Generativni biljni organi

(cvijet, sjeme)
 CVIJET

Cvijet
• metamorfozirani izdanak ograničenog rasta čiji su listovi preobraženi u vezi sa
spolnim razmnožavanjem, a u cilju obrazovanja sjemena i daljnjeg širenja vrste
Osnovni dijelovi tipičnog potpunog cvijeta:
• cvjetna loža
• perijant
• andrecej
• ginecej
CVIJET
Cvjetna loža

Cvjetna loža
• skraćena cvjetna os (sterilni dio) koji nosi sve ostale dijelove cvijeta
• zajedno sa cvjetnom drškom čini izdankovu osovinu cvijeta

Cvjetna drška
• dio cvjetnog izdanka ispod lože do brakteje (pricvjetnog listića u čijem se
pazušcu razvija cvijet ili cvat)
• osim brakteja na cvjetnoj dršci se mogu nalaziti brakteole ( kod monokotila
jedna, kod dikotila dvije)
• cvjetovi bez cvjetne drške - sjedeći cvjetovi (bokvica, suncokret)

Oblici cvjetne lože

• ispupčena (jagoda, malina, kukurijek)
• peharasto udubljena (trešnja, jabuka, kruška)
• ravna (tulipan)
CVIJET
Perijant

Perijant
• cvjetni omotač (sterilni dio cvijeta)
• sastavljen od listića koji su na periferiji cvijeta (listići koji opkoljavaju prašnike
i oplodne listiće)

Funkcija perijanta
• štiti fertilne dijelove cvijeta (zaštitna funkcija)
• privlači kukce (generativna funkcija)

Ahlamidni cvjetovi
• cvjetovi bez cvjetnog omotača
• vrste roda Carex, Salix
CVIJET
Perijant

Perijant može biti:

• homohlamidan
• heterohlamidan

Homohlamidan perijant (perigon)

• svi su listovi jednaki, prema boji i obliku
• uglavnom zastupljen kod monokotila
• perigon može biti krunicolik ili čašicolik
• krunicolik perigon - izgrađen od listova živo obojenih boja (tulipan, ljiljan..)
• čašicolik perigon - listovi neupadljivi i zeleno obojeni (kopriva, dud..)
• listovi koji izgrađuju perigon mogu biti slobodni (koripetalni perigon) ili srasli
(simpetalni perigon)

krunicolik perigon čašicolik perigon

CVIJET
Perijant

Heterohlamidan perijant
• listovi nisu jednaki, niti bojom, niti oblikom
• uglavnom zastupljen kod dikotila
• sastoji se od:
vanjskih listova koji formiraju čašicu (calix)
unutarnjih listova koji formiraju krunicu (corolla)
 CVIJET
Perijant

čašica (calix)
• vanjski dio heterohlamidnog perijanta
• građena od listića - lapova (sepal), u pravilu zelene boje, rijetko obojani (kukurijek)
• listići mogu biti slobodni (korisepalni) i srasli (sinsepalni)
• lapovi poredani tako da čine jedan krug, rijetko dva (jagoda, ruža)
• kod većine cvjetova, nakon oplodnje lapovi se sasuše i zajedno sa laticama otpadaju

Funkcija čašice:
• zaštita ostalih dijelova cvijeta posebno dok je cvijet još u pupu
CVIJET
Perijant

Anatomska građa čašičnih listića

• veoma jednostavna građa

• epidermis - kožno tkivo
na epidermisu se javljaju stome, a kod mnogih cvjetova i dlake
kutikula znatno redukovana u odnosu na asimilaciono lišće
• mezofil (hlorenhim) nije diferenciran na palisadni i spužvasti
• zatvoreni provodni snopići
CVIJET
Perijant

Krunica (corolla)
• unutarnji dio heterohlamidnog perijanta
• građena od listića - latica (petal), atraktivnih boja
• latice mogu biti međusobno srasle (simpetalna) ili slobodne (koripetalna krunica),
ako cvijet nema latice (apetalni cvijet)
Funkcija krunice:
• latice svojim oblikom, bojom i mirisom privlače kukce (oprašivanje)
• boja listića zavisi od pigmenata u ćelijskom soku

simpetalna koripetalna
CVIJET
Andrecej

• fertilni dio cvijeta

• skup svih prašnika u kojima se obrazuju muške spolne gamete
• broj prašnika u cvijetu može biti od 1 - 100, ali je za svaku biljnu vrstu stalan
• prašnici mogu biti slobodni ili međusobno srasli
• kao biljaka iz fam. Asteraceae prašnici su slobodni
• kod biljaka iz fam. Fabaceae od deset prašnika 9 je sraslo, a jedan je slobodan
• prašnici mogu srasti i sa krunicom (jaglac)

• neki prašnici se mogu preobraziti u nektarije ili latice i ne vrše funkciju

stvaranja peluda - staminodiji (sterilni prašnici)
CVIJET
Andrecej

Prašnik
• prašnik se sastoji od prašničkog konca (filamenta) i prašnice (antere)
• antera se sastoji od dvije poluantere (teke) međusobno povezane konektivom
• poluantera se sastoji od dvije peludnice – polenove kesice u kojima nastaju
peludna (polenova) zrnca - polen
• proces nastajanja zrelog polenovog zrna odvija se kroz procese
mikrosporogeneze i mikrogametogeneze
CVIJET
Andrecej

Oblik i veličina polenovih zrna

• polenova zrna variraju po obliku i veličini
• najčešće su kuglastog ili ovalnog oblika
• veličina polena varira od 0,008 (Ficus elastica) do 0,2 mm (bundeva)
• obično su žute, sivkaste ili bijele boje

Građa polenovog zrna

• oko polenovog zrna nalaze se dva omotača egzina (vanjski, zadebljali) i intina
(unutrašnji, tanji)
• unutar se nalaze tri ćelije (dvije generativne i jedna vegetativna)
• na egzini se nalaze različite skulpure u obliku bodlji, mreže i sl. što je
karakteristično za svaku biljnu vrstu

Životni vijek polenovih zrna

• od nekoliko sati (većina biljaka) do nekoliko mjeseci (familija lukova)
CVIJET
Ginecej

Ginecej
• fertilni dio cvijeta
• skup svih tučkova jednog cvijeta
• tučak izgrađuje jedan ili više oplodnih ili karpelnih listića

Građa gineceja

 monokarpan - u cvijetu se nalazi jedan oplodni listić koji izgrađuje samo

jedan tučak (kod fam. Fabaceae)

 polikarpan - u cvijetu se nalazi više oplodnih listića koji mogu izgrađivati

jedan ili više tučkova
apokarpan - svaki oplodni listić (karpela) formira zasebno tučak
(kod fam. Ranunculaceae, fam. Rosaceae, podfam. Rosoideae)
sinkarpan - više oplodnih listića sraslo i formiraju samo jedan tučak
(kod fam. Apiaceae, Liliaceae, Brassicaceae)
CVIJET
Ginecej

monokarpan ginecej

apokarpan ginecej

sinkarpan ginecej
CVIJET
Ginecej

Tučak
• fertilni dio cvijeta u kojem se obrazuje ženska jajna ćelija,
a nakon oplodnje sjeme i plod
• sastoji se iz tri djela:
žig
vrat
plodnik

Žig tučka
• sterilni dio
• funkcija žiga je primanje polena
• anatomska građa žiga prilagođena je toj funkciji (žljezdasti epidermis ili
određeni izraštaji na epidermisu prilagođeni funkciji prihvatanja polena)
CVIJET
Ginecej

Vrat tučka
• sterilni dio
• ima funkciju da izdigne žig tučka iznad perijanta (oprašivanje)
• kod nekih cvjetova stubića nema (fam. Papaveraceae), cvjetovi sjedeći

Plodnik tučka
• fertilni dio cvijeta
• u plodniku se nalazi jedan ili više sjemenih zametaka
• svaki sjemeni zametak izgrađen je od drške i proširenog dijela - nucelusa
• mjesto na plodniku za koji je vezan sjemeni zametak - placenta
• broj sjemenih zametaka je različit (neke žitarice samo jedan, karanfili mnogo)
• u sjemenom zametku odvija se proces stvaranja ženskih spolnih gameta kroz
procese makrosporogeneze i makrogametogeneze
 CVIJET
Ginecej

Položaj plodnika u cvijetu

• nadcvjetan (plodnik pričvršćen iznad mjesta pričvšćivanja ostalih dijelova cvijeta)
kod fam. Brassicaceae, Lamiaceae, Liliaceae..
• sredcvjetan (plodnik pričvršćen u razini pričvšćivanja ostalih dijelova cvijeta)
vrlo često kod predstavnika fam. Rosaceae (podfam. Prunoideae)
• podcvjetan (plodnik pričvršćen ispod mjesta pričvšćivanja ostalih dijelova cvijeta)
kod fam. Apiaceae, Cucurbitaceae, Asteraceae
CVIJET

Cvijet kod monokotilnih biljaka

• cvjetovi najčešće tročlani (dva kruga po tri)

• najčešće 6 prašnika (dva kruga po tri)
• ginecej sinkarpan (iz tri plodnička listića)

D – GRAĐA CVIJETA
D1 – DIJAGRAM CVIJETA TULIPANA
D2 – PLODNICA TULIPANA NA PRESJEKU

1. cvjetna drška
2. cvjetna loža
3. perigon
4. gineceum
5. andreceum
6. zid trooke plodnice
7. sjemeni zametci
CVIJET

Cvijet kod dikotilnih biljaka

• Cvjetni omotač najčešće heterohlamidan (petočlani, rjeđe četveročlani)

CVIJET

simetrija cvijeta

• simetrični
• nesimetrični

simetrični mogu biti:

aktinomorfni - (veći broj ravni simetrije, kod fam. Liliaceae, Brassicaceae..)
dimorfni - (dvije ravni simetrije, cvijet minđušice)
zigomorfni - (jedna ravan simetrije, kod fam. Fabaceae, Lamiaceae)
CVIJET

spolnost cvijeta

jednospolni i dvospolni (hermafroditni)

Dvospolni cvjetovi
• u cvijetu se nalaze i andrecej i ginecej

Jednospolni cvjetovi:
• muški cvjetovi - koji imaju samo andrecej
• ženski cvjetovi - koji imaju samo ginecej

Jednospolni cvjetovi na stabljici mogu formirati:

• monoecične biljke ili jednodome - i muški i ženski cvjetovi na istoj stabljici
orah, lijeska, kukuruz, krastavac...
• diecične biljke ili dvodome - muški cvjetovi na jednoj, a ženski na drugoj biljci
konoplja, špinat, dud, kivi...
CVIJET

• kod entomofilnih biljaka u cvijetu se nalaze nektariji

Nektariji
• žljezdaste tvorevine, zelene do žučkasto zelene boje, koje izlučuju nektar
• nektar je slatki sok, smjesa različih vrsta šećera
• mogu se nalaziti na svim dijelovima cvijeta (floralni nektariji)
• mogu se nalaziti samo na listovima, manji značaj (ekstrafloralni nektariji)
CVASTI

• cvjetovi mogu biti pojedinačni ili skupljeni u cvasti

 CVASTI
Složene racemozne cvasti
Složeni klas
Cvast koja se sastoji od
više prostih klasova
Cvast karakteristična za
ječam, raž, pšenicu i mnoge
predstavnike fam. Poaceae
Složeni štit
Cvast koja se sastoji
od više prostih štitova.
Cvast karakteristična za
mrkvu, peršin i druge
predstavnike fam. Apiaceae.
Metlica
Metlica ima dugu glavnu
osovinu cvasti, a na
bočnim granama cvjetovi
su skupljeni ili u grozdove
(vinova loza) ili
u proste klasove (ovas)
SJEMENKA
Razvoj sjemenke

• Sjeme
reproduktivni organ biljke koji nastaje iz sjemenog zametka nakon oplodnje
• muške spolne gamete nastaju u polenovim zrnima,
ženske spolne gamete nastaju u embrionskoj vreći sjemenog zametka
• oprašivanje
prijenos polena s prašnika na njušku tučka sa ciljem spajanja muške i ženske
spolne gamete
• polen kada padne na njušku tučka apsorbira vodu i hranjive materije i proklije u
polenovu cijev
• polenova cijev prolazi kroz vrat tučka do sjemenog zametka gdje se polenovo
zrnce spaja sa ženskom spolnom gametom
• zrelo polenovo zrnce se sastoji od tri ćelije (dvije generativne i jedna vegetativna)
vegetativna je odgovorna za stvaranje polenove cijevi, a generativne za
tzv. dvostruku oplodnju
SJEMENKA
Razvoj sjemenke

• prvom oplodnjom (spajanjem generativne polenove ćelije i jajne ćelije) nastaje

zigota iz koje će se razviti klica, a drugom oplodnjom (spajanjem druge generativne
polenove ćelije i sekundarnog jedra ženskog gametofita nastaje sekundarni
endosperm)
• u konačnici sjeme nastalo iz sjemenog zametka nakon oplodnje se sastoji od:
klice, sekundarnog endosperma i sjemenjače (razvija se iz integumenata ili
dijela nucelusa)
SJEMENKA
Razvoj sjemenke

Klica predstavlja mladu biljku u latentnom stanju. Osnovni dijelovi klice:

• klicin pup ili plumula
• klicin listić (kotiledon ili supka)
• klicin korjenčić ili radikula

Endosperm predstavlja hranljivo tkivo koje služi za početnu ishranu mlade biljke
Sjemena sa endospermom
• endosperm može zauzimati veći dio sjemena, a klica neznatni dio (trave i žitarice)
Sjemena bez endosperma
• neka sjemena nemaju endosperm (klica za vrijeme svog razvoja apsorbuje čitavo
tkivo endosperma pa zauzima svu površinu sjemena (Fabaceae, Brassicaceae...)
Hranljivo tkivo može biti i vegetativnog porijekla - perisperm (nastalo iz ćelija
nucelusa (fam. Chenopodiaceae, Cariophyllaceae)
Sjemenjača
• omotač sjemena i nastaje iz intugumenata sjemenog zametka
• zaštitna uloga
SJEMENKA

Veličina i težina sjemena

• veoma sitna (Centaurium, Hypericum...) do čak 15 kg (rod Cocos)

Oblik sjemena
• loptast, elipsoidan, valjkast, nitast...

Boja sjemena
• većinom smeđecrvene i sive boje
• jednobojne i šarene sjemenke