Sistematika Bilja

predmet
OSNOVE BOTANIKE

osnove sistematike
sistematika bilja
skupina

q sistematika bilja - prouava raznolikost bilja
q cilj sistematike bilja - razvrstati ivue i fosilne biljne
organizme u skupine
sistematiar odreuje organizmu mjesto u sistemu (sustavu)

q skupina ili takson - skupina biljaka bilo koje kategorije
npr. red, porodica, rod, vrsta

n skupina ili takson (jed.) - lat. taxon
n skupine ili taksa (mn.) - lat. taxa

q osnovna sistematska jedinica je vrsta (lat. species)

OSNOVE BOTANIKE
Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet 2
sistematika bilja
APG, broj i starost biljaka

q Angiosperm Phylogeny Group (APG)
meunarodna skupina botaniara (cca 30)
bave se filogenetskim odnosima unutar kritosjemanjaa te
izmeu kritosjemenjaa i drugih skupina

filogenetika prouava evolucijske odnose meu organizmima

q broj biljaka: oko 500 tisua vrsta

q starost biljaka: oko 500 milijuna godina
trave su najmlae - oko 40 milijuna godina

OSNOVE BOTANIKE
imena biljaka

imena biljaka, odnosno biljnih skupina piu se na latinskom jeziku (ili u
latiniziranom obliku) u skladu s Meunarodnim kodeksom botanike
nomenklature
International Code of Nomenclature for algae, fungi, and plants (Melbourne Code, 2011)

ime biljne vrste sastoji se od imena roda i vrstenog imena
npr. Prunus domestica L. dvojna je kombinacija (binarna nomenklatura), sastavljena
od imena roda (Prunus) iza kojega slijedi vrsteno ime (domestica). Vrsteno ime (epitet)
moe biti u obliku pridjeva, imenice u genitivu ili rijei u apoziciji (koja dopunjuje) ili vie rijei.

u strunim i znanstvenim publikacijama poeljno je navesti ime ili imena, odnosno kraticu ili kratice
imena autora znanstvenog imena biljaka. Tako je, npr. L. kratica prezimena poznatog prirodoslovca
Carla Linna koji je autor znanstvenog imena vrste Prunus domestica

imena uzgajanog bilja piu se u skladu s Meunarodnim kodeksom nomenklature uzgajanog bilja
International Code of Nomenclature for Cultivated Plants (I.C.N.C.P., Cultivated Plant Code, 2009)

OSNOVE BOTANIKE
iva bia domene
q domene:
1. Archaea
2. Bacteria
3. Eukarya

Biljke (=Plantae)
pigmenti - veinom klorofil a i klorofil b
stanina stijenka uglavnom od celuloze
rezervna tvar - krob

OSNOVE BOTANIKE
iva bia domene

a) prokariotski organizmi
Archaea - prokariotska domena
Bacteria - prokariotska domena

b) eukariotski oganizmi
Eukarya - eukariotska domena

(Eucarya,Eukaryota, Eukaryonta)

domena /
svojstvo
Archaea Bacteria Eukarya
jezgrina
opna
- - +
mitoza
mejoza
- - +
mitohondriji
kloroplasti
- - +
OSNOVE BOTANIKE
Thallophyta vs. Cormophyta
tradicionalna podjela organizama:
a) Thallophyta
b) Cormophyta

a) Thallophyta (Thallobionta)
organizmi (talofita, tzv. nie biljke) koji imaju talus (tijelo, steljka)
nemaju tipine organe
nemaju provodni sustav

talus npr. kod algi ili mahovina moe biti diferenciran na rizoid, kauloid i filoid, odnosno
dijelove koji podsjeaju na:
korijen rizoid
stabljiku kauloid
list filoid

OSNOVE BOTANIKE
Thallophyta vs. Cormophyta
tradicionalna podjela organizama:
a) Thallophyta
b) Cormophyta

b) Cormophyta (Cormobionta) kormofita, tzv. vie biljke
organizmi koji imaju tipine organe
kormus (gr. ) - stabljika

imaju provodni sustav
stanija se dobro razlikuju
organizmi prilagoeni ivotu na kopnu

OSNOVE BOTANIKE
flora
vaskularna flora
q flora - skup biljnih vrsta koje obitavaju na odreenom podruju

q vaskularna flora:
lat. vascularis vaskularan, provodni, ilni
1. paprati
2. sjemenjae

q u svijetu je poznato oko 260.000 vrsta vaskularnih biljaka
procjena: 300.000 500.000

q u Hrvatskoj je poznato oko 5.000 vaskularnih biljaka
q Hrvatska je trea u Europi (!) ako se usporedi broj vaskularnih biljaka s
povrinom dravnog teritorija

OSNOVE BOTANIKE
PTERYDOPHYTA
paprati (papratnjae)

q u Hrvatskoj oko 100 vrsta
q u svijetu oko 11.000 vrsta
q rasprostranjene od tropskih do artikih podruja
centar rasprostranjenosti juna polutka, osobito tropske praume
q veinom ive na sjenovitim, vlanim stanitima
q znaenje
a. korist
ukrasne biljke, npr. kao lonanice, cvjearske kulture, u vrtovima,
parkovima, na krovnim vrtovima (pokriva tla)
ljekovite biljke, npr. preslice (Equisetum)
upotreba u akvarijima
b. teta
korovi, npr. preslice (Equisetum), bujad (Pteridium aquilinum)
neke su otrovne za ivotinje

OSNOVE BOTANIKE
PTERYDOPHYTA
paprati (papratnjae)
morfoloke znaajke:
q vaskularne biljke (nema traheja)
q kormofita
korijen
neke paprati razvijaju podanak (rizom)
stabljika - reducirana
list
n list u pupu savijen (nalik na puevu kuicu)
n listovi veinom prizemni
n list ima soruse

q sorusi - nakupine sporangija (sporangiji - organi u kojima nastaju spore)
oblik i poloaj sorusa raznolik (sistematika paprati!)

OSNOVE BOTANIKE
SPERMATOPHYTA
sjemenjae
q kormofita
q najvii stupanj u razvoju biljnog svijeta

q stvara se cvijet (spolno razmnoavanje), a potom i sjemenka (ime!)
q oplodnja neovisna o vodi

q pojava sekundarne grae

q velika raznolikost oblika, veliine i ivotnog trajanja
q oko 250.000 vrsta
q sjemenjae su monofiletska skupina organizama

svi organizmi skupine su se razvili iz zajednikog pretka

OSNOVE BOTANIKE
SPERMATOPHYTA
sjemenjae
SPERMATOPHYTA
sjemenjae
GYMNOSPERMAE
golosjemenjae
ANGIOSPERMAE
kritosjemenjae
OSNOVE BOTANIKE
GYMNOSPERMAE
golosjemenjae

q golosjemenjae (ime*)
najstarije, najvie i najmasivnije biljke
u svijetu oko 800 vrsta

q drvenaste biljke
drvea, rjee grmovi

q cvjetovi jednospolni
bez ocvijea
q sjemeni zameci lee na otvorenim plodnim listovima* (nisu u plodnici!)

q sjemenke nisu u plodu (plod se ne razvija!)
*gr. gymnos gol, gr. sperma - sjeme
OSNOVE BOTANIKE
GYMNOSPERMAE
golosjemenjae
q stabljika
drvenasta drvea i grmovi (sekundarna graa!)
veinom sadri smolenice (smolenice i u listu!)
ksilem traheide (uglavnom ne sadri traheje)
q listovi
vazdazeleni, veinom igliasti ili ljuskasti
rasporeeni izmjenino ili u prljenu
q cvjetovi
bez ocvijea, jednostavno graeni, opraivanje veinom vjetrom
jednospolni
cvjetovi
gusto spiralno poredani pranici
cvjetovi
vie cvjetova (poput cvata)
eeraste tvorevine s brojnim plodnim i pokrovnim ljuskama, te veinom s nekoliko
sjemenih zametaka koji lee na otvorenim plodnim listovima (nisu u plodnici!)

OSNOVE BOTANIKE
GYMNOSPERMAE
golosjemenjae

q jednodomne ili dvodomne biljke

q uglavnom viesupnice
q iz sjemenog zametka za 1-2 godine dozrije sjemenka koja sadri vie
supaka (2-16(23))
q vegetativno razmnoavanje rijetko

q plod se ne razvija
q sjemenke su u odrvenjelim skupinama plodnih listova - eerima
q ili u mesnatoj tvorevini nalik na plod

OSNOVE BOTANIKE
GYMNOSPERMAE
sistematika

GYMNOSPERMAE
golosjemenjae
CYCADIDAE
GINKGOIDAE
GNETIDAE
PINIDAE
razred: Gymnospermae
podrazred: Cycadidae
Ginkgoidae
Gnetidae
Pinidae
OSNOVE BOTANIKE
GYMNOSPERMAE
PINIDAE

q iroko rasprostranjene obimna umska podruja
q ekoloki i ekonomski jako znaajne

q u svijetu oko 500 vrsta
q u sastavu flore Hrvatske 40 vrsta i podvrsta svrstanih u 14 rodova
(Abies, Picea, Pinus, Larix, Cedrus, Psudotsuga, Tsuga, Cupressus,
Chamaecyparis, Juniperus, Thuja, Cryptomeria i Taxus)

OSNOVE BOTANIKE
GYMNOSPERMAE
PINIDAE
znaenje
q hortikulturne biljke
q u uzgoju mnoge vrste, podvrste, brojni kultivari
q drvo i drvna masa
q kue, namjetaj, prozori, podovi, krovita, plovila, ogrjev
q izvor celuloze (tekstil, papir i dr.)
q glazbeni instrumenti (klavir, orgulje, gudaki intrumenti)
q eterino ulje i smola
q sastavni dio farmaceutskih (lijekova, ajeva) i kozmetikih proizvoda
q primjena u fitoterapiji
q smola
q izvor terpentina
q pelud
q pelinji proizvodi

OSNOVE BOTANIKE
ANGIOSPERMAE
kritosjemenjae

q kritosjemenjae* - monofiletska skupina organizama
q u svijetu oko 250.000 vrsta
q drvenaste i zeljaste biljke
q jedinstvena graa ksilema i floema (traheje!)
q jednogodinje, dvogodinje (rjee) i viegodinje biljke
q cvjetovi imaju ocvijee
q razvoj pranika
q sjemeni zameci su zatvoreni u plodnim listovima*
q plodni listovi esto sratavaju u jedan ili vie tukova
q tipina oplodnja (dvostruka oplodnja)
q razvoj sekundarnog endosperma
q plod sadri sjemenke

* kritosjemenjae biljke kod kojih su skriveni sjemeni zameci
OSNOVE BOTANIKE
ANGIOSPERMAE
kritosjemenjae - pranik
cvijet
pranik
q pranika nit, drak pranika
q pranica
dvije polovice pranice (teke)
konektiv (sterilni, vrni dio pranike niti)
dva para peludnica (peludnica nakupina sporangija, sporangiji proizvode spore, tj.
peludna zrna)

q jednostanino peludno zrnce je rezultat mejoze i ima haploidan broj kromosoma (n)
q jezgra peludnog zrnca se mitotski podijeli te nastaju dvije nejednake stanice
a) vegetativna stanica
b) generativna stanica

generativna stanica se pri klijanju peludnog zrnca podijeli u peludnom zrncu ili u
polenovoj mjeinici na dvije spermalne stanice, tj. gamete ()

OSNOVE BOTANIKE
ANGIOSPERMAE
kritosjemenjae peludna zrnca, opraivanje

q peludna zrnca su vrlo raznolika
veliina (10 -100 m)
oblik
povrinske strukture: otvori, brazde, pukotine

q raznolikost peludnih zrnaca je jako vano svojstvo za sistematiku
kritosjemenjaa
na temelju peludnih zrnaca mogu se odrediti rodovi biljaka, ponekad i biljne vrste

q opraivanje prijenos peluda na njuku tuka radi oplodnje
pelud prenose:
insekti
druge ivotinje (npr. ptice, imii)
vjetar
voda

OSNOVE BOTANIKE
ANGIOSPERMAE
kritosjemenjae - tuak
cvijet
tuak
q njuka tuka
q vrat
q plodnica
q embrionska vrea plodnice sadri jednu stanicu (2n) koja se mejotiki podijeli na etiri
jezgre (n)
q jedna jezgra ostaje, a tri propadaju

q ta jezgra se triput mitotski podijeli i nastaje osam jezgara
q osam jezgara (n) se u embrionskoj vrei plodnice prostorno smjetaju na sljedei
nain:
q tri na jednom kraju - antipode
q dvije u sredini - stapaju se u jednu, tzv. sekundarnu jezgru (2n)
q tri na drugom kraju - jajna stanica, tj. gameta () i dvije sinergide

OSNOVE BOTANIKE
ANGIOSPERMAE
kritosjemenjae dvostruka oplodnja

oplodnja kod kritosjemenjaa tzv. dvostruka oplodnja
1) spermalna stanica (n) +jajna stanica (n) zigota (2n)

embrij, klica (dio sjemenke)

2) spermalna stanica (n) +sekundarna jezgra (2n) sekundarni endosperm (3n)

endosperm, hranjivo tkivo (dio sjemenke)

sjemenka u pravilu obuhvaa:
q sjemenu ljusku
q embrij
q endosperm
q funkcija: oprkrbljuje sjemenku dok klije hranjivima

OSNOVE BOTANIKE
ANGIOSPERMAE
kritosjemenjae prenoenje sjemenki

q raznolikost plodova kritosjemenjaa omoguuje veliku i razliitu
mogunost prenoenja sjemenki

q sjemenke kritosjemenjaa se ire putem:
q ivotinja (zoohorija)
q vjetra (anemohorija)
q vode (hidrohorija)
q ovjeka (antropohorija)

razlika: sjemenke golosjemenjaa se prenose putem vjetra i gravitacijom

OSNOVE BOTANIKE
ANGIOSPERMAE
sistematika
ANGIOSPERMAE
kritosjemenjae
bazal ne porodi ce
(ANITA)
magnol i dni
kompl eks
prave dvosupni ce
j ednosupni ce
OSNOVE BOTANIKE
ANGIOSPERMAE
sistematika
bazalne porodice
magnolidni kompleks
q obuhvaaju 4% kritosjemenjaa (oko 10.000 vrsta)
q bazalne porodice oko 1.000 vrsta
q magnolidni kompleks oko 9.000 vrsta
q parafiletske skupine
prave dvosupnice
obuhvaaju 74% kritosjemenjaa (oko 185.000 vrsta)
monofiletska skupina
jednosupnice
obuhvaaju 22% kritosjemenjaa (oko 55.000 vrsta)
monofiletska skupina

OSNOVE BOTANIKE
ANGIOSPERMAE
sistematika
skupina / znaajka broj
supaka
peludna
zrnca
bazalne porodice 2 monosulkatna
magnolidni kompleks 2 monosulkatna
prave dvosupnice 2 trikolpatna
jednosupnice 1 monosulkatna
OSNOVE BOTANIKE
BAZALNE PORODICE (ANITA)

ANITA - Amborellaceae - Nymphaeaceae - Illiciaceae - Trimeniaceae - Austrobaileyaceae
ili
ANA - Amborellales - Nymphaeales - Austrobaileyales

porodica red
Amborellaceae Amborellales
Cabombaceae Nymphaeales
Hydatellaceae Nymphaeales
Nymphaeaceae Nymphaeales
Schisandraceae (incl. Illiciaceae) Austrobaileyales
Trimeniaceae Austrobaileyales
Austrobaileyaceae Austrobaileyales
OSNOVE BOTANIKE
BAZALNE PORODICE (ANITA)

q bazalne porodice:
1) Amborellaceae
2) Cabombaceae
3) Hydatellaceae
4) Nymphaeaceae*
5) Schisandraceae (incl. Illiciaceae)
6) Trimeniaceae
7) Austrobaileyaceae

* predstavnici porodice prisutni u flori Hrvatske

OSNOVE BOTANIKE
MAGNOLIDNI KOMPLEKS

q magnolidni kompleks obuhvaa redove:
1) Canellales
2) Piperales*
3) Laurales*
4) Magnoliales*

*predstavnici prisutni u flori Hrvatske

OSNOVE BOTANIKE
PRAVE DVODUPNICE (EUDICOTYLEDONAE)

q skupina Eudicotyledonae u svijetu obuhvaa oko 185.000 vrsta koje
su svrstane u 43 reda
q flora Hrvatske obuhvaa 32 reda s oko 4.000 vrsta:
Ceratophyllales Rosales Cornales
Ranunculales Cucurbitales Ericales
Proteales Fagales Gentianales
Buxales Geraniales Lamiales
Saxifragales Myrtales Solanales
Vitales Crossosomatales Boraginales
Zygophyllales Sapindales Aquifoliales
Celastrales Malvales Asterales
Oxalidales Brassicales Apiales
Malpighiales Santalales Dipsacales
Fabales Caryophyllales
OSNOVE BOTANIKE

q drvenaste i zeljaste biljke

q korijenov sustav
q heterogen (alorizan) - glavni korijen je vie razvijen od postranog korijenja
q gr. allos drukiji, gr. rhiza - korijen

q listovi
q jednostavni i sastavljeni
q rub lista rijetko cjelovit
q mreasta nervatura
q palistii esto prisutni

q cvjetovi
q kruni (cikliki) raspored cvjetnih dijelova
q esto pentamerni

OSNOVE BOTANIKE
u flori Hrvatske

najzastupljenije porodice su:
1) Fabaceae (Leguminosae)
2) Asteraceae (Compositae)
3) Brassicaceae (Cruciferae)
4) Caryophyllaceae
5) Apiaceae (Umbelliferae)
6) Lamiaceae (Labiatae)
7) Rosaceae

i pripadaju sljedeim redovima:
1) Fabales
2) Asterales
3) Brassicales
4) Caryophyllales
5) Apiales
6) Lamiales
7) Rosales
Ceratophyllales Rosales Cornales
Ranunculales Cucurbitales Ericales
Proteales Fagales Gentianales
Buxales Geraniales Lamiales
Saxifragales Myrtales Solanales
Vitales Crossosomatales Boraginales
Zygophyllales Sapindales Aquifoliales
Celastrales Malvales Asterales
Oxalidales Brassicales Apiales
Malpighiales Santalales Dipsacales
Fabales Caryophyllales
OSNOVE BOTANIKE
Fabaceae

mahunarke
n plod mahuna (ime!),
n mahuna - lat. legumen (ime!)

q drvenaste i zeljaste jednogodinje i viegodinje biljke

q korijen
q kvrice - simbioza s duinim bakterijama
q zelena gnojidba!
q listovi
q izmjenini
q veinom sastavljeni
q esto s palistiima
q ponekad trnovi ili vitice
q cvjetovi
q pojedinani ili u cvatu (veinom grozd)
q zigomorfni (1 ravnina simetrije)
q pentamerni
q plod
q mahuna
OSNOVE BOTANIKE
Fabaceae
q znaenje
q ljudska i stona hrana
n soja, grah, graak, lea, slanutak, bob i dr.
q krmne biljke
n lucerna, djetelina i dr.
q pelinja paa
n bagrem i dr.
q ukrasne biljke

OSNOVE BOTANIKE
OSNOVE BOTANIKE
Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet
Asteraceae

glavoike
n glavica (ime!)
n Aster (zvjezdan) ime!

q veinom zeljaste biljke
q cvjetovi
q sitni, u cvatu - glavici
q cjevasti (aktinomorfni - vie ravnina simetrije) ili jeziasti (zigomorfni)
q aka nikada nije zelena, veinom preobraena u dlaice (papus)
q plod
q roka

37
Asteraceae
q znaenje
q Lactuca sativa (salata)
q Cichorium endivia (salata endivija)
q Helianthus annuus (suncokret)
q Cynara scolymus (artioka)
q Scorzonera hispanica (crni korijen)
q Chamomilla recutita (kamilica)
q Tanacetum (buha, vrati)
q Artemisia (pelin)
q Ambrosia artemisiifolia (ambrozija)
q Calendula (neven)
q Chrysanthemum (krizantema)
q Tagetes (tagetes, kadifica)
q Dahlia (dalija, georgina) i dr.
OSNOVE BOTANIKE
OSNOVE BOTANIKE
Brassicaceae (Cruciferae)
kupusnjae
n kupus (Brassica) ime!
q jedno-, dvo- ili viegodinje zeljaste biljke
q listovi
q izmjenini
q esto u rozeti
q cvjetovi
q veinom u grozdu
q tetramerni, aktinomorfni
n latice ine 2 ravnine simetrije nalik na kri (lat. crux kri), Cruciferae
(ime!)
q 6 pranika: 2 kraa (vanjska) i 4 dua (unutranja)
q plodovi
q komuka ili komuica
39
OSNOVE BOTANIKE
Brassicaceae (Cruciferae)
q znaenje
q ljudska i stona hrana
n kupus, kelj, kelj pupar, cvjetaa, korabica, uljana repica, repa,
rotkvica, crna rotkva, goruica, hren i dr.
q ukrasne biljke
n Alyssum, Aubrieta, Cheiranthus, Erysimum, Iberis, Lunaria,
Matthiola i dr.

40
Caryophyllaceae
klinii, karanfili

q zeljaste biljke
q listovi
q nasuprotni
q cjelovita ruba
q cvjetovi
q pentamerni (aktinomorfni)

q znaenje
q ukrasne biljke
q Dianthus, Cerastium, Gypsophila, Lychnis, Silene, Stellaria i dr.

OSNOVE BOTANIKE
Apiaceae (Umbelliferae)
titarke - titac (lat. umbella)
n Apium (ime!)

q jedno-, dvo- ili viegodinje zeljaste biljke
q cijela biljka ili barem plodovi sadre eterina ulja
q cvjetovi
n veinom bijeli cvjetii u jednostavnim ili sastavljenim titastim cvatovima

q znaenje
q ljudska hrana (povre i zaini)
n mrkva, perin, kopar, celer, pastrnjak, komora, kim, kumin,
korijandar, anis i dr.
OSNOVE BOTANIKE
OSNOVE BOTANIKE
Lamiaceae (Labiatae)
usnae - cvjetovi nalik na usne
n lat. labium usna
n Lamium (ime!)
q zeljaste biljke, grmovi ili polugrmovi
q sadre eterina ulja
q etverobridna stabljika
q listovi
q nasuprotni, jednostavni
q cvjetovi
q u prljenu
q pentamerni, zigomorfni
q latice djelomino srasle - dvousnati cvijet (gornja i donja usna)
q veinom 4 pranika
43
Lamiaceae (Labiatae)
q znaenje
q zainske i aromatine biljke
q ljekovite biljke
q medonosne biljke
q ukrasne biljke

q Lamium (mrtva kopriva)
q Rosmarinus officinalis (rumarin)
q Mentha (menta, metvica)
q Lavandula (lavanda, lavandula)
q Salvia (kadulja)
q Thymus (majina duica, timijan)
q Ocimum basilicum (bosiljak)
q Melissa (matinjak)
q Satureja (ubar)
q Majorana (mauran) i dr.
OSNOVE BOTANIKE
OSNOVE BOTANIKE
Rosaceae
rue, ruinjae
n rua Rosa (ime!)
q zeljaste ili drvenaste (uglavnom listopadne) biljke
q listovi
q izmjenini
q cvjetovi
q pojedinani ili u cvatu
q pentamerni (aktinomorfni)
q razliit poloaj plodnice (obrasla, podrasla, nadrasla)
q plodovi
q raznoliki (kotunica, jabuka, jagoda, mnogokotunica i dr.)

45
OSNOVE BOTANIKE
Rosaceae
q znaenje
q ljudska hrana (vone vrste)
n kupina, malina, jagoda, jabuka, kruka, dunja, mumula, oskorua,
vinja, trenja, breskva, ljiva, marelica (kajsija), badem i dr.
q ukrasne biljke
n Spiraea (suruica), Rosa (rua), Potentilla (petoprst, petolist),
Kerria (kerija), Chaenomeles japonica (japanska dunja), Sorbus
(jarebika), Crataegus (glog), Cotoneaster (dunjarica), Pyracantha
coccinea (vatreni trn, pirakanta), Prunus laurocerasus (lovorvinja) i
dr.

46
JEDNOSUPNICE (MONOCOTYLEDONAE)
n skupina Monocotyledonae u svijetu obuhvaa oko 55.000 vrsta koje
su svrstane u 11 redova
flora Hrvatske obuhvaa oko 1.000 vrsta koje pripadaju sljedeim
redovima:
1)
Acorales
2)
Alismatales
3)
Dioscoreales
4)
Liliales
5)
Asparagales
6)
Arecales
7)
Poales
8)
Zingiberales

najzastupljenije porodice su:
q Poaceae (Gramineae)
q Liliaceae

i pripadaju redovima:
q Poales
q Liliales

OSNOVE BOTANIKE

q zeljaste biljke (veinom)
q nema sekundarne grae

q korijenov sustav
q homogen (homorizan)
q listovi
q izmjenini
q jednostavni, sjedei
q esto imaju rukavac koji obavija stabljiku
q paralelna nervatura
q rub lista cjelovit
q cvjetovi
q trimerni
q esto perigon

OSNOVE BOTANIKE
Poaceae (Gramineae)
trave
n Poa (ime!)
q jednogodinje i viegodinje zeljaste biljke
q cvjetovi
q sitni, neugledni, prilagoeni opraivanju vjetrom
q skupljeni u cvatove (sastavljeni klas ili metlica)
q cvat pri osnovi ima dvije pljevice (lat. glumae) i sadri do 10 cvjetova
q ocvijee reducirano
q cvijet ima pricvjetne listie koji mogu biti osati (npr. ra ima osje!)
q najee 3 pranika
q plodnica s dvoperastom razgranjenom njukom tuka
q plod
q peno

OSNOVE BOTANIKE
Poaceae (Gramineae)
velika
porodica biljaka
q peta po veliini u svijetu
q trave pokrivaju oko 20%
kopnenih povrina

q u Hrvatskoj su trave
sastavni dio vegetacije
travnjaka (livada ili
panjaka) ili uma

gospodarski najvanija
porodica biljaka
q ljudska hrana (itarice)
n penica, kukuruz, zob, jeam,
ra, proso, ria i dr.
q stona hrana
q znaaj u industriji
n pekarska industrija,
proizvodnja eera (eerna
trska!), papira, alkohola i dr.
q antierozivni znaaj
q ukrasne biljke
q korovi
q kodljive (alergene) biljke
OSNOVE BOTANIKE

Sistematika Bilja

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Sistematika Bilja

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

predmet

You might also like