FITOCENOLOGIJA

GEOBOTANIKA I EKOLOGIJA BILJA

PRAKTIKUM
Doc.dr.sc.Anelka Lasi
Monika olak

1.OSNOVNI POJMOVI

Fitocenoza (biljna zajednica) - skup svih biljnih vrsta u

okviru ivotne zajednice

Fitocenologija (znanost o biljnim zajednicama) specijalizirana grana ekologije koja se bavi prouavanjem
grae i karakteristika biljne zajednice

Struktura fitocenoze - izraz sastava vrsta od kojih je

fitocenoza izgraena, kao i o broju i rasporedu pojedinanih
individua biljaka u njoj; raspored biljaka po vertikalnim
slojevima

Dinamika- izraz promjena kroz koje svaki od lanova

fitocenoze prolazi tijekom godine, kao i postepenog
smjenjivanja jednih lanova drugim

2.KLASIFIKACIJA BILJNIH ZAJEDNICA

Sintaksonomija - fitocenoloka disciplina koja prouava i

utvruje meusobne sistematske odnose biljnih
zajednica,ralanjuje vegetaciju na niz sintaksonomskih
jednica i grupira ih u odreene sustave

Prema koli Braun-Blanquet osnovne sintaksonomske

kategorije u fitocenologiji su: asocijacija
vegetacijska sveza
vegetacijski rod
vegetacijski razred

2.1 SINTAKSONOMSKE JEDINICE

RAZRED: Lemnetea
RED: Lemnetalia
SVEZA: Lemnion minoris
ASOCIJACIJA: Lemnetum minoris

Asocijacija - osnovna jedinica u klasifikaciji fitocenoza.

Biljna zajednica odreene sistematske vrijednosti koja
ima odreeni floristiki sastav i koja je dobila svoje
znanstveno ime,tj. publicirana je u nekom znanstvenom
asopisu.

Asocijacija ima konkretno znaenje, npr.uma hrasta

sladuna i cera Quercetum frainetto-cerris u kojoj sloj
drvea ine Quercus frainetto i Quercus cerris, sloj grmlja
Viburnum lantana, Pirus communis i Prunus spinosa, a sloj
zeljastih biljaka ine Iris graminea, Lathyrus pannonicus,
Genista tinctoria

Asocijacija dobiva naziv po imenu najznaajnije vrste

edifikatora + ETUM (Lemnetum minoris)

Sastojina - konkretni dio asocijacije,

odnosno biljne zajednice

To su prirodne, jasno omeene

vegetacijske jedinice i u pravilu

su asocijacije izgraene od veeg broja
jasno omeenih sastojina

3.METODOLOGIJA FITOCENOLOKIH
ISTRAIVANJA

Jedna od osnovnih metoda koja se primjenjuje u

fitocenolokim istraivanjima jest uzimanje fitocenolokih
snimaka na probnim povrinama

Fitocenoloka snimka - predstavlja osnovni metodoloki

postupak u istraivanju biljnih zajednica. Predstavlja
popis svih biljnih vrsta u sastojini.

Fitocenoloka tablica - tablica u kojoj je integriran vei

broj pojedinanih fitocenolokih snimaka iste fitocenoze.

Pravljenu fitocenoloke snimke

neke zajednice biljaka

prethodi oznaavanje plohe
koju obuhvaa zajednica

4. METODA UZIMANJA FITOCENOLOKIH

SNIMAKA

4.1. Izbor i ograniavanje probne povrine

4.2. Opi podaci

4.3. Ope prilike terena i osnovni ekoloki uvjeti

stanita

4.4. Popis vrsta i njihove fitocenoloke karakteristike

Poeljno je uzimati to vei broj fitocenolokih snimaka,

na razliitim mjestima u svakoj ispitivanoj zajednici

4.1. IZBOR I OGRANIAVANJE PROBNE

POVRINE

Probna povrina mora zadovoljiti sljedee uvjete:

Mora biti dovoljno velika da bi se u njoj mogle nai sve

vrste koje pripadaju fitocenozi

Stanite mora biti homogeno ( to jednoliniji reljef i to

ujednaeniji ekoloki uvjeti)

Biljni pokriva mora biti u to veoj mjeri homogen

Minimum areal

prvo se izabere povrina od 0,25m i na toj povrini se

popiu sve biljne vrste

Zatim se ta povrina udvostrui na 0,50m i takoer se

popiu sve biljne vrste, pa zatim
1m,2m,4m,16m,32m,64m itd.

Povrina za snimku se udovstruuje sve dok se u popisu

pojavljuju nove biljne vrste

MINIMUM AREAL

Na osnovu popisanih vrsta

crta se krivulja ovisnosti
broja vrsta od
veliine probne povrine

Preporuljive minimalne plohe sukladno biljnom pokrovu

unutar kojeg se obavlja procjena brojnosti populacije

4.2. OPI PODACI

Broj fitocenoloke snimke

Lokalitet

Ope karakteristike sastojine

Datum uzimanja snimke

Veliina snimljene povrine

Ime i prezime fitocenologa koji je uzeo snimku

4.3. OPE PRILIKE TERENA I OSNOVNI

EKOLOKI UVJETI STANITA

Nadmorska visina

Ekspozicija

Nagib terena

Geoloka podloga

Zemljite

4.4. POPIS VRSTA I NJIHOVE

FITOCENOLOKE KARAKTERISTIKE

Ime vrste

Brojnost i pokrovnost vrste

Zdruenost (socijalnost) vrste

BROJNOST

Brojnost (abundacija) broj jedinki po jedinici povrine

Braun-Blanquetova ljestvica brojnosti

1 vrlo rijetka
2 rijetka
3 umjereno brojna
4 brojna
5 vrlo brojna

POKROVNOST

Pokrovnost stupanj prekrivanja podloge od strane nadzemnih

dijelova odgovarajue biljne vrste u datoj sastojini

Braun-Blanquetova ljestvica pokrovnosti

1 biljka prekriva 1-10% povrine
2 biljka prekriva 10-25% povrine
3 biljka prekriva 25-50% povrine
4 biljka prekriva 50-75% povrine
5 biljka prekriva 75-100% povrine

BROJNOST I POKROVNOST

Uobiajeno je da se za kvantitativnu procjenu vrsta koristi

Braun-Blanquetova kombinirana ljestvica brojnosti i
pokrovnosti

Kombinirana procjena je standardna fitocenoloka metoda

istovremene (tj.kombinirane) procjene broja jedinki i
pokrovnosti ljestvicom sa 6 (ili 7) stupnjeva

To je jedna od metoda koja se najee koristi u

fitocenolokim istraivanjima

Primjena kombinirane procjene smanjuje potrebu neovisnog

procjenjivanja broja jedinki i pokrovnosti

Ljestvica za kombiniranu procjenu brojnosti i pokrovnosti

jednika prema Braun-Blanquetu
STUPANJ

OPIS

Biljka je rijetko nazona (po desetak

primjeraka na plohi i neznatne
pokrovnosti)

Broj primjeraka iste vrste je vei, ali je

pokrovnost mala (5-10%)

Biljka je brojnija, ili ,bez obzira na broj

primjeraka, pokriva 10-25% povrine

Bez obzira na broj primjeraka, pokrovnost

je 25-50%

Bez obzira na broj primjeraka, pokrovnost

je 50-75%

Bez obzira na broj primjeraka, pokrovnost

je 75-100%

(r)

Ponekad se koristi i slovo r(raus-rijedak)

kad je biljka na plohi samo pojedinano, a
ima vrlo malu pokrovnost

ZDRUENOST (SOCIJALNOST)

Zdruenost prostorni odnos pojedinanih biljaka (kako su

jedinke odreene vrste grupirane)

Braun-Blanquetova ljestvica zdruenosti

1 biljka raste pojedinano, stablimino
2 biljka raste u busenovima, po vie primjeraka zajedno
3 biljka raste u obliku malih jastuia ili u malim

hrpama

4 biljka raste u skupinama, grupimino

5 biljka raste u velikim skupinama, odnosno sastojinama

u srednjoeuropskoj literaturi i fitocenolokim tablicama

koristi se kombinirana procjena brojnosti, pokrovnosti i
zdruenosti

Primjer:

3.2
Kombinirana procjena
brojnosti i pokrovnosti

Zdruenost

- bez obzira na broj primjeraka, biljka prekriva 25-50%

povrine, a raste u busenovima

5. FITOCENOLOKA TABLICA

Fitocenoloka tablica je organizirana u 2 dijela:

Zaglavlje sadri podatke o geografskim i ekolokim

karakteristikama istraivane sastojine

Glavni dio podaci o vrstama

Redoslijed vrsta u glavnom dijelu tablice odreuje se na

osnovu kvantitativnog uea svake pojedinane vrste u
svim fitocenolokim snimkama

ORGANIZACIJA PODATAKA U
FITOCENOLOKIM TABLICAMA
1. FAZA

Unoenje podataka iz svake fitocenoloke snimke zasebno

2. FAZA

Odreuje se stupanj prisutnosti (uestalosti) i suma

srednjih pokrovnih vrijednosti

Stupanj prisutnosti mjera frekventnosti svake

pojedinane vrste u svim fitocenolokim snimkama
I

1-20%

II

20-40%

III

40-60%

IV

60-80%

80-100%

Srednja pokrovna vrijednost po Braun-Blanquetu

Kombinirana ocjena
brojnosti i
pokrovnosti

Srednja pokrovna
vrijednost po B-B

0,1

5,0

17,5

37,5

62,5

87,5

3. FAZA

Regrupiranje snimaka sa slinim floristikom sastavom ili

slinim ekolokim ili geografskim karalteristikama; na taj
nain se dobije uvid u razlike unutar neke fitocenoze

4. FAZA

Usporeivanje koknretnih tablica s drugim tablicama

srodnih zajednica da se ustanove karakteristine vrste za
dotinu zajednicu