PRIRUČNIK ZA PROIZVODNJU

INDUSTRIJSKOG KRASTAVCA
KORNIŠONA
Nihad Grcić dipl.ing.agr.
 SADRŽAJ

1. Uvod
2. Porijeklo krastavca i proizvodnja u svijetu i u BiH
3. Nutritivne i biološke osobine krastavca
4. Uslovi uspijevanja kornišona
5. Sortiment krastavaca kornišona
6. Načini uzgoja krastavaca kornišona
7. Proizvodnja rasada krastavca
8. Borba protiv korova u krastavcima
9. Bolesti krastavca i njegova zaštita
10. Štetnici u tlu
11. Berba krastavca
12. Klasiranje krastavaca
14. Literatura
1. UVOD

Proizvodnja krastavaca kornišona predstavlja trenutno najprofitabilniju

povrtlarsku proizvodnju u Bosni i Hercegovini. Sa relativno malih zemljišnih
površina postižu se primjerni prinosi i finansijski rezultati. Posebno je značajno
da proizvodnja krastavaca kornišona ima siguran otkup, po utvrđenim
pravilima i normativima tehnologije i otkupa. U prilog tome govori podatak da
je potražnja za ovom kulturom na svjetskom tržištu u sve većem porastu. Prvi
početci u proizvodnji krastavca kornišona datiraju još iz ranih osamdesetih, da
bi svoj zamah doživjeli u prijeratnom periodu. Nažalost za vrijeme rata ova
proizvodnja gotovo da nestaje, ali nakon rata ponovo se pokreće uzgoj na
većim zemljišnim površinama.
Poseban značaj u promovisanju i realizaciji projekta proizvodnje krastavaca
kornišona ima Luteranski Svjetski Savez sa sjedištem u Tuzli. Odmah nakon
završetka rata u sklopu svojih projekata iz poljoprivrede, proizvodnja
kornišona je neizostavna i daje jako dobre rezultate.

2. PORIJEKLO KRASTAVACA I PROIZVODNJA U SVIJETU I BIH

Krastavac je povrtlarska kultura iz porodice tikava (Cucumis sativus,

L-Cucurbitaceae). To je jednogodišnja kultura kod koje se koriste mladi
plodovi uglavnom kao svježi, te u raznim salatama i kao ukiseljeni. Postoje tri
glavna tipa kultivara, koji se danaz uzgajaju, a to su:

▪ krastavci za preradu - tzv kornišon za kišeljenje,

▪ krastavci za svježu upotrebu i
▪ krastavac, koji se uzgaja u plastenicima i staklenicima.

Porijeklo krastavaca je iz Indije izmedju Bengalsko zaljeva i Himalaja. Ova

kultura je uzgajana još prije 3000 godina i to je jedna od najstarijih uzgajanih
kultura. Kroz istoriju uzgajao se u Sjevernoj Africi, Italiji, Grčkoj, Maloj Aziji.
Uzgaja se gotovo u svim područijima svijeta tako da je zuzetno rasprostranjeno
povrće.
U svijetu se krastavac uzgaja na površini od 2.200.000 ha, sa godišnjom
proizvodnjom oko 35.000.000kg plodova. Preko pola površina krastavaca
nalazi se u Kini sa stalnim porastom proizvodnje i prinosom po jedinici
površine.
Preko 20 % svjetske proizvodnje krastavaca je u zemljama kao što su Sjedinjene
Američke Države, Rusija, Iran i Turska.
Poljska je najveći proizvođač krastavaca u Europi. U zadnje vrijeme značajan
proizvodač je Indija gdje vodeće sjemenarske kuće zasnivaju proizvodnju na
velikim zemljišnim površinama pod ovom kulturom.
Prosječni prinosi u svijetu su oko 16 tona po hektaru dok u nekim evropskim
zemljama uz intenzivne uslove uzgoja oni prelaze i preko 120 tona po hektaru.

Proizvodnja krastavaca kornišona u Bosni i Hercegovini je mala i nije dovoljna

da podmiri potrebe prerađivačkih kapaciteta. Zbog nedostatka
sistematiziranih podataka o proizvodnji krastavca kornišona u BiH, procjena je
da se on proizvodi na površini oko 500ha sa prosječnom proizvodnjom od 8500
tona. Prosječan prinos je samo 17 tona po hektaru. Rezultati Luteranskog
Svjetskog Saveza i „Bosper“-a Tuzla pokazali su da je moguća proizvodnja na

3
pojedinim većim zemljišnim površinama i preko 40 tona po hektaru ( Topličko
Polje i Modriča, 2006.)

3. NUTRITIVNE I BIOLOŠKE OSOBINE KRASTAVCA

3.1 Nutritivne osobine

Krastavac je dijetetski proizvod i ima široku upotrebu u ishrani.

Krastavac ima veliki sadržaj vode i to preko 96 %. Sadržaj bjelančevina je od 0,6
do 1 %, ugljenih hidrata od 1,5 do 2,5 % i minerala i vitamina oko 0,5 %.
Najzastupljeniji su kalijum, zatim kalcijum, fosfor, natrijum, gvožde, jod,
mangan, što mu daje ljekovita svojstva.
Najviše se koristi u svježem stanju i to posebno tokom ljetnjih mjeseci, zbog
visokog sadržaja vode i male hranljive vrijednosti.
Krastavac u velikoj mjeri reguliše krvni pritisak. Ima veliki značaj u
kozmetičkoj industriji. Koristi se kao sredstvo za masažu. Potpomaže u
održavanju zdravlja i ljepote kože, kose, snaženju mišića i ligamenata. Često se
koristi kao efikasno sredstvo protiv opeklina, alergičnih stanja kože i drugih
bolesti kože.
Poseban miris krastavcu daju eterična ulja u plodovima, a prijatan
osvježavajući ukus potiče od sadržaja slobodnih organskih kiselina.

3.2 Biološke osobine krastavca

3.2.1. Korijen - krastavca je dobro razvijen i može se razviti u širinu i do jednog

metra. Međutim zbog velikog broja kratkih, bočnih žila na centralnom korjenu,
ne razvija se duboko u tlu, tako da su one obično do dubine od 20-40 cm. Zbog
plitkog korjenovog sistema važno je obezbijediti dobro i pravilno zalijevanje i
dovoljno pristupačnih hraniva u njegovom području.

3.2.2.Stablo - krastavca je vriježa, prekrivena maljama.

Postoji glavno stablo koje može narasti od 50 cm pa sve do 700 cm.
Sa glavnog stabla razvijaju se iz pazuha listova bočne grane-vriježe, a iz njih
vriježe trećeg reda tako da postoje stabljike nezavršenog tipa rasta kada imamo
vriježe četvrtog, petog i viših redova.
Ovakva biljka raste tokom cijele vegetacije i izuzetno je značajna u ostvarenju
visokih prinosa. Postoje stabljike završenog tipa rasta gdje se na vrhovima
vriježa formiraju cvjetovi i time biljka završava svoj rast.
Stabljike koje imaju zbijen rast imaju jako kratke bočne grane-vriježe.
U pazuhu listova se formiraju dopunski korjenčići-spiralno savijene vitice,
pomoću kojih se biljka prihvata za podlogu.
Krastavac nakon nicanja formira dva krupna zadebljala klicina-kotiledona
listića tamno zelene boje.

3.2.3. List - je prost na dužim lisnim drškama, obrastao maljama sa naličja i sa

jako izraženom nervaturom. Plojka lista je tro i petodjelna, svijetle do
tamnozelene boje. Veličina plojke, odnosno lista zavisi od sorte i uslova uzgoja.

3.2.4.Cvijet - se formira u pazuhu lista i sastavljen je od pet čašičnih i pet

kruničnih listića žute boje.

4
 Slika br.2. List krastavca
(snimio N.Grcić, 2006.)
Krastavac ima na jednoj biljci odvojene
ženske i muške cvjetove. Takve biljke
nazivamo jednodome biljke.

Muški cvjetovi su najcešce u grupama (3-5

cvjetova) i na kratkim su peteljkama. Kod
starijih sorti i hibrida nastaje više muških
cvjetova i oni su obično raspoređeni na
glavnom stablu, dok se ženski cvjetovi
formiraju na bočnim granama-vriježama, a Slika br. 3. Ženski i muški cvjetovi
mnogo manje na glavnom stablu. na krastavcu (snimio N.Grcić, 2006.)
Ženski cvijet
Ženski cvjetovi su krupniji i obično su
pojedinačni, mada postoje sorte i hibridi
koje formiraju dva, tri i više cvjetova iz
jednog pazuha lista. Nalaze se na bočnim
granama pa se pojavljuju nešto kasnije,
mada se ponekad javljaju i na centralnom
stablu. Ženske cvjetove je lako razlikovati
Muški cvjetovi
od muških jer imaju tučak sa podcvjetnom
izduženom, trodjelnom plodnicom iz koje
se razvija plod. Visina prinosa krastavca je Slika br.4. Ženski cvijet krastavca
direktno uslovljena brojem ženskih (snimioE.Smajlović, 2006.)
cvjetova.

3.2.5. Plod - krastavca je izdužena sočna

boba različitog oblika veličine i boje.
Oplodnjom ženskih cvjetova nastaju
plodovi. Postoji niz različitih oblika
krastavaca a najčešće je cilindrično izdužen,
cilindrično kratak i jajolik. Plodovi su
zaobljeni ili zaoštreni na krajevima.
Površina ploda je najčešće bradavičasta ili
bodljasta, mada postoje sorte i hibridi koji
su potpuno glatki. Na bradavicama se Slika br. 5.
Plodovi krastavca Levina x F1
nalaze bodlje i one su bijele ili crne boje. (snimio N Grcić, 2006.)

Postoje sorte:
▪ sa kratkim plodovima dužine do 10 cm,
▪ sorte sa srednje dugim plodovima od
10-20 cm, i
▪ sorte sa dugim plodovima preko 20 cm.

Boja ploda u tehnološkoj zrelosti je od

svijetlo zelene do tamno zelene ali postoje i
sorte sa bijelim prugama. U fiziološkoj Slika br.6.Tretirano sjeme krastavca
zrelosti boja ploda se mijenja u bijelu, žutu (Snimio E.Smajlović, 2007.)
do tamno smeđu boju.

3.2.6. Sjeme - krastavca je blijedo žute do

bijele boje. Težina 1000 sjemenki je 25 do 35
grama.
4. USLOVI USPIJEVANJA KORNIŠONA

4.1. Zahtijevi za toplotom

Krastavci su tipično toploljubiva biljka. Zbog klimatskih promjena sve je teže

planirati odgovarajuće vrijeme sjetve ili sadnje i njegov uzgoj tokom godine na
otvorenom polju.
Uzgojem rasadnica krastavca dosta je olakšan pravovremen početak uzgoja i
biljke počinjemo ranije brati.
Na području Sjeveroistočne Bosne i na području Bosanske Krajine obično se sije
od 25. aprila pa do 15 maja, (ovisno o prijemu krastavca u većim prerađivačkim
kapacitetima).
Na temperaturi tla od 23°C niče za samo 4 dana, dok na temperaturama od
25°C u klijalištima niče za samo 3 dana.
Minimalna temperatura tla za nicanje je 14°C, dok na temperaturama tla
manjim od 10°C u velikoj mjeri dolazi do propadanja sjemena. Na
temperaturama ispod 15°C dolazi do infekcije sjemena uticajem raznih gljiva,
uzročnika bolesti.
U našim uslovima za vrijeme sjetve krastavca temperature tla su obično oko
15°C tako da je od sjetve do nicanja potrebno od 8-15 dana.

Temperatura
Ispod 10 12-13 14 18 22 23 25
tla °C
Dolazi do
Krastavac
uništenja Ne niče 15 dana 7 dana 5 dana 4 dana 3 dana
niče za dana
sjemena

Najduže nicanje krastavca na otvorenom polju zabilježeno je 2001. godine kada

je nicao čak nakon 19 dana ( LWF-Tuzla, 2001.)

Svako prisustvo mraza u potpunosti uništava biljke u nicanju. U toku razvoja

biljke nakon nicanja optimalne temperature zraka su 25 °C, a noćne od 18 °C
do 20 °C. Ukoliko noćne temperature padaju ispod 15 °C dolazi do smanjenog
plodonošenja krastavca čak i do 50% od uobičajenog prilikom optimalnih
temperatura (LWF-Tuzla, Toplice;2003., 2004., 2005., 2006.).
Krastavac ima optimalan razvoj na temperaturama od 20°C do 25°C, dok se
razvoj usporava na temperaturama manjim od 16°C i iznad 30°C .
Ako su temperature vazduha veće od 35°C dolazi do opadanja plodova,
povećanja broja muških cvjetova i povećanja gorčine plodova, dok temperature
iznad 40°C utiču negativno na cijelu biljku i dolazi do oštećenja biljke i zastoja
u razvoju biljke.
U uslovima visokih temperatura i niske relativne vlage zraka, krastavac često
ima gorak ukus, koji potiče od glukozida kukurbitacina.

4.2. Zahtijevi za svjetlosti

Krastavac se uzgaja na svijetlim, osunčanim parcelama ali je tolerantan na

sjenu. To ne znači da se može uzgajati ispod krošanja drveća, voća i drugih
objekata, koji prave zasjenu. U cilju obezbjeđenja dovoljno svjetlosti potrebno
je krastavce uzgajati na redovima, koji su formirani u pravcu sjever jug.
Odgovarajuća gustina sjetve u različitim sistemima uzgoja omogućuju biljci
nesmetan i pravilan razvoj i plodonošenje. Zakidanje bočnih grana krastavca i

6
vođenje biljke u vertikalnom uzgoju je također mjera koja pospješuje
fotosintezu i obezbjeduje joj više svjetla.

4.3. Zahtijevi za vodom

Krastavac formira korjen u zemljišnom sloju, obično oko 25 cm, koji se jako
brzo isuši, pa su potrebe za vodom velike. Posebno su velike potrebe u fazi
plodonošenja pa su tada i navodnjavanja najčešća i koriste se veće zalivne
norme. U toku uzgoja krastavca potrebno je potrošiti od 250 do 500 litara vode
po m², dok samo u plodonošenju potroši se i do 350 litara vode po m². U toku
jedne sedmice potrebno je zalijevati krastavce u plodonošenju sa 25-50 litara
vode po m², a što zavisi od temperature, sunčeve svjetlosti, vlažnosti tla i zraka
i tipa tla. Kada se koriste kapajuće trake (drip sistem, kap po kap), zalivne
norme su mnogo manje.
Ako je vrijeme oblačno, biljke se zalijevaju sa manjim količinama vode. Kada je
temperatura vazduha 10°C, dobro razvijena biljka troši u prosjeku 0,7 litara
vode dnevno, dok na temperaturama iznad 30°C, potrošnja se kreće na 4 litra
vode po biljci dnevno.
Mlade biljke se zalijevaju bliže korijenu a starije po čitavoj površini da bi se
ujedno smanjila temperatura tla i biljke. Krastavac ima intenzivan porast u
uslovima povišene relativne vlage zraka. Optimalna relativna vlaga zraka je od
70 do 80%. U slučajevima kada je relativna vlaga zraka manja od 50%, biljka
počinje da vene i formira deformisane plodove.

4.4. Plodored

Smjena kultura na istoj zemljišnoj površini se zove plodosmjena ili plodored.

Krastavci se ne smiju sijati na istoj površini na kojoj su već uzgajani krastavci,
tikve, lubenice, dinje i to 3 do 4 godine. Loši predusjevi su krompir, paradajz i
kukuruz.
Krompir je naročito loš predusjev. Krastavac kornišon uzgajan iza krompira
ima manji prinos i lošeg je zdravstvenog stanja.
Krastavac je dobro sijati iza strnih žitarica, mahunarki (grah, grašak, soja),
lukova, paprike i višegodišnjih trava.
Plodored se mora ispoštovati zbog prisustva uzročnika mnogih bolesti
(plamenjača, fuzarioze, antraknoza, bakterijalna oboljenja) i štetnika (lisne uši,
žičnjaci, grinje itd.) i zbog identičnog načina iskorištenja hraniva iz tla od strane
biljaka.
Krastavac je dobra predkultura za većinu povrtnih kultura.
Zbog nedostatka adekvatnog zemljišta u praksi se često ne poštuje plodored
što direktno utiče na prinos krastavaca i na njihov kvalitet.
Krastavci su veoma osjetljivi na rezidue pesticida, pa je potrebno obratiti
pažnju na ostatke pesticida, korištenih za kukuruz i strna žita na parcelama, na
kojima se namjerava uzgajati ova kultura.

4.5. Zemljište

Uspjeh dobre proizvodnje krastavca kornišona u velikoj mjeri ovisi od

pravilnog izbora tla. Zemljišne parcele moraju biti osunčane i ocjedite, što
podrazumijeva blagi nagib od oko 2-3 posto. Parcele sa depresijama se ne smiju

7
Slika br.7. Izgled poplavljenih parcela krastavca (snimio E. Smajlović, LWF-Tuzla, 2005.)

sijati. Zbog većih padavina i nastanka površinske vode na njima dolazi

obavezno do ugušenja krastavca.

Također nisu dobre parcele sa visokim nivoom podzemnih voda, na kojima

krastavac često oboli od bolesti korjenovog sistema ili dođe do gušenja usjeva.
Prilikom izbora parcele, treba voditi pažnju da je parcela zaklonjena od vjetra,
ali da nije zasjenjena. Krastavci su osjetljivi na veće udare vjetra i dolazi do
mehaničkih oštećenja i manjeg plodonošenja.

Parcele na kojima se javljaju kasni proljetnji ili rani jesenji mrazevi nisu
pogodne za uzgoj krastavca.
Najbolja su lakša aluvijalna tla, tla pored rijeka, bogata organskom materijom,
dobrih fizičkih i hemijskih osobina. Ovakva tla moraju imati dobar
vodnovazdušni režim, odnosno moraju korjenu biljke obezbijediti dovoljno
kiseonika, u protivnom dolazi do zaustavljanja razvoja korjenovog sistema
krastavca i čitave biljke. Dobro tlo podrazumijeva da ima mrvičastu strukturu.
Tla, koja imaju dovoljno organske materije, odnosno humusa, dovoljno
kiseonika, vode i dostupnih hraniva su idealna tla za uzgoj krastavaca.
Razorane livade, šumske krčevine imaju dosta organske mase, dobro čuvaju
vlagu, mogu biti dobra mjesta za uzgoj krastavca-kornišona.

Krastavac se u praksi uzgaja na različitim tipovima tala, ali ipak treba

izbjegavati teška i hladna tla. Primjenom dobrih agrotehničkih mjera treba
poboljšati njihovu strukturu.

Prije zasnivanja određene poljoprivredne proizvodnje uvijek je potrebno

izvršiti analizu zemljišta. Optimalna rekcija tla je od 6,5 do 7. Kada je tlo jako
kiselo unosi se kalcijum i vrši kalcifikacija tla. Za kalcifikaciju zemljišta se
koriste: gašeni ili negašeni kreč, krečnjak, dolomit, lapor, saturacioni mulj.

8
9
Najčešći materijal za kalcifikaciju tla je mljeveni krečnjak, kojeg treba unijeti
zajedno sa stajnjakom, krajem ljeta i u jesenjem periodu. Količina samljevenog
krečnog materijala zavisi od pH zemljišta i kreće se od 7 do 20 t/ha. (0,7 do 2
t/dunum).

Kalcifikacija ima višestruk značaj za tlo i biljku. Kalcijum je visoko značajan

element u ishrani biljaka i njegov nedostatak se manifestuje smanjenjenjem
prinosa i kvaliteta proizvoda. Njegovim unošenjem u tlo pored smanjenja
njegove kiselosti, ubrzava se razlaganje stajnjaka, poboljšavaju fizičke i
mehaničke osobine tla, poboljšava ishrana biljaka fosforom i smanjuje štetno
djelovanje nekih elemenata.
Samljeveni krečni materijal se najčešće rastura ručno, dok je korištenje rasipača
mineralnih đubriva mnogo kvalitetnije i učinkovitije. Trebalo bi kalcifikaciju na
lakšim tlima obavljati svake pete, a na težim tlima svake osme godine.

Tlo mora da obezbijedi optimalne uslove za uzgoj krastavaca. Ukoliko u njemu

nema dovoljno organske materije, onda je obavezna upotreba, dobro zgorelog
stajnjaka. Isti je slučaj i sa težim tlima, jer stajnjak poboljšava strukturu takvih
zemljišta i manje je prisustvo pokorice i stvrdnjavanja tla, što povoljno utiče na
pravilno nicanje i dalji razvoj krastavaca. Sa upotrebom organskih gnojiva
povećavamo sadržaj humusa. Mikroorganizmi u zemljištu razgrađuju humus
u lako pristupačne oblike hranjiva za biljku.

Idealna priprema tla podrazumijeva da se već u ljeto po skidanju stranih

usjeva izvrši plitko oranje ili tanjiranje zemljišta do dubine 10 cm. Nakon toga
u septembru ili oktobru se razbaci 40-60 tona zrelog stajnjaka i odmah zaore.
Ukoliko se analizom tla utvrdi visoka kiselost, potrebno je sprovesti
kalcifikaciju, kako je navedeno. Ponekad se u jesenjem periodu u tlo unese
određena količina mineralnih đubriva, u prvom redu fosforna i kalijumova
đubriva. U proljeće je potrebno potanjirati i izfrezati navedeno tlo, dati
preostala mineralna gnojiva i pristupiti izradi gredica. Ako mineralna gnojiva
nisu data u jesenjem periodu, potrebno ih je dati u predsjetvenoj pripremi tla.

Neposredno prije sjetve odnosno sadnje prave se gredice. Prerano

pripremljene gredice se obično oštete djelovanjem kiše. U praksi se često
primjenjuje proljetno duboko oranje, ali je ono znatno nepovoljnije u smislu
obezbjeđenja vazdušno-vodnog režima tla.

4.6. Đubrenje krastavca

Biljke su živi organizmi, koji troše određenu količinu hraniva, odnosno makro
i mikro elemente.
Biljka krastavca se hrani tako što uzima iz zemljišta makroelemente: azot (N),
fosfor (P), kalijum (K), magnezijum (Mg), kalcijum (Ca) i sumpor (S).
Makroelementi su biljci potrebni u većim količinama.
Mikroelementi su bakar (Cu), gvožđe (Fe), mangan (Mn), cink (Zn), bor (B) i
drugi i biljka ih treba u manjim količinama.
Ako hraniva nisu dostupna ili ih biljka ne može koristiti onda ona počinje da
boluje.
Kada hraniva ima previše u tlu, tada mogu biti fitotoksična, odnosno otrovna
za biljku.
Usvajanje pojedinih hraniva od strane biljke nije nezavisan i izolovan proces.

9
Uvijek jedan element utiče na usvajanje drugog ili drugih elemenata i obrnuto.
Na primjer azot utiče na usvajanje bakra, kalijuma i bora. Fosfor djeluje na
usvajanje gvožđa itd. Svaka biljka u različitim uslovima uzgoja iziskuje
različite odnose, količine i vrstu hraniva.
Dosta često se u praksi griješi u određivanju količina i vrsta potrebnih đubriva
za krastavac za preradu.
Osnovne potrebe u hranivima je neophodno utvrditi na osnovu analiza tla i
planiranih prinosa. U izradi analize u prilogu se obično daju i osnovne
preporuke za đubrenje i poboljšanje navedenog tla.
U slučaju da se ne uradi analiza, dešavaju se greške i bezrazložno se troše veće
količine đubriva i biljka truje.
Brz razvoj krastavca i relativno slab korjenov sistem zahtijeva velike količine
hraniva u tlu.
Krastavac u kratkom periodu uzgoja troši velike količine pristupačnih hraniva.
Jako dobro reaguje na organska i mineralna gnojiva.

Na tlima slabije plodnosti, kod kojih je analizom utvrđeno da sadrže manje od

2,5 % humusa, te manje od 10 mg/100 g tla fosfora i kalijuma, trebalo bi
primijeniti gnojiva, kojima će se u tlo unijeti po hektaru oko 150 kg N, 120 kg
P2O5 i 170 kg K2O; ( Matotan; 2000.) Znači u tlo je potrebno unijeti na primjer
800 kg/ha NPK 7:14:21 i 350 kg/ha KAN-a 27 %. (80 kg /dunum NPK 7:14:21 i
35 kg/dunum KAN-a 27 %).

Đubrenje će se primijeniti ovisno od zahtjeva usjeva i faze uzgoja.

Od organskih đubriva se obično koristi poluzgoreo ili zreo stajnjak koji se
obavezno mora unijeti u jesenjoj dubokoj obradi. Čest je slučaj da se stajnjak
unosi i u proljećnjem periodu. Posebno je štetan nezreo stajnjak, koji se unosi u
proljetnjem periodu zbog njegovog reagovanja u tlu, prisustva većeg broja
uzročnika bolesti i zemljišnih insekata u prvom redu rovaca, te isušivanja tla.
Za lakša zemljišta koriste se veće količine stajnjaka u odnosu na teža.
Za teža tla upotrebljava se 40 tona zgorelog stajnjaka po hektaru, a za lakša i
do 60 tona po hektaru. U slučajevima kada koristimo stajnjak, koji ima veću
količinu slame i piljevine, u zemljište unosimo 150 kg/ha amonijum nitrata (15
kg/dunum).

U našim uslovima obično se primjenjuju količine od 750 kg NPK 10-20-30 i od

250-300 kg KAN-a 27 % po hektaru (75 kg NPK 10-20-30 i od 25-30 kg KAN-a
po dunumu).

U intenzivnom uzgoju krastavaca kornišona koriste se pored klasičnih,

konvencionalnih, mineralnih đubriva i kristalonska đubriva. To su đubriva,
koja se u potpunosti rastvaraju u vodi i podesna su za ishranu biljaka
navodnjavanjem (putem korjenovog sistema) i preko lista (folijarna prihrana).
Biljka ih u cjelosti usvaja u kratkom periodu, tako da su podesna za intenzivni
uzgoj krastavca.
Na tržištu ima više proizvođača ovih đubriva, ali je najvažnije izabrati
odgovarajuće formulacije za odgovarajuće faze razvoja krastavca. Na našem
tržištu su raspoloživa đubriva kompanija Kemira, Poly-feed, Green plant i
drugi. Sadrže sve neophodne makro i mikroelemente potrebne biljci.
Navodnjavanje se vrši direktno sa nekog izvora vode ili iz odgovarajućih
posuda(tankova).

Sistem za navodnjavanje se sastoji od depozitora za vodu (to su obično

10
plastične posude, zapremine od 500,
750, 1000 i više litara), alkatenskih
cijevi promjera __mm lateralnih,
kapajućih traka (Aquatrax, Quingill i
drugi).
Hraniva se dodaju u vodu posebnim
uređajima dozatorima, venturi
injektorima ili se hraniva rastvaraju u
navednim posudama i direktno
doziraju biljkama na parceli. Slika br.8. Konektori na kapajućim
Ubacivanje (injektovanje) hranljivog trakama se mogu zatvoriti
(snimio E. Smajlović, 2007.)
rastvora u sistem za navodnjavanje je
najsigurniji način navodnjavanja, gdje
se određuje i mjeri EC i pH rastvora.
Najčešći slučaj navodnjavanja je iz
posuda.

Radi lakšeg shvatanja načina i procesa

prihranjivanja biljaka, uzet je primjer
sistema za navodnjavanje, koji se
sastoji od posude, zapremine od 1000
litara.
Najbolji prijem ovih đubriva je na
temperaturama tla od 20 C.
Navodnjavanje-fertirigacija se obavlja
u jutarnjim satima, kada biljka najviše
usvaja hraniva. Navodnjavanje kroz
sistem kapajućih traka popodne nije
dobro zbog remećenja osnovnih
fizioloških procesa biljaka i prisustva
većeg broja uzročnika bolesti.
Kapajuće trake moraju biti postavljene
u zoni korjenovih dlačica a nipošto uz
stablo biljke. Na lakšim tlima
potrebno je postavljati kapajuće trake
jačeg kapaciteta (preko 5 litara na sat
po dužnom metru). Trake sa
kapacitetom od 4 litra po dužnom
metru se postavljaju na srednje teškim Slika br.9. Gnojiva se rastvaraju
zemljištima. direktno u posudi
(snimio E. Smajlović, 2007.)
Hranjenje biljke mora biti
kontinuirano. Vrsta đubriva, način i
intenzitet hranjenja zavisi od faze
razvoja biljke. Postoji nekoliko
značajnijih faza u ishrani biljaka.
Prva početna faza u razvoju biljke je
faza ukorjenjivanja, kada se razvija
korjenov sistem i biljka počinje da
intenzivnije raste. U ovoj fazi je
neophodno unositi đubriva sa
povišenim sadržajem fosfora (P). Ovo
je posebno značajno ako se krastavac
Slika br.10. Kapajuće trake spojene na
alkatensku cijev
(snimio E. Smajlović, 2007.)
kornišon proizvodi iz rasada. Rasad je potrebno zaliti hranljivim rastvorom i to
po 2 dcl po jednoj biljci. Koncentracija hranljivog rastvora se kreće od 0,05 do
0,15%. To znači da je potrebno rastvoriti od 500 do 1500 grama kristalonskog
gnojiva u 1000 litara vode.

U fazi intenzivnog vegetativnog razvoja koriste se đubriva sa povećanim

sadržajem azota. Obično se koriste u koncentracijama rastvora od 0,06 do
0,15% (rastvara se od 600 do 1500 grama u 1000 litara vode).

U fazi plodonošenja daju se đubriva sa povećanim sadržajem kalijuma. On

utiče na formiranje plodova kornišona, na njihov kvalitet i ukupan prinos.
Koncentracija hranljivog rastvora je od 0,06 do 0,15% (rastvara se od 600 do
1500 grama u 1000 litara vode).

Ukoliko se đubrivo daje tokom sunčanog dana sa visokim temperaturama

zraka i tla potrebno je dati nižu koncentraciju kristalnih gnojiva i to od 0,05 do
0,07% (500 do 700 grama u 1000 litara vode). Ako je topao i oblačan dan onda
se koriste rastvori koncentracije od 0,08 do 0,12%. Za vrijeme hladnih i oblačnih
dana (u proljeće ili jesen) koriste se koncentracije od 0,12 do 0,15% (od 1200 do
1500 grama đubriva u 1000 litara vode).

U uzgoju kornišona se koriste i dopunska gnojiva od kojih su najznačajniji

kalcijum nitrat (Ca(NO3)2) i kalijum nitrat (KNO3).

Kalcijum nitrat se primjenjuje od faze ukorjenjavanja krastavaca kornišona i

tokom njegove vegetacije. Značajan je zbog rješavanja problema koji nastaju
uslijed nedostatka pristupačnog kalcijuma u tlu (truljenje i deformisanost
plodova, povećana osjetljivost biljaka prema bolestima). Kalcijum nitrat je
potrebno davati svakih 10 dana u koncentraciji od:

Faza razvoja Formulacije Kg/ha Kg/dunumu Broj Ukupna količina

gnojiva, koje (1000 m2) navodnjavanja hranljivog
treba korisiti rastvora na 1000
m2
Sadnja i ukorjenjivanje 15-30-15, 50 do 60 5-6 2 7000 -10000
13-40-13,
11-44-11
Od ukorjenjivanja do 40 4 1 4000
formiranja vriježa i 14-11-25
početak cvjetanja
Od ukorjenjivanja do Kalcijum nitrat 30 3 1 4000
formiranja vriježa i Ca(NO3)2
početak cvjetanja (15-0-0)
Faza intenzivnog rasta 22-11-22, 80-120 8-12 2 8000 -12000
krastavca kornišona 24-8-16
Faza intenzivnog rasta Kalijum nitrat 40 4 1 5000
krastavca kornišona (KNO3)
13-0-46
Faza intenzivnog rasta Kalcijum nitrat 30 3 1 4000
krastavca kornišona Ca(NO3)2
(15-0-0)
Berba krastavaca 10-5-26, 240 -260 24-26 6 24000 -26000
kornišona 14-10-34
Berba krastavaca Kalijum nitrat 80 8 2 8000
kornišona (KNO3)
13-0-46
Berba krastavaca Kalcijum nitrat 60 6 2 6000
kornišona Ca(NO3)2
(15-0-0)

12
4.7 Navodnjavanja i ishrana krastavaca

Optimalan razvoj biljaka podrazumijeva opskrbljivanje biljke dovoljnim

količinama vode i hrane u različitim razvojnim fazama.
Vodotopiva gnojiva se mogu davati biljkama tokom čitavog dana, ali je njegova
upotreba i efikasnost najbolja u jutarnjim satima.
Krastavac ne usvaja vodu tokom noći, pa je potrebno izbjegavati takva
navodnjavanja sa prihranjivanjem. Obično se hraniva u ovakvim slučajevima
ispiraju u dublje slojeve, tako da ih biljka ne iskoristi.
Navodnjavanje po hladnom vremenu treba izbjegavati jer tada biljka jako slabo
usvaja hraniva. Temperature zraka ispod 15°C su limitirajuće za usvajanje
hraniva, tako da ga ne treba davati kroz sistem za navodnjavanje.

Prilikom navodnjavanja potrebno je provjeriti zaslanjenost rastvora kojim se

navodnjava krastavac, odnosno potrebno je striktno poštovati pojedine
recepture hranljivih rastvora. Zaslanjenost vode za zaljevanje
(EC-elektrokonduktivnost) ne bi trebala biti iznad 1,5 jer u protivnom dolazi
do problema u proizvodnji krastavaca i smanjenja prinosa i kvaliteta krastavca.
To znači da je krastavac osjetljiv na soli pa je potrebno koristiti đubriva sa
niskim vrijednostima EC. Za provjeru EC, odnosno zaslanjenosti vode koriste
se EC-metri, koji se mogu nabaviti na tržištu po prihvatljivim cijenama.

Svako navodnjavanje sa prihranjivanjem treba sprovesti u skladu sa analizama

tla i na taj način omogućiti biljci potrebna hraniva i optimizirati troškove
proizvodnje.
Kada se koriste vodorastvorljiva gnojiva, potrebno je tražiti odgovarajuće
recepture od proizvođača gnojiva, odnosno od ovlašćenih prodavača.
U slučajevima kada nema receptura, potrebno je kontaktirati stručnjake koji će
definisati sistem navodnjavanja i prihranjivanja usjeva.
Sistem za navodnjavanje se mora kontinuirano kontrolisati u smislu njegove
ispravnosti i funkcionalnosti. Često dolazi do ispadanja kapajućih traka iz
alkatenskih cijevi ili do neispravnosti samih traka, koji puštaju vodu. Takvi se
moraju odmah zamijeniti jer dolazi do veće i neravnomjerne potrošnje vode i
hraniva.
Veće parcele bi trebale imati filtere na sistemu za navodnjavanje.

FOLIJARNA PRIHRANA (prihrana preko lista):

▪ u vrijeme intenzivnog rasta: FERTICAREI 0,5 % 2-3 X

▪ u vrijeme zrenja plodova FERTICAREII 0,5 % ovo ponovo prepiši

5. SORTIMENT KRASTAVACA KORNIŠONA

Postoje ginecijski i monoecijski kultivari krastavca kornišona.

Većina sadašnjih kultivara su ginoecijski (ginecijski) gdje je većina ženskih

cvjetova i vrlo malo muških cvjetova (oko 5 %).
Ginecijski ili sve ženski kultivari proizvode samo ženske cvjetove rezultirajući
do 13 puta više ženskih cvjetova nego u monoecijskim kultivarima. Oni se
također nazivaju PF hibridi koji proizvode uglavnom ženske cvjetove ali

13
također proizvode i manji broj muških cvjetova. Na ovakvim biljkama broj
muških cvjetova se povećava sa dugim danom i visokim temperaturama.
Muški cvjetovi također nastaju kada je biljka u stresu ili je opterećena visokim
plodonošenjem. Odnos muških i ženskih cvjetova zavisi i od uslova gajenja.
Smanjenje broja ženskih cvjetova kod ginoecijskih kultivara može biti
prouzrokovano i gustinom populacije, napadom insekata, oštećenjima od
vjetra, kombinacijom niskog intenziteta svjetlosti i visoke ambijentalne
temperature.
U pakovanjima sjemena hibrida koji imaju uglavnom ženske cvjetove, nalazi se
i sjeme hibrida sa muškim cvjetovima (oko 10%), kako bi moglo doći do
oplodnje.
Krastavacu su potrebni insekti za oplodnju cvjetova. Pčele su glavni oprašivači
(polinatori) u polju. Mnogi farmeri transportuju košnice sa njive na njivu da bi
izvršili oplodnju krastavaca.
Polen krastavca je ljepljiv i težak i cvjetovi su otvoreni samo jedan dan.
Prilikom korištenja pčela u oprašivanju bitno je ispravno koristiti pesticide,
zbog toga što ih pčele uzimaju pomiješane sa polenom i time ih akumuliraju u
hranu za njihove mlade.
Pesticide treba davati rano ujutro ili kasno navečer kada je aktivnost pčela
najmanja.
Biljke krastavca proizvode uniformne i normalne plodove ako je oprašivanje
bilo uspješno.Također je jako dobro imati izvor vode do 300 metara od polja.

Farmeri na zapadu, ponekad, stimulišu nastajanje ženskih cvjetova

korištenjem raznih hormona kao što su auksini, giberelini.

Hibridni kultivari krastavca mogu biti monoecijski, ginoecijski ili

partenokarpni. Partenokarpni kultivari će proizvesti besjemene plodove bez
uticaja pčela za vrijeme uzgojnog ciklusa.

Ako su pčele prisutne u polinaciji, partenokarpne biljke će proizvesti normalne

sjemene plodove ali neki plodovi neće imati normalan oblik.

Mnogi kultivari koji se uzgajaju u zaštićenom prostoru kao što su europski

krastavci su partenokarpni. Partenokarpni varijeteti ne zahtijevaju oprašivanje
(polinaciju) za proizvodnju plodova.

PARTENOKARPIJA je kada krastavac nastaje bez oprašivanja (polinacije) i

plodovi su bez sjemena.
Partenokarpnim hibridimani su potrebni insekti da bi se zametnuo plod, tako
da je proizvodnja sa njima mnogo sigurnija.
Ako na istoj parceli proizvodimo partenokarpne hibride i hibride koje imaju
pretežno ženske cvjetove, onda može doći do manje deformacije plodova na
partenokarpnim hibiridima (oko 3-5% od ukupne količine plodova
partenokarpnih hibrida).

U slučaju ekstremnih spoljnih uslova može doći do smanjenog razvitka

partenokarpnih hibrida, opadanja plodova i lošeg formiranja plodova. Kod
hibrida sa pretežno ženskim cvjetovima u ovakvim uslovima se obično formira
veći broj muških cvjetova.

U novije vrijeme na našem tržištu je sve veći broj partenokarpnih hibrida zbog
niza prednosti.

14
 Prednosti partenokarpnih hibrida (hibridi sa 100% ženskih cvjetova) su :

▪ Ukupan prinos je veći zbog vecćg broja plodova,

▪ Nisu potrebni oprašivači (pčele, insekti),
▪ Sigurnija proizvodnja zbog formiranja samo ženskih cvjetova,
▪ Veći je postotak plodova naročito prve i druge klase,
▪ Plodovi su ujednačeni i manje se troši vremena na klasiranje,
▪ Ranija je berba u odnosu na ostale hibride u prosjeku do deset dana,
▪ Plodovi na vriježama su mnogo pregledniji i lakše se beru,
▪ Potreba za čestim branjem je manja u odnosu na klasične hibride,
▪ Kvalitet je bolji, boja i čvrstoća plodova je naglašenija i bolja,
▪ Podobni su za postrnu sjetvu zbog svog ranog pristizanja za berbu.

Nedostaci partenokarpnih hibrida su:

▪ Mnogo je skuplja proizvodnja, zbog pojačanih zahtjeva za

đubrenjem, navodnjavanjem i zaštitom,
▪ Zahtijevaju striktno poštovanje agrotehničkih zahvata,
▪ Ukoliko se gaje zajedno sa ostalim hibridima i sortama postoji
mogućnost strano oplodnje i formiranja deformisanih plodova.

Danas postoji veliki broj različitih hibrida kornišona. Postoji više sjemenskih
kuća, koje se bave selekcijom i proizvodnjom sjemena hibrida. Prilikom
kupovine neophodno je provjeriti ispravnost i porijeklo sjemena, njegovu
starost i čistoću.

5.1 Najčešći hibridi krastavca kornišona su:

Pregled hibrida, koje proizvodi firma Royal Sluis:

Krastavac kornišon bradavičastih plodova:

LEVINA X F1
Srednje rani hibrid sa pretežno ženskim cvjetovima. Ima veliku biljnu masu, ali
je preglednost plodova dobra. Kvalitet plodova u svježem i konzervisanom
stanju dobar. Daje stabilne prinose i to je standardni hibrid kornišona u Bosni i

Slika br.11. Levina F1 Slika br.15. Regal F1

 Hercegovini sa najdužom tradicijom
uzgoja. Daje visoke prinose u
vertikalnom uzgoji i na foliji.

Pregled hibrida, koje proizvodi firma

Nunhems

AJAX F1
Visokog kvaliteta i podoban za
prerađivačku industriju. Rodan, visok i
stabilan prinos. Plodovi su pravilnog
oblika. U toku uzgoja dobro podnosi
tople i vlažne vremenske uslove. Ima
bujnu masu i sa jednog mjesta formira
dva i više plodova. Odnos
Slika br.16.Octopus F1 dužina/širina je 3:1. Plodovi su
tamnozelene boje, cilindrični. U BiH je
pokazao relativno dobre rezultate i
zauzima sve snažnije mjesto između
ostalih hibrida krastavaca.

PARKER F1
Dobro podnosi stresne uslove i ima
snažan i otvoren tip biljke. Plodovi su
mu ujednačeni sa odnosom
dužina/širina 3:1. Zameće dosta
plodova po biljci, tako da daje dobar
odnos prve klase u odnosu na ostale
klase. Tolerantan je prema plamenjači.

Pregled hibrida, koje proizvodi firma

Clause Semences

Slika br.17. Passamonte F1
REGAL F1
To je vrlo rani hibrid, koji uglavnom
ima ženske cvjetove. Daje visoke
prinose, a plodovi su ujednačeni i
kvalitetni. Veliko je učešće prve klase u
ukupnom prinosu. Tolerantan je na
veliki broj bolesti, te ima veliko učešće
u proizvodnji. Odličan je za kiseljenje.
Čest je hibrid krastavca za industriju u
Bosni i Hercegovini.

Pregled hibrida koje proizvodi firma

R&S

OCTOPUS F1 je hibrid sa pretežno

ženskim cvjetovima. Ima bradavičaste,
ovalne plodove sa tupim krajevima.
Plodovi su visokog kvaliteta. To je

Slika br.19.
srednje rani hibrid sa visokim
procentom prve klase. Može se gajiti
sa ili bez potpore i dosta je otporan na
plamenjaču.

PASSAMONTE F1 je rani,
partenokarpni hibrid. Podoban je za
proizvodnju u zaštićenom prostoru i
otvorenom polju. Uzgaja se sa i bez
potpore. Plodovi su mu tanki,
cilindrični, srednje-zeleni i cvrsti.
Otporan je na krastavost, a tolerantan
na pepelnicu i virus mozaika
krastavca.

Pregled hibrida koje proizvodi firma Slika br.20.Harminie RZ F1

RIJK ZWAAN

Partenokarpni-bradavičasti hibridi

HARMONIE RZ F1
Ovo je partenokarpni hibrid, sitno
bradavičast. Srednje bujnog je rasta i
formira plodove tamno zelene boje.
Svi plodovi su vrlo ujednačeni,
cilindričnog oblika. Omjer dužine i
širine je 3,2 : 1. Poslije berbe se brzo
regeneriše. U vertikalnom uzgoju se
nešto manje orezuje. U našim
uslovima (u Bosni i Hercegovini) daje
bogatu lisnu masu, ali i visoke
prinose.

MOTIVA RZ
Motiva je bradavičasti, partenokarpni Slika br.21.
hibrid. Plodovi su čvrsti, i svjetliji su
od ostalih hibrida. Podesan je za
berbu prve i druge klase. Nakon
berbe se odlično regenerira i daje u
pazusima listova od 2 do 4 plodova.

KYBRIA RZ
Ima dobro razvijenu lisnu masu,
otvorenog habitusa, prozračan, nije
osetljiv na bolesti, vrlo dobro podnosi
nepovoljne vremenske uslove, posle
berbe se brzo regeneriše . Ima veliki
prinos. Plodovi su ujednačeni,
tamnozelene boje. Omjer dužine i
širine je 3,1:1. Pogodan je za špalirsku
proizvodnju.

Slika br.22.
6.NAČINI UZGOJ KRASTAVACA KORNIŠONA

Ekstenzivni način uzgoja krastavaca je uzgoj na golom tlu bez sistema za

navodnjavanje.

Intenzivni-savremeni uzgoj kornišona je uzgoj na foliji sa sistemom za

navodnjavanje i uzgoj krastavaca na špaliru sa sistemom za navodnjavanje.

6.1.Uzgoj kornišona na golom tlu

▪ Osnovna obrada izvodi se u jesen, tako što se u tlo ubaci od 40-60

tona zgorelog stajnjaka po hektaru (3- 6 tona po dunumu).
▪ U mjesecu aprilu se izvrši tanjiranje dva puta.
▪ Prije frezanja ubaci se 500 kg NPK đubriva formulacije 10-20-30.
▪ Izvrši se frezanje i potom se prave gredice mehanizovano ili ručno.

Ukoliko je tlo dovoljno rastresito i postoji mogućnost pravljenja gredica

mehanizovano uz pomoć gredičara, tada nije potrebno frezati tlo.

Slike br.25.Izrada gredica za krastavac uz pomoć

gredičara (snimio E. Smajlović, 2005, 2006.)

Gredice su širine od 80 do 100 cm i visine oko 15 cm. Razmak između gredica

je od 40 do 50 cm, tako da je rastojanje od centra jedne gredice do centra druge
gredice od 120 do 150 cm.

Slike br.26.Predsjetvena priprema krastavca

(snimio E. Smajlović, 2006.)
 ▪ Prilikom sjetve koja se obično obavlja od 8. maja do 15. maja, u gredice se
ubacuje dodatnih 150-200 kg NPK 10-20-30 po hektaru (15-20 kg po dunumu).
▪ Sjetva u Sjeveroistočnoj Bosni i Bosanskoj Krajini je od 5. maja do 20. maja,
sjetva u Centralnoj Bosni je od 15. maja zbog nešto veće nadmorske visine i
nižih prosječnih godišnjih temperatura.
▪ Rokovi sjetve su često određeni zahtjevima prerađivačke industrije.
▪ Zajedno sa navedenom gnojidbom potrebno je u tlo unijeti i neki zemljišni
insekticid kao što je na primjer Dursban G-7,5 u količini od 20 do 25 kg po
hektaru (2-2,5 kg po dunumu).

Praktično se pokazalo jako efikasnim, stavljanje zemljišnih insekticida u blizini

zone sjetve, odnosno sadnje i na taj način u velikoj mjeri je smanjeno korištenje
pesticida sa dužim karencama. Za sjetvu je izuzetno bitna dobra priprema
gredica, posebno površinski sloj debljine od oko 10 cm zbog pravilnog i
efikasnog nicanja sjemena. Poželjno je da se formiraju gredice u pravcu sjever
jug i da su blago nagnute ka jugu radi ocjeditosti ukupne parcele.

Sjetva se obično obavlja ručno i potrebno je od 1,8 do 2,2 kg sjemena po hektaru

(180-220 grama sjemena po dunumu).

Slike br.27.Sjetva i sadnja se može

obaviti samo u dobro pripremljeno tlo
(snimio E. Smajlović, 2006.)

Sjetva se obavlja na rastojanju od 25 do 30 cm u redu i zavisi od osobina sijanog

hibrida. Sije se po dvije sjemenke u kućicu. LWF-Tuzla je obično sijao krastavce
kornišone na rastojanje od 12 do 15 cm u redu, razmak između redova je oko
120 cm i to samo po jednu sjemenku.

Slika br.28.Sjetva u jedan red Slika br.29. Nicanje krastavca

(snimio E. Smajlović, LWF-Tuzla, 2000.) (snimio E. Smajlović, 2007.)
Slika br.30. Nicanje krastavca (snimio E. Smajlović, 2006.)

Nakon nicanja se odstranjuju suvišne biljke, tako da smo imali biljke na

rastojanju od 20 do 30cm. Na ovaj način se utroši od 56000 do 69000 sjemenki
po hekataru (5600 do 6900 sjemenki po dunumu) 1,7 do 2,2kg sjemena po
hektaru (170 do 220 grama sjemena po dunumu).

Krastavac posijan direktno iz sjemena klija u prosjeku od 70 do 85%. Najveće

štete sjemenu pričinjavaju zemljišni insekti. U uslovima velike vlažnosti tla i
hladnog vremena dosta sjemena ugiba ili biva napadnuto bolestima. Ptice
ponekad mogu jesti sjeme krastavca.

Problemi, koji nastaju na parcelama na kojima je djelimično niklo sjeme su:

otežana obrada biljaka različitih razvojnih stadija, neujednačen razvoj biljaka
na parceli, omogućeno veće prisutvo štetočina i uzročnika bolesti,
nemogućnost pružanja pravilne agrotehnike, posebno prihranjivanja i zaštite.
Nakon nicanja krastavca potrebno je dopuniti prazna mjesta na parcelama.
Popunjava se rasadom ili ponovnim sijanjem sjemena na prazna mjesta u
redovima ili trakama.
Najsigurniji način u proizvodnji krastavaca je korištenje kvalitetnog rasada.
Rasad mora imati prva dva prava lista velicine oko 2cm i dobro formiran
korjenov sistem. Korjenčići moraju biti bijele boje. Potrebno je 33500 rasadnica
po hektaru ako je razmak izmedu redova 120cm, a u redu 25cm (3350 rasadnica
za jedan dunum).

Sadnja rasada se obavlja sadilicom promjera 3-4cm, uz obavezno zaljevanje

rasada. Zasađeni rasad se prvo zalije vodom, ako je zemljište suho, a potom se
svaka zasađena biljka zalije sa najmanje 1dcl 0,2%-tnog rastvora Previcura
607SL* (priprema rastvora: 20ml Previcur-a 607SL se rastvori u 10 litara vode).
Ako se koristi sistem za navodnjavanje, trake za zaljevanje se postavljaju po
sredini gredice, a rasad se sadi na rastojanju izmedu dva reda od 30cm i na
razmak u redu od 30cm.

Obavezan razmak između traka za zaljevanje je 150cm. Prednost primjene

sistema za zaljevanje „kap po kap“ u odnosu na klasično zaljevanje vještačkom
kišom je:

▪ Ušteda vode je do 40%,

▪ Mala potrošnja energije zbog sistema niskog pritiska,
▪ Navodnjavanje je u zoni korjenovog sistema,
▪ Voda se ravnomjerno nanosi na željenu zemljišnu površinu,
▪ Lišće ostaje suho,
▪ Manja je potrošnja đubriva, jer nema ispiranja,
▪ Lakše je i praktičnije doziranje đubriva,
▪ Manje je prisustvo korova, uzročnika bolesti i štetnika,
▪ Lakša njega i berba kornišona (nema blata, korova)

20
Slika br.31. Jednoreda sadnja krastavca kornišona (snimio N.Grcić)

Za ovakav način uzgoja potrebno je do 4500 struka rasada krastavca po

dunumu.

Sadnja krastavca

Pojavom hibrida, novije generacije, kao što su Motiva X F1 i Kybria X F1,

preporuka proizvođaca sjemena je da se krastavac–kornišon proizvodi iz
presadnice i to sadnjom u jedan red tz.jednoreda sadnja. Sadnica se sadi na
razmak od 22-25cm, tako da je za 1000m² potrebno 3000 sadnica.

Nakon nicanja krastavca i formiranja trećeg pravog lista pristupa se prvoj

međurednoj obradi tla-okopavanju. Na taj način se uništavaju korovi i
zemljište kultivira. Posebno je važno razbijanje pokorice i omogućavanje biljci
da ima nesmetan početni razvoj. Parcela sa krastavcima se uvijek navodnjava,
a potom prihranjuje azotnim đubrivima i okopava (najcešce KAN 27 %).
Druga obrada tla-kultiviranje je u fazi intenzivnog formiranja vriježa. Tada se
krastavac ujedno prihranjuje sa nekim od azotnih đubriva, priprema za period
ubrzanog porasta i početka plodonošenja. Krastavac je osjetljiv na mehanička
oštećenja pa je potrebno paziti prilikom obrade tla i ogrtanja biljaka.
U toku uzgoja krastavaca za preradu, kontinuirano se prati stanje biljaka i vrši
hranidba i zaštita.

U slučajevima kada se uzgaja krastavac bez sistema za navodnjavanje potrebno

je u pojedinim fazama obezbijediti vodu, u protivnom dolazi do uništenja
usjeva. Prihranjivanje biljaka folijarnim gnojivima pokazalo se u praksi veoma
uspješno. Biljka je dobila manju količinu hraniva preko lista i bila je osvježena.
Zaperci se ne zakidaju kod ovog načina uzgoja krastavca-kornišona.
Prinosi krastavca za preradu, uzgajanog bez potpore i bez navodnjavanju su u
prosjeku oko 17 tona/ha (1700 kg/dunumu).
Prinosi krastavca za preradu, uzgajani bez potpore, a sa navodnjavanjem su u
prosjeku 26 tona po hektaru ( 2600 kg/dunumu)

6.2. Gajenje krastavca uz potporu–špalirni uzgoj

Postoje dva tipa špalirnog načina uzgoja krastavca.

Kod američkog načina uzgoja stubovi su raspoređeni na rastojanju od 4 metra.

Gornja žica se stavlja na visinu od 1.5 do 2 metra a donja na 15 do 25cm od tla.
Između dvije horizontalne žice na svakih 25cm se postavljaju vertikalne žice i
na taj način se formira žičana mreža. Vriježe se vode do vrha špalira i vezuju se,
te vode na dole po žičanoj mreži.
Prednost ovog načina je što se žice lakše skidaju od sintetskih mreža i mogu se
upotrijebiti za narednu sezonu.

21
 Holandska tehnologija podrazumijeva formiranje špalira gdje se gornja
horizontalna žica postavlja do visine od 220cm. Donja žica se ne postavlja nego
se samo na gornju žicu vežu kanapi (pp vezivo). Za svaki kanap vodi se po
jedna biljka sve do gornje žice. Kada biljka formira vriježe do gornje žice, onda
se one vezuju i vode vodoravno do 40cm a potom puštaju da slobodno padaju
po špaliru.

Naša iskustva su pokazala da je najbolje formirati špalir sa stubovima, koji su

postavljeni na razmak od 4 metra. Na njima se postavljaju dvije žice i to tako da
se prva postavi na visinu od 15cm od tla a druga na visini 180 do 200cm.
Razmak između dva reda stubova je od 150 do 170cm. Stubovi su dužine
220-240cm i promjera oko 10cm. Najbolji su bagremovi stubovi. Postavljaju se
na dobro pripremljene gredice. Ukopavaju se u zemlju oko 40cm tako da
imamo visinu stuba iznad tla od 1,8 do 2 metra.

Prilikom ukopavanja je bitno da se stubovi pomjere lijevo ili desno na gredici

kako bi trake za navodnjavanje došle tačno po sredini gredice.
Čest je slucaj da se formiranje špalira obavlja nakon nicanja ili sadnje biljaka.
Tada je važno voditi pažnju o mladim biljčicama da ne bi došlo do oštećenja
uslijed manipulacije sa stubovima, žicama i mrežama.
Kod nas se obično koriste pocinčane žice promjera 3 mm. Također se koriste
UV-stabilizirane mreže (visine odnosno širine 140, 160, 180cm). Mreža se
fiksira između dvije žice uz pomoć kanape (pp-vezivo). U praksi su česti
slučajevi da se ne postavlja donja žica. Moguće je postavljati samo gornju žicu
na nešto manju visinu (160-180 cm), a na visini od 15cm od tla postavlja se kroz
mrežu provučeno pp vezivo (kanapa) i na taj način povezuje donja zona mreže
da ne bi došlo do pomjeranja mreže. Na taj način se pojeftinjuje investicija
zasnivanja kornišona. Krajnji stubovi na parceli se moraju dodatno ojačati sa
fiksiranjem sa koso postavljenim i ukopanim stubovima.
Uslijed udara jakih vjetrova i kiše, potrebno je za periferne redove na parceli,
koristiti najbolje i najdeblje stubove, te izvršiti kvalitetno zatezanje žice i mreže.

Krastavac kornišon se uzgajaja i u jednom redu gdje se biljke sade na rastojanju

od 25 cm. Prvo se zakidaju prvi cvjetovi i zaperci. Sve bočne izdanke zakidaju
se do visine od 30 do 40cm. Neophodno je stalno uplitanje vriježa u mrežu.
Kada biljka dospije do gornje žice onda se vodi 40cm vodoravno i pušta da
raste na dole, slobodnim padom. Sadnja se obavlja krajem mjeseca maja i

Slika br.32. 22
Slika br.33.Uzgoj krastavaca na Slika br:34.Proizvodnja Slika br.35.Vođenje krastavca u
špaliru (snimio E. Smajlović, krastavca na foliji uz potporu mreži (snimioE.Smajlović,
LWF-Tuzla, 2003.) (snimio E. Smajlović, 2006.) LWF-Tuzla, 2002.)

intenzivno potom navodnjava, u nekim slučajevima svakodnevno i to u više

navrata.

Uzgoj krastavaca uz potporu se u praksi pokazao kao najbolji način uzgoja

krastavca-kornišona.

Prednosti uzgoja krastavca uz potporu su:

▪ Ranije berbe i postizanja većih prinosa,

▪ Krastavci su boljeg kvaliteta, plodovi su uniformni sa manje
deformacija i propisane su boje,
▪ Manje je prisustvo uzročnika bolesti, posebno uzročnika plamenjače i nekih
insekata,
▪ Povećava se produktivnost zbog značajno lakše i preciznije berbe,
▪ Plodovi su čisti,
▪ Obrada tla je lakša,
▪ Primjena osnovnih agrotehničkih mjera je znatno olakšana (kultivacija tla,
zaštita biljaka, navodnjavanje, prihrana usjeva),
▪ Olakšana je borba protiv korova,
▪ Bolja je mikroklima, koja pogoduje krastavcu (smanjenje temperatura, bolja
prozračnost),
▪ Sve biljke imaju dovoljno životnog prostora, dobro su osunčane,
▪ Posebno je značajna zaštita biljaka, zbog toga što se biljka može u cjelosti
tretirati željenim pesticidom,
▪ Krastavac, gajen uz potporu formira više ženskih cvjetova od krastavca, koji
je gajen na zemlji.

Nedostaci ovog načina uzgoja su:

▪ Veća su ulaganja po jedinici površine,

▪ Ucešće ljudskog rada je znatno povećano,
▪ Postoji mogućnost rušenja posebno krajnjih redova špalira pod uticajem jakih
vjetrova,
▪ Veće je iscrpljivanje tla uslijed visoke tehnologije uzgoja
▪ Veća je destrukcija tla

23
Osnovna obrada tla i startno đubrenje organskim i mineralnim đubrivima je
slična prethodnom načinu uzgoja. U proljetnom periodu se prije sjetve ili
sadnje prave gredice širine od 70 do 80cm i visine do 15cm. U gredice se unosi
potrebno NPK đubrivo i zemljišni insekticidi. Klijanje krastavca i početni
razvoj rasadnica je direktno ovisan o kvalitetu pripremljenih gredica i zemljišta
uopšte. Ukoliko je tlo grudvasto, sa pokoricom, biće usporeno klijanje i razvoj
krastavca.

Sjetva kornišona je u jednom ili dva reda u gredici. U Bosni i Hercegovini se

obično koriste dva reda u jednoj gredici zbog smanjenja troškova zasnivanja
ove proizvodnje.
Biljke moraju biti na razmaku od 30-tak cm jedna od druge u redu. Razmak
između dva reda u traci je 30cm. Sjetva se također obavlja gušće, da bi se nakon
nicanja uklonile suvišne biljke.

Između redova se obavezno postavljaju trake za navodnjavanje (obično jedna

ali ponekad i dvije sa spoljašnih strana gredice). Za sjetvu u dvorede trake je
potrebno od 2,4 do 2,7kg sjemena ili od 3800 do 4300 rasadnica krastavca.
Ukoliko se sjetva obavlja u jedan red, razmak između biljaka treba da je od 20
do 25cm i potrebno je 1,7 do 2kg sjemena po hektaru (170 do 200 grama
sjemena po dunumu) ili 27000 do 33000 sadnica po hektaru (2700 do 3300
sadnica po dunumu).
Nakon nicanja krastavca, potrebno je odstraniti suvišne biljke i krenuti sa
prvim zaštitama.
Kada su biljke visoke oko 10-tak cm, potrebno ih je plitko prekopati (od 7 do 9
cm ) i prihraniti azotnim đubrivima.
U godinama sa dugim kišnim periodima moguća su dva pa i više kultiviranja
tla, zbog formiranja pokorice na gredici. U fazi formiranja vriježa, krastavac se
ogrće, vodeći pažnju da se ne smanji pretjerano širina gredica.
Uvođenje kornišona u mrežu se obavlja kontinuirano sve dok vriježe ne
dostignu visinu gornje žice. Posebno za partenokarpne hibride postoji pravilo
vođenja krastavca na špaliru i potrebno ga je ispoštovati.

Osnovni cilj zakidanja zaperaka je formiranje jake biljke, pravilnog rasporeda

Shema rezidbe krastavca

24
na mreži, koja će dati najveći prinos i kvalitetan krastavac. Biljka ima ujednačen
rast i zdravija je od biljaka uzgajanih klasičnim načinom.
Zakidanje zaperaka zavisi od više faktora, a najvažniji su: sortiment, količina
gnojidbe, zaljevanje, zdravstveno stanje biljke i vrijeme izvođenja.
Rezidba krastavca ima za cilj formiranje što većeg broja generativnih organa,
cvjetova i plodova.
Do šestog lista odstranjuju se svi formirani cvijetovi i početak formiranja
vriježa. Poslije 6 lista do visine 50cm ostavljaju se samo plodovi, veličine 3-6
cm, a i dalje se odstranjuju vriježe. Na visini od 50 do 100cm, ostavljaju se
plodovi, do veličine 3-6 cm, ostavlja se vriježa, ali samo do trećeg nivoa, tj. do
pojave treće cvijetne grane i poslije toga se piniciraju vrhovi. Poslije 100 cm
visine biljke, ostavljaju se svi cvijetovi i sve formirane vriježe.

6.3. Uzgoj krastavca na foliji

Prinosi na foliji sa korištenjem sistema za navodnjavanje povećavaju prinos od

40 do 80% od tipičnog načina uzgoja.

U zadnje vrijeme se primjenjuje proizvodnja krastavaca na tamnim folijama.

Kada se tlo prekriva tamnim folijama, prinos može biti veći i do 30%, jer se
postiže veća temperatura zemljišta. Povećanje prinosa može biti 80 do 100%
ako se ista parcela zaljeva sistemom kap po kap.
Prekrivanje tla folijom je najbolje postaviti mehanizovano ali se može obaviti i
ručno. Ove folije su obično perforirane (fabricki napravljene rupe na foliji) i
imaju dva reda rupa u koje se sije sjeme ili sadi rasad. Ukoliko nema rupa onda
se one prave ručno. Sadnja, odnosno sjetva u ove folije je obično ranija jer biljka
ima više topline i svjetlosti, također mnogo sporije dolazi do odavanja topline
iz folije.

Prednosti uzgoja krastavca na foliji su:

▪ Omogućuje raniju sjetvu, sadnju, zahvaljujući toplijem tlu,

▪ Bolje nicanje i razvoj biljke u početnim fazama,
▪ Ranije prispijevanje krastavaca na foliji od krastavca, gajenog na golom tlu,
▪ Berba je olakšana,
▪ Plodovi su čišći,
▪ Nije potrebna nikakva potreba za okopavanjem, ogrtanjem krastavca u zoni
folije,
▪ Zemljište bolje čuva prikupljenu vlagu ispod folije,
▪ Folija se brže zagrijava, posebno crne folije, tako da biljka ima dovoljno
toplote za početni razvoj, koji je ujedno i najvažniji za ostvarenje visokih
prinosa,
▪ Čuvanje toplote ispod folije je bolje, a to je posebno značajno za vrijeme noći,
kada dolazi do variranja temperatura zraka i tla, znači bolja je mikroklima i u
zoni korjena,
▪ Totalno je isključena upotreba herbicida, jer pod folijom je onemogućen rast
korova, što direktno utiče na kvalitet proizvoda u smislu ekoloških principa
uzgoja bilja,
▪ Smanjeno je prisustvo uzročnika bolesti i nekih štetočina,
▪ Manje je ispiranje mineralnih gnojiva pri jačim padavinama,
▪ Folija čuva tlo od destrukcije uslijed raznih atmosferilija,
▪ Manje se oštećuju plastične trake sistema za navodnjavanje „kap po kap“,

25
 Slike br.36. Proizvodnja krastavca na foliji
(snimio N. Grcić, LWF-Tuzla, 2004.)

Nedostaci ovog uzgoja:

▪ Veći su troškovi zasnivanja nego u klasičnoj proizvodnji na golom tlu,

▪ Ne postoji mogućnost prihranjivanja mineralnim granuliranim đubrivima
(KAN, UREA, NPK)
▪ Tlo pod folijom se ne može dodatno obrađivati (kultiviranje-okopavanje,
ogrtanje itd.),
▪ Ukoliko biljke nisu dovoljno razvijene, postoji mogućnost njihovog oštecenja
uslijed visokih temperatura za vrijeme ljetnjeg perioda (juli, avgust), (Kalesija
2003. godina),
▪ Otežana je kontrola ispravnosti i rada traka sistema za navodnjavanje, te
njegova zamjena, ako su trake oštećene,
▪ Otežano je čišcenje parcele nakon završetka berbe krastavaca, posebno u
slučajevima ako folije nisu biorazgradive,
▪ Nekada je povećano prisustvo zemljišnih insekata ispod folije (rovci, grčice,
žičnjaci).

Priprema tla za ovaj način uzgoja je identičan klasičnom načinu uzgoja

krastavaca.
Na manjim parcelama obično se folija polaže ručno. Folija se mora postavljati
za vrijeme sunčanog dana i kada su temperature najviše u toku dana. Na taj
način imaćemo zategnutu foliju i pravilan uzgoj krastavaca. Tlo se mora
idealno pripremiti, ne smije biti grudvi većih od veličine oraha, jer dolazi do
oštećenja folije.

Gredice, na kojima se postavlja folija, moraju biti ravne. Idealno vrijeme za

postavljanje folija je neposredno pred sjetvu ili sadnju, vodeći pažnju da tlo ima
dovoljno vlage.
Širina gredica je obicno 75-80cm, vodeći pažnju da budu dovoljno visoke (ne
smiju biti niže od 15cm pošto ovaj način uzgoja podrazumijeva obavezno
navodnjavanje pomoću sistema kapanja). Uzgoj krastavaca na foliji bez sistema
za navodnjavanje se u praksi često pokazao pogrešan. Biljke se tada suše i
propadaju u periodu juli–avgust uslijed visokih temperatura zraka i tla.
Na pripremljene gredice se postavljaju trake za navodnjavanje. Trake se moraju
propisno postaviti. Kada se koristi jedna traka, ona mora biti postavljena tačno
kroz sredinu gredice. Na dobro dreniranim, suhim tlima, na kojima su urađene
visoke gredice, nekada se stavljaju i dvije trake za kapanje. Ukoliko se folija
postavlja ručno, onda se ona sa strana zagrće po 15cm, tako da nam ostane
širina folije oko 80cm.

26
 Na većim zemljišnim površinama, izrada gredica se obavlja uz pomoć
priključnog uređaja-gredičara, koji u tlo ubacuje mineralna đubriva i zemljišne
insekticide a potom uz pomoć polagačice folije se postavljaju trake za
navodnjavanje i gredice se prekrivaju tamnim folijama.
U Bosni i Hercegovini se obično krastavac sije ili sadi u dvorede trake (dupli
redovi) na foliji na rastojanju u prosjeku od 30-35cm i 30-35cm u redu, radi
maksimalnog iskorištenja sistema za navodnjavanje. Folije mogu biti
perforirane i bez perforacije. Ukoliko na foliji nema rupa onda je potrebno
foliju po postavljanju na gredice izbušiti na navedeno rastojanje. Folija se buši
zaoštrenim vrhom metalne cijevi ili unakrsnim rezom makaza ili noža. Promjer
rupa je od 5-7 cm, ovisno da li sijemo ili sadimo rasad.
Sjetva se obavlja obicno ručno i siju se 2 do 3 sjemenke u jednu rupu. Za jedan
hektar je potrebno 2,5 do 3,5 kg sjemena (250 do 350 grama sjemena po
dunumu).
Dubina sjetve na težim tlima je 2cm, dok je na lakšim 3cm. Ukoliko je zemljište
suho, potrebno ga je zaliti na mjestima sjetve i potom sijati, pazeći da nivo tla u
rupama bude u nivou folije.

Nakon nicanja biljaka, potrebno je prorijediti biljke, tako da se ostavlja po jedna

biljka u svakoj rupi. Najbolje je kod ovog sistema uzgoja koristiti rasad
krastavca, tako da u svaku rupu uz pomoć sadaca promjera 5-6 cm, sadimo po
jednu biljku. Za jedan hektar je potrebno obezbijediti 33000 do 40000
kvalitetnih sadnica krastavca (3300 do 4000 sadnica za jedan dunum). Ukoliko
uzgajamo hibride sa snažnom biljnom masom obavezno se razmak u redu
povećava i koristi manji broj sadnica po dunumu (3300 sadnica) a dok kod
hibrida sa manjom biljnom masom i listom prvenstveno sadimo na manji
razmak i koristimo veći broj sadnica po jedinici površine. Razmak između dva
reda u gredici ne smije se povećavati niti smanjivati (30 cm) zbog osobina
kapilarnih, kapajućih traka.
Obavezna mjera prilikom sadnje rasada je zalijevanje uz korištenje sredstava za
zaštitu biljaka (kako je već objašnjeno u poglavlju proizvodnje na golom tlu).

Sve rasadnice moraju viriti van folije zbog visokih temperatura ispod folije za
vrijeme sunčanog vremena. Sadnica se u sadnji ne smije pritiskati jer je jako
nježna i osjetljiva na mehanička oštećenja.
Ovaj način uzgoja kornišona je podesan za korištenje agrotekstila-sintetičkih

Slika br.37.Sadnja rasada krastavca u foliju (snimio E. Smajlović)


Slike br.38.Sjetva i nicanje krastavca
(snimio E. Smajlović)
Slike br.39. Rasad krastavca kornišona
(snimio E. Smajlović)
Slika br.38.Proizvodnja rasada
krastavaca (snimio E.Smajlović, 2007.)
materijala, koji služe za zaštitu usjeva od
niskih temperatura. Posebno je značajna
njegova uloga u toku hladnih noći.
Njegova upotreba je jednostavna. Odmah
nakon sjetve ili sadnje, biljke prekrivamo
agrotekstilom i držimo ga do cvjetanja
krastavaca. Biljke ranije dospijevaju za
berbu, manji je napad raznih bolesti i
štetnika, mikroklima pod tekstilom je
znatno uravnoteženija, nema ožegotina od
sunca i što je najvažnije u pravilu se
postiže veći prinos po jedinici površine.
7. PROIZVODNJA RASADA
KRASTAVCA
Najbolje je krastavac proizvoditi iz rasada.
Postoji niz razloga za to, a najvažniji su:
▪ Sigurnija proizvodnja u smislu
agrotehnike i ostvarenja prinosa,
▪ Ekonomičnije trošenje sjemena,
▪ Postiže se željeni sklop biljaka po jedinici
površine (3800 biljaka na dunum),
▪ Nema presijavanja i dodatne obrade,
▪ Sadnja se može izvesti 14 dana kasnije
od sjetve i na taj način izbjeći periode sa
mrazom ili niskim temperaturama,
▪ Berba biljaka iz rasada je u prosjeku
ranija za najmanje deset dana od
posijanog krastavca,
▪ Sadnjom rasada ostvaruje se duža berba
od 10 do 15 dana i time veći prinos,
▪ Biljka iz rasada ima brz početni razvoj i
otpornija je na bolesti i štetnike,
▪ Na parcelama zasađenim rasadom
prisutna je manja zakorovljenost nago na
parcelama sijanim direktno iz sjemena.
Proizvodnja rasada se obavlja u periodu
od dvije do četiri sedmice. Pri hladnijem
vremenu prskati sa bakarnim
oksihloridom 0,1 % da bismo spriječili
izduživanje i etioliranje rasada.
28
Slika br. 39. Korovi u parceli krastavaca (snimio E. Smajlović, 2006.)

8. BORBA PROTIV KOROVA U KRASTAVCIMA

Površine na kojima se uzgaja kornišon su relativno male i to obično 0,1-0,2 ha

(1 do 2 dunuma). Zbog toga smo zastupali veće korištenje preventivnih i
mehaničkih mjera borbe protiv korova, a manje upotrebu hemijskih
sredstava-herbicida.
Pravilno sprovođenje plodoreda, upotreba zgorelog staljnjaka, pravilna
obrada tla, način sjetve i sadnje te navodnjavanje usjeva direktno utiču na
prisustvo i intenzitet korova. Krastavac se sije i sadi u redove tako da ostaje
velika zemljišna površina podobna za razvoj raznih vrsta korova.
Najčešći su toploljubivi širokolisni korovi kao što su štir, loboda, dvornici,
čičak. Od uskolisnih korova prisutni su koštan, muhari, svračica i drugi. Na
području Sjeveroistočne Bosne, značajan korov predstavlja ambrozija, koja
pored šteta, koje pričinjava uzgajanim kulturama, pričinjava štete i čovjeku.
Zato je posebno važno uništiti korove u blizini sistema za navodnjavanje,
pored puteva i drugih površina i spriječiti njihovo širenje.

Parcela na kojoj namjeravamo uzgajati krastavac mora biti čista od korova,

dobro pripremljena. U svakoj narednog fazi razvoja krastavca, treba uništavati
korove mehaničkim putem. Prilikom prvog okopavanja kada je krastavac
visine 10-15cm, značajno je čitavu parcelu očistiti od korova i spriječiti ga da
bude konkurencija uzgajanim biljkama.
Druga značajnija obrada tla je ogrtanje krastavca u fazi intenzivnog formiranja
vriježa, kada se krastavac, koji se uzgaja bez potpore, na golom tlu, što bolje
ogrne i na taj način biljka dobije dovoljno životnog prostora u zoni korjenovog
sistema.
U ovom periodu, borba protiv korova je nešto teža, zbog razvijene biljne mase
krastavca. Prilikom uništavanja korova u ovoj fazi, bitno je paziti da se ne
oštete vriježe krastavaca, jer ne podnosi mehanička oštećenja.
U narednim fazama razvoja potrebno je jednostavno uklanjati korove sa
parcele, čupanjem ili ako je to potrebno, uraditi još jedan tretman ogrtanja sa
prihranjivanjem krastavaca.
Ukoliko se moraju sprovesti hemijske mjere onda se najcešce koriste herbicidi
kao što je Treflan EC, tako što se sredstvo unese u tlo izmedu redova na dubinu
5-10 cm.
Krastavci su jako osjetljivi na herbicide, tako da je primjena istih veoma
riskantna. To su Flubalex i Alanap.

29
Sredstvo se ne smije prskati po listovima krastavaca. U nekim zemljama koriste
Goltix WP-70, Alanap, Prefar i dr. Goltix je preparat koji uništava korove preko
korjena i preko lista. Primjenjuje se 5-7kg ovog preparata po hektaru. Može se
primijeniti prije ili poslije nicanja krastavaca.

U daljim fazama razvoja krastavca moguće je primjenjivati neke herbicide, ali

treba voditi pažnju da se ne pršće po uzgajanim biljkama, nego samo unutar
redova gdje se nalaze korovi.

9. BOLESTI KRASTAVCA I NJEGOVA ZAŠTITA

Krastavac napada veliki broj bolesti. Poznavanje tih bolesti, preventivna zaštita
i pravilna borba protiv uzročnika bolesti u pravilu donosi visoke proizvodne
rezultate u uzgoju ove biljke. Često se na njivama, na kojima se uzgajaju
krastavci, sreću dvije i više bolesti, pa je jako značajno da poljoprivredni
proizvođači znaju bar osnovne uzročnike bolesti ove kulture.

Najopasnija bolest je plamenjača, koju uzrokuje gljivica Pseudoperonospora

cubensis.

Hladna i vlažna ljeta joj naročito pogoduju. Prvi znakovi se pojavljuju prije
formiranja plodova na biljci. Okruglaste pjege se prvo primijete na naličju lista.
To su zelene pjege koje u toku 2-4 dana poprimaju žućkastu do žućkastosmeđu
boju. U početku su pjege promjera do 15mm. Daljim razvojem gljive postaju
krupnije i nalaze se između nervature listova. Lisno tkivo počinje da poprima
smeđu boju i na kraju se suši i odumire. Vjetar sa kišom ima veliku ulogu za
širenje ove bolesti. Optimalne temperature za razvoj bolesti su od 16-24°C.
Ukoliko su prisutne prohladne noći sa temperaturama od 14 do 16°C,
cjelokupan razvoj bolesti traje samo četiri dana. Simptomi ove gljive su
primjetni na listovima, dok na plodovima i vriježama ih nema.
Na području Tuzlanskog Kantona primjetne su česte jutarnje magle pored
rijeka i jezera (posebno značajno područje Topličkog polja u Živinicama;
period od 2003. do 2006.).
U pravilu sa dolaskom magle, bolest se pojavljivala i intenzivirala. Prisustvo
rose i povećana relativna vlaga zraka potpomažu bržem širenju plamenjače.
Na našim područjima, gotovo uvijek najveće štete pričinjava u mjesecu julu i
avgustu, ali se pojavljuje već u mjesecu junu. U slučajavima kada se krastavac
ne štiti ili ne provodi pravilna borba protiv ove opasne bolesti dolazi do
masovnog uništenja biljke.

Gljiva se tokom zime zadržava na biljnim ostacima krastavaca ili nekih drugih
biljaka iz porodice tikava.
Preparati kao što su Quadris (Quo Vadis) SC (0,075-0,1 %) imaju karencu samo
tri dana. Preparati na bazi (osnovi) Al-fosetila (Topic, Alliete, Avi WP =0,3 %)
imaju karencu četiri dana. Ovi preparati daju dobre rezultate ako se
primjenjuju preventivno, odnosno u periodu kada još nije došlo do primarne
zaraze. Kada se pojave prvi simptomi plamenjače dobru zaštitu je pružao
Acrobat MZ (0,2 %). Dopuštena mu je primjena u salatnim krastavcima uz
karencu od 14 dana. U Hrvatskoj nisu dopušteni Equation PRO WG (0,05 %),
Antracol Combi WP (0,25 %), Melody Duo WP (0,25 %) i dr. ali su jako efikasni.

30
 U borbi protiv ove bolesti koriste se otporni varijeteti krastavca. Lisne uši
ubijaju biljku i također prenose viruse. Lisne uši napadaju krastavac od ranog
proljeća pa sve do kasne jeseni. Brzo se prenose i šire.

Uglasta pjegavost (Pseudomonas syringae pv. lachrymans) je bakterija koja

se razvija na listovima, vriježama i plodovima. Uzročnik ove bolesti prisutan je
u sjemenu i već nakon nicanja se može primijetiti na kotiledonim listićima. Na
njima se primjećuju vodenaste pjege, nepravilnog oblika. Pored sjemena,
bakterija preživljava i u biljnim ostacima i to do 2,5 godine. Nepoštivanje
plodoreda je najcešći uzrok prisustva ove bakterije. Bakterija se prenosi
insektima, kišom i posredstvom čovjeka (posebno u toku berbe). Prisustvo
bolesti pojačavaju visoke temperature i visoka vlaga zraka i preobilno đubrenje
azotnim đubrivima. Kod nas se javlja najčešće kad su temperature više od
27°C. U početku na listovima nastaju vodenaste pjege, koje se jasno mogu
vidjeti na naličju listova. Imaju nepravilan oblik i nalaze se između nervature
listova. Kasnije pjege postaju svijetlosmeđe. Oboljeli dijelovi biljke odumiru i
počinju ispadati iz lista. Najčešće obolijevaju listovi gdje nema dovoljno
prozračenosti i gdje je vlaga povećana. Poslije lista obolijevaju lisne drške i
vriježe i to tako što se primijećuju duguljaste smeđe pjege. Zbog oštećene biljne
mase, plodovi su mali, smežurani, u početku se pojavljuju male vodenaste
pjege, na kojima dolazi do pucanja kore. Na tim mjestima izlazi bakterijski
iscjedak prljavo bijele boje.

Prilikom sjetve koristi se zdravo i kontrolisano sjeme. Obavezno je poštovanje

plodoreda i krastavci se ne smiju uzgajati pored kultura iz porodice
Cucurbitaceae (krastavci, lubenice, dinje i tikve). Preparati na bazi bakra su
pokazali djelimičnu efikasnost, ali je izuzetno važno ispoštovati njihovu
karencu. Kada se patogen pojavi u kasnijoj fazi razvoja biljaka, ovi preparati se
ne koriste. Na parcelama sa špalirom, uklanjanjem oboljelih listova, posebno
donjih listova evidentiran je smanjen intenzitet ove bolesti.

Plodovi luče vodu iz lezija. Listovi postaju nejednaki (neuniformni) Cucumber

mosaic virus , prenosi se ušima i kratavčevoj bubi.

Antraknoza (Colletotrichumlagenarium) je gljiva, koja napada lišće, stablo i

plodove. U početku se javljaju okrugle pjege više na obodima lišća i šire se
Redovno zaštita Neredovna i loša zaštita
REDOVNA ZAŠTITA NEREDOVNA I LOŠA ZAŠTITA Slika br.41.Uglasta pjegavost
lista krastavca
(snimio E. Smajlović, 2006.)

Slika br.42.
Krastavac napadnut pepelnicom

Slika br.40.Izgled tretiranih i netretiranih parcela

(snimio E. Smajlović, 2006.)
 prema centru lista. Pjege su blijedozelene boje, a središta pjega su ružičaste
boje. Vriježe također mogu biti napadnute tako da se suši vrh biljaka. Plodovi
dobijaju ljubičastu boju u unutrašnjosti i stvaraju se lezije-ozljede na
spoljašnjem dijelu ploda.
U borbi protiv ove bolesti je najznačajnije koristiti zdravo sjeme i ispravan
plodored.

Uzročnik pepelnice - Erysiphe chicoracearum je gljiva nastala iz zraka i jako je

prisutna u toplim područjima i plastenicima. Simptomi ove bolesti su bijela,
pepeljasta prevlaka na licu listova, ali se može pojaviti i na vriježama i
kotiledonima. U našim uslovima obično se pojavljuje krajem jula i početkom
avgusta. U slučajevima jačeg napada, list počinje da žuti, jer je onemogućena
fotosinteza i na kraju biljka ugiba.

Borba fungicidima je relativno uspješna i koriste se :

Naziv fungicida Aktivna Koncentracija % Karenca

supstanca dana
Anvil 5 SC heksakonazol 0,3-0,5 7
Rubigan EC fenarimol 0,03-0,04 7
Bayleton specijal triadimefon 0,6 kg/ha 7
WP
Karathane EC dinokap 0,06-0,09 Do cvatnje

Cladosporium cucumerinum je gljiva gdje se pojavljuju lezije na plodovima.

Bolest se pojavljuje u hladnim noćima sa puno vlage.

Fuzarijsko venuće - Fusarium, Oxysporum, venuće - Verticillium dahlie i

Verticillium albo-atrumsu uzročnici su bolesti sprovodnih sudova krastavca.
Nakon zaraze ovih gljiva dolazi do postepenog sušenja i odumiranja čitave
biljke.
Simptomi bolesti se naročito dobro vide za sunčana vremena. Na poprečnom
presjeku stabljike vide se tamne zone, u kojima je došlo do začepljenja
sprovodnih sudova.

Jedine mjere borbe su pravilna plodosmjena-plodored, sadnja otpornih

hibrida i sorti i dezinfekcija tla.

Slika br.43. Štete na krastavcu od Verticilliuma Slika br.44. Štete od fusariuma

32
 Ako se vrši sjetva sjemenom postoji mogućnost da mladu biljku napadne više
bolesti i to paraziti iz tla: Phytium spp, Sclerotinia sclerotiorum, Rhizoctonia
solani, Phytophtora sp.
Najopasnije su Phytium vrste koje za vrijeme hladnog vremena u vlažnom tlu
izazivaju palež, odnosno topljenje biljke. Biljka jednostavno u kratkom periodu
padne i ugine. Neke od Phytium vrsta uzrokuju trulež korjenovog sistema.
Najbolje je koristiti gotov rasad kornišona i na taj način izbjeći ove bolesti.
U slučaju da je usjev obolio, najbolje je ga tretirati sa 0,15% rastvorom Previcura
607 (15 ml preparata rastvoriti u 10 l vode). Svaku biljku je potrebno zaliti sa 1dl
rastvora, pazeći da korjen biljke nije suh.

10.ŠTETNICI U TLU

Najvažniji štetnici u zemljištu su rovci, žičnjaci i grčice. U pojedinim godinama

nanose velike štete na parcelama, na kojima se uzgaja krastavac, zbog toga je
borba protiv ovih štetnika obavezna. Zemljišni insekti izgrizaju sjeme ili klice i
podzemne dijelove biljke.

Odrasli rovac ili larva (Gryllotalpagryllotalpa) je žutosmeđe boje, dužine oko

5cm i ima izražene noge kopačice.
Izazivaju štete na biljkama tako što grizu podzemne dijelove biljke. Posebno
velike štete pravi noću, kada izlazi na površinu zemljišta. Voli toplinu tako da
se često nalazi u stajnjaku što može predstavljati problem, naročito u
slučajevima kada se gredice prekrivaju folijom. Tlo sa stajnjakom i tlo ispod
folije je mnogo toplije od okolnog tla, tako da insekti naseljavaju ove zone i
pričinjavaju veće štete. Na lijepo pripremljenim gredicama, na kojima se uzgaja
krastavac, primijetan je tako što pravi hodnike odmah ispod zemlje.

Majski gundelj (Melolonthamelolontha) je insekt, koji je često prisutan u

brdsko planinskim područjima.
Odrasli insekt je dužine od 2-3cm, crne boje. Prednja krila su jako očvrsla i
smeđe su boje. Larva (grčica-larva u zgrčenom položaju) je obično dužine 5cm,
žutozelene boje i ima svjetlosmeđu glavu. Razvoj grčice obično traje od 2 do 3
godine. Najopasnija je u svojoj trećoj godini razvoja, kada se intenzivno hrani i
ujedno je najkrupnija.
Larve pričinjavaju štete tako što grizu korjenov sistem. Biljke se suše i ugibaju,
posebno za vrijeme sušnog perioda. Grčice su osjetljive na povećanu vlažnost
tla. Za vrijeme intenzivnog navodnjavanja njihov broj se smanjuje i to naročito
u području korjena biljke.

Žičnjaci, klisnjaci (Elateridae) su

Slika br.45. Žičnjaci (snimio E. Smajlović, 2005.)
insekti koji su jako rašireni na našem
području i mogu predstavljati veliki
problem u proizvodnji krastavca
(Primjer; Živinice 1999. godine
uništeno preko 40% posijanog
sjemena).
Ovo je insekt smeđe ili crne boje,
dužine 7-11mm. Larve ovog insekta
su duge 20-25mm, jako izdužene,
tvrde i žutosmeđe su boje. Larve
podsjećaju na komad bakarne žice.
Larve cijelo vrijeme žive u tlu i hrane se sjemenkama, i to posebno su štetne
kada sjeme počne klijati. Osim sjemenja napadaju korjenov sistem i podzemne
dijelove biljki. Najveće štete nanose u sušnim periodima, obično u mjesecu julu
i avgustu.
Žičnjaci su česti na zemljištima pored rijeka i na zaledinjenim tlima. Larve
žičnjaka se razvijaju od dvije do cetiri godine. Mogu se kretati horizontalno,
kada traže hranu i vertikalno kada se sklanjaju u dublje zemljišne slojeve
uslijed zime ili nedostatka vlage u tlu.

Prilikom izbora parcele za uzgoj krastavaca, potrebno je pregledati zemljište i

utvrditi broj ovih štetočina u tlu. Pregled se obavlja obično u proljeće i ponekad
u jesen kopanjem odgovarajućih jama ili tokom oranja.
Svi zemljišni insekti se uništavaju zemljišnim insekticidima. Ukoliko se
preparat unosi po čitavoj površini onda je potrebno davati veću količinu
insekticida. Insekticidi se unose na dubini od 4 do 8cm. Manje trošenje
pesticida je neposredno pred sjetvu ili sadnju, kada se preparat unosi u blizini
sjemena ili sadnice. Prilikom rada sa ovim insekticidima, obavezna je upotreba
zaštitinih rukavica. Ukoliko uzgajamo krastavce na lakšim tlima onda su doze
ovih instekticida manje nego na teškim tlima.
Većina granuliranih insekticida je opasna za perad i ptice!

Pregled granuliranih insekticida, koji se kod nas najčešće koriste:

Aktivna tvar Količina preparata, Količina preparata,
Naziv preparata tretiranog na cijelu tretiranog u redove
površinu zemljišta ( neposredno pred sjetvu
kg/ha) ili sadnju ( kg/ha)
Volaton G-10, Foksim 40 do 80 20 do 30
Foksim G-5
Dursban G-7,5 Klorpirifos-etil 50 do 60 15 do 25
Tabela br.4. Pregled količina zemljišnih insekticida zavisno od načina primjene.

Ukoliko se unosi u blizini sjemena ili sadnice treba paziti da ne do]e u direktan
kontakt sa njom.
Svi zemljišni insekticidi imaju jako dugu karencu (vrijeme, koje je potrebno da
prođe od zadnjeg tretiranja navedenog preparata do početka berbe ili
konzumiranja proizvoda koji se tretira) te je potrebno voditi pažnju o vremenu
primjene pesticida.

Lisne uši (vrste porodice Aphididae) su opasni štetnici na krastavcu.

Široko su rasprostranjene ali su mnogo manje prisutne u područjima iznad 800
metara nadmorske visine.

Postoji veliki broj vrsta, ali je najznačajnija zelena uš breskve (Myzus persicae
Sulz). Ova uš prenosi veliki broj virusa što dodatno uvećava značaj ove
štetočine. Postoje uši bez krila koje su žutozelene do maslinastozelene boje i
duge su oko 2mm. Uši sa krilima su veličine od 2-3mm i blijedozelene su boje.
Sve uši sišu biljne sokove i luče mednu rosu na kojoj se naseljavaju gljive
čađavice.

U našim uslovima se na krastavcu može primijetiti već u mjesecu maju, a svoj

najveći intenzitet ima obično u mjesecu julu. Mlade biljke imaju skupljene
listove, koji su deformisani.

34
 Slike br.46.Lisne uši Slika br.47. Jak napad lisnih ušiju
(snimio E. Smajlović, 2007.) (snimio E. Smajlović, LWF-Tuzla, 2003.)

Napadaju ga već od prvih faza razvoja na taj način što uvrću mlade listove i
zaustavljaju porast biljke, tako da u slučaju ako se biljka ne štiti potpuno se
zaustavlja njen razvoj (Karaula, Višća, maj 1999. godine)

Najveća opasnost od lisnih ušiju prijeti zbog prenošenja virusa kao što su
Cucumber mosaic virus, Zucchini yellow mosaic virus i drugi.

Lisne uši se brzo razvijaju. Razvoj jedne generacije traje od 10-15 dana.
Pogoduje joj visoka vlaga zraka.Ukoliko je toplo proljeće, uš se ranije javlja i
počinje da se razmnožava
Tokom tretiranja biljaka sa istim preparatom, uši postaju otporne na njega, te je
potrebno mijenjati preparat. Napadaju ga već od prvih faza razvoja na taj način
što uvrću mlade listove i zaustavljaju porast biljke (Karaula, Višća, maj 1999.
godine).

U toku plodonošenja krastavaca, smiju se koristiti preparati kao što su:

Primjenjuje se
Aktivna
Naziv preparata u Način priprave Karenca
supstanca
koncentraciji
4 ml preparata u
Chess 25 WP pimetrozin 0,04 % 3 dana
10 l vode
Od 5-10 ml
Od 0,05 do 0,1
Hostaquick EC 50 heptenofos preparata u 10 l 7 dana
%
vode
2 ml preparata u
Karate EC cihalotrin 0,02 % 7 dana
10 l vode
5 do 7 ml
Actellic EC Pirimifos metil 0,05-0,07 % preparata u 10 l
7 dana
vode
Tabela br.5. Pregled hemijskih insekticida za suzbijanje lisnih ušiju na krastavcu
(Actara 25 WG koristi se 60 grama po hektaru, karenca je 15 dana)
U svijetu se dosta koristi preparat, visoke efikasnosti, čija je aktivna materija
imidakloprid (Confidor SL i Boxer 200 SL, u koncentraciji 3-5ml na 10 litara
vode, karenca 15 dana)
Na području PEC Tolice bio je primjetan predator i to zlatooka.

35
 Grinje ili pregljevi su paukolike, parazitske životinje. Ima ih preko 750000
različitih vrsta i svake godine su primjetne nove vrste. Njihovo širenje je u
najvećoj mjeri izazvano neprijateljskim odnosom čovjeka prema prirodi.
Primjetno je da i u Bosni i Hercegovini, grinje prave velike ekonomske štete i to
posebno na krastavcima.
Najznačajniji predstavnik grinja je obični paučinar (Tetranychus urticae
Koch). Još se zove baštenska grinja ili koprivnin crveni pauk. Ova grinja
napada više stotina biljaka, a štete se primjećuju u vidu blijedožućkastih sitnih
pjega uglavnom na lišću i nadzemnim organima krastavca. Ove štete nastaju
uslijed sisanja biljnih sokova od strane grinje. Jačina napada ovog štetnika
direktno zavisi od temperature, vlage zraka i drugih ekoloških uslova.
Grinje je teško primijetiti golim okom jer su jako sitne.
Odrasli oblik, odnosno ženka je u prosjeku veličine od 0,4-0,6 mm. Njegova
boja je žućkasto zelenkasta do crvenkasta ovisno o načinu ishrane. Obično je
žutozelene boje u toku vegetacije (larve i nimfe), a crvenkaste kada se vrše
pripreme ženke na prezimljavanje (jesen).
Ženka sa leđne strane ima dvije tamne mrlje. Mužjak je manji od ženke i u
prosjeku je veličine od 0,35 do 0,45 mm.

Najintenzivnije i najbrže razviće ove grinje je na temperaturama od 28 do 32ºC

i niskoj relativnoj vlagi zraka od 45 do 55% i traje samo 8 do 12 dana.

Broj generacija ove grinje u toku jedne godine je direktno zavisan od

vremenskih uslova i moze biti od 5 do 10 generacija godišnje.

Grinje sišu ćelijske sokove iz ćelija mezofila što negativno utiče na procese
fotosinteze, asimilaciju CO2 i transpiraciju. U početku se pojavljuju na naličju
lista bjeličaste tačke.
Lišće postaje hlorotično i na kraju poprima bronzanu boju što dovodi do
njegovog ranog opadanja. Paučina predstavlja dodatni problem koji također
utiče na osnovne fiziološke procese biljaka.

Ove štetočine imaju različite razvojne stadije, tako da različito reaguju na

pesticide-akaricide. U toku uzgoja krastavca potrebno je između redova
uklanjati korove i biljne ostatke, redovno zaljevati i redovno kontrolisati biljke.
Grinja se obično pojavljuje na perifernim dijelovima parcela sa krastavcem i

Slika br.48. Izgled baštenske grinje

Tetranychus urticae Koch.
(snimio E. Smajlović, isječak iz video materijala, 2006.)
Slika br.50. Izgled lista krastavca, napadnut
baštenskom grinjom-Tetranychus urticae Koch.
(snimio E. Smajlović, 2005.)

Slika br.49. Odrasla grinja ima četiri

para nogu (snimio E.Smajlović, 2006.)
 pojavljuju se u vidu oaza, tako da je potrebno njihovo blagovremeno
otkrivanje.

U hemijskoj borbi protiv grinje koriste se akaricidi uz utrošak veće količine

tekućine zbog toga što je štetočina relativno mala, nalazi se na naličju listova,
skrivena između nervature lista.

Od insektoakaricida se koristi Talstar 10 - EC.

Od akaricida se koristi Apollo 50 SC.
Vertimec se do sada pokazao kao najbolji preparat - akaricid.

Značajno je mijenjati aktivne tvari preparata, a ne nazive preparata. Tretiranje

kornišona se u pravilu ne obavlja na temperaturama od 25ºC po sunčanom
vremenu. Potrebno je koristiti velike količine vode u cilju ostvarenja što većeg
kontakta pojedinog preparata sa biljnom masom. Obavezno se tretiraju naličja
listova. Ukoliko je padala kiša, sačekati da se list prosuši, a nakon toga tretirati
biljke. Karenca se mora poštovati!

INTEGRALNA ZAŠTITA BILJAKA:

▪ Upotrijebi čista i zdrava sjemena,

▪ Rezistentni otporni varijeteti,
▪ Rotacija usjeva bez cucurbitaceae,
▪ Rano otkrivanje insekata i otklanjanje problema vezanih za bolesti,
▪ Rano skidanje ostataka od ranijih usjeva
▪ Upotreba odgovarajuće irigacije i količina fertilizacije,
▪ Propisno uništavanje korova,
▪ Održavanje čistoće mašina i alata u cilju smanjenja širenja patogena i
insekata,
▪ Upotreba područja strategija menadžmenta,
▪ Propisno prepoznavanje pesticidnih organizama,
▪ Upotreba pesticida samo kada je to potrebno,
▪ Upotreba registriranih pesticida sa maksimmalnom iskorišćenošću na
štetnike i uzročnike bolesti,
▪ Minimalni efekti na nepesticidne organizme

Slika br.52.
Propisno opremljen radnik za zaštitu
Slika br.51. Razni tipovi leđnih prskalica biljaka (snimio E. Smajlović, 2007.)
Slika br.53. Berba krastavaca kornišona Slika br.54. Berba krastavca bez potpore je jako
(snimio S. Selimović, LWF-Tuzla, 2002.) naporna (snimio E. Smajlović,LWF-Tuzla, 1999.)

11. BERBA KRASTAVACA

Berba je najvažnija operacija u proizvodnji kornišona i iziskujje najviše radnog

vremena.
Berba krastavaca kod nas je obično ručna, mada postoje i mehanizovani načini
berbe krastavaca uz pomoć specijalizovanih kombajna, gdje se krastavci za
industriju beru u jednom prohodu. Drugi način je berba sa specijaliziranih
platformi,gdje se krastavci beru u ležećem položaju i na taj način se ne oštećuje
biljka.

U Bosni i Hercegovini, berba se u toku intenzivnog plodonošenja obavlja

gotovo svaki dan; (u periodu kraj juna pa sve do druge polovine augusta).
Kada je vrijeme hladnije onda se berba obavlja do tri puta sedmično.

Pauze u berbi se obavljaju nakon tretmana određenim pesticidima ili u periodu

kada su evidentne niže temperature tla i zraka. Ako je temperatura zraka u
toku noći manja od 14 C stepeni, naredna berba se može obaviti tek treći dan.
Najbolje je berbu obavljati rano ujutro i takav krastavac odmah predavati na
otkupljivačkim punktovima. Poslijepodnevna berba, uglavnom nije dobra,
naročito poslije toplog i suhog vremena jer dolazi do kaliranja krastavca i
smanjenja prinosa.

U našim uslovima obično se bere slijedeća količina krastavca kornišona:

Mjesec Procenat u odnosu na ukupnu berbu
juni Do 5 %
juli Do 35 %
avgust Do 45 %
septembar Do 15 %
Tabela br.6. Pregled berbi tokom uzgoja kornišona

Broj deformisanih plodova se povećava u kasnijim berbama i direktno je

uslovljen vremenskim uslovima, načinom uzgoja, sortimentom i zdravstvenim
stanjem krastavca. Broj deformisanih i oboljelih plodova je mnogo veći kada se
uzgajaju na golom tlu nego na špaliru. Vrijeme potrebno za berbu krastavaca

38
Slika br.55. Nerijetko se dešava da se berba krastavca obavlja i u mjesecu oktobru
(snimio E. Smajlović, 2006.)

Slike br.56. Različita ambalaža za

prijem i berbu krastavaca
uzgajanih na špaliru je mnogo kraće, (snimio E. Smajlović, 2006.)
berba je mnogo ugodnija i efikasnija.

Proizvođači krastavaca za industriju

treba da u periodu berbe, koriste što
manje hemijskih sredstava za zaštitu. U
slučajevima kada ih treba koristiti, onda
se koriste hemijska sredstva sa što
manjom karencom. Neophodna je
saradnja sa stručnim licima i strogo
pridržavanje uputstava korištenih
preparata. Veliku ulogu u kontroli
kvaliteta imaju prerađivački kapaciteti,
koji upoznaju proizvođače kornišona o
načinu uzgoja i kvalitetu krastavaca.

Prilikom berbe potrebno je krastavce

ispravno brati. Plodovi i vriježe se ne
smiju vući jer je krastavac jako osjetljiv
na mehanička oštećenja. Na biljkama se
ne ostavljaju prerasli, deformisani i
oboljeli plodovi, jer oni smanjuju prinos i
kvalitet proizvoda. Plodovi, koji nisu
duži od 3 cm se ne beru, jer su male
težine. Berba se obavlja u plastične gajbe
težine 4 do 6 kg. Na otkupnim prijemnim
mjestima krastavac se pregleda, dodatno
klasira i pretresa u velike plastične
kutije-boksove, težine do 500 kg.

Ubrani krastavac treba biti svjež i mora se

odmah prevoziti do mjesta dalje prerade.
U pojedinim slučajveima, ako postoje
adekvatne hladnjače, onda se krastavac
može privremeno pothladiti na
temperaturama od 2-3°C i čuvati
nekoliko dana do konačne otpreme u
prerađivačke kapacitete.

39
Slika br.57. Klasiranje krastavaca Slika br.58.Prva klasa krastavca vozi se na otkupno
(snimio N. Grcić, LWF-Tuzla,2003.) mjesto (snimio E. Smajlović, LWF-Tuzla, 2003.)

12. KLASIRANJE KRASTAVACA

Krastavci za industriju (kornišoni) se uglavnom kod nas klasiraju u tri klase,

mada neki prerađivački kapaciteti u lošim proizvodnim godinama uvode i
četvrtu klasu.
KLASA Dužina u cm Promjer u cm Broj plodova u 1 kg
I KLASA Od 3 do 6 2 100
II KLASA Od 6 do 9 3 25
III KLASA Od 9 do 12 4 12

Svaki proizvođač krastavca treba da bere što više krastavca prve klase jer se na
taj način postiže i najbolji prihod. Svako puštanje biljke krastavca, odnosno
plodova da prerasta u drugu, treću ili čak četvrtu klasu dodatno iscrpljuje
biljku i smanjuje njenu sposobnost za daljom reprodukcijom plodova.
Neki proizvođači krastavca su sposobni da u toku berbe klasiraju plodove. U
praksi je najčešći slučaj da se krastavci nakon berbe klasiraju uz pomoć
priručnih i improviziranih kalibratora. Veliki proizvođački kapaciteti imaju
kalibratore, koji u kratkom vremenu izvrše kvalitetno klasiranje kornišona.
Krastavce je bitno odmah prevesti do prerađivačkih kapaciteta.

14. LITERATURA:

Glasilo biljne zaštite, Broj 5, 2002. Hrvatsko društvo biljne zaštite, Zagreb.
Glasilo biljne zaštite, Broj 1-dodatak, 2005. Hrvatsko društvo biljne zaštite,
Zagreb.
Glasilo biljne zaštite, Broj 2-3, 2005. Hrvatsko društvo biljne zaštite, Zagreb.
Injac, M., Radosavljević, S. i Radanović, Z., Govor biljaka. Chemical Agrosava,
Novi Beograd.
Maceljski, M. i sur., 2004. Štetočinje povrća, Zrinski, Čakovec.
Matotan, Z. I Međumurec, T., 1998.Proizvodnja krastavaca za preradu.
Hrvatski zadružni savez, Zagreb.
Matotan, Z., 2004. Suvremena proizvodnja povrća. Nakladni Zavod Globus,
Zagreb.
Numić, R., 2000. Fitofarmacija. Univerzitetska knjiga, Sarajevo.
Šarić, T., 2006. Suzbijanje korova herbicidima.

40
 ORIJENTACIONI PROGRAM AKTIVNOSTI NA KRASTAVCU KORNIŠONU

VRIJEME KONCENTRACI
AKTIVNOST SREDSTVO NAPOMENA
PRIMJENE JA
-NPK 15:9:15 -25kg/dun
-Organic -50 kg/dun Prije pravljenja gredice u aktivni dio
Unošenje gnojiva i
Prije sadnje Terrranova ( gredicu) unijeti predviđeno
zemljišnog insekticida
-Radar il Force gnojivodređeni zemljišni insekticidom
ili Barsun -3 kg/dun
Nakon Preporučena je jednoreda sadnja na razmak
dobijanja Razmak sadnje
22-25 cm, tako da dobijemo sklop 4-5 biljaka
sadnog Sadnja Sadnica 22-25 cm
materijala po metru dužnom
Zalijevanje svake sadnice,sa 1/2 lit.vode.
Ukoliko ima dovoljno zaštitnog sredstva u
Odmah Rival 607 SLili
Preventivna zaštita vodu dodati sredstvo.U protivnom odmah
nakon sadnje Previcur SL ili
protiv bolesti 0,15-0,20% nakon sadnje tretirati biljku sa zaštitnim
Proplant
sredstvom.
-U bure od 1000 lit staviti 1 -1,7 kg gnojiva i
-Prihranjivanje -15:30:15 ili
prihraniti površinu od 330 m2, ili 220 m
13: 40:13
I sedmica dužnih.istu radnju ponoviti 3 puta, kako bi
3-5 kg/dun
smo dobili zalivnu normu od 3 litra m2 i 3-5
-Navodnjavanje -Čista voda
kg gnojiva/dun.
-Prihranjivanje -15:30:15 -3-5 kg/dun -Prihranjivanje i navodnjavanje obavljati u
-Preventivna zaštita ili 13:40:13 jutarnjim satima ( po izlasku sunca)
II sedmica
protiv bolesti Ridomil gold i -0,20-0,25% Zaštitu obavljati u kasnim poslijepodnevnim
-Navodnjavanje satima (po zalasku
 -Okopavanje -Čista voda -3 litra/m2 sunca)
-U ovoj fenofazi, dovoljno je obaviti tretman
sa 100 lit, u koji prethodno dodamo 25-30 ml
-Aminokiseline sredstva
-Folijarni tretman (Veramin -25-30 ml/100 lit Upotrebu Veramin Power-a, koristiti uvijek
Power, Treiner, kad biljka doživi neki stres (visoka
Bassic Power i temperatura, niska temperatura, eventualna
sl) pojava mrazeva, oštećenje od grada, i sl)
-20:20:20 - U bure od 1000 lit staviti 1 -1,7 kg gnojiva i
-Prihranjivanje
-Kalcijum prihraniti površinu od 330 m2, ili 220 m
-Prihranjivanje
nitrat dužnih.istu radnju ponoviti 3 puta, kako bi
smo dobili zalivnu normu od 3 litra m2 i 3-5
kg gnojiva/dun.
Preventivna zaštita od
-Elektis WP
biljhnih bolesti
-3-5 kg/dun --Navodnjavati u jutarnjim satima sa 3000 lit
-3-5 kg/dun vode na 1 dun
III sedmica -Čista voda -
-Navodnjavanje
-Obavezno odstranjivanje prvih cvijetova i
0,2% uklanjanje početka formiranja vriježe.Do
-Ručno šestog lista odstraniti sve cvijetove i vriježe,
-Odstranjivanje prvih
makazama stabljika mora biti samo sa listovima.
cvijetova i uklanjanje
početaka vriježa

-Okopavanje i ogrtanje
-Motika
-Prihranjivanje -20:20:20 -3-5 kg/dun
IV sedmica
-Navodnjavanje 2-3 puta -Čista voda -3-5 litara/m 2
 -Preventivna zaštita od
bolesti -Dithan ili -U slučaju pojave insekata
Cadillac ili -0,2-0,25% (Redovno pregledati biljke i u slučaju pojave
Daconil obavljati tertiranje, insekticidima, akaricidima
-Zaštita od insekata i fungicidima)
-Actara ili
Mospilan ili - 0,25%-0,04% -Voditi strogo računa na klase krastavca (I
Calypso klasa 3-6 cm,II klasa 6-9 cm, III klasa 9-12
cm)
-Berbu obavljati svaki dan, po potrebi u
jutarnjim satima i u poslijepodnevim, ako je
-Prva berba to potrebno.
-3-5 kg /dun -Tokom sedmice obaviti najmanje 2-3
-Prihranjivanje -30:10:10 prihranjivanja
3 lit/m -U periodu kada krene berba potrebno je , čak i
-Navodnjavanje -ćista voda obavezno, navodnjavati svaki dan.
-0,25%
V sedmica
-Zaštita od bolesti i -Aliete ili Avi
štetočina -Prilikom đubrenja KAN-om, đubrivo rasuti
-3-5 gr/meter u trake ili prstenasto,oko biljke na udaljenost
-Prihranjivanje -KAN 27% dužni od biljke 10 c, s tim da se đubrivo mora
prekriti zemljom.
-Berba
-Berbu obavljati svaki dan
-Prihranjivajne -30 :10:10
-3-5 kg/dun
VI sedmica -Navodnjavanje
-U pumpu od 10 lit vode dodati 20-30 gr.
-Zaštita od bolesti i -Aliettes +
-0,3% +0,04% Alietta i 4 gr Actare
štetočina Actara
 -Berba -10:5:28 ili -3-5 kg/dun
-Prihranjivajne 14:10:26
VII sedmica -Navodnjavanje --Aliette ili -0,30%
-Zaštita od bolesti i -Revus -0,05 %
štetočina -Actara -0,04%
-Berba
-Prihranjivajne -Kalijum nitrat -3-5 kg/dun
-Navodnjavanje
VIII sedmica
-Zaštita od bolesti i ---Aliette ili -0,30%
štetočina -Revus -0,05 %
-Actara -0,04
-10:5:28 ili
-Berba -3-5 kg/dun
14:10:26
-Prihranjivajne
-Quadris i li
-Navodnjavanje -0,1 %+ 0,08 %

9
XI sedmica Azbany
-Zaštita od bolesti i
+
štetočina +
Vertimecili
0,075-0,10%
Gratvertis
-Berba -Kalijum nitrat
-Prihranjivajne
-3-5 kg/dun
X sedmica -Navodnjavanje -Alliet
-Zaštita od bolesti i +Vertimecili
-0,30%+0,08 %
štetočina Gratvertis
-Berba -20:20:20
-Prihranjivajne -3-5 kg/dun
XI sedmica
-Navodnjavanje -Quadris ili
-Zaštita od bolesti Azbany -0,1%-0,08%
 -Berba
-Prihranjivajne
XII sedmica -Navodnjavanje
-Zaštita od bolesti i -20 :20:20 -3-5 kg/dun
štetočina
-Berba
-Prihranjivajne
XIII sedmica -Navodnjavanje -20 :20:20 -3-5 kg/dun
-Zaštita od bolesti i
štetočina
-Berba
-Prihranjivajne
XIV sedmica -Navodnjavanje
-Zaštita od bolesti i -20 :20:20 -3-5 kg/dun
štetočina
-Berba
-Prihranjivajne
XV sedmica -Navodnjavanje
-Zaštita od bolesti i -20 :20:20 -3-5 kg/dun
štetočina

Napomena: Radi se o orijentacionom Programu aktivnosti, baziranom na kampanji berbe od 70 - 75 dana.

Za sve nejasnoće i nepredviđene pojave kontaktirati Stručnu službu na tel: ___________
REZIDBA KRASTAVCA

▪ Cilj rezidbe - usmjeriti hranu ka cvjetovima i plodovima

▪ Zamislite biljku krastavca kao strujnu mrežu, gdje je korijen izvor struje a
bočni izdanci i plodovi potrošači
▪ Do 6 lista krastavac treba da raste samo u visinu, bez cvijeta, ploda i bočnih
izdanaka
▪ Rezidbu raditi kada je visina biljke 20 cm, tada otklanjamo prve plodove,
cvijetove i bočne izdanke
▪ Na visini od 20-50 cm ostavljati samo cvijetove bez bočnih izdanaka
▪ Preko 50 cm do 100 cm ostavljati cvijetove i bočne izdanke, ali na bočnim
izdancima poslije 3 cvijeta pinicirati vrhove
▪ Rezidbu početi oko 10 h, tada se smanjuje lomljenje glavnog stabla
▪ Rezidbu raditi rukama
Agrona d.o.o. Živinice
Broj ugovora:
Adresa: Ul. 25 Novembar 30/1,Živinice 75270, BiH Ime i prezime:
tel/fax:+387 (0)35 774 909 Mjesto:
e-mail: info agrona.ba Broj duluma:
www.agrona.ba www.kornison.ba Broj redova:

Datum radnje Radnja Radnja 2 Radnja 3

Agrona d.o.o. Živinice
Adresa:
Ul. 25 Novembar 30/1,
Živinice 75270,
Bosna i Hercegovina

tel/fax:
+387 (0)35 774 909

e-mail:
info agrona.ba

www.agrona.ba
www.kornison.ba