Uredio:Pavlovi Goran

UVOD

Proizvodnju voa moemo razvrstati u slijedee grupe:

EKSTENZIVNU karakteristike ovog, poetnog nivoa konvencionalne proizvodnje, su: uzgoj pojedinanih i veoma bujnih stabala voaka, koje su cijepljenene na
sijance, prirodno formirane kronje, alternativno plodonoenje, kasno dolaze u ro, te obino nikakav stupanj provedbe agro i pomotehnikih mjera.
POLUINTENZIVNU ovaj nivo konvencionalne proizvodnje voa odlikuje se primjenom samo nekih agro i pomotehnike tretmana (najee samo zimska rezidba i
gnojidba).
INTENZIVNU ovaj nivo konvencionalne proizvodnje karakterie se gustom sadnjom, slabobujnim podlogama, primjenom svih agro i pomotehnikih mjera,
(adekvatna obrada zemljita, gnojidba, navodnjavanje, zatita, zelena i zimska rezidba). Naravno, tek je ovaj oblik odriva robna prizvodnja-ekonomski isplativa.
SUPERINTENZIVNU ovaj posljednji nivo konvencionalne proizvodnje koristi potpune i intenzivne agro i pomotehnikih mjera;karakterie i prakticiranje nekih
specifinih aktivnosti, kao npr. prorjeivanje plodova, upotreba kemijskih stimulatora rasta i sl.

Pored konvencionalnog pristupa, proizvodnja voa moe biti organizovana i u sljedea dva koncepta:

INTEGRALNA u osnovi to je ekoloki usmjeren postupak u kojem je primjena kemijskih sredstava svedena na najmanju moguu mjeru, tako da se unite tetoine
ili suzbiju biljne bolesti, a u isto vrijeme ne narui ovjekova okolina i na kraju u to veoj mjeri sauva zdravlje potroaa. U pogledu agro i pomotehnikih mjera ovaj
koncept voarstva je intenzivan. Aplicirana sredstva primjenjuju se na bazi preporuka prognozne slube, i to sa prilagoene liste pesticida, za datu vrstu i godinu
proizvodnje. Proizvodi IPV zdravstveno su vredniji, imaju markicu i naravno skuplji su na tritu.
ORGANSKA - osnovna odlika organske produkcije voa jeste potpuna zabrana upotrebe kemijskih zatitnih sredstava. Ovaj pristup podrazumjeva produkciju
zdravstveno sigurvog voa

3,0 m
10,0 m

Ekstenzivan (lijevo) i intenzivan koncept uzgoja voaka (desno)

 PREDRADNJE ZA PODIZANJE NASADA JABUKE

Izbor mjesta za podizanje nasada Pored odabira povoljnije parcele

(pristupanije i plodnije), ukoliko se nasad jabuke podie na podlozi M9
(standardna podloga u uzgoju ove vrste voaka), te je u blizini umska sastojina,
za oekivati je u nasadu jabuke opasnost od zeca (glodara). Naime, u funkciji
zatite od ovih tetoina potrebno je nasad jabuke ograditi pletenom ogradom,
iskopati kanal sa vanjske strane, uz svaku sadnicu postaviti mreicu za zatitu od
zeca.
Priprema zemljita za sadnju Svjee krevine, umskih populacija ili starijih
vonjaka nisu pogodne za podizanje novih zasada jabuke, te iste treba prvo
kultivirati najmanje 2 god. Najbolje predkulture za vonjak su leguminoze.
Priprema zemljita podrazumjeva: pH zemljita 5,5-6,5, duboko oranje do 60 cm,
tanjiranje i frezanje. Zemljite se mora pripremiti to je mogue bolje, jer e na
tom mjestu vonjak biti eksploatiran 15-tak godina. Dubina kopanja rupe takoe
zavisi od intenziteta obrade.
Izbor sadnog materijala Sadni materijal nabavlja se od ovlatenih rasadnika.
Svaka sadnica mora da ima markicu/etiketu na kojoj stoji: ime i adresa
rasadnika, vrsta, sorta, podloga, starost podloge i plemke, za koju sadnju vai i
deklaracija. Certificiran sadni materijal preduslov je uspjenosti budue
proizvodnje voa.
Razmjeravanje za sadnju U sluaju jabuke na podlozi M9 i uzgojne forme
vitko vreteno, najee se preporuuje razmak sadnje 1,2 x 3,5 m (redni 1,2;
meuredni 3,5 m). Ako su u pitanju blae padine razmak izmeu redova treba
neto poveati zbog proklizavanja maina prilikom obrade. Obavezan pravac
redova, ukoliko to nagib dozvoljava je sjever-jug, a na blaim padinama redovi se
postavljaju kontra nagibu, odnosno na veim nagibima formiraju se terase.
Tipovi sadnog materijala Prilikom kupovine sadnica jabuke
potrebno je obratiti panju na izbor tipa sadnice jer e od izbora
iste, u krajnjem zavisiti uspjenost planirane proizvodnje.

Dimenzija rupe (lijevo) kopanje rupe (desno)

Dimenzije rupe za sadnju i tehnika kopanja rupe - Sadnja jabuke obavlja se

u jesen, jer je to najbolji trenutak kako bi se voke pripremile za naredni period.
Dimenzije rupe za sadnju, u pravilu iznose 60x60 cm. Meutim, ukoliko je
zemljite dobro pripremljeno iste mogu biti i manjih dimenzija, dok kod idealno
pripremljenog zemljita sadnja se moe vriti i u brazde. Kopanje rupe izvodi se
na sljedei nain: prvo se iskopa gornji sloj zemljita (zdravica) na dubini od 30
cm (jedan aov), te se isti odloi na jednu stranu. Drugi sloj (jo 30 cm
mrtvica) izdvoji se na drugu stranu. Dakle, ova dva sloja zemljita jasno se
razdvajaju.
Tehnika sadnje Sadnju u pravilu uvijek treba da obavljaju dva lica, jedno dri
sadnicu, drugo zatrpava rupu, i to tako da se prvo na dno iskopanog sadnog
mjesta prvo postavlja 1/3 zdravice u formi humke, kako bi se po postavljanju
sadnice jabuke spojno mjesto (mjesto kalemljenja) to vie podiglo iznad
povrine zemlje. Nakon toga se postavlja sadnica, a potom korijen iste prekrije
drugom treinom zdravice, i to tako da stajnjak (jedna lopata) i NPK (15:15:15)
nedou u dodir sa korijenom. Potom se rupa zatrpa preostalom koliinom
zdravice, te cjelokupna povrina prekriva ostatkom zemlje (mrtvicom). Vano je
jo jednom napomenuti da se spojno mjesto ne smije ugroziti (zakopati ili
ostaviti u nivou zemlje i time izloiti estoj stagnaciji vode), ve se isto treba
locirati to vie iznad povrine zemlje. U suprotnom isto e bit ugroeno, bre je
njegovo propadanje, odnosno lomljenje pod teretom roda.

Dubina sadnje: nepravilno (lijevo), pravilno (u sredini) i posljedica

ugroenosti spojnog mjesta (desno)
Izbor podloge za podizanje nasada jabuke osnovnu podlogu u intenzivnoj proizvodnji jabuke predstavlja slabobujna vegetativna podloga M9 (klon
337). Sorte jabuke kalemljene na ovaj tip podloge daju stabla slabije bujnosti, ranije stupaju na rod, optimalan je odnos izmeu rasta i rodnosti, uz
naravno kvalitetnije plodove, te vei broj stabala po jedinici povrine. Nedostatak podloge M9 je sto zahtijeva naslon, sistem za navodnjavanje (kap po
kap), te je ista podlona uticaju glodara. Meutim, pozitivne karakteristike, a na prvom mjestu visoki prinosi u potpunosti prevazilaze navedene
nedostatke. Podloga M9 prepoznatljiva je po guki, odnosno zadebljanju na spojnom mjestu.

Izbor sorte za podizanje nasada jabuke - Prilikom izbora sorte

treba napomenuti da je jabuka izrazito stranooplodna vrsta. To
znai da se nesmiju podii monosortni (jedna sorta) nasadi jabuke,
naravno zbog nemogunosti oplodnje posljedica je nerodnost. Za
podizanje zasada moraju se planirati minimalno dvije sorte (ako
nijedna od njih nije triploidna), ali i tu se treba voditi rauna o tome
da li su one meusobno kompatibilne (mogu li jedna drugu
opraiti). Meutim, kod planiranja podizanja nasada jabuke treba
znati da kod iste postoje i triploidne sorte sorte koje zbog
nemogunosti klijanja polena ne mogu biti opraivai. Takva je npr.
sorta Jonagold. To praktino znai da ukoliko se planira nasad u
kojem e biti zastupljena ova sorta jabuke, nije dovoljna samo jo
jedna, ve trebaju minimalno jo dvije sorte, i to one koje se mogu
meusobno opraiti koje su spolno kompatibilne.

Nasad jabuke u uzgojnoj formi vitko vreteno

Izbor uzgojnog oblika prilikom zasnivanja nasada jabuke - Standardni uzgojni

oblik (forma kronje) za jabuku je vitko vreteno. Ovaj uzgojni oblik se sastoji od
provodnice sa primarim granama, koje su ujedno i rodno drvo, ili te kratke primarne
grane nose na sebi rodno drvo (sekundarne elemente). Dakle, ovaj uzgojni oblik kao
skelet ima samo stoinu, a poluskeletne grane ine nosai rodnog drveta i i
obrastajue granice koje se nalaze direktno na provodnici. Stabla u vitkom vretenu
pruaju velike prednosti u proizvodnji jabuke, tako to se u svim pomotehnikim
zahvatima smanjuje ljudski rad. Takva kombinacija sorte, podloge i uzgojnog oblika
obezjeuje rano dospijevanje zasada jabuke u poetnu rodnost, uz kasnije postizanje
dobrih prinosa.
Shema vitkog vretena
 90 cm

60 cm
A. Sadnica u jesen nakon sadnje, koli pored sadnice i vezivanje na
osmicu
B. Prikraivanje sadnice kosim rezom sa suprotne strane to blie
pupoljku na visinu 90 cm od zemlje, u cilju izolacije pupoljka - proljee
C. Sljedea dva pupoljka (drugi i trei) se osljepljuju, uklanjaju svi prirasti
na visini 60 cm od zemlje, gdje treba formirati deblo
D. Primjer neosljepljenog drugog i treeg pupoljka. Prikraivanje sadnice
na najai prirast, ime se u praktinom smislu zbog nunosti odbacuje
dio sadnice
E. Pravilno izoliran pupoljak, tokom vegetacija obezbjeuje razvoj
produljnice

Rovaenje karama ili pilicom lagano se zaree kora na

mjestu (lokacija spavajueg pupoljka) gdje se eli grana.
Takoe, ukoliko se zaree i iznad vidnog pupoljka dobija se
jaka grana (na shemi lijevo), dok ispod istog razvija se slab
prirast (na shemi desno).
0,6 m

0,6 m

Prikaz rovaenja
 Na poetku prve godine pojavljuju se grane od kojih treba na prvom katu
ostaviti tri/etiri (etvrta za zamjenu) - slika A, s tim da ne smije vie od
jedne grane biti iz istog mjesta. Kada iste porastu oko 15-tak cm dok su
jo zelene (obino polovina svibnja) razvode se npr. pomou akalica,
pod kut od 90o - slika B. Vrni dio stabla ili produljnica u trenutku kada
poraste 50 cm, iznad posljednjeg razgranjenja, pincira se u ljetnoj
rezidbi, na taj nain to se vrni dio prirasta otkine prstima na zadnji
razvijen list od osnove. Ovaj zahvat ima za cilj zaustavljanje vrnog rasta
i stimuliranje pojave bonih razgranjenja na produljnici. Voar koji
intenzivno gnoji tokom godine koritenjem pinciranja moe formirati i dva
uslovna kata uzgojnog oblika vitko vreteno.

Otri uglovi grananja stimulie se Komparacija otrog i Primjer povijenih grana

samo rast otvorenog ugla grane

Vano je znati da su rast i rodnost u korelaciji. Borba protiv

rasta je povijanje grana. Grana koja raste vertikalno
dominantno raste, a njena rodnost se destimulira. S
druge strane prirast koji se povija pod veim kutem u
odnosu na stoinu prelazi na rod u korelaciji od tog
kuta otklona. to je vei ovaj kut, odnosno to je grana
vie povijena, bre stupa na rod.
A. Razliiti naini razvoenja grana
A.1 razvoenje grana tipaljkama
A. 2 razvoenja grana akalicama
A. 3 razvoenje grana letvicom
A. 4 razvoenje grana utezima
A. 5 grana koja u osnovi posjeduje poeljan kut (90o) posjeduje pri bazi prsten-lic, dok grana otrog
kuta ima procjep.
 U toku zimske rezidbe druge godine na prvom-formiranom katu
potrebno je do osnove ukloniti sve prebujne i uspravnorastue
priraste vodopije, a ostavljati samo bone i donje. Takoe, i donji
snani prirasti nisu poeljni jer e plodovi jabuke na istim padati na
zemlju. Rast u duinu bonih grana prvog uslovnog kata zaustavlja
se (na duinu polovine rednog prostora) tako to se svaka postrana
bona grana prevodi rezom na boni ili donji prirast. U pravilu na
prvom katu poeljnije je zaustaviti rast bone grane na boni prirast, u
suprotnom postoji opasnost da isti dodiruje zemlju. U toku vegetacije
formira se drugi kat, gdje se takoe ostavljaju tri prirasta i etvrti za
zamjenu. Kada su isti zeleni, u istom momentu kao i prethodne
vegetacije potrebno ih je poviti u to horizontalaniji poloaj
(akalicama, rafijom, tegovima i sl.). Razmak izmeu ovih prirasta
treba biti 10-15 cm. Produljnica se, kao i prethodne godine pincira
kada izraste 50 cm (tokom zelene intervencije), iznad posljednjeg
razgranjenja, a ukoliko poraste 40-45 cm istoj se rezom stimulie rast.

Prevoenje na donji prirast

Poetak druge godine Stablo tokom
vegetacije

Trea godina je obino period kada se zavrava formiranje

uzgojnog oblika. Prvi kat ve plodonosi i zimskom rezidbom
je potrebno ukloniti vodopije. Na drugom katu radi se isto
to i na prvom uslovnom katu prole godine (zaustavljanje
rasta u duinu, prevoenjem na donjui ili boni prirast, te
uklanjanje vodopija). Tokom vegetacije na treem katu
razvode se prirasti pod to otvoreniji kut.. U ovoj godini
postavlja se pitanje kako zaustaviti rast produljnice dalje u
duinu, obzirom da je kronja dostigla visinu od 3 m od
povrine zemlje. Daljnji rast produljnice zaustavlja se tako
to se ista povija, a potom kada se pojavi boni rodni prirast
prevede na isti. Ukoliko se nakon povijanja pojave vertikalni
prirasti oni se uklanjaju do osnove. Kada se u vrnom dijelu
voke pojave cvjetovi, to je znak da je njen daljni rast
zaustavljen.
 Zimska rezidba obavlja se u proljee prije otvaranja pupoljaka,
odnosno sve dok ne krenu sokovi u voki. Osnovni cilj zimske
rezidbe je formiranje uzgojnog oblika, kasnije ista slui za
njegovo odravanje i ini sastavni dio zelene rezidbe. Treba
napomenuti da je najbolje rodno drvo ono koje je staro etiri
godine. To praktino ukazuje da se treba vriti zamjena rodnog
drveta ija je starost vea od etiri godine. Potrebno je znati da
je pravilo i to je dio koji se rezidbom uklanja vei, to je i reakcija
na rez vea. Takoe, najbolji plodovi su oni koji se nalaze to
blie centralnoj stoini, te provoenjem rezidbe tei se istom.

DVIJE GRANE IZ ISTOG MJESTA osnovno pravilo kod rezidbe voaka

u uzgojnom obliku vitko vreteno jeste da nikada iz jednog mjesta ne smije
da raste vie od jedne grane.

UKLANJANJE NISKO POLOENIH PRIRASTA svi prirasti koji UKLANJANJE PARALENIH PRIRASTA kada se u malom prostoru nalaze dvije
su prisutni nie od 50 cm (deblo) uklanjaju se, obzirom da postoji grane jedna iznad druge, mada ne remete zakon potinjenosti, ali su paralelne, i to
mogunost da e plodovi na ovim granama tokom plodonoenja tako da gornja ipak u izvjesnoj mjeri zasjenjuje donju, jedna od ovih grana se
dodirivati zemlju obavezno uklanja, obino ona koja je slabije obrasla ili ima otriji kut..

UKLANJANJE VERTIKALNIH PRIRASTA/JAHAA vertikalni prirasti
(vodopije) su nerodni, crpe hranu i s toga se, bez obzira na mjesto njihovog
nastanka, obavezno uklanjaju do osnove.
IZOLACIJA VRHA vrh stabla treba da zavrava samo sa jednom granom,
zbog toga se, svi prirasti koji istom konkuriraju, uklanjaju, tako da ostaje samo
jedna produljnica koja se kasnije povija u cilju zaustavljanja rasta
Reakcija na prikraivanje
-trickanja
Normalno stablo
Otrickano
stablo
PRIKRAIVANJE (TRICKANJE GRANA) pravilo kod rezidbe je i da se rast grana
nikada ne zaustavlja prikraivanjem/trickanjem (skraivanjem vrha karama u bilo
kojem intenzitetu). U suprotnom na mjestu prikraivanja/tricanja izrastu dvije nove
grane, pa kada se i one skrate etiri i tako u nedogled. Svaki rez na voki je
provociranje rasta. Reakcija na isti zavisi od jaine reza. Ranije je napomenuto da se
rast grane zaustavlja prevoenjem na donju ili bou,a nikada granu prikraivati.
REZ NA EP ukoliko se na godnjem katu nalazi jaa grana u odnosu na nii kat
zbog zakona potinjenosti, odnosno zbog toga to zasjenjuje donju, ista se uklanja
rezom na ep, i to tako da donja povrina reza-epa bude vea od gornje, kako bi se
dobio slabiji prirast i boljeg (otvorenijeg) kuta.. Ovaj zahvat se prakticira u sluaju kada
na jednoj strani stabla postoji jaka grana, a sa suprotne strane ista ne postoji.
 Zelena rezidba je pomotehniki
VRH GRANE ZAHVAT IZVRENO PINCIRANJE
zahvat koji se obavlja tokom
vegetacije na vokama. Ista ima za
cilj poboljanje koliine i kvaliteta
roda, zbog ega se jo naziva
rezidba na rod. Zelenu rezidbu, u
pravilu treba vriti runo, bez
kara, iz razloga to uklanjanjem
grana karama u osnovi ostaju
spavajui pupoljci koji e se
probuditi, dati novi prirast koji e se
ponovo morati uklanjati. Meutim,
kada se grana elminira rukom iz
osnove ne postoji mogunost za
njeno ponovno pojavljivanje.

PINCIRANJE ovaj zahvat ima za cilj zaustavljanje rasta vrhom i stimulisanje bonih razgranjenja. Izvodi
se na taj nain to se vrh grane otkine rukom, zalamanje izmeu prstiju, na zadnji razvijen list.

UKLANJANJE VERTIKLNIH PRIRASTA SA RODOM ukoliko se desi da
vertikalni prirast u svojoj osnovi nosi plod u zelenoj rezidbi isti se skrauje na
3-4 lista, kako bi se plod mogao ishraniti i ne bi dolo do oegotina. Naravno,
nakon berbe plodova, prikraeni prirast se, tokom zimske rezidbe uklanja do
osnove. Ovo je jedan od rijetkih zahvata koji se u pravillu tokom zelene
rezidbe mora obavljati karama.
UKLANJANJE VERTIKLNIH PRIRASTA/JAHAA vodopije (jahai) se
uklanjaju rukom na taj nain to se isti dok su mladi (oko 10-15 cm) povijaju u
jednu stranu do osnove, potom u drugu stranu i naj taj nain ostranjuju,
pucajui i ispadajui bez potekoa. Takoe, pravilo da samo jedna grana
raste iz jednog mjesta, zahtjeva u nekim sluajevima i na nekim mjestima u
kronji, intervenciju u tom pravcu i u zelenoj rzidbi.
 KRASTAVOST

Fenofaza razvoja Bolest/tetnik Preparat Koncentracija

Otvaranje pupa do krastavost, lisne Crveno ulje 23%
fenofaze miijih uiju ui, crveni pauk
Miije ui do fenofaze krastavost, Chorus, 0,02-0,03%
roza pup cvejtojed Calypso 0,01-0,02%
Roza pup do fenofaze krastavost Chorus 0,02-0,03%
kraj cvjetanja
Razvoj plodova do krastavost, Score + Merpan, 0,013-0,02%
njihove veliine pepelnica, lisne Pirirmor 0,04-0,06%
ljenjika ui PEPELNICA

Razvoj plodova do krastavost, Score + Merpan ili 0,013+0,02%

njihove veliine oraha pepelnica, crveni Topas, 0,1-0,15%
voni pauk, Bijelo ulje, 1-1,5%
jabukin savija Insegar 0,03-0,05%

Kraj lipnja Krastavost, Stroby DF 150 0,02%

pepelnica, mineri, Calypso 0,01-0,02%
savijai
Polovina srpnja Krastavost, Stroby 0,02%
pepelnica
Kraj srpnja do poetka Krastavost, Stroby ili Merpan, 0,02%
kolovoza pepelnica, jabukin Insegar 0,2-0,3%
savija II 0,03-0,05%
generacija

Kraj kolovoza bolesti u skladitu Captan ili 0,2-0,25%

Bellis 0,08%
Gala - plodovi sazrijevaju u zadnjih desetak dana kolovoza
Jonagold - zrije u drugih desetak dana kolovoza
Golden dellicious - zrije krajem kolovozaa-poetkom rujna
Idared - zrije u prvih desetak dana listopada
Granny Smith - zrije u drugih desetak dana listopada
Braeburn - zrije u drugih desetak dana listopada
Pink lady - zrije u drugih desetak dana listopada.
Fuji - zrije u drugih desetak dana listopada
Topaz - zrije u drugih desetak dana listopada