bljust je smtronosno otrovna biljka i ne koristi se za unutrašnju upotrebu a i kod spoljne treba
biti izuzetno oprezan da otrov ne prodre u kožu. Poslije oblaganja ili masaže koža peče, svrbi
itd. pa se preporučljivo ta mjesta mazati mastima, lanenim uljem id.
37 | P a g e
FAMILIA: VITACEAE
Lozolike
Trajna penjačica. Stabljika može narasti do 20 m. istovi dugi, urezani na nekoliko režnjeva.
Cvjetovi mali, dvospolni, pravilni, žućkastozeleni, skupljeni u grozdove. Vrlo su mirisni.
Plodovi su okruglaste bobe slatkokiselog okusa. Svaka boba sadrži po 2-3 sjemenke.
Listovi ljekoviti, naročito oni koji su vatreno crveni. Takve listove se koriste kod venske,
arterijske cirkulacije, imaju primjenu tretiranja proširenih vena, umornih nogu i slabe
prokvljenosti.
FAMILIA: LILIACEAE
Listovi su linearni, sa provodnim sudovima (venama) koje su obično paralelne s rubovima, jednostruki
i pojedinačni, na stabljici naizmjenični ili u baznoj, prizemnoj rozeti. Većina vrsta se razvija iz lukovice,
iako neki imaju rizome.
Trajna zeljasta biljka. Rizom uspravan. Listovi naizmjenični jasno izraženih žilam, na licu goli,
na naličju su duboko uzdužno naborani. Cvjetovi dvospolni. Plod trodjelni jajasto eliptični
tobolas.
Trajna zeljasta biljka. Listovi su prizemni, uspravni, lancetasti. Cvjetovi pojedinačni, dvospolni.
Plod je izduženo obrnuto jajasti, napuhnuti tobolac.
Svi djelovi sadrže otrovne alkaloide od kojih je najpoznatiji kolhicin. Osušena biljka ne gubi
otrovna svojstva. Simptomi se javljaju nakon 2-5 h; mučnina, povračanje, grčevi u trbuhu,
proljev, srce je usporeno. Smrt nastupa nakon 2-3 dana.
Trajnica koja ima podzemno stablo tipa lukovice, promjera oko 5 cm, koja je žuta i ljuspasta.
Plod je čahura. Uzgaja se kao ukrasna biljka. Zaštićena vrsta.
38 | P a g e
FAMILIA: BORAGINACEAE
Naizmjenično raspoređene listove ili kombinaciju alternativnih i nasuprotnih. Nožoliki listovi obično
imaju su uski; mnogi u linearnog ili kopljastog oblika. Oni su glatko oštričaati ili zupčasti, a neki imaju
petiole. Većina vrsta ima dvospolne cvjetove, ali neki taksoni su dvospolno dvodomi.
Trajna zeljasta biljka. Korjen raste duboko. Listovi naizmjenični, jednostavni. Cvjetovi
zvonasti, rastu iz pazuha gornjih listova. Plodovi su maleni tamni oraščići.
Sadrže vitamin C, karotine, te alkaloide zbog koji su u većim količinama štetni. Sadrži alkaloid
simftin. Koristi se kod problema kože, reumatski oboljenja.
Dvogodišnja ili višegodišnja biljka. Korijen dobro zarvijen. Stabljika nosi sjedeće listove ovalna
do lancetasta oblika. Prizemni listovi supljeni u rozetu. Cvjetovi građeni od čaške koja ima 5
nejednakih režnjeva. Plodovi su jednosjemeni oraščići.
Trajna zeljasta biljka. Listovi su tamnozeleni, prekriveni blijedobjelim pjegama koje nekag
mogu izostati. Hrapavo dlakavi. Cvjetovi su dvospolni, skupljeni u kratke ali guste cvatove.
Čaška je cjevasto zvonasta. Plod je jajast, tamnosmeđ.