BOROVNICA, RIBIZ, OGROZD

POLJOPRIVREDNA BffiLIOTEKA

POUOPRIVREDNA BffiLIOTEKA
JAGODA, MALINA, KUPINA
B. Volevi, dipl.ing.
Naldadnik:

Za naldadnika:
Grafika priprema:
Strunaredaktura:

NERON d.o.o., Bjelovar, Palmotlteva 5

Tel. 043/241-277, fax 043/247-428
Web site: www.neron-book.hr
e-mail:neron@bj.htnet.hr
Ante Perkovi
NERON d.o.o. Bjelovar
Tomislav Feje

C za Hrvatsku NERON d.o.o. Bjelovar

Sva prava pridrana. Reproduciranje ove publikacije u cijelini, djelomicno ili na bilo
koji drugi naein, bilo kojim sredstvima nije doptL~tcno bez prethodne pismene
suglasnosti nakladnika.
ISBN 953-6698-21-8, CIP Katalogiz;.cija u publikaciji,
Nacionalna i sveuitina knjinica Zagreb
UDK 634.7 (035)

JAGODA, MALINA, KUPINA

B.

Volevi,

dipl. ing.

Bjelovar, 2005.

~,

VOtv

'l(_" \

JAGODA
(Fragaria sp.), viegodinja zeljasta, stalno zelena biljka
niskog rasta. Pripada kolu Spermatophyta, podkolu
Angiospermae, klasi Dicotyledoneae, redu Rosa/es, obitelji
Rosaceae, podobi telj i Rosoidea rodu Fragaria.
Do danas je opisano 47 vrsta divljih jagoda, medu kojima su
najvanije: l . Fragaria vesca L. (2n = 14; sin. F. silvestris Duch.,
F. vulgaris Ehrh., F succulenta Gilib., Potentilla vesca Scop.).
Rasprostranjena je u Europi i Aziji, do 70"N. Plod je sitan,
okrugao, izdueno konian, crven i bijeli, vrst i aromatian.
Cvijet je mali, bijeli, dvospolni, nalazi se iznad lia. VarijetetF. v.
var. Semperjlorens Duch. cvjeta vie puta u godini (remontantan),
F. vesca i F. v. semperjlorens Duch. slue kao biljke indikatori za
ispitivanje virusa. 2. F. orientalis Los. (2n = 28). Rasprostranjena
u istonom Sibiru, Mongoliji, Manduriji i Koreji. Slina je vrsti
F. moschata, osim cvijeta koji je u istoj ravnini s liem. Od nje su
nastale sorte otporne na mraz. 3. F. m as chata Duch. (2n = 42; sin.
F. sativa L., F. elatior Ehrh., F. magna Thuill., F. reversa Kit.).
rasprostranjena u Europi. List i cvijet su krupni, a plod sitan,
mukatnog okusa. Sorte: Black Hautbois, panjolska jagoda,
milanska jagoda., 4. F chi/oensis Duch. (2n =56; sin. F. vesca L.,
5

F. chiloensis L. i Mol.). Rasprostranjena kao divlja na jugu ilea, u

sjevernoj Kaliforniji i na Havajima, a kultivirana u ileu, Peruu i
Ekvadoru. List, cvijet i plod su krupni, a vrijee (stolone) se
javljaju nakon berbe ploda. Od nje su nastale sorte krupnoga
ploda. S. F. ananassa Duch. (2n =56; sin. F. grandiflora Ehrh., F.
tincta iF. calyculata Duch., F. vesca var. Ananas Ait). Nastala je
krianjem vrsta F. chi/oensis iF. virginiana. Od nje su nastale sve
suvremene sorte jagoda krupnoga ploda. Rasprostranjena na
sjeveru od 63 (Sibir) od 65~ (Amerika), a na jugu do 26~
(Florida, Meksiko, Peru, ile). 6. F. platypeta/a Rydb.
Rasprostranjena od Aljaske do Kalifornije, divlja i u kulturi.
Nasljeivanje (genetski temelji). Prema kromosomskoj
strukturi jagode se dijele na diploidne (F. vesca L.), tetraploidne
(F. orientalis Los.), heksaploidne (F. moschata Duch.) i
oktoploidne (F. ananassa Duch.). Pri krianju jagoda razliite
strukture kromosoma mogu se dobiti i sjemenjaci sa
heptaploidnim F. moschata x F. ananassa (8x), dekaploidnim F.
ananassa x F. vesca i heteroploidnim brojem kromosoma.
Plemenite sorte (8x) x F. vesca semperjlorens (4x) daju hibride,
sterilne, heksaploidne prave bastarde, fertilne, oktoploidne
krianec i fenotipove koji su tipini za tip F. ananassa. Po liploidi x
poliploidi daju uF l generaciji bastarde koji cvjetaju a u pravilu su
samosterilni ili intersterilni. F. moschata (6x) x F. ananassa (8x) i
F. ananassa (8x) x F. vesca semperjlorens u F2 generaciji daju
samooplodne izbojke. Pri recipronom krianju F. ananassa x F.
vesca, dobiju se sjemenjaci sa 2n = 49, 56, 70 i 77 kromosoma,
koji se jako razlikuju po plodnosti. Krupnoa i kvaliteta ploda kao
i ostale osobine (F. ananassa) nasljeuju se polifaktorijalno,
intermedijarno, parcijalno dominantno ili recesivno. lzduenost
ploda je dominantna. Ruiasta boja cvijeta (F. vesca) je
dominantna u odnosu na bijelu boju cvijeta. Boja pokoice i mesa
nasljeuje se poligenski neovisno jedno od drugoga. Sorte vrstog

mesa, kad se kriaju sa sortama ije je meso meko, daju visok

postotak sjemenjaka vrstog mesa. Visok sadraj vitamina C je
djelimino dominantan. Krupnoa ploda nije u korelaciji s
otpomou na mraz.
Rasprostranjenost. Jagoda je rasprostranjena po cijeloj
Europi, u Aziji (Sibir do Diljujska, Jakutska i Nikolaevska na
sjeveru; Sahalin, Japan, Kina, Tibet, Himalaji, Afganistan, Iran,
pobre Crnog mora), u Sjevernoj Americi i u Junoj Americi
pokraj Tihog oceana. Prema a. S. Lozina-Lozinskom, obzirom na
zemljopisnu udaljenost, razliite morfoloke karakteristike i
mjesta nastanka, sve jagode se mogu svrstati u etiri grupe: l .
europska sa 4 vrste (Europa, zapadni Sibir, Turkmenija, Kavkaz);
2. azijska sa 17 vrsta (istoni Sibir, istona i srednja Azija, Japan);
3. istonoamerika sa 8 vrsta (istona Kanada, Ontario, Labrador
do 95E) i 4. zapadnoamerika sa 18 vrsta (Aljaska do 65N,
zapadna Kanada, Britanska Kolumbija, zapadni dio Sjeverne
Amerike do 95E. Kalifornija, Ekvador, Peru, ile).
Podrijetlo kultiviranih jagoda. Kultiviranih sorta jagoda
ima preko 2.000. One su proizale od est vrsta, i to: europska
grupa od F. vesca L. (2n = 14) iF. moschata Duch. (2n = 42);
zapadnoamerika grupa od F. chiloensis Duch. (2n = 56) i F.
p/atypetala Rydb.; istonoamerika grupa od F. virginiana Duch.
(2n = 56) i azijska grupa od F. orientalis Los. (2n = 38). Od svih
hibrida najvei znaaj za dananje jagodarstvo irna F. ananassa
Duch. (2n = 56) proizaao od F. chiloensis x F. virginiana,jer su od
njega nastale sve dananje sorte krupnoga ploda.
Razvoj proizvodnje. Jagoda se ubraja meu prve voke,
je plodove ovjek koristio. U drevnoj literaturi (Teofrast,
Plinije i dr.) spominje se kao divlja, a tek u XIV st. kao kulturna.
Prva je kultivirana F. vesca L. U njenom okviru nastao je varijetet
nazvan alpska jagoda ili mjesearka (F. vesca semperjlorens
ije

Duch.). U XVI st. javlja se u kulturi F. moschata Duch. Poetkom

XVII st. (1629) iz Amerike je prenijeta u Europu F. Virginiana
Duch., a poetkom XVIU st. (17 12} iF. chiloensis Duch. U XVIll
st. poelo je brzo irenje jagoda, osobito uvoenjem u kulturu
jagode krupnoga ploda F. ananassa Duch. (F. chiloensis x F.
virginiana). U literaturi XVlll st. nalaze se prvi podaci o
plemenitim sortama jagoda. Procvat i masovni uzgoj jagoda
osobito se oituje u XIX st., kada su se planskom selekcijom i
hibridizacijom izdvoj ile i stvorile visokoproduktivne i
visokokvalitetne sorte. Od divljih jagoda postoji u naoj zemlji F.
vesca otkad postoje i nae ume. Za kulturne sorte ne zna se tono
kada su se poele uzgajati, no sigurno prije nekoliko stolj ea, a
masovno tek poetkom XX st.
Gospodarska vanost. Jagoda se lako i brzo razmnoava i
svake godine redovito rodi. Rodi ve prve godine poslije sadnje i
daje u drugoj ili treoj godini prinose od l 0.000 do 20.000 kg/ha.
Ona rano sazrijeva i njen uzgoj je, u pravilu, vrlo rentabilan,
osobito u blizini veih gradova. Preteito se prerauje, a dijelom
se koristi i u svjeem stanju. Sa l ha nasada u rodu moe se dobiti
rasad za novih 4-5 ha, a sa l ha matinjaka za novih 6-8 ha. Vee
povrine pod jagodom zah~evaju za berbu veliki broj radne snage.
Ekololld imbenici. Temperatura. Grm jagoda izmrzava na
temperaturi od -15 do -l8C. Pri velikom snjenom pokrivau
izdri mraz od -35 do -48C. Kada je snjeni pokriva debeo 2030 cm, izdri temperaturu od -25 do -38C. Ako nema snjenog
pokrivaa, osobito pri kraju zimskog razdoblja kada o topli, strada
i na -5 do -7C. Pri temperaturi od -8C znaajne su ozljede i
oteenja korijenovog sistema, a osobito kada nije zatien.
Starije lie je neotporno na mraz, dok je mlae, osobito ono
koje se razvilo u jesen, vrlo otporno. U veini sluajeva mlado je
lie aktivno tijekom cijele zime i pokazuje osobitu vitalnost u
8

proljee.

Kasni proljetni mrazevi mogu nanijeti znaajne tete

prvim cvjetovima, jer su jagode, uslijed niskog rasta, izloene
hladnom prizemnom sloju zraka. Cvijet jagoda izmrzava na -2C.
Tijekom vegetacije najbujniji je porast grmova kada se dnevne
temperature kreu od 20do 24C (optimum 23C).

Vlaga. U grmu, uslijed nedostatka vlage u tlu, korijenov

sistem se nedovoljno razvija u povrinskom dijelu tla; ne
formiraju se ralje na stablu, uslijed ega se smanjuje bujnost,
rodnost i grm se dijeli; duljina faze cvatnje naglo opada; plod
ranije sazrijeva, nedovoljno je razvijen, sitan je i nekvalitetan.
Obzirom kako se jagoda sadi vrlo gusto i ima veliku lisnu
povrinu koja isparava, tlo neophodno mora sadravati 75-80%
vlage. Jagoda tvori novo lie tijekom cijelog vegetacijskog
razdoblja; jedno stari i izumire a drugo se pojavljuje. Tijekom sue
formiraju se po 2-3 generacije lista, a ukoliko se navodnjava, 4
generacije lia.
Vjetar. Vjetar je ograniavajui imbenik u uzgoju jagoda u
ovim sluajevima: tij ekom zime kada vladaju niske temperature i
nema snjenog pokrivaa i u proljee (oujak travanj) dok
posaene biljke izmrzavaju ili ih vjetar uz sudjelovanje mraza
izdie iznad povrine tla, tako da su izloene izmrzavanju i
suenju. U drugom s luaj u biljke se takoer izdiu iznad povrine
tla, lie se sui i opi se porast zaustavlja.

Poloaj. Za jagodu su najbolji oni poloaji koji nisu izloeni

vjetru i akumulaciji hladnog zraka. Za rane sorte najbolji su juni
poloaj i, gdje se ne javljaju kasni proljetni mrazevi,jer je na njima
omogueno ranije sazrijevanje ploda za oko 10 dana u odnosu na
sjeverne poloaje. Sjeverne i istone poloaje treba koristiti za
srednje rastue, a sjeverne i ravniarske povrine za kasne sorte,
jer one obino kasnije cvjetaju i nema opasnosti od kasnih
proljetnih mrazeva.
9

Tlo. Jagoda se moe uzgajati na razliitim tipovima tla.

Najbolja su ilovasto-pjeskovita tla i tla bogata organskim tvarima
(humusom) gdje je vlanost od 75 do 80%; na takvom se tlu postiu
najvei prinosi. Tla moraju biti dovoljno duboka i drenirana, jer u
slabo dreniranom tlu grmovi ugibaju, uz ostalo i uslijed razvoja
gljivice Pbytophora fragariae. Jagoda ne podnosi vapnenasta tla sa
visokim sadrajem rastvorljivog CaCOJ, te plitka, hladna i glinovita
tla. Glede reakcije (pH), divlje i kulturne sorte jagoda mogu
uspijevati na kiselom, neutralnom i alkalnom tlu. Iznos pH 2 u tlu
vie teti biljkama nego pH 8. Najpovoljnija kiselost se kree od pH
4,6 do pH 6,4. Kada se tlo gnoji duikom u neutralnom obliku, pH
se treba kretati od 4,0 do 5,8, a najvei je porast grmova pri pH 4,6;
pri gnoj enju duikom u amonijanom obliku pH se treba kretati od
5,8 do 6,4 a najbolji je porast grmova pri pH 6,4.

Razmnoavanje jagoda moe se obavljati na vie naina:

sjemenom, cijepljenjem, dijeljenjem grmova i vrijeama (stolonama). Razmnoavanje sjemenom prakticira se pri dobivanju,
hibridnih sjemenjaka.F. versa L. iF. versa var. Semperjlores Duch.
(mjesearke). Sjeme posijano u vrtnu zemlju, kojoj se doda
pijesak i kompost, poinje klijati nakon 12-15 dana.
Jagode se cijepe samo onda kada se eli otkriti nazonost
virusnih oboljenja nekih sorta. Od naina cijepljenja primjenjuje
se a blaktacija i u procijep.
Grmovi se dijele u nekih sorta krupnoga ploda i mjesearki
koje ne daju vrijee (stolone). U iroj se praksi dijeljenje ne
primjenjuje, zbog slabo razvijenog korijenovog sistema i
opasnosti od prenoenja bolesti i tetnika.
Razmnoavanje vrijee (stolone) je jedini praktian nain
razmnoavanja jagoda. Veina sorta ima osobinu da iz pazuha
lista daju vrijee (stolone). U pravilu, na svakom lanku (nodija)
vrijee, ako je tlo plodno i vlano, razviju se adveotivni pupovi
lO

koji daju stablo s liem i korijenov sistem. sadnicu. Jedan grm

daje u prosjeku l 0-18 dobro oiljenih sadnica, a ukupno tijekom
vegetacije 22-30 sadnica. Sadnice koje su najbli matinom stablu
su najbujnije, a ostale su slabije razvijene. Proizvodnja sadnica je
laka, brza, masovna a mogu se proizvoditi na vie naina.
Meutim, sa sadnicama se vrlo lako prenose mnoge bolesti i
tetnici jagoda, a osobito virusna oboljenja i lisne ui kao
prijenosnici (vektori) tih oboljenja. Glede zdravstvenog stanja,
sadni materijal jagoda moe se razvrstati u tri kvalitetne grupe:
elitna, specijalna i standardna. l. Elitni sadni materijal predstavlja
odabrane najrodnije, bujne i zdrave grmove, koji se testiraju na
virusna i druga oboljenja. 2. Specijalni sadni materijal predstavlja
prve dvije do tri generacije elitnog materijala. U tu svrhu elitni
materijal treba posaditi u specijalni matinjak, po izoliranom blok
sistemu. Pri sadnji zdravih sadnica treba brinuti o osjetljivim i
tolerantnim sortama prema virusnim oboljenjima. Ovim uzgojem,
proizvodnja sadnica varira od 75.000 do 250.000/ha, ve prema
sorti, klimi i tlu. 3. Standardni sadni materijal predstavlja dvije do
tri generacije specijalnog materijala. Obino se sade u duge
redove, na razmaku od 90x45 cm. Pri tom nainu uzgoja
proizvodnja sadnica iznosi 300.000-1.000.000.
Proizvodnja sadnica u rodnim nasadima jagoda (80.000120.000 oiljenih sadnica) ne preporua se, zbog toga to je vrlo
vjerojatno da e se prenijeti razna virusna i druga oboljenja, kao i
lisne ui.
Broj sadnicaje puno vei pri zasnivanju matinjaka na
prirodno bogatom tlu u bumusu ili na tlu kome su dane velike
koliine organskih tvari, nego pri uzgoju na bilo kojem tlu, uz
jedinu primjenu neorganskih gnojiva. Sadnice se mogu vaditi od
kolovoza do proljea . Klasificiraju se pri vaenju na dvije do tri
klase. Prva i druga klasa koriste se za sadnju, a trea se dopunski
oivljava. Sadnice izdvojene ujesen mogu se uvati do proljea u
prostoriji gdje je temperatura oko 0C.
ll

najmlae

korijenje

0-7,5 cm
25-50%
7,5-15 cm
25-40%

15-25 cm
10-50%
najstarije
korijenje

Korijen jagode

roditeljska biljka

biljka potomak
sadnica

nastavak
vrijee

12

Podizanje nasada. Pri planiranju podizanja nasada treba

voditi rauna o veliini i blizini trita, o raspoloivoj radnoj snazi
u sezoni berbe, o transportnim sredstvima i prometnim prilikama
te o klimatskim uvjetima.
Veliina nasada pod jagodom, na jednom gospodarstvu,
treba se kretati od 0,5 do 15 ha, a u prosijeku oko 0,5-5 ha. Ako se
nasadi ne navodnjavaju, jedan djelatnik moe odravati l ,6-2 ha
od poetka vegetacije do berbe, a kada se navodnjavaju, svega 0,5
ha.

U podrujima gdje vladaju zimski ili proljetno-ljetni vjetrovi

trebaju se podii vjetrozatitni pojasevi, na razmaku od 120 do
200 m. U tu su se svrhu najbolje pokazale vinje, ljive, ribizi,
suncokret, kukuruz.
Zasnivanje plodoreda je vrlo vano pri uzgoju jagoda, jer je
ova kultura esto praena raznim bolestima (Verticillium sp.,
Phytophtora fragariae i dr.) i tetnicima, kao i zbog ograniene
visoke produktivnosti na manji broj godina. Plodored ovisi od vie
imbenika i moe biti 3, 5 i 8-mogodinji.

Razmaci sadnje jagoda. Pri jako gustoj sadnji, u suhim

javlja se kao ograniavajui imbenik nedostatak
vlage u tlu, dok se u vlanom tlu razvija gljivica Botrytis cinerea.
Kada gospodarstva raspolau dovoljnom radnom snagom, obino
se sadi gue (red od reda 60 cm, a u redu 30 cm), a pri uporabi
mehanizacijerijee (red od reda 77-105 cm, a uredu 45 cm).
podrujima

Jagode se najee sade u redove na veim povrinama, tako

je olakana obrada tla i zatita jagode od uzronika bolesti te
tetnika. Razmak meu redovima je od 60-80 cm, a u redu oko 30
cm. Pri mehaniziranoj obradi tla sadnice se sade na 80x20, a za
runu 60x30. Meu redovima se naine plitke brazde za
navodnj avanj e. Do berbe, voda se puta u sve brazde, a tijekom
13

berbe naizmjenino u svaku drugu, kako bi suhim brazdama mogli

prolaziti berai. Uz to mogua je i sadnja u dvojne trake (dva reda
u traci). Uobiajeno se sadi u dvije, a rijee u tri trake. Razmak
izmeu redova je obino izmeu 40-60, a izmeu traka 80- 1OO
cm. Sadnice se sade na razmaku 25-30 cm. Na ovaj se nain
postie vei prinos po jedinici povrine. U dvoritima, vrtovima
gdje se ne raspolae veim povrinama esto se primjenjuje
sadnja u gredice. Formiraju se gredice iroke 120- 150 cm. Izmeu
gredica rade se staze irine oko 50 cm. U gredicama, jagode se
sade u tri do etiri reda na razmaku od 40-50 cm, a u redu 25-30
cm.

:----

1
l

..
2

3
Pravilna sadnja jagoda

14

plitko

pravilno

duboko

Sadnja na humke

Prije sadnje obino se naprave humci visine 20 i irine 90

centimetara. Razmak izmeu humaka je 50 cm. Humci se
pokrivaju polietilenskom fo lijom, kojoj se rubovi ukopavaju u
zemlju da ih vjetar ne bi podizao. irina folije treba biti oko 150
cm. Prostor izmeu humaka pokriva se slamom. Na humak se
sade dva reda jagoda na meurednom razmaku 50 cm i 30 u redu.
Redovi se postavljaju na 20 cm od ruba humka.
Za hektar jagodnjaka, pri ovim razmacima, potrebno je
47.619 sadnica. Na foliji se naine otvori promjera 4-5 cm ili
toliko da se sadnice mogu presaditi. Za postavljanje folije u veim
nasadima koriste se traktori opremljeni specijalnim priklj ukom.
Najekonominiji

je uzgoj na otvorenom polju. Jagode se

uzgajaju i izvan uobiajene sezone, i to uz stalno
odravanje pod staklom u staklenicima, plastenicima, plastinim
tunelima i u teglama kao kuno cvijee (u SAD).
takoer

IS

90

r-

30-38

Na otvorenom polju mogu.e je primjeniti pet sistema

uzgoja: u jednostavnim redovima, trakama, gredicama i uzgoj bez
reda u poljima i u kombinacij i sa drugim biljkama (salata, mrkva,
luk, rani krumpir i zelje).
16

Priprema tla za sadnju, na otvorenom polju, sastoji se u

privoenju kulturi (popravak strukture i plodnosti i unitavanje
korova), rigolanju (25-50 cm, u prosijeku 35 cm dubine) i
ravnanju. Jagodu ne treba saditi nakon biljaka koje imaju
zajednike parazite (Verticillium sp., nematode), kao graak za
ishranu ljudi, rajica, bijeli krumpir, repa, a niti nakon kukuruza
(zbog lisnih ui na korijenu). Kada je potrebno smanjivati pH u tlu,
CaC03 treba raspriti godinu dana ranije, jer su jagode jako
osjetljive na CaO. Prije rigolanja, kada je tlo nedovoljno plodno,
razbaca se oko 15-20 t/ba stajskog gnojiva; kada je siromano
humusom, oko 30-40 t/ba, ili se u prethodne dvije godine uzgajaju
i zaoravaju biljke za zelenu gnojidbu. Pri gnojidbi organskim
tvarima, dodajemo 300-600 kg NPK 5-20-305.

Sadnja jagoda na otvorenom polju, sistemom pod staklom i

umjetnog svjetla, ob ino se obavlja od kolovoza do listopada, a uz
navodnjavanje i ranije (srpanj). Proljetna sadnja {oujak-travanj)
nije prikladna u svim podrujima i jagoda posadena u ovom
razdoblju ne rodi u prvoj godini. U teglama za uzgoj u staklenicima jagode se sade obino u srpnju i dre na otvorenom polju
sve do sredine prosinca ili poetka sijenja kada se unose u
staklenik.

Sadni materijal - sadnica - treba biti svje i normalno

razvijen (3-4 mlada lista, a korijen iliast, dug 8-1 O cm) sa
centralnim pupom i rozetom. Sadnice se sade na dubinu na kojoj
su bili u matinjaku, i to kada je tlo vlano, a vrijeme oblano.
Jedan djelatnik, tijekom l O sati, moe posaditi 5.000-6.000
sadnica, a strojno oko 25.000 biljaka ili l ,5-2 ha.
Za sadnju se koriste samo autentino sortne i zajameno
zdrave sadnice, koji imaju dobro razvijen korijenov sistem i
najmanje tri do pet razvijenih listova. ile sadnica moraju biti
svjee i kada se prereu, moraju biti svijetle boje. Centralni pup
treba biti dobro razvijen.
Prije sadnje, odabranim sadnicama treba skratiti ile otrim
karama za jednu etvrtinu, pa ih potopiti u kaastu smjesu
pripremljenu od svjee govee balege i zemlje, pa ih tek onda
saditi.
Jagoda zasaena ljeti, do jeseni e razviti snane i bujne
grmove i stvoriti puno cvjetnih pupa, a ve slijedee godine dat e
prinos od 8.000 do 15.000 kilograma po hektaru, ,ovisno od toga
je li posadena krajem srpnja ili u prvoj polovici kolovoza. Zato se
jagoda ne sadi u kasnu jesen ili u proljee, jer e u toj godini dati
neznatan prinos, koji nee pokriti trokove uzgoja.

18

Za ljetnu sadnju jagoda najee se koriste presadnice

proizvedene u prethodnoj godini, koje su uzgojene u pikiritu i
uvane u hladnjai. Sade se u drugoj polovici srpnja.
Napominjemo, da u kolovozu i rujnu sa zakanjenjem sadnje
presadnica, prinos jagoda se u iduoj godini smanjuje za oko
stotinu kilograma ploda po hektaru.
Pri ljetnjoj sadnji presadnica jagode sa najbolje primaju ako
se nakon vaenja odmah posade. Ukoliko je vrijeme izmeu
vaenja i sadnje dulje, prijam je slabiji. Stoga se valja pobrinuti da
u transportu provedu to manje vremena, ali ako provedu dulje,
tada ih po prispjeu odmah raspakiramo, ile potopimo u vodu
najkrae dva do tri sata, te ih nasadi mo.
J agode na foliji

Uzgoj jagoda na crnoj foliji ima niz prednosti u odnosu na

klasini nain, pa se zato u brojnim zemljama naglo iri. Evo tih
prednosti :
-sprjeava rast korova, j erne proputa svjetlost;
- odrava fiziku strukturu tla, jer sprjeava kiu u sabijanju
zemlje;
- poveava toplinu i vlanost tla, zatim smanjuju se
temperaturne oscilacije, bolje koristi suneva toplina i pri tom
sprjeava isparavanje vlage;
-poveava se prinos jagoda za 20-30%;
- poboljava kvalitetu ploda, jer je smanjeno truljenje, a
obojenost jagoda je intenzivnija;
-sprjeava truljenje ploda, jer isti ne lei na zemlji;
-omoguava berbu jagoda sat ili dva nakon kie (im se p lod
i lie malo prosue), to je nemogue u obinom jagodnjaku;

19

- ubrzava sazrijevanje ploda za 3-4 dana, ime se postie

vea cijena;
- tede se radni sati za unitavanje korova, obradu
meuredova, zalijevanje jagodnjaka i pri berbi ploda.
Sve ovo utjee na poveanje rentabilnosti uzgoja jagoda, pa
stoga ovu vonu vrstu ubudue treba iskljuivo uzgajati na crnoj
foliji.

Koju debljinu folije koristiti. Crne fo lije kojima se pokriva

tlo za uzgoj jagoda mogu biti razliite debljine, od 0,03 do 0,20
milimetara. Ako e se jagode iskoritavati samo godinu dana,
koristi se folija debljine 0,03-0,04 mm; za dvogodinje od 0,050,07 mm, a za trogodinje od 0,08 do O, l O mm. irina folije
takoer je razliita, to ovisi od sistema sadnje jagoda. Za
jednoredni uzgoj irina folije (platna) je 75-80 cm, a za dvoredni
105 do 120 cm. Najee se prodaju folije iroke 120 cm i 0,06 ili
0,08 mm debele. Odprvih(0,06mm) 13 metara.

20

Trajnost folije ovisi o debljini, nainu postavljanja i buenju

otvora za sadnju, zatim od klimatskih uvjeta i postupanja tijekom
uzgoja.
Tlo za uzgoj jagode na crnoj foliji treba biti ravno ili malo
nagnuto (8-30%), dovoljno duboko i rastresito, bez kamenja,
ljunka i viegodinjih korova, kako se folija kasnije ne bi poderala.
Budui jagode na foliji

trebaju ostati najmanje tri godine, tlo

se prethodno mora dobro nagnojiti, po mogunosti s oko 200 do
300 kilograma dobro dozrijelog stajskog gnojiva i 6 do 8
kilograma kompleksnog mineralnog gnojiva NPK (10:12:26) po
aru. Ako nema stajskog gnojiva, po l aru povrine treba dodati lO
do 14kilogramakompleksnogNPKgnojiva(10:12:26).
Nakon gnojenja tlo se uzore odnosno okopa, i to samo u
umjerenoj vlanosti. Ako se ore ili kopa previe vlano ili suho tlo,
kvari mu se struktura i teko se obrauje. Oranje ili kopanje treba
obaviti na dubini od 30 do 40 centimetara. Prilikom oranja sve ile
korova treba povaditi i spaliti. Nakon toga tlo se usitni grabljama
ili drljaom, poravna i tek onda prekrije folijom.
21

Folija se pokriva runo ili traktorom, to ovisi o povrini koju

treba pokriti. Ako se folije ne postavljaju na prethodno
napravljene gredice, ve direktno na ravnu zemlju., izmeu njih
treba ostaviti prostore iroke 30-40 cm koji e sluiti kao staze.
Pokriva se na slijedei nain: prvo se izmjeri irina gredice,
koja treba biti 30-40 cm ua od folije. Naime, ako je folija iroka
120 cm, irina gredice treba biti 90-100 cm. Da bi se folija
privrstila na zemlju, kako je vjetar ne bi pomakao, rubove joj
treba sa svake strane, i po duini i po irini, l O cm zatrpati u
zemlju. To se radi tako to se sa svake strane gredice (irine 90-1 OO
cm) iskopa brazdica duboka oko l Ocm i u nju stave rubovi folije,
pa onda zatrpaju zemljom.
Na veim parcelama folija se postavlja specijalnom,
jednostavnom napravom koja se moe prikljuiti na traktor.
Poto se folijom pokrije tlo, na njoj se naine otvori u koje e
se saditi jagode. Otvori, odnosno rupe iroke 4-5 cm, bue se na
meurednoj udaljenosti 35 do 40 cm i 20 cm u redu.

Jagode na foliji sade se od sredine srpnja do sredine

rujna, u ovisnosti od toga ima li osiguranih sadnica i od
mogunosti pripreme tla.

Ukoliko se jagode nasade ranije utoliko

e slijedee godine dati vei prinos, i obrnuto. Stoga jagode treba,
ukoliko je mogue, to ranije nasaditi.
Za sadnju jagoda u srpnju obino se koriste sadnice
proizvedeni prethodne godine i do sadnje uvane u hladnjai, dok
se za sadnju u kolovozu-rujnu ili listopadu koriste sadnice
proizvedenie iste godine.
Za sadnju treba koristiti samo autentino sortne i zajameno
zdrave sadnice, koji imaju dobro razvijen korijenov sistem i
najmanje 3 do 5 razvijenih listova. ile sadnica trebaju biti, kad se
22

presijeku, svjee i svijetle boje. Centralni pup treba biti zdrav i

dobro razvijen. Prije sadnje sadnicama se skrate ile za etvrtinu
ili treinu, ovisno od duljine. Nakon toga ile se potope u
razrijeenu kaastu smjesu nainjenu od jednakih dijelova govee
balege, ilovae i vode, pa se tek potom sade.

Sadi se sadilicom u prethodno izbuene rupe na foliji, u koje

se stavljaju sadnice, a onda se uz njih sadi licom zemlja sabij e, tako
da se pri laganom povlaenju s dva prsta sadnica ne moe izupati.
Odmah po sadnji svaku sadnicu treba zaliti s pola litre vode,
kako bi se zemlja bolje priljubila uz njene ile i na taj nain stvorili
to povoljniji uvjeti za prijam.
Tjedan dana nakon sadnje jagodnjak treba
suhih sadnica, obaviti podsaivanje.

obii

i ako ima

Njega jagoda na crnoj foliji sastoji se u prihranjivanju preko

(folijarno gnojenje), u zatiti od bolesti i tetnika,
odrezivanje vrijea zbog spijeavanja razvoja sadnica.
lia

23

Jagode zasaene na crnoj foliji

Folijarno gnojenje, odnosno prihranjivanje jagoda preko

lia obavlja se u 4-5 navrata tijekom vegetacije ili putem sistema
za natapanje kristalnim gnojivima (bolji nain prihrane) "Wuksal-om" ili "Folifertil-om". Prvo prihvanjivanje izvodi se na
poetku cvjetanja jagoda,.drugo i tree 7 do l Odana poslije prvog,
odnosno drugog prihranjivanja, a etvrto i peto nakon zavretka
svih berbajagoda, u razmaku od l Odana.
Kako bi se sprijeila pojava bolesti (sive i crvene pjegavosti
lia te sive pljesni ploda i drugih), kao i zbog suzbijanja tetnika,
jagode treba prskati o emu e biti vie rijei u kasnijim
poglavljima.
Budui sve sorte jagoda, osim remontantnih, razvtJaJU
vrijee na kojima se kasnije formiraju sadnice, vrijee treba
redovito uklanjati u 3-4 navrata. Prvo uklanjanje obavlja se pred
ztjenje jagoda, drugo po zavretku berbe, tree sredinom

24

kolovoza i (eventualno) etvrto u rujnu. Vrijee se uklanjaju

noktima. Ako se sa uklanjanjem zakasni i vrijee ovrsnu, tada se
to ini karicama.
Ako postoje uvjeti za zalijevanje, odnosno navodnjavanje
jagodnjaka za sunih godina treba i tu mjeru primjenjivati, jer se
tada poveava prinos i poboljava kvaliteta ploda. Prvo
zalijevanje treba obaviti poetkom cvjetanja jagoda, drugo
tijekom zrijenja, a tree po zavretku svih berbi. Zalijeva se
oroavanjem (umjetnom kiom) ili povrinski, putanjem vode po
stazicama izmeu folija, koja poslije infiltracijom prodire ispod
folija do ila jagoda ili sistemom za natapanje postavljenim ispod
folije.

Oplodnj a j agoda ovisi o razvoju tuka i pranika, odnosno

od toga jesu li cvjetovi (dvospolni) hermafroditni ili Gednospolni)
funkcionalno enski. Jagode sa funkcionalno enskim cvjetovima
skoro su potpuno naputene i zamijenjene hermafroditnim
(samooplodnim) kojima ne treba opraiva. Kada elimo saditi
sorte jagoda sa funkcionalno enskim cvjetovima (Komsomolska,
Lujza i dr.), onda se zbog opraivanja u svakom treem ili
etvrtom redu posadi sorta opraiva (Madame Moutot, Senga
sengana, njemaka selekcija l 07-Macherauchs Friihernte, l 09Regina, Talisman i Spark/e). Jagodu oprauju insekti (uglavnom
pele), a premaC. H. Hooperu i vjetar.
Veina sorata cvjeta od sredine travnja do poetka svibnja. U
toplijim podrujima ranije (kraj oujka - poetak travnja), a u
hladnim i vlanim kasnije (u svibnju). Od listanja do cvjetanja
potrebno je 15-20 dana, a od kraja cvjetanja do poetka
sazrijevanja ploda 25-45 dana. Cvjetanje jednog cvijeta traje 4-6
dana, a svih cvjetova u jednoj cvatnji do 25 dana. Prvo cvjetaju
najvii cvjetovi i od njih se dobiva najkrupniji i najraniji plod.

25

Reguliranje rodnosti moe se izvesti na vie naina.

Skidanje cvijeta u prvoj godini utjee na poveanje promjera
grmova za 6% i broja sadnica za 32%, a prinosi u drugoj godini su
znaajno vei od ukupnih prinosa iz prve i druge godine, ako nije
uklanjan cvijet. U remontantnih sorta cvjetovi se uklanjaju samo
za prvih 60-80 dana nakon sadnje, a kasnije se dozvoljava
cvjetanje i zametanje ploda. Cvjetovi se ne uklanjaju, ako je tlo
plodno i porast bujan za vrijeme cvjetanja, jerje teta unititi prve i
krupne plodove za koje se moe postii visoka cijena na tritu.
Cvjetovi se ne uklanjaju takoer ni pri uzgoju jagode kao
jednogodinje kulture (u nekim dijelovima Francuske zbog
virusnih oboljenja). Vrijee sa sadnica uklanjaju se takoer zbog
poveanja rodnosti. One se sijeku prije i poslije berbe, u tri ili
etiri navrata. Da bi odreene agrotehnike mjere pravilno i
pravodobno djelovale na razvoj cvjetnih pupa, vano je
poznavanje vremena i uvjeta u kojima se oni razvijaju. Formiranje
cvjetnih pupa kod veine sorta odvija se od rujna do polovice
studenog, a kod mjesearki tijekom cijelog vegetacijskog
razdoblja. Sadnice koji se ranije razviju (lipanj-srpanj) formiraju
cvjetne pupove tijekom iste godine, to se ne deava sa sadnicama
koje su se ranije razvile (kolovoz-rujan). Potrebno je najmanje dva
mjeseca, da bi sadnica bila sposobna za formiranje cvjetnih pupa.
Uklanjanje vrijea

Skoro sve sorte jagoda, u manjem ili veem intenzitetu,

formiraju vrijee ("stolone"), odnosno sadnice, iji razvoj moe
biti takav da prekrije gotovo itav jagodnjak i umanji urode ak i
za60-70%.
Vrijee treba uklanjati prije nego formiraju korijen i lie
(sadnicu), i to u nekoliko navrata: pred prvo cvjetanje, prije
zrijenja ploda, po zavretku berbe, tijekom kolovoza i rujna.
26

Uklanjanje vrijea obavlja se runo, uz primjenu ramih

prirunih sredstava (npr.karama, noevima ...). Treba izbjegavati
upanje sadnica i vrijea, jer se to puno bolje regulira
minikultivatorima.
Primjena nekih herbicida u suzbijanju vrijea nije dala
zadovoljavajue rezultate, pa se u novije vrijeme istrauje
primjena nekih kemijskih sredstava sa inhibitornim djelovanjem
na formiranje sadnica.
Njega. U prve tri godine po sadnji, njega jagoda se sastoji u
uklanjanju vrijea, cvijeta, korovskih biljaka te u rezanju starijeg
lia grmova na 5-7 cm iznad centralnog mladog lia.
Odravanj e i obrada tla, gnojenje i navodnjavanje. U
prvoj godini po sadnj i, odravanje tla u nasadima jagoda sastoji se
u istoj obradi (zbog unitavanja korova i uvanja vlage u tlu), a
kasnije (druga i trea godina) kombinira se ista obrada sa
maliranjem (2-2,5 tiha jemene ili penine slame). Uz iste
obrade i maliranja, kao dopuna za unitavanje korova, prska se
kemijskim sredstvima herbicidima.
Godinje potrebe jagoda u hranidbenim elementima iznose:
70-100 kg duika, 50-80 kg P20s ili 120-150 kg 1<20 po l ha. Sa
duinim gnojivom treba paljivo postupati. Najbolje je kada se
duik daje tlu preko organskih gnojiva, i to prije sadnje u iznosu od
15 do 40 t po l ha, a kasnije u manjim koliinama (5-6 t) u vidu
mala. Kada postoji potreba za neorganskim gnoj ivom, jagode
treba prihranjivati amonijskim gnojivom, i to 1/4 godinje doze
razbacati u jesen, a ostale prije cvjetanja i nakon berbe ploda.
Fosforna i kalijeva gnojiva daju se tijekom rujna. Fosforna
gnojiva se ne preporuaju u vlanoj klimi, osim u agromelioraciji,
dok se u suhom klimatu smatraju neophodnim. to se tie
mikroelemenata, esto se javlja nedostatak eljeza i mangana, i to

27

eljeza na vapnenastom tlu, a mangana na vapnenastom tlu koje je

bogato organskim tvarima.
Jagoda je zah~evna prema vodi, zbog plitkog razvoja
korijenovog sistema. Tijekom sue treba obvezno navodnjavati
prije zrijenja i tijekom berbe ploda i kada biljke slabo rastu, zatim
prije cvjetanja, poslije berbe ploda i prema potrebi.
Kap po kap za jagode

Jagoda je veliki potroa vode. Uspjean uzgoj mogu je

samo u podrujima s dovoljno oborina i u uvjetima redovitog i
dobro odabranog naina navodnjavanja.
Ovom sitnom vou vlaga je neophodna od podizanja nasada
do plodonoenja. Tako, recimo, prilikom sadnje sadnica, ako
nema oborina, neophodno je navodnjavanje, i to poslije sadnje,
zalijeva se najmanje l Olitara vode po etvornom metru.
U naim klimatskim uvjetima poeljno je navodnjavanje bar
u dva-tri navrata, ponekad i ee. Za jednokratno navodnjavanje
dovoljno je 30-40 milimetara (litara) vode po etvornom metru.
Ako je vonjak pokriven emom polietilenskom folijom, koliina
vode moe biti i manja (20 milimetara po etvornom metru).
Postoji vie naina navodnjavanja jagodnjaka. Navodnjavanje iz brazda povezano je s velikim trokovima za pripremu i
ureenje tla, a prijeti i opasnost od pojave bolesti (truljenja).
Slino je i pri navodnjavanju cjevovodima i rasprivaima.
Mogu se pojaviti gljivi ne bolesti, a javljaju se i opekline na liu.
Posebna tekoa je prenoenje cijevi razmoenim tlom, jer je
oteenje ploda neizbjeno. Krupnije kapi umjetne kie podiu
estice zemlje i plod se prija. Time gubi na kvaliteti i cijeni,
pogotovo ako je namijenjen za svjeu potronju i smrzavanje.

28

PE cijev- 050 mm

PE cijev- 016 mm

o o o o
o () o o
..

o o o o
o o o o

o o o o

25 cm

25 cm

Kap/jai

;g,
~
(lj

e
.!:j
~
~

.,.,u
~

.g
~

~
.......
.ij
(lj

.!:j

(J

.ij

<J

.,.,e

o
25 cm

u jagodnjaku

29

- ..

,.
~

ploica

tijelo

ep

es

e .. .

E !J

s e az s

Kap/jai

a !191

VLP se ne zaepljavaju

to rei o navodnjavanju kap po kap?

Dosadanji kapljai bili su osjetljivi na estice prljavtine i
pijeska i esto su se kvarili. Najnovijom konstrukcijom kap ljaa to
je otklonjeno. Ovi kapljai proputaju estice prljavtine do 120
mikrona, dok su dosadanji proputati estice do 20 mikrona.
Kapljai

lijepljenje
30

VLP imaju vibrirajuu ploicu koja onemoguuje

prljavtine na njihovu unutarnjost i time

estica

epljenje kapaljke. Ako se dogodi da kroz postojeu filtersku

zatitu dospije estica vea od 120 mikrona, ploica se udalji od
otvora za kapanje i iz kapaljke e potei mlaz vode koji e
prljavtinu povui za sobom. Nakon toga ploica se vraa u
prvotni poloaj i kapljanastavljarad.
"Samoistei" kapljai proizvode se u dvije verzije,
kapaciteta od 2-3 do 4 litre na sat. Imaju i tu dobru osobinu to je
osiguran stalni protok vode u irokom rasponu radnog tlaka od 0,3
do 3,2 bara. Kaplja pouzdano radi i kad je tlak samo 0,2 bara, to
je znaajno ako su pumpe manje snage. Zato je navodnjavanje
ovakvim kapljaima osobito prikladno za manje povrine (do pola
hektara). Najbolji je pravokutni ili kvadratni oblik parcele.

Detalj gredice - trake sa zasadenim jagodama i shematskim

prikazom navodnjavanja s kapaljkama prikazan je na skici.
Pri ovakvom rasporedu sadnje jagoda postie se sklop oko
8.000 biljaka na tisuu kvadratnih metara. Ako je prosjena
rodnost 130 grama ploda po grmu u uvjetima bez navodnjavanja,
onda je u ovom sistemu mogu prinos oko 1.040 kilograma.
Navodnjavanjem sistemom "ageapol" mogue je dobiti 300
grama ploda jagoda po grmu. Povean prinos omoguuje da se ve
prve godine otplate sva ulaganja u ovakav nain zalijevanja.
Proizvoa jami trajnost sistema tijekom vie od l O godina.
Omogueno je i dodavanje posebnog ureaja za tekua gnojiva,
tako da se istovremeno biljke navodnjavaju i prihranjuju. To je
najbolje primjenjivati u jagodnjacima pokrivenim emom
polietilenskom folijom.
Berba. Prikladnim izborom sorta sezona berbe moe trajati
45-60 dana. Razdoblje sazrijevanja ploda pojedinih sorta iznosi
16-30 dana, a mjesearke sazrijevaju tijekom cijele godine.

31

Berba sorta mekog ploda obino se obavlja prije punog

zrijenja, a sorte vrstog ploda u punom zrijenju. Za udaljenija
trita plod treba biti vrst pa se dozvoljava da je na manjoj
povrini zelen (nedozreo). Za preradu, plod se bere kada je
potpuno zreo, i to bez peteljke i ainih listia. Suvie zreo
(prezreo) plod nije dobar za preradu, posebno za pripravak
kompota i smrzavanje. Berbu treba obaviti ujutro poslije pada rose
i poslije podne kad prestane ega i plod se rashladi. Trajanje berbe
ovisi o sorti, a prosjeno jagode se beru svakog drugog dana.
Jedan djelatnik ubere, klasificira i spakira prosjeno, dnevno oko
40-50 kgjagoda.
Graa jagoda i branidbena vrijednost. Mehanika i
kemijska graa jagoda ovisi, prije svega o filogenetskoj
uvjetovanosti, stupnju zrelosti, rodnosti i primjeni agrotehnikih
mjera.

Mehanic'1ca graa. Prosjena teina ploda jagode je 2-50 g,

na sjeme otpada oko 7% dok na a ini dio otpada 2-3,5%.
Specifina teina iznosi 0,956-0,983.
Kemijska graa. U plodu nalazimo 82,66-88,60% vode i
0,40-1,06% pepela. Ukupno ima 4,27-12,65% eera, od ega je
saharoza 0-2,34%, glukoza 1,82-6,70% i fruktoza 1,76-6,10%.
Ukupne koliine variraju od 0,59 do 2,02% (uglavnom limunska i
jabuna, a prema nekim autorima i vinska kiselina); salicinske
kiseUne ima 0,0001-0,0028 g u l l soka. Omjer eera i kiseUne
iznosi 3,44-11,00. Pektinske su tvari zastupljene s 5,85-7,67%, a
tanin i obojene tvari 0,11-0,41%. Koliina masnih tvari je 0,191,05%, u prosjeku 0,53%, duinih 1,37-1,66%, a u 100 ml soka
0,18-0,39 g. Pentozana ima od 0,87 do 0,91%, metil-pentozana
ima 0,50% a celuloze od 3,46 do 4,55%. Suhih tvari ima ukupno
9,08-11,97%, rastopivih 5,96-8,46%, a nerastopivih 3,00-3,79%.
Vitamin e (askorbinska kiselina u mg %) nalazi se u plodu od
32

24,3 do 97 (116,3 mg% sorta udo Kothena), a u listu od 220 do

482. Sjeme sadri oko 21,8% masnih tvari. Divlja umska jagoda
sadri u prosjeku 0,45% Fe203 od teine pepela ili 0,0033%
Fe203 od teine ploda jagode.

Sortiranje, vrijednosne skupine, klasificiranje, standardni propisi. Plodove je najbolje sortirati odmah pri berbi.
Posude se pune odreenim brojem plodova, koji zajedno trebaju
imati odreenu teinu. Jagode se po kvaliteti razvrstavaju na:
kvalitetu ekstra, kvalitetu I i kvalitetu ll.
Kvaliteta ekstra: plod iste sorte, zdrav, svje, zreo, ali ne i
prezreo, neoteen, ist, jednakoga oblika, krupnoe, boje i
zrelosti i suh, sa aicom i skraenom peteljkom. Promjer ploda
mora biti iznad 30 mm kod krupnih i srednjih, a preko 20 mm kod
sitnih sorta.
Kvali teta 1: plod iste sorte, zdrav, zreo, neoteen, vrst, ist,
jednakoga oblika, krupnoe i boje, ne smije biti natruo i vlaan;
aica sa skraenom peteljkom. Promjer ploda najmanje 25 mm
(sorte sa krupnim i srednjim plodom) i 15 mm (sorte sa sitnim
plodom).
Kvaliteta II: plod zdrav, zreo, ist, razvijen, neoteen, ne
smije biti natruo i vlaan, mora biti sposoban za transport
Dozvoljeno je do l 0% prezrelog ploda. Najvie 20% ploda smije
biti bez aica i peteljki.
Ambalaa za jagode je standardna i plod svih veliina i
kvalitete pakira se u male otvorene plitke letvene sanduie, u
rame i u koarice za jagode. U inozemstvu standardni stupnjevi
kvalitete i krupnoe ploda su isti ili slini kao i u naoj zemlji,
samo skupine nose druge oznake (ekstra, A, AC, D). Rabimo
drvene, dobro ventilirane kutije (1/4lb u najranije plodove; l/2 lb
za rane; 1-2lb za plodove u glavnoj sezoni berbe) u koje moe stati
33

20-30 plodova; drvene ili metalne zdjele za plodove namjenjene

preradi i drvene rame kao nosae za 12 kutija od l lb (Velika
Britanija). Uz te ambalae upotrebljavaju se buene plitke kutije
od 0,95 l, od drveta, metala ili kartona te drvene rame kao nosae
za 16,24,27,32 kutijaod0,95l(SAD).
Skladitenje. Od svih vrsta voaka, plod jagoda je najmanje
trajan, zbog relativno visokog respiracijskog kvocijenta, koji se
poveava od poetka sazrijevanja do punog sazrijevanja ploda za
oko 50%, a na temperaturi od 26,6C je 13 puta vei nego na
temperaturi od 0C.
Obina skladita

(strujanje zraka) nisu prikladna za uvanje

jagoda, jer se u njima ne moe postii prikladna temperatura, a u
takvim uvjetima plod se uva samo jedan dan. U hladnjaama, pri
temperaturi od 0,5 do
i relativnoj vlanosti od 85 do 90%,
sorte vrstog mesa mogu se odrati 14-20 dana, a sorte mekog
ploda 7-l Odana. Plodove za trite u svjeem stanju ne bi trebalo
uvati vie od 2 do 3 dana, a za preradu oko 6 dana. Plodove prije
odnoenja iz skladita treba drati 15-18 sati u komori na
temperaturi 6 do goe i relativnoj vlanosti zraka 80-85% pa ih
onda iznjeti iz hladnjaka. Ako bismo ih iznjeli izravno, bez
prethodnog zagrijavanja, plodovi bi se povrinski orosili i brzo
kvarili.

ooc

Uz navedeno, plod jagoda moe se uvati i smrzavati. Plod,

upakiranu posude od stakla, limenke, kartonske kutije s votanom
prevlakom ili u bave, unosi se u prostorije gdje je temperatura od
-23,3 do -l8,9C. Brzo smrzavanje ploda u kartonskim kutijama
traje nekoliko sati, u drugim manjim posudama 24-30 sati, a u
bacvama oko 5 dana. Plod se nakon smrzavanja uva na
temperaturi od oko -l8C i nioj, i moe se drati godinu i vie
dana. Prije uporabe smrznutog ploda treba ga prethodno postupno
zagrijati u hladnjaku 6-8 sati ili ispirati hladnom vodom oko 40
34

minuta ili odmrzavati specijalnim elektronskim strojem svega 2

minute.

Uporaba jagoda u preradi voa. Jagoda se moe uporabiti

za niz proizvoda. Za kompote, marmelade, brzo smrzavanje i
s~enje. Plod jagoda treba biti vrst, srednje krupan i ujednaeno
velik, fine strukture, visoke kvalitete i imati svoj karakteristini
okus i miris nakon zagrijavanja {blaMiranja), smrzavanja ili
s~enja. Sorte za voni sirup i dem mogu imati plodove meke
konzistencije mesa, nepravilno razvijene, ali fme strukture i
moraju biti visoke kvalitete i aromatini.

35

MALINA
(Rubus sp.), viegodinja biljka, pripada redu Rosa/es,
obitelji Rosaceae, podobitelji Rosaideae, rodu Rubus, podrodu
ldaeobatus.
Do danas je poznato oko 195 vrsta malina,
najvanije:

meu

kojima su

Europska malina (Rubus idaeobatus idaeus L., sin. : R.

idaeus L., R. idaeus vulgatus Arrh.; 2n = 14), rasprostranjena u
Europi i Aziji.
Crvena malina (R. idaeus strigosus Michx.-Michx., sin. R.
idaeus L., R. idaeus var. Strigosus Maxim., R. idaeus subsp.
strigosus Focke; 2n = 14), rasprostranjena u Sjevernoj Americi
(Misuri, Arizona do Aljaske) i Aziji. Iz varijeteta R. idaeus var.
albus Fuller izdvojene su posebne vrste: R. carolinianus Rydb. iR.
EgglestoniiBlanch. (sin. R. idaeus var. anomalus Fern.).
Crna malina (R. idaeus occidentalis L.), rasprostranjena u
Sjevernoj Americi (Oregon i Britanska Kolumbija). Varijetet R.
idaeus var. pallidus BaiJey.

36

Ljubiasta

malina (R. idaeus neglectus Peck.), rasprostranjena u Philadelphiji i drugim podrujima Sjeverne Amerike;
prirodni hibrid izmeuR. strigosus iR. occidentalis.

R. idaeus leucodermis Douglas (sin. R. occidentalis var.

leucodermis Card.), rasprostranjena u Sjevernoj Americi
(Britanska Kolumbija, Oregon, Kalifornija).
R. idaeus niveus Thunb., rasprostranjena u centralnoj
zapadnoj Kini.

R. idaeus innominatus S. Moore, rasprostranjena u

centralnoj i zapadnoj Kini. Smatra se da neke kultivirane sorte ove
vrste poljeu i odR. kuntzeanus Hemsl.
R. idaeus phoenicolasium Maxim., rasprostranjena u Japanu
i Kini.
R. idaeus spectabilis Pursh. (sin. Parmena spectabilis
Greene), rasprostranjena u Sjevernoj Americi (Kalifornija,
Ajdaho, Aljaska). Varijetet R. idaeus var. Menziessi Wats. (sin. R.
francisanus Rydb.).
U Aziji, preteito u Kini i Japanu, dolaze jo ove vrste:

R. idaeus pa/matus Thunb.; R. idaeus corchorifolius L.; R.

idaeus crataegifolius Bunge; R. idaeus savatieri Bailey (sin.; R.
morifolius Sieb., R. crataegifolius var. morifolius Focke); R.
idaeus trianthus Focke; R. idaeus conduplicatus Duthie (po opisu
identina saR. idaeus trianthus); R. idaeus Koehneanus Focke
(sin; R. incisus Hort. a ne Thunb., R. morifolius Hort, e Sieb.); R.
idaeus adenophorus Rolfe (sin. sagatus Focke; ta vrsta je slina sa
R. idaeus phoenicolasius); R. idaeus ellipticus Smith (sin.; R.
jlavus Hamilt., R. Gowreephul Roxbg.), rasprostranjena na
Himalajima, u Kaliforniji i na Jamajci; R. idaeus macilentus
Camb. (Himalaji); R. idaeus lasiostylus Focke; R. idaeus bijlorus
37

Hamilt. (Himalaji), varijetet R. i. b. var. quinquejlorus Focke; R.

idaeus Wilsonii Duthie; R. idaeus teledapos Focke; R. idaeus
mesogaeus Focke; R. idaeus rosaef alius Smith (sin.; R.
floribundus, R. sinensis Hort. , R. rasaejlorus Roxb .),
rasprostranjena na Himalajima, u istonoj Kini, Japanu i Zapadnoj
Indiji, varijetet R. i. r. var. coronarium Sims, koji se nalazi iR.
grandijlorus Hort, R. idaeus illecebrosus Focke (sin.; R.

dvogodini
izbojci

Biljka maline
38

sorbifolius Hort.); R. idaeus coreanus Miq.; R. idaeus amabilis

Focke; R. idaeusjlasculosus Focke; R. idaeus thibetanus Franch.
(sin. R. Veitchii); R. idaeus Giraldianus Focke. Na Havajima rastu
vrste: R. idaeus macraei Gray iR. idaeus haniauuensus Gray.
Bota nike

kararakteristike. Malina je zeljasta biljka

niskog rasta. Rodi odmah poslije sadnje, a punu rodnost dosee u
treoj godini. Rodi jednom ili vie puta u godini (remontantna).
ivi u prosjeku 8-14 godina, a dosee starost i do 20 godina.
Mali.na se sastoji od izbojaka na kojima su obino sitni trnii,
rijetko su izbojci sasvim goli. Listje perat i sastoji se od 3 do 5
listia. Kratke cvjetonosne grane imaju vrne i pazune cvasti u
obliku grozda. Ukupni plod s veim brojem kotunjaa je crven ili
crvenout. Grm je visok do 3,5 m, kompaktan ili rastresit. Korijen
ima jasno izraene godinje prstenove (godove) a slabo razvijenu
sr. Sa starenjem korijenovog sustava poveava se broj i grananje
izdanaka. Prema grananju izdanaka, sorte se dijele na one koje se
granaju jako, srednje, slabo ili se ne granaju. Oblik, veliina,
struktura i boja opisanih organa maline su razliiti za razliite
vrste i sorte.

Rasprostranjenost. Malina je rasprostranjena u cijeloj

Europi, Aziji, Sjevernoj i Junoj Americi, junom dijelu Afrike i
Australiji. Protee se do 70~ i do 60S. Najvie vrsta opisanih
malina potjee iz Azije (oko 25), zatim iz Sjeverne Amerike (oko
7), a najmanje iz Europe.
Podrijetlo kultiviranih malina. Malina se spominje jo u
kameno i bronano doba. Plinije je prvi naglasio (I stoljee)
postojanje divlje maline na planinama Ida u Srednjoj Aziji, te
otuda i potjee ime Rubus idaeus. Paladius je u IV stoljeu malinu
nazvao vonom kulturom. Rimljani i Grci su malinu preteito
upotrebljavali kao lijek. U XVI stoljeu (1548) javlja se u kulturi,

39

u zapadnoj Europi, krajem XVII stoljea u Americi, a poetkom

XIX stoljea u Rusiji. Krajem :xvm i poetkom XIX stoljea ve
je bilo opisano 16 sorta R. vulgatus, 10 sorta R. strigosus, 9
hibrida izmeu R. vulgatus x R. strigosus i 7 hibrida sa
dominantnim osobinama R. strigosus i tragovima R. occidentalis.
Maline su se poele masovno uzgajati u XIX stoljeu, kada su se
planskom selekcijom i hibridizacijom izdvojile i stvorile
visokoproduktivne i visokokvalitetne sorte. U naoj zemlji divlje
maline (R. idaeobatus idaeus) postoje otkad postoje i nae ume.
Za kulturne sorte sigurno je da datiraju od prije nekoliko stoljea,
a njihov masovni uzgoj poinje tek poetkom XX stoljea.
Kultiviranih sorata malina ima nekoliko stotina. Potjeu
uglavnom od europske crvene maline (R. idaeus vulgatus Arrh.),
amerike crvene maline (R. idaeobatus strigosus Michx.) i crne
maline (R. idaeobatus occidentalis). Prirodni hibrid je ljubiasta
malina (R. idaeobatus neglectus Peck.), dobivena od R.
idaeobatus strigosus iR. idaeobatus occidentalis. Od tih vrsta
malina postale su skoro sve dananje sorte s krupnim plodom, kao
i mnoge druge sorte ili forme (Loganberry i dr.) u okviru podroda
Eubatus.

Gospodarstveni znaaj. Malina se lako i brzo razmnoava i

svake godine redovito rodi. Donosi rod ve prve godine po sadnji
a ve u treoj godini moe dati prosjeni prinos i do l 0.000-15.000
kg/ha. Sa l ha nasada u rodu moe se dobiti rasad za novih I Oha.
Preteito se prerauje, a dijelom se upotrebljava svjea ili suena.
Primjenjuje se u medicini i odlina je medonosna biljka.
Ekolo~ld imbenici. Sorte europske maline (R. idaeobatus
idaeus) zahtijevaju blagu i umjereno vlanu klimu, a sorte
amerike crvene maline (R. idaeobatus strigosus), iako slie
europskim, kao i crna malina (R. idaeobatus ocidentalis), mogu se
uzgajati i u surovijim klimatskim uvjetima. Rani jesenji mrazevi

40

mogu priiniti tete cvjetnim pupoljcima i izbojcima. Zimski

odmor maline poi nje vrlo rano, jo za jesenjih toplih dana ali
duboki zimski odmor ne moe se zavriti bez niskih temperatura
(oko -7C i nie). Izbojci maline izmrzavaju na temperaturi -l8do
-26C. Korijenov sustav izmrzava pri temperaturi tla od -12 do l4C, a osobito kada nije zatien. Obzirom na relativno kratak
duboki zimski odmor, oscilatorne temperature (visoke i niske)
mogu izbojcima znaajno natetiti, osobito pri duem djelovanju
temperature iznad 6C. Tada oteenja mogu nastati i pri -7C.
Proljetni mrazevi skoro i ne tete, jer malina kasno cvjeta. Da bi
dobro uspijevala, malina zahtijeva povoljne koliine vlage u tlu.
Slabo raste na prevlanom tlu, a na presuhom ugiba. Ako zemlja
nije dovoljno vlana, urod se jako smanjuje, plod se smeura i
sasui na izdanku, a korijenov sustav slabo raste i daje mali broj
nedovoljno razvijenih izbojaka.
Od ekspozicija, u naim prilikama, za malinu je najbolja
sjeverna, jer je hladnija, vlanija i sporo gubi vlagu; na veim
nadmorskim visinama prednost se daje junim ekspozicijama.
Za malinu su najbolja propustna, rastresita, slabo kisela (pH
oko 6) tla, bogata organskim tvarima. Malina ne podnosi laka,
suha, vapnenasta i pjeskovita, a ni teka, zbijena i podvodna tla;
korijenov sustav razvija se do l m dubine, glavni dio ila je
izmeu 15 i 40 cm, pa podzemna voda ne smije biti blia povrini
od 0,90 do l m.

Razmnoavanje. Crvena se malina a masovnu proizvodnju

razmnoava izbojcima, a crna i ljubiasta vrhovima izbojaka.
Razmnoavanjem malina vegetativnim putem vrlo se lako
prenose mnoge bolesti, a posebno virozna oboljenja. Glede
zdravstvenoga stanja, sadni materijal malina moe se razvrstati u
tri kvalitetne grupe: elitnu, specijalnu i standardnu. Matinjak za
proizvodnju sadnog materijala treba biti udaljen od proizvodnih
41

nasada malina, te podijeljen na blokove; pri tom se mora voditi

rauna o tome da li su sorte otporne, tolerantne ili osjetljive prema
viroznim oboljenjima. Proizvodnja sadnog materijala varira od
50.000 do 500.000 komada po ha.
Razmnoavanje maline korijenovim reznicama obavlja se
tako da se izdanci vade sa to vie ila, pa se poslije ile oreu i
izreu na reznice duine 5-6 cm. Svaka korijenova reznica mora
imati bar jedan pup, a bolje je ako su dva ili tri. Ovako
pripremljene reznice stavljaju se poloeno na pripremljenu
zemlju, na razmak 8-1 Ocm u redu, dok su redovi razmaknuti 4050 cm, nakon ega se prekriju tronom zemljom pornijeanom s
kompostom ili pregorjelim stajskim gnojivom, u debljini od 5-6
cm. Iz pupa ovih reznica razvit e se tijekom vegetacije novi
izbojci, sposobni za podizanje novih malinjaka.

Podizanje nasada. Sistem uzgoja malina uglavnom ovisi o

osobinama sorte i planirane agrotehnike i on moe biti:
a) sistem grma sa kvadratnim razmakom (1 ,5-3 m, sa
sadnjom3-4 sadnicenarazrnakuod 10-15 cm);
b) sistem grma s pravokutnim razmakom (1 -2 m u redu a
2,5-3 m meu redovima, sa sadnjom 3-4 sadnice);
e) sistem traka {0,30-0,40x3-3,5 m; dozvoljava porast svih
sadnica dobivenih iz podzemnih pupa mladih i starijih sadnica);
d) sistem ive ograde {0,30-0,40x3-3,5 m; dozvoljava porast
samo sadnicama dobivenim iz podzemnih pupa starih sadnica).
Najprikladniji je sistem ive ograde, osobito glede utroka
radne snage i kvalitete ploda, a najvei se prinosi postiu uzgojem
po sistemu sadnje u trake.

42

Potporanj se moe postaviti kod svih sistema, a obino se

upotrebljava samo kod ive ograde i sistema sadnje u trake, i to tek
druge godine.
Malina se sadi od listopada do travnja zrelim sadnicama, a u
lipnju zelenim. Za sadnju se uzimaju srednje debele sadnice, sa
razvijenim korijenovim sistemom (korijenov sistem sa 5-10 ila,
duljina svake posebno od 8 do 15 cm i sa to vie sitnih ila, sa
promjerom neposredno iznad korijenovog vrata od 6 do 12 mm i
duinom nadzemnog dijela od 50 cm i vie). Dubina sadnje je 3 cm
vea nego u matinjaku. Sadnice se nakon sadnje skrate na 3-4
pupoljka.
Malini najbolje odgovara nadmorska visina od 400-800
metara. Podnosi niske zimske temperature do -26C. Ona ne
podnosi jako suhe i tople predjele. Najbolje rezultate daje u brdsko
planinskim podrujima gdje je koliina oborina od 700-900 mm
{ljetni mjeseci od 40-50% oborina). Malina najbolje rezultate daje
na blago nagnutim sjevernim ekspozicijama u okruenju bukovih
uma. [stoni i zapadni poloaji ine prijelaz izmeu sjevernih i
junih, dok se june ekspozicije vie preporua na veim
nadmorskim visinama. Za malinu su najbolja duboka, rastresita i
dovoljno propustna tla, umjereno vlana i bogata humusom iznad
3%. Malina najbolje uspijeva na tlu iji je omjer gline i pijeska 4050:50-60 iij i je pH od5,2 do6,5.
Tlo treba posebno pripremiti prije sadnje maline. Mora se
prvo oistiti od korova, kamenja, iblja i ako je neravno treba ga
izravnati. Ukoliko je tlo zakorovljeno viegodinjim korovskim
biljkama treba ga nakon skidanja predusjeva u srpnju plitko
izorati i istretirati nekim od herbicida. Tlo, nakon tri ili etiri
tjedna, treba opet plitko izorati kako bi se herbicid to bolje
izmijeao sa zemljom. Ako je tlo nezakorovljeno onda se ono
priprema oko mjesec dana prije sadnje. Nakon to se tlo oisti od
korova, ila itd. ili ako je tlo nezakorovljeno, obavlja se gnojenje
43

stajskim gnojivom i mineralnim gnojivima. Ukoliko je mogue

nainiti kemijsku analizu tla, to i uinimo, kako bismo doznali
koliko gnojiva trebamo.
U proljee zaorati 700 kg/ha NPK 6-18-36 i ll Okg/ha Uree.
Ako se rabi stajsko gnojivo, valja smanjiti koliine mineralnog
gnojiva. Tlo nakon gnojenja treba orati na 30-40 cm kada je ono
umjereno vlano. Tlo nakon oranja treba usitniti tanjuraama.
Ukoliko ima ostataka raznog korijenja ili kamenja treba ih
pokupiti i ukloniti.
Malina se moe saditi od listopada do travnja. Bolje je saditi
u jesen nego u proljee, bolje je saditi ranije jer e se sadnice bolje
ukorijeniti i bit e bolji porast u slijedeoj godini Sadnice moraju
biti zajameno zdrave i sortno iste, dobro sazrele i s dobro
razvijenim iliastim korijenom.
Ovaj sistem uzgoja maline najbolji je glede obrade i
gnojenja, zatite od bolesti i tetnika, berbe, prinosa i kvalitete
ploda. Poeljno je da pravac redova bude sjever-jug, ili bar
sjeveroistok-jugozapad ili sjeverozapad-jugoistok. Kod ovog
sistema uzgoja najbolji razmak sadnje je 2,20-2,50 m od reda do
reda i 25-30 cm u redu. Za ovaj sistem uzgoja neophodan je
potporanj. Kao potporanj najee se koriste drveni ili betonski
stupovi visine do 2,5 m i debljine 8-10 cm. Drveni stupovi prije
zabijanja u zemlju moraju se impregnirati, ili im nagorjeti dio koji
e biti zabijen u zemlju. Stupovi se postavljaju na razmaku 6-8
metara. Zatim se postavlja tri reda pocinane ice debljine oko 3
mm, prvi red na 50, drugi na l OO i trei na 150.
Sadnja maline

Sadnice se sade na dubinu na kojoj su bile u matinjaku ili

neto dublje. Prije toga ile se malo skrate i potope u smjesu
44

jednakih koliina govee balege i ilovae. Ako tlo pri osnovnoj

obradi nije gnojeno, onda treba dodati kilogram ili dva dobro
zagorjelog stajskog gnojiva po sadnici. Neposredno nakon sadnje
svaku sadnicu zalijemo s 2-3 litre vode.
Jedan od uvjeta za postizanje velikih prinosa i dobre
kvalitete ploda maline je uporaba zdravog i kvalitetnog sadnog
materijala odreene sorte.
Kod nas je doskoro bio, a ponegdje je i sada, rairen obiaj da se
za podizanje nasada maline koriste sadnice iz proizvodnih nasada.
Proizvodnja sadnica maline u proizvodnim nasadima ima
vie nedostataka. Prije svega, u proizvodnim nasadima maline
gotovo je nemogue uuvati istu sortu. Neobrani ili truli plod
otpada, sjeme iz tog ploda klija i razvija se, pa se u proizvodnom
nasadu poslije nekoliko godina pored zasaene sorte nalazi i vei
broj spontanih sjemenjaka. Izdanci razvijeni iz sjemena ne
prenose osobine sorte, ve se dogaa degeneracija. Plod je sitniji,
loije kvalitete i manja je rodnost.
~ored

toga, malina je dosta osjetljiva na razne bolesti i

tetnici. Izboj cima maline prenosi se veliki broj uzronika bolesti,
meu kojima su znaajni: suenje izbojaka (Didymella applanata)
i vei broj viroza.
Ako se izbojci proizvode u proizvodnim nasadima, skoro je
nemogue proizvesti zdrave biljke, nezaraene uzronike suenja,

budui je arite infekcije na starim proizvodnim nasadima.

U proizvodnim nasadima mogua je akumulacija virusnih

infekcija. To su: mozaik maline, kloroza, kovravost ili kriv ljenje
lista, prstenasta pjegavost, krljavost, utica maline i druge. Neka
od ovih virusnih oboljenja prouzroe degeneraciju sorte, odnosno
smanjuju prinos i kvalitetu roda, plod neravnomjerno dozrijeva i
ostaje tur.
45

Kako bismo uklonili navedene nedostatke proizvodnje

sadnica u proizvodnim nasadima, potrebno je sadni materijal
proizvoditi na suvremeni nain, u matinim nasadima, uz kontrolu
selekcionara poznavatelja sorta i virologa, koji e se pobrinuti o
zdravstvenom stanju proizvedenih sadnica. Nasadi (matinjaci)
slue samo za proizvodnju sadnica i moraju biti podignuti od
zdravog ishodnog materijala, odreene sorte (original), na
odgovarajuem tlu. Sadnice maline proizvedene na ovaj nain
imat e visoku rodnost i dobru kvalitetu ploda.
Sistem uzgoja

Malina se moe uzgajati razliitim nainima: kao iva

ograda- palirski uzgoj koji se u nas najee koristi, kao grm- sa
potpomjem i bez njega, u trakama i u V sistemu. Svaki od
navedenih naina ima svojih prednosti i mana. Na veim se
povrinama, pri naem nainu proizvodnje, pokazao najboljim
palirski nain uzgoja budui da omoguuje najlaku primjenu
agrotehnikih mjera. Razmaci sadnje ovise ne samo od terena i
raspoloive mehanizacije ve i od osobine sorte - neke daju vei
broj izbojaka pa se ne mogu saditi gusto. Meuredni razmak je
obino 2-3 metra a u redu 20 do 50 cm. Od meurednog razmaka
svakako e ovisiti osunavanje ploda pa time i kvaliteta i prinos
maline.
U palirskom nainu uzgoja sadi se po jedna sadnica a ako se
formira grm 2 do 3. Grmovi se mogu saditi u kvadratnom ili
pravokutnom rasporedu u odgovarajuim razmacima koji vrijede
iza palir.
Suvremena proizvodnja ovoga voa zahtijeva vii uzgoj
nego je to sluaj u veini ovdanjih malinjaka. Jednogodinji
izbojci se obino skrauju na oko l ,5 metara, a i razmak izmeu
46

Uzgoj maline uz kolac

F.=:

-...

t\
;: }
~l
o

'.

~T

,,
l
r

,,i

l_ -

-n-~-~1

pa/irski nain uzgoja (SAD)

90-1oo

~~

- .i. J
l

l
l

60

'u
L_

47

Dvostruka gornja ica

- "T" uzgoja (SAD)

redova je mali. Na tako skraenom jednogodinjem izboj ku, ako u

malinjaku jo ima i korova, mjesta za rod je malo i takav nasad
daje i 40% manji prinos od onoga koji se postie u maliojacima
gdje se ibe skrauju na 180 centimetara i gdje je tlo isto. Ovako
visok uzgoj, zbog potrebe boljeg osunavanj a, zahtijeva i vei
meuredni razmak, najmanje 2,5 metara.

48

...

Dvostruko "T" sa po dvije

dvostruke ice za
provlaenje izbojaka

Broj sadnica u sistemu ivih ograda

Razmak: meu redovima i u redu

2,5 mx 0,4 m
2,5 mx 0,8 m
2,7 mx 0,3 m
2,7mx0,4m
2,7 mx 0,5 m
3,0mx0,3 m
3,0 m x 0,4 m
3,0 m x 0,5 m

broj sadnica po l ha
10.000 kom
8.000 kom
12.340 kom
9.260 kom
7.407 kom
9.000 kom
8.333 kom
6.666 kom
49

"V" Uzgojni sistem (SAD)

.... . "
Postavljanje potpornja. Kod palirskog naina uzgoja
maline obvezatan je potporanj. Za potporanj koristimo stupove
visoke 2,5 m, koji su, gornjim dijelom, debeli 8-1 Ocm- ukoliko su
drveni, a ako su metalni ili betonski onda mogu biti znatno tanji.
Stupovi se postavljaju u red na 8 m jedan od drugog. Na stupove se
uvruje pocinana ica, debljine 3 mm i to u tri reda: prva na 50
cm, druga na 140 i trea na 200 cm iznad zemlje za koje se veu
izbojci maline i to najee za srednju i gornju icu, dok najnia
ica slui izbojcima za potporanj, kako se ne bi uvijati.

so

Rezidba maline

Rezidba se sastoji u potpunom uklanjanju dvogodinjih

izbojaka koji su u tekuoj vegetaciji donijeli rod. Uz dvogodinje
izbojke uklanjaju se i suvini jednogodinji, kao i oni izbojci koji
su se razvili u meurednom prostoru.
Uklanjanjem dvogodinjih i suvinih jednogodinjih
izbojaka stvaraju se povoljni uvjeti za razvoj preostalih izbojaka
(uz punu osvjetljenost).
Proljetnom rezidbom uklanjaju se oteeni, odumrli i
nedovoljno razvijeni iz bojci, a izbojci koji donose plod, skrauju
se, ovisno o bujnosti, na visinu od 120-150 cm. Osobito je tetno
rigorozno skraivanje izbojaka, ime se neposredno smanjuje
prinos a plod kasnije sazrijeva, jer je nerijetko zasjenjen izboj cima
tekue vegetacije.
Tijekom prve vegetacije izbojci rastu i teku rujnu - listopadu
diferenciraju cvjetne pupove, iz kojih se u slijedeoj vegetaciji
formiraju rodne granice i na njima plod.
Visokorentabilni sistemi "ivih ograda" omoguuju
relativno visoku proljetnu rezidbu pri kojoj na izbojcima ostaje
vei broj granica, koje osiguravaju veu rodnost po jedinici
povrine.
U proljee, do svibnja, malina buja i tjera veliki broj
jednogodinjih izbojaka. Iskustvo kazuje da do 20. svibnja valja
ukloniti sve ove "prijevremene" izbojke. Ovi jednogodinji
izbojci za svoj brzi i bujni rast koriste branu koja je inae potrebna
granama koje nose plod. Njihovim uklanjanjem smanjuje se
opasnost od bolesti, prije svega, rupi aste pjegavosti.

Sl

,.

''

''
'

' '
''
' '
''
'
''
''
'

Ljetna rezidba uklanjanje dvogodinjih izbojaka

/
ne uklanjati vie
od 25% izbojaka ' \

'

postotak od
ukupnog roda

15

-G-. 30

40

15
Raspored rodnosti na izdanku maline
Jakim skraivanjem u proljee gubi se veliki dio roda

Ovom se mjerom zdravstveno stanje maline popravlja i do

70%, a prinos poveava za polovicu. Plod bolje sazrijeva,
osvijetljen je i na takvim grmovima rijetka je pojava njihovog
truljenja.
52

Oplodnja i vrijeme cvjetanja. Sve ekonomski znaajnije

sorte malina su samooplodne, mada ima nekih nepamih
poliploida (triploida, pentaploida, heptaploida) i aneuploida, koji
su zbog razloga citogenike prirode samobesplodni. Prinosi su
uvijek ve i kad se sadi vie sorta ili gdje su insekti obavili krianu
oplodnju.
Veina sorti cvjeta od sredine svibnja do poetka lipnja ili
45-50 dana nakon poetka vegetacije. Razlika u poetku cvjetanja
izmeu ranih i kasnih sorta je 6-8 dana. Cvjetanje traje 20-25 dana.

Njega nasada se sastoji u obradi tla (unitavanje korova,

razbijanje pokorice 4-5 puta godinje), navodnjavanju (prije
cvjetanja, u vrijeme kad plod poinje rasti, tree odnosno etvrto
navodnjavanje poslije berbe i ostala po potrebi). U prvoj godini
valja u krug oko sadnice dodati 0,1 kg KAN-a podijeljeno u dva
obroka, i to krajem svibnja. U jesen, u trake dodati NPK 7-14-21 u
koliini od 450 kg/ba. U drugoj godini i godinama rodnosti dodati
u proljee u dva obroka 600 kg/ba KAN-a po itavoj povrini. U
jesen dodati NPK 7:14:21 u trake u koliini od 500 kg/ba te po
potrebi stajskog gnojiva.
U prvoj godini nakon sadnje mogu se sijati biljke za zeleno
gnojenje ili uzgajati potkulture. Crveni patlidan i rani krumpir ne
smiju se uzgajati zbog Verticillium sp. Maline se orezuju tako to
se uklanjaju oni izbojci koji se ne ostavljaju za rod (rezanje do
osnove odmah poslije berbe i prorijeivanja izbojaka u proljee,
pri emu se ostavlja za rod 4-1 Onajsnanijih izbojaka u grmu) i
skrauju prijevremene granice i izbojci ostavljeni za rod na visini
od oko 0,80- 1,50 m (crna, ljubiasta i crvena malina).
Vrijeme dozrijevanja i berba. Malina dozrijeva krajem
lipnja ili 25-30 dana od poetka cvjetanja. Razlika u sazrijevanju
ranih i kasnih sorti je 8-10 dana, a sazrijevanje i berba traju 15-30
53

dana. Maline se beru kada je plod dobio karakteristinu boju sorte,

kad se lako odvaja od loe i ne gnjei se. Plod se bere s peteljkama
ako se transportira na udaljena trita i za dulje uvanje. Malinu
treba brati svakoga drugog ili treeg dana, jer se time poveava
prinos, i to ujutro za hladovine ili za oblana vremena. Od ukupne
radne snage za uzgoj malina, a za berbu oko 80-90%. Jedan
djelatnik dnevno ubere, klasificira i spakira prosjeno 35-40 kg
ploda.
i hranidbena vrijednost ploda. Mehanika graa:
prosjena teina ploda umske maline je 1,2-1,6 g, volumen 2,22,3 cm\ sok 85-88%, sjeme i pokoica 4,1-9,9%. Teina ploda
plemenite maline iznosi 1,8-8,42 g, a odredeni plod tei i do 12 g.
Kemijska graa: u plodu maline ima 77,39-90,86% vode, pepela
0,44-0,78%, topljivib tvari 8,93-10,4% i netopljivih tvari 5,8810,08%. Ukupno ima 4,56-10,67% eera, od ega je invertni
eer 3,40-8,69%, saharoza 0,08-0,5%, glukoza 2,30-5,48%,
fruktoza 0,46-4,37%. Ukupno kiseline variraju od 0,90 do 2,14%
(izraunate kao jabuna kiselina), od ega najvie ima limunske
(4,59-75,59%), jabune, salicilne (1,1 mg u l l soka) i mravlje
kiseline (0,0001761 g u 100 g svjeeg ploda). Omjer eera i
kiselina iznosi 2,56 do 8, l O. Pektinskih tvari ima 0,45-2,8%,
pentozana 2,68%, taninske i obojene tvari O, 13-0,31%, duine
0,77-1,9%. Vitamina Cima 12,8-31,9mg%,pH3,09-3,52. Sjeme
malina sadri 14,6% masnih tvari (lanolinska, oleinska,
izooleinska kiselina; fitosterina ima oko O,7%).
Graa

Sortiranje i standardni propisi. Plodove je najbolje

sortirati odmah pri berbi. Maline se razvrstavaju na kvalitetu
ekstra, kvalitetu I i kvalitetu ll.
Kvaliteta ekstra: plod mora biti cijeli, ujednaen po veliini,
obliku i boji; zreo, vrst, zdrav, ist, pravilno razvijen, tipian za
sortu, bez aice i oteenja.
54

Kvaliteta 1: plod mora biti ujednaeno zreo, vrst, cijeli

zdrav, ist, pravilno razvijen, bez aice i oteenja. Dozvoljeno je
do 2% ploda sa aicama.
Kvaliteta ll: plod mora biti dovoljno zreo, zdrav, ist i bez
oteenja. Dozvoljeno je do l 0% ploda sa ai cama i
neujednaeno zrelih.
Ambalaa za malinu ekstra kvalitete i kvalitete I je mala
plitka letvarica, u ramama. Plod kvalitete n pakira se na isti nain,
ali nije obvezna uporaba posebne rame.
Skladi~tenj e ploda.

Najprikladnije su hladnjae u kojima je

temperatura od -1 ,0C do 0C, a relativna vlanost od 80 do 95%.
Maline ubrane sa stapkom odre se u hladnjai 14-20 dana, a bez
stapke7-10 dana. Ako se primjenjuje brzo smrzavanje (-23,3do28,9C), plod maline uuva se godinu i vie.
Primjena malina u preradi voa . Za kompot, marmeladu,
brzo smrzavanje i suenje. Plod maline treba biti vrst, srednje
krupan, ujednaene veliine, fine strukture, visokokvalitetan i
treba zadrati svoj karakteristini okus i miris poslije zagrijavanja
(blaniranja), smrzavanja ili suenja. Sorte za sirup i dem mogu
imati plodove sa mekom konzistencijom mesa, nepravilno
razvijene, ali moraju biti fine strukture, visokokvalitetni i
aromatini.

ss

KUPINA
Viegodinja biljka iz obitelji Rosaceae. Pripada redu Rubus
L., kojemu pripada i malina. Rod obuhvaa vei broj zeljanica,
grmova i polugrmova. Uspijeva u hladnim i toplim, a neke vrste
iznimno i u tropskim podrujima. Kupina je rairena kao divlja na
rubovima uma, u ivicama ili na zaputenim povrinama, a
uzgaja se kao voka ili kao omamentalna biljka u vrtovima i na
plantaama. Neke divlje vrste rabe se kao pokrovno bilje za zatitu
zemlje. Stabljika je obino bodljikava ili dlakava; uspravna je ili
pognuta (povijena) te pue ili se penje. Listovi su jednostavni,
obino izmenino trolisni, perasto sastavljeni, s polistiima.
Cvjetovi su bijeli ili ruiasti, dvospolni, grupirani u grozdaste ili
metliaste cvasti. Cvijet je sastavljen od 5, iznimno od 3 ili 7
ainih listia, od 5 cvjetnih ovalnih listia i veeg broja pranika
ili plodniea, koji se nalaze na zajednikom cvjetitu. Plod je zbirna
kotunjaa, srasla cvjetna loa kupina.
Po E. Hyams-u i A. A. Jackson-u, mnoge vrste kupina
razvijaju u povoljnim uvjetima partenogenetske plodove,
odnosno sjeme (apomixix) i daje biljke sjemenjake identinih
oblika slino kao vegetativnim umnaanjem. Zbog toga su se

56

mnogi hibridi odrali u okviru prirodnih populacija; osnovni broj

kromosoma je sedam; ima diploidnih. triploidnih, a jo vie
tetraploidnih i drugih poliploidnih vrsta i sorta. Kupina je vrlo
produktivna vona sorta (osim triploidnih i heptaploidnih formi).
Plod sazrijeva postupno; od jagodastog voa kupine sazrijevaju
posljednje.
Rod Rubus je vrlo varijabilan; obuhvaa oko 400 dobro
okarakteriziranih vrsta i mnogobrojne prijelazne forme. Ukupno
je opisano oko 3. 000 forma, meu koj ima je mnogo sinonima.
Po G. M. Darrowu, dva su velika genocentna nastanka
divljih fonna kupina: Europa i Sjeverna Amerika. Botanike
karakteristike se mijenjaju pod utjecajem sezone, pa se ak u
istom grmu javljaju brojne ekoloke modifikacije; pored toga, ima
adaptiranih na suho ili vlano tlo, na sunane ili zasjenjene
poloaje.
Prirodne vrste kupina (grupa Eubatus). Europska crna
kupina (obina kupina; Rubus fruticosus L.}, zimzeleni, do 2 m
visok polugrm, rairen u junoj i srednjoj Europi. Stabljike su
oblaste, obrasle trnjem, povijene u luku; vrh stabljike se lako
ukorijenjuje u dodiru sa tlom i na taj r1ain se kupina prirodno
razmnoava i odrava vrstu. Listovi su otro napiljeni; zeleni su i s
donje strane, a iznimno su dlakavi i s gornje strane. TerminaIni list
je irok i ovalan, boni listii su ui i manji.

Kupina kamenjaa (kamenjarka; R. saxatilis L.,), trajnica

visokih planinskih podruja . Stabljika je manje bodljikava.
Listovi su sastavlj eni od 3 jajolika listia zelene boje. Po 2-20
cvjetova grupirano je u grozdastu cvast. Plod je crven i dosta sitan.
Primorska zimzelena kupina (R ulmifolius Schott., sin.: R.
bellidiflorus C. Koch, R. fruticosus var. roseoplena Hort.),
rairena mediteranskim umama. Stabljika je jaka, sa izraenim
57

kutovima, savijena u izduenim lukovima; u dodiru sa tlom vrh se

ukorjenjuje. Listovi su sastavljeni od 3 do 5 glatkih listia .
Terminalni list je ovalan, boni su ovalno-suliasti. Cvjetovi su
srednji ili veliki, crveni ili ruiasti, ponekad dvojni i grupirani u
termin alni izdueni grozd. Plodje cm.

Korijenolisna (perunasta) kupina (R. laciniatus Wild.) ima

uspravnu visoku stabljiku obraslu trnjem. U blagom podneblju je
trajna biljka. Listovi su vie-manje zimzeleni, sastavljeni od 3
kopljasto izrezana lista, peteljka je obrasla trnjem. Cvijet je bijeli
ili plaviast. Plod je cm, kasno sazrijeva i odlinog je okusa.
Uzgaja se u vrtovima u originalnoj formi ili selekcionirana. Neki
autori pretpostavljaju da je ova vrsta samo lisna varijacija ili
europske crne kupine ili vrste R. selmeri.
Siva kupina (R. candicans Whe.), rairena je brdskim
krajevima. Cvjetovi su ruiasti ili crveni. Pranici su dui od
tuka. Plod je sitan i crvenkast.
Divlja kupina (R. rusticanus L.), rairena je na rubovima
uma i na meama. Jedna je od najotpomijih i najrodnijih kupina.
Upotrebljava se za hibridizaciju i uzgoj novih otpornih forma.
Plod je sitan i sazrijeva kasno.
Pustena kupina (R. tromentosus Barkh.). Listovi su sa donje
strane obrasli gustim i svijetlim dlaicama; peteljke su uzduno
uljebljene.

R. argutus Link., amerika vrsta, rodonaelnica mnogih

pitomih sorta. Ima srednje nizak grm sa uspravnom stabljikom
obraslom trnjem.
R.jloridus Tratt., visok grm jako povijenih stabljika. Listovi
su uski i otri, ponekad nap iljeni. Plod je izduen, dosta krupan, sa
sitnim sjemenkama.
58

etinarska kupina (R. hirtus W. K.) razvija puzave stabljike,

jako obrasle trnjem. Listovi su tamnozeleni i zimzeleni.

Plava kupina (R. caesius L.) razvija okruglastu stabljku.

Cvjetovi su bijeli i veliki, plod tamnoplavi sa svijetloplavom
p~teljkom.

Kultivirane forme i pitome sorte kupina. U Europi se

kupina uzgaja u vrtovima od XVI stoljea, ali plantani uzgoj nije
se proirio. U SAD se plantani uzgoj proirio osamdesetih godina
XIX sto lj ea, usporedno s uzgojem novih sorta. Kao
rodonaelnice u hibridizaciji posluile su ove vrste: R. fruticosus
L., R. artgutus Link., R.flo ridus Tratt, R.frondosus Bigel i dr.
Tipovi kupina

l. Uspravne s vrstim izboj cima koji sami pridravaju grm

2. Poluuspravne koje imaju
neophodna potpora

vrste

izbojke ali im je ipak

3. Puzava neophodna potpora.

Svaki od ovih tipova kupina ima oblike bez bodlja. Drugi i
tip imaju samo nekoliko pupa na korijenu i izbojci tjeraju iz
krune. Uspravna ima brojne vegetativne pupove na korijenu, pa
primarne izbojke tjera i iz korijena i iz krune. Prema amerikoj
sistemizaciji u treu grupu spadaju i marionberry, boysenberry,
lo gen berry, young berry i Tornlless evergreen.
trei

Kupine iz prve grupe otpornije su na niske temperature.

Korijen kupine ivi dvadesetak godina. Izbojci donose rod u
drugoj godini kada umiru i kada ih je potrebno odstraniti. Novi
izbojci svake godine rastu iz korijena ili baze starih izbojaka.

59

U prvu grupu spadaju slijedee sorte

-cherokee, chayenne, sbawnee.
U treu grupu spadaju:
- black satin, boysen, chester, bull, logan, marion, sylvan,
sin berry, tayberi, htornles, evergreen, tamelberry,joung.
Izbor poloaja

Kupina najbolje uspijeva na toplijim, osunanim poloajima

i po tome je osjetljivija od maline. Biljka cvjeta relativno kasno,
od svibnja pa nadalje.
U tom smislu, kupina se moe uzgajati i na poloajima gdje
za druge vone vrste postoji opasnost od ranih proljetnih mrazeva.
Pa ipak, valja izbjegavati june poloaje koji u rano prolj ee mogu
isprovocirati raniju cvatnju. Valja izbjegavati i poloaje s jakim,
toplim ili hladnim zimskim vjetrovima. Kupina je osobito
osjetljiva i na ljetne, tople vjetrove koji smanjuju vlanost zraka i
tla. Na ovakvim poloajima plod je slabe kvalitete a biljka u
cijelosti slabo napreduje. Vjetrozatitni pojasevi su poeljni.
Kupina zahtijeva dobru osunanosti dobro drenirano tlo sa
sadrajem humusa od 2 do 4% i pH 6,0-6,5. Najbolje su pjeskovite
ilovae. Kupina se moe uzgajati i na pjeskovitim tlima ako im se
pobolja sadraj organske tvari. Valja izbjegavati teka tla sa
slabom drenaom budui korijenov sistem kupine ne podnosi
veliku vlanost. Po nekim podacima, tornles evergrin podnosi
neto tea i vlanija tla.
Izbjegavati terene na kojima su prethodno uzgajani: rajica,
krumpir, paprika a posebno malina, budui da sa ovim vrstama
kupina ima mnogo zajednikih bolesti i tetnika.
60

Najbolji pred usjevi u godini prije sadnje kupine su sudanska

trava, ra, zob ili penica. Ovi usjevi korove svedu na najmanju
mjeru. Valja izbjegavati poloaje na kojima su bili: vinogradi,
jabuke, breskve zbog opasnosti od gljive Phytophtora. Divlju je
kupinu potrebno unititi herbicidima i ukloniti s polja.
U SAD i zapadnoj Europi sadnji se pristupa nakon
fumigacije tla protiv nema toda.
Najbolji pravac redova je sjever-jug.
Koriste se sadnice provjerene na nazonost bolesti i tetnika.
Ako stignu suhe, korijen se potapa u vodu na nekoliko sati prije
sadnje. Ako e sadnju ekati dulje, sadnice valja kvalitetno
u trapiti- korijen mora biti zatrpan a tlo dovoljno vlano.
Ako je tlo jako vlano, sadnju treba odgoditi.
Sadnja

Optimalni razmak meu sadnicama u redu i meu redovima

ovisi o izabranom tipu i sorti kupine, nainu uzgoja i vrsti
mehanizacije. Za nesmetan prolaz traktora preporua se razmak
izmeu redova od oko 2,5 metra. Uspravne sorte mogu se saditi na
razmaku u redu od 60 do 120 centimetara gdje jednogodinji
izdanci popunjavaju prazninu izmeu biljaka. Puzave sorte mogu
se saditi na razmaku od 120 do 240 centimetara u redu.
Neki rasadnici u SAD prodaju sadnice uspravnih sorta u
obliku dijelova korijena. Dugi su oko 15 do 20 centimetara a sade
se na razmaku od 60 do 90 centimetara. Potrebna debljina im je bar
6-7 milimetara. Ako se sadi prije podizanja potpore, sadnice
rasporediti na odgovarajui nain.

61

Prve godine nakon sadnje osobito je vana meduredna

obrada u vidu tanjuranja i kultiviranja kako bi se kupinjak
oslobodio korova. Za ovu svrhu mogu se koristiti odgovarajui
herbicidi.
Agrotehnika sadnje kupine

Cijela se agrotehnika uzgoja kupine zasniva na poznavanju

biolokih osobina ovoga voa: svake godine kupina daje izdanke
na kojima rastu postrane granice. Na njima se formiraju pupoljci
koji e idue godine cvjetati i dati plod, a poslije toga cijeli izbojci
e odumrijeti.
Uspravne kupine mogu, prve godine poslije sadnje, imati
samo puue izdanke. vri, samodrivi izbojci narast e druge
godine.
Uspravne kupine ispravno uzgajamo tako da jednogodinje
izdanke pustimo izrasti u irinu oko 30 centimetara. Druge
godine, novi, jednogodinji izbojci se lome - presjeca im se vrh,
kada dosegnu visinu od 90 centimetara kako bi se pospjeio rast
bonih granica koje e slijedee godine donijeti plod.
Istovremeno, grm kupine moe se prorjediti od prevelikoga broja
mladih izbojaka. Svi dvogodinji izbojci, nakon to su rodili,
uklanjaju se.
Bone granice, na jednogodinjim izbojcima, skrauju se
tijekom kasne zime na duljinu 30 do 40 centimetara. Ovo
pridonosi lakoj berbi a plod je krupniji. Uspravne kupine mogu se
uzgajati bez potpomja, ali s odgovarajuom potporom berba je
mnogo laka.

Druga dva tipa kupine zahtjevaju potporu i poeljno je da je

podignemo prije ili odmah nakon sadnje kako bi se voka pravilno
62

razvila. Druge godine nakon sadnje, dvogodinji izbojci lagano se

veu za icu plastinom uzicom. Ve u ovome vremenu kupina
moe dati odreen prinos. Druge i slijedeih godina rastu
jednogodinji izbojci. Oni se veu za icu kada dosegnu visinu od
120 do 180 centimetara. U SAD se novi i stari izbojci razdvajaju
razliitim uzgojnim metodama. Dvogodinji izbojci zauzimaju
glavninu prostora palira dok su jednogodinji vezani na do lj nju
icu ili ak polegnuti na zemlji.

Dvogodinji se izbojci, nakon ubiranja ploda, uklanjaju, a

jednogodinji prorjeuju na 4 do 8 dobro razvijenih. Iskustvo
kazuje da je, uz ove mjere, prikladno i vfekratno ljetno lomljenje
jednogodinjih izbojaka kako bi se pospjeio razvoj bonih
granica. Kupina se ovim nainom uzgoja sadi na razmak manji
od 180 centimetara.

uspravna

po/uuspravna

puua

Vrsta potpore

Standardna potpora podrazumjeva dvije ice prvu na vtSlnt

od 90 centimetara a drugu na 150 centimetara. Glavni stupovi
(poetni i krajnji) visine su oko 2,5 metra (ukupno oko 50
centimetara) koliko i oni u redu s tim to potonji mogu biti neto
ui u promjeru (oko 8 centimetara).
63

Rezidba u drugoj godini

"

"v7

19Wre

8'

111Wre

3'

:~~t. \~JIX 5:.'!.fw~ - t.:-".:~:~'~~-~~:,--;{

"': ! . ! 1 6"'

~-J~AA......,.....,.""""o:o:-.;-:7
. 2111
8'
> '<
v

~-J

2024'

>

Standardna dvoina konstrukcija potpore

Prva ica je na visini od 90 cm a druga na 150 cm
Poetni stupovi ulropavaju se 50 cm dubolro i dobro se usidre

64

Jednogodinji izbojci u ovom sluaju, im dostignu

dovoljnu visinu, rasporeuju se i vezuju za ice

Jlieini sistem:
A dvogodinji, B ica za vezivanje jednogodinjih izbojaka
e jednogodinji izbojci
Prva ica je na visini od 60 do 90 cm.
Razmak izmeu ica je 30 cm

65

Dobro rasporeeni, vezani i za/om/jeni dvogodinji,

rodni izbojci

4,5 to 6'

Sistem uzgoja uz strogo razdvajanje jednogodinjih

i rodnih izbojaka: A - dvogodinji, rodni izbojci,
B - ica za uvrivanje jednogodinjih izbojaka,
e- jednogodinji izbojci
Vzsina gornje ice 135 do 18 cm, srednja je 45 cm ispod
gornje, donja ica za vezanje jednogodinjih izbojaka je
na visini od 45 cm iznad zemlje. Razmak izmeu stupova je
6do9m

66

Ovaj uzgojni sistem

odgovara poluuspravnim
sortama. Ovaj sistem uzgoja
zahtijeva vie rada

Pre-bloom

Ovaj sistem se koristi za uspravne sorte. Rodni

izbojci polau se u vodoravni poloaj zbog boljeg
zrjenja. Tijekom berbe, da bi se posao olakao, palir se
podie u okomiti poloaj

67

Cross Ann

Cross-Ann Supports

~ Square Post

Dvostrani palir na jednu stranu polau se

jednogodinji a na drugu dvogodinji izbojci.
Strana na kojoj s u dvogodinji moe mijenjati kut.
Ovaj sistem je razvijen kako bi se rod koncentrirao na
manju povrinu palira i omoguila mehanizirana berba

ryer

Catching Converyer

Kombajn za kupine razvijen u SAD koristi se

na dvostranim pa/irima s minimalnim
oteenjima ploda

68

Gnojenje i obrada tla. Kupina zahtijeva obilno gnojenje u

jesen i u rano proljee. Gnojenje u jesen obavlja se poetkom
listopada i to sa po 800-1.000 kg po hektaru kompleksnim
mineralnim gnojivom iji je omjer NPK 10:12:26 ili 15:15:15,
nakon ega se tlo uzore na 10-12 cm dubine zajedno s korovskim
biljkama koje su se razvile tijekom jeseni, kako bi i one posluile
kao zelenino gnojivo. Poetkom oujka kupina se gnoji kanom u
koliini od 400 do 500 kg po hektaru, pa ako tlo nije jako vlano,
onda ga treba plitko opraiti.
Tijekom vegetacije tlo se nekoliko puta obrauje (prai ili
freza) sve do kraja kolovoza, kada se dopusti slobodni razvoj
korova. Prvo se praenje obavlja poetkom travnja, a ostala
svakog treeg ili etvrtog ljedna, ovisno o razvoju korova.
Praenje, odnosno kultiviranje obavlja se traktorskim oruima, a u
smjeru redova- izmeu grmova runo.
U sluaju sue, kupinu valja zalijevati tijekom sazrijevanja
ploda sa 80-1 OO litara vode po grmu.
Navodnjavanje. Nedostatak vode moe osjetno smanjiti
prinos kupine. Voda je za kupinu kritini imbenik ne samo za
razvoj ploda ve i za rast jednogodinjih izbojaka. Nedostatak
vode ugroava i prinos sljedee godine. Uz to kupina ima plitki
korijen - glavnina kojom uzima vodu je do dubine od samo 15
centimetara. Kupina tijekom ljeta zahtijeva oko 3 cm vode svakih
7 do l O dana. Ova se koliina moe smanjiti postavljanjem
sistema za navodnjavanje kapanjem.
RAZMNOAVANJE MALINA Ku P/lJ~

Za bolje uvanje vlanosti tla mogue je i zatravljenje

prostora travama biljaka iz obitelji Graminae ili
leguminoza.
meurednog

69

Postoje dvije vrste, odnosno grupe kupine: s bodljama i bez

bodlja. Sorte kupine s bodljama razmnaaju se izboj cima, isto kao
malina, dok se sorte kupine bez bodlja razmnaaju poneto
drukije. Naime, one se razmnaaju oiljavanjem vrhova
ljetorasta Gednogodinjih izbojaka) i t? tako da im se vrhovi
strmoglavo zabadaju u zemlju, obino krajem vegetacije, i do
sredine jeseni sasvim oile. Sorte kupine bez bodlja mogu se
razmnaati i korjenovim reznicama, slino kao malina.
Sorte kupine bez bodlja razvijaju snane i dugake izdanke,
est i vie metara. Ovi se izbojci, krajem kolovoza, strmo saviju i
vrhovi zakopaju u zemlju zbog oiljavanja. Na dva do tri tjedna iz
zabijenog vrha izboj ka razvit e se brojne ile, a iz vanjskih pupa
novi listari i tako dobiti nova sadnica - izbojak kupine. Krajem
jeseni oiljeni izbojci se povade iz zemlje i potom koriste za
sadnju. Od jednog grma kupine, prve godine poslije sadnje, moe
se dobiti 3-5 izbojaka, druge godine pet do deset, a slijedeih
godina i 15 izbojaka.
Razmnoavanje puuih sorta kupine bez bodlja u naoj
proizvodnoj praksi uglavnom se obavlja oiljavanjem vrhova
izbojaka. Uz dobre osobine ovaj nain ima nekoliko nedostataka:
brojna radna snaga, posebni zemljini uvjeti, i velika zasaena
povrina potrebna za osiguranje dovoljnog broja sadnica. Ovomu
treba dodati da se proizvodnja sadnica kupine oiljavanjem
vrhova izbojaka, najee unas, obavlja u rodnim nasadima, ime
se poveava mogunost gubljenja sortnog identiteta i pojava
znaajnog broja bolesti i tetnika. Sve ove injenice uvjetuju
smanjenje proizvodnje kvalitetnih, zdravstveno sigurnih i sortno
ispravnih sadnica kupina.
Najlaka metoda proizvodnje sadnica kupine je oiljavanje
zelenih reznica. Ovom se metodom eliminiraju svi spomenuti
nedostaci oiljavanja vrhova izbojaka. Takoer, potrebne su
70

daleko manje povrine pod

dovoljnog broja sadnica.

matinim

nasadima za osiguranje

Strunjaci upozoravaju da je oiljavanj e zelenih

jednonadalnih rednica najekonomi nije i najbri nain
razmnaanja kupine bez bodlja. Ispitivali su razmnoavanje
zelenim jednonodalnim reznicama sorta Dirksen Thornless i
Black Satin u uvjetima izmaglice.

Cilj ovoga je utvrenje raz1ika u postotku kalusiranja,

formiranja korijena i duljine korijena kod jednonodalnih i
dvonodalnih reznica, kao preduvjet osposobljenosti biljke za bolji
prijam poslije sadnje i dobivanje kvalitetnih sadnica.
Zelene jednonodalne ili dvonodalne (to je bolje) uzimaju se
s gornje treine ljetorasta krajem srpnja i poetkom kolovoza.
Doljnji rez naini se l cm ispod nodusa a gornji odmah iznad lisne
drke. Lisna povrina smanji se za 1/3. Reznice se stavljaju u
supstrat od rjenog pijeska, treseta i perlita ( l : l : l) cijelom svojom
duljinom. Gredica se pokriva polietilenskom fo1ijom. Za1ijeva se
dva do tri puta dnevno.

71

BOROVNICA
Obina

borovnica (rnica, kupinjaa, crna jagoda; (V.

Myrtillus L.), listopadni grmi visok prosjeno 20-30 cm, iznimno
do 50 cm. Rairena je u srednjoj, sjevernoj i istonoj Europi,
visokim predjelima panjolske i sjevernoj i srednjoj Italiji, te na
Balkanskom poluotoku. U Alpama i na Kavkazu raste skoro do
3000 m nad morem. Borovnica je kod nas rairena u borovim,
srnrekovim i bukovim umama. Kao acidofilna biljka dobro
uspijeva na svakom kiselom tlu (pH 3,4-5,8). Na vapnenom tlu
uspijeva samo ako postoji dovoljno dubok sloj kiselog humusa.
Razmnoava se podzemnim izbojcima iz korijena. Mlade
granice su zelene, izrazito uglate. Lie ovalno-eliptino, do 3
cm dugo, svijetlozeleno. Cvjetovi se razvijaju na kratkim
peteljkama u pazuho lia. Kronini listovi su okruglasto-aasti,
zelenkasto-bijeli ili crvenkasti. Borovnica cvjeta u svibnju i
lipnju, sazrijeva od lipnja do kolovoza. Plod je okrugla bobica,
promjera 5-1 O mm, tamnoplaviasta, pokrivena sivkastom
pepeljkom; ima tanku pokoicu, sono kiselkasto-slatko i
aromatino meso. Sadri organske kiseline, mineralne tvari, tanin
i boje. Plod se troi kao svjee voe sa eerom, ili se sue, ili
prerauju u sokove, kompote i marmeladu.
72

Standardna ambalaa za izvoz borovnice je mali plato sa 33,5 kg neto sadrine. U Njemakoj , iz bavarskih uma, vozi
Heidelbeeren-Express prema Hamburgu i Anversu, otkud se roba
otprema u vedsku i Englesku.

Pitoma borovnica (V. corymbosum L.), rairena je u

prirodnim stanitima na movarnim podrujima Sjeverne
Amerike; obuhvaa, prema W. H. Campu, ove botanike forme i
varijetete: kanadska gorka borovnica (V. angustifolium Ait.),
Lamarkova eerna borovnica (V. /amar/di Camp), bretonska
borovnica (V. brittonii Porter et Bickn.), crna borovnica (V.
vacillans Torrey), visoka grmolika borovnica (V. corymbosum L.),
jugoistona grmolika borovnica (V. australe Small), nevjersejska
borovnica (V. caesariense Mackenzie.).
Meu nj ima su
dipliodne (2n = 24) i
tetraploidne (2n = 48)
vrste. Selekcijom i
hibridizacijom F.V. Coville uzgojio je prve
sorte kao niske ili visoke
grmove.

Danas se u proizvodnji uzgajaju sorte tri

vrste borovnice. Niskogrmolika - Vaccinium
angustifolium, vrlo produktivni tipovi Vaccinium ashei i najvie rairene sorte
visokogrmolik borovnice v. corymbosum. Sorte ovih borovnica
sazrijevaju od poetka srpnja do sredine rujna. Plod sazrijeva dva
do pet tjedana.

73

Iako je borovnica samooplodna voka, u nasadu valja

uzgajati vie sorta budui je iskustvo pokazalo da se dobije vei
prinos.
Ovo je grupa sorta koje

ameriki strunjaci preporuaju

za

meusobno opraivanje (visokogrrnolika borovnica):

RANE

SREDNJE
RANE

KASNE

Collins
Duke
Earliblue
Patriot
Spartan

Berkeley
Bleuchip
Bluecrop
Bluehaven
Blueray
Legacy

Coville
Elliot
Jersey

Borovnica se sadi tijekom zime. Zahtijeva

poloaje.

osunane

Standardni razmaci za visokogrmolilcu borovnicu {SAD) su

120 cm u redu i 3 m meu redovima.
Prije sadnje zemlju treba obraditi do dubine od barem 20 cm
u irini 120 cm.
Ako je tlo vlano, napraviti humke visine 15 do 30 cm i irine
120cm.
U svaku fupu prije sadnje poloiti jednu do dvije lopate
treseta. Ne koristiti gnojiva bilo koje vrste koja sadre kalcij ili
vapno - borovnica zahtijeva kiselo tlo. Zbog toga propada
borovnica posaena uz zidove i ograde s kojih vapno ulazi u tlo.
Borovnica zahtijeva tla sa pH 4 do 5,2. Ako je pH izmeu 5 a
manje od 7 tlo se moe prilagoditi uzgoju borovnice dodavanjem
eljezo-sulfata ili ma~ezij sulfata. Tla s pH iznad 6,5 mogu se
74

odravati za uzgoj borovnice, ali zahtijevaju veliko ulaganje te ih

valja izbjei .
Prije sadnje provjerite pB tla!!l
Prije sadnje otresti s korijena ostatke tla u kojem se nalazila

sadnica.
Nekoliko sati prije sadnje korijen potopiti u vodu.
Sadnice iz tegla valja orezati prije sadnje.
Saditi na dubinu na kojoj se sadnica nalazila u rasadniku.
Pojedini strunjaci u SAD preporuaju sadnicu saditi 2,5 cm
dublje no u rasadniku.
Prve godine poslije sadnje treba uklanjati cvjetne pupove
kako bi se omoguilo pravilno formiranje grma.
Korov redovito uklanjati sa nasada.
Ako je tlo opskrbljeno fosforom treba koristiti fonnulaciju
NPK 12:4:8. Ako nije, koristiti l 0: l 0: l O. Primjenjuje se 30 grama
ovih gnojiva po grmu u proljee, poslije pupanja i ujesen, nakon
berbe. Koliinu gnojiva postupno poveavati do 150 grama po
grmu koji dostigne visinu
od 2,5 metara. Prve godine
poslije sadnje ne primjenjivati du i na gnojiva
zbog velike osj etljivosti
korijena borovnice! Druge godine moe se primijeniti UREA.
Nasad zalijevati redovito ako potraje sua. Navodnjavanje mladoga nasada je neophodno.
75

Visokogrmolika borovnica najbolje uspjeva na lakim i

pjeskovitirn tlima. Ovo je u neposrednoj vezi s potrebom dobre
drenae kako bi se sprijeila pojava Phytophtore.
U SAD je, za sorte ove vrste borovnice, uobiajeno saditi u
sloj od najmanje 15 centimetara treseta ili odstojale borove
piljevine. S ovim se materijalima borovnica malira u redu. U
nasadu, prema potrebi, rade rasprivai .
Prve godine poslije sadnje, uklanjaju se vrni cvjetni
pupoljci. Na trogodinjim i etvorogodinjirn grmovima
uklanjaju se nisko izrasle grane kao i sve slabo razvijene s vie
cvjetnih pupa.
Kad biljke dosegnu visinu od l do l ,5 metara, poinje
rezidba kojoj je cilj obnavljanje rodnih grana. Prvo se potpuno
uklanjaju stare, slabe i oboljele grane. S preostalih grana orezuje
se granje izraslo tijekom zadnje dvije godine i koje je donijelo
prinos. Novi izbojci pojavit e se ispod reza.

76

Wttl

July 4

Appox.dalt

Aug. l

lO

Sept. l

Cu/tivar
EarUblut
Bluttta
Duke

Spamn
Patrloc
Collins
Northsky
BlutjaJ
Northlllut

llorthcounuy
Nollhland
Blumy
lnnhoe
Olympia
Blutaop

Berkeley
Ptmbulon
Hetbtn
Coville

Jmey

Dixi
Oarrow
l.aceblue
Elllort

-...)
-...)

Vrijeme sazrijevanja sorta borovnica u Oregonu (SAD) 40-45o sjeverne zemljopisne irine

cvjetnipup

60cm

Cut

Mladi grm borovnice poslije rezidbe

78

180cm
150cm
120cm
90cm
60cm
30cm

Prorjeivanje grana odraslog grma borovnice. Uklanjaju

se vrhovi, grm je prorijeen zbog boljeg osvjetljavanja a

doljnji izbojci se takoer uklanjaju

Grm borovnice mora se dobro prorijedi/i. Bolje

osvjetljavanje pridonosi kvalitetnijem plodu koji
je krupniji. Prinos ostaje isti. Razvijen grm
borovnice moe dati oko J kg ploda
79

poslije

Orezivanje sadnica odgojenih u tegli

Primjer rezidbe grma borovnice sorte Blukrop

u 5. godini poslije sadnje: uklanjaju se mrtve i bolesne grane,
tanke i kratke, sve !roje nisu uspravne i sve do/jnje

80

Brusnica (V. vitis idaea L.), zimzeleni niski umski grmi

svijetlozelenoga mesnatog lia na kratkim peteljkama. Cvjetovi
su oko 8 mm dugi, sa zvonastom krunicom. Plod grimiznocrvene
brusnice sadri organske kiseline, tanin, eljezo i druge minerale.
Sazrijevaju od sredine kolovoza do kraja rujna. Brusnica se
razmnaa podzemnim izbojcima koji se zak01jenjuju i razvijaju
puzave nadzemne granice. Rairena je u Europi i Sjevernoj
Americi, po visokogorskim umama smreke i bora zajedno s
mahovinom; raste iznad 2000 m nad morem. Trai hurnidna
podruja, hladnije poloaje, kiselo tlo (pH 4,0-5,5). Od ploda se
proizvodi marmelada, kompot i konfiture. Italija izvozi brusnice
iz Junog Tirola. U Njemakoj su centri proizvodnje Oberpfalz,
Bayerischer Wald i okolina Hannovera. Brusnice se pakiraju po
njemakom standardu: u A-klasu tvrdi i zreli, intenzivno obojeni
plod sa najvie l % primjese lia; u B-klasu zreli ili prezreli plod s
najvie 2% primjese lia. vedske i finske brusnice imaju odlinu
aromu za dugih sunanih dana (srpanj i kolovoz). Prije Prvoga
svjetskog rata Njemaka je uvozila l 0.000 tona iz vedske i
Finske. Poslije Drugoga svjetskog rata, zbog rasta cijena, promet
se smanjio. Pakira se ve vie od 100 godina u izduene sanduke
po 12,5, 25 i 50 kg ili u bave od 50 kg. Izvozna kontrola u Finskoj
(Helsinki, Turku i Vaasa) vrlo je stroga: I klasa (crveni), svjei i
tvrdi, intenzivno grimizni plod; n klasa (plavi tampi lj), plod iste
kvalitete, neto zreliji; m klasa (crni), zreli ili prezreli plod.
Kanada prodaje velike koliine u SAD (Boston), koje uvoze
znaajne koliine i iz sjeverne Europe.

81

RIBIZ
Ribiz (ribiz; Ribes L.), rod viegodinjih grmolikih biljaka iz
fam. Saxifragaceae.

Sistemna pripadnost i bota nika svojstva. Rije ribes

potjee vjerojatno od ribas, arapskog naziva za Rh eu m ribes.
Rod Ribes sadri oko 150 vrsta; to su listopadni i zimzeleni
grmovi, katkad bodljikavi, raireni Europom, Azijom, Sjevernom
Amerikom i sjeverom Afrike. Vrste gospodarskog znaaja dijele
se u dvije grupe: golih grana (ribiz) i bodljikavih grana (ogrozd).
Prema boji ploda, ribizi se dijele na crvene, bijele i crne vrste.
Grm ribiza je uspravan, dostie do 2 m visine. Moe ivjeti i
roditi 20 godina i dulje. Razvija razmjerno jak korijenov sistem,
plitko ispod povrine. Glavne ile su drven aste ali sone, razvijaju
se vodoravno i cijelom svojom duljinom obrasle su korjenovim
dlaicama. Iz pupa, na korjenovom vratu, izbijaju bujna stabla,
koja se prve godine ne granaju; ovi se izbojci granaju sljedeih
godina. Prirast se formira na vrnim dijelovima grana; iz godine u
godinu duljina prirasta se smanjuje. Plod se razvija na kratkome
rodnom izdanku koji izrasta iz jednogodinjeg drveta. Ako se

82

rodni izbojak formira iz trogodinjeg ili starijeg drveta, manje rodi

i plod je sitniji. Stablo je sivkasto-smee do eme boje. Cijela biljka
crnoga ribiza- stablo, list i plod- ima karakteristini miris. List je
trodjelan ili petodjelan, katkad cijeli s nepravilno narezanim
rubom. Lisna povrina je, ve prema sorti, manje ili vie sjajna; na
naliju lista crnog ribiza nalaze se ukaste lijezde specifinog
mirisa. U pazuhu lista, na mladom stablu, nalazimo cvjetne ili
mjeovite pupove. Pupovi se diferenciraju nakon zavrenoga
intenzivnog rasta, tj. u kolovozu. Cvjetovi su skupljeni u grozd, a
njihov broj varira od 5 do 17; varira i oblik, duljina i kompaktnost
grozda, ve prema sorti. Cvijet je pentameran, zvonast; ani
listii srasli su u trubu, a vrhovi su im blago zavinuti, obino su
rumeni. Krunini listii su maleni, na vrhu narezani, svijetlozeleni
ili ukasti. Cvijet je dvospolan. Ribiz sadri diploidni broj
kromosoma, i to 16 (x = 8), poliploidnost se u tom rodu rijetko
javlja. Postoji i tetraploidni hibrid (crni x crveni ribiz), ali zbog
slabe otpornosti i bujnosti u praksi nije interesantan. Ribiz je
samooplodni, ali neke sorte crnog ribiza slabije rode uz
samoopraivanje. Smatra se da se u sluaju samoopraivanja
prodiranje cjevice kroz tkivo stupia odvija normalno, ali da
cjevica oteano prodire u plodnicu, pa je manji broj oploenih
sjemenih zametaka. Zato treba saditi vie sorta, a za cvatnje u
nasad dopremiti pele. Zametanje ploda u pozitivnoj je korelaciji s
nazonou auksina. Plod je boba, okruglasta ili slabo spljotena,
obavijena glatkom koicom. Ve prema sorti, plod je cm, crven ili
ukast.

Vrste divljih ribiza i uzgoj novih sorta. Kulturne sorte

ribiza razvile su se kao sjemenjaci divljih vrsta, meusobnim
krianjem ili mutacijom. Crvene i bijele sorte nastale su od R.
petraeum Wulf. (planinski ribiz). Stanita su gorja Europe,
sjeverozapada Afrike, zapadne i centralne Azije te Sibira.
Proizvedene sorte su, npr.: Prinz Albert, Roter Holliinder,

83

Vierliinder. - R. rubrum L. (crveni ribiz). Rairena je od centralne i

sjeverne Europe do sjeverne Azije. Boba je crvena i bezbojna.
Uzgojena sorta je, npr.: Houghton castle. - R. wulgare = R.
sativum L. (umski ribiz). Samonikli je u umama zapadne
Europe, predak je najveeg broja kulturnih sorta crvenoga ribiza,
npr.: H eros, Fayev plodni, bijeli versailles/d.- R. multiflorum Kit.
(primorski ribiz) samoniklijeuDalmaciji, Italiji i Grkoj.
Predak svih sorta crnoga rib iza jeR. nigrum L. (europski crni
ribiz). Raste samoniklo u Europi te u sjevernoj i centralnoj Aziji.
Boba je crna, izrazita mirisa.- R. americanum Mill. (ameriki crni
ribiz) nalikuje europskome emom ribizu, ali nema gospodarskog
znaaja.

Hibridizacija ribiza zapoela je potkraj XIX stoljea.

Najvie sorta uzgojeno je u zemljama zapadne i sjeverne Europe.
Od kulturnih sorta crnoga ribiza, najbolje roditeljske biljke su
sorte Victoria i Baldwin. Selektiraju se u svrhu dobijanja

84

produktivnih sorta, bogatih vitaminom

ujednaenim sazrijevanjem ploda.

e,

s dugim grozdom i

Rairenost i gospodarski znaaj ribiza. Ribiz se prvi put

spominje u XVI stoljeu kao ljekovita biljka, a tek kasnije kao
voe. U veim kompleksima uzgaja se od poetka XX stoljea, u
zemljama zapadne Europe, Kanade i SAD (meutim, u SAD ne
proizvode crni ribiz), kako bi sauvali ume bora od Cronartium
ribicola - bolesti ribizne hre - kojoj je R. nigra prijelazni
domain. Najvei proizvoai ribiza u Europi su: Engleska,
Francuska, Nizozemska, Njemaka, Danska, vedska, Norveka,
vicarska i Austrija. Poslednjih godina proizvodnja crnoga rib iza
razvila se u Poljskoj, Bugarskoj, Maarskoj i Italiji. Smatra se da
je sveukupna povrina pod crnim ribizom u Europi oko 30.000 ba,
s prosjenim urodom oko 3.000 do 6.000 kg/ha.
U nas se desetljeima, i danas, uzgaja u vrtovima crveni
ribiz. Od 1954. naglo se proirio crni ribiz, na veim povrinama.
Prosjeni prinos je nizak (oko 1.600 kg/ba), jer su vee povrine
pod mladim, jo nerodnim nasadima, na bridnim ili mrazevima
izloenim poloajima, sorte su nekvalitetne, a njega nedovoljna;
osobito je loa zatita nasada. U povoljnim prilikama i kod nas se
postie rodnost od l Okg, pa i vie po grmu.
Ribiz se rabi i kao svjee voe; meutim, najvaniji je kao
sirovina za proizvodnju svib vrsta vonib preraevina; sadrajem
vitamina e nadmauje svo drugo voe. Crni ribiz je najkvalitetnije
voe za preradu i slui za proizvodnju visokokvalitetnih i
vitaminskib sokova {ribena), likera (cassis) i ruma (solbaerum).
U povoljnim prilikama rodi obilno, te je proizvodnja osobito
rentabilna.

Ekoloki uvjeti. Ribiz je podrijetlom iz hladnijeg i

bumidnog klimata. Uspjeva u umjerenoj klimi sa sreru;jom

85

godinjom temperaturom od goe i srednjom ljetnom od 14 do

20C; dok na niske zimske temperature nije osjetljiv. Ribiz
prolista pri 2-6C paje osjetljiv na proljetne mrazeve. Crni ribiz
najosjetljiviji je neposredno prije otvaranja pupa i odmah poslije
zametanja ploda; tada temperatura od -2C moe unititi rod u
sljedeoj godini. Ribiz ne uspijeva u toplom i suhom klimatu.
Poeljna su humidna podruja sa 800 mm oborina godinje.
Oborina moe biti manje, ukoliko ima dovoljno zrane i zemljine
vlage u vrijeme formiranja ploda i diferencijacije pupa. Hladni i
jak vjetar u doba cvjetanja sniava vlagu u zraku, ometa let pela
pa moe utjecati na snienje uroda; topli i blagi vjetrovi pozitivno
utjeu na opraivanje.
Ribiz najbolje uspjeva na slabo kiselom, dubokom, srednje
tekom strukturnom tlu, bogatom organskim tvarima, propusnom
na vodu, ali ipak sposobnom zadrati vlagu za prehranu ploda u
ljetnim mjesecima. Izrazito plitka i pjeskovita i zaslanjena te
zabarena tla nisu prikladna za uzgoj ribiza. Povoljno je ako
srednje teka tla sadre vie od 3% humusa, > 15 mg P20 sll OO g
zemlje i 20-25 mg 1<20/1 OOg; optimalni pH je 5,5-6,5.
Razmnoavanje. Ribiz se razmnoava vegetativno, zrelim
reznicama sa selekcioniranih grmova. Lako se oiljava jer grane
imaju diferencirane embrionalne ile, pa se adventivne ile
formiraju du cijelogintemodija; najbolje se oiljava bazalni dio
stabla. Uzimaju se jednogodinje ili dvogodinje sadnice, koje
odgovaraju standardima glede sorte, kvalitete i zdravstvenog
stanja.
Podizanje nasada, priprema tla i sadnja. Ribiz se ne smije
saditi u podruju prirodnih sklopova bijelog petoigliastog bora
(Pinus Strobus), zbog opasnosti od bolesti ribizove hre
(Cronartium ribicola). Ona zahtjeva intenzivnu njegu, zato je
proizvodnja na manjim povrinama rentabilnija; na velikim
86

kompleksima proizvodi se ondje gdje je mogua mehanizirana

obrada. Nasadi se lociraju na mikroklimatski najpovoljnijim
poloajima, bez proljetnih mrazeva. Teren se prije sadnje
odvodnjava. Tlo se priprema tako to se zaore 500 kg NPK 7-2030 po l ha. Nakon dubljeg zaoravanja mineralnih gnojiva valja
plie zaorati 10 tona stajskog gnojiva. Ribiz se sadi na istim,
nezakorovljenim povrinama, zemlja se obrauje prije sadnje
barem 40 cm duboko. Zbog lake organizacije berbe i boljeg
opraivanja sadi se vie sorta. Dobro se meusobno oprauju ove
dvije grupe: a) Boskoop Giant, M endip Croos, Golia th, b)
Silvergieters, Mendip Cross, Wellington, Roodknop. Ovo su stare
sorte koje su jo nazone u naim nasadima. Naelno, ribiz je
samooplodni pa se moe uzgajati u jednosortnom nasadu. No, nije
na odmet nasaditi nekoliko sorta.
Sadi se oblikom ive ograde, na razmaku od 3x l ili 3x l ,5 m,
prema bujnosti sorte. Na takovim razmacima moe se obraivati
mehanizirano.
Uzgoj i rezidba grmova. Ribiz se moe uzgajati u
palirskom obliku (ivi zid), ali se u praksi uglavnom uzgaja
ploni grm. Grm treba biti to jai, velikog obujma, imati to vie
jednogodinjih izbojaka, a njegov oblik ne smije ometati kretanje
strojeva. Tehnika uzgoja je ova: pri sadnji sve grane skrauju se do
zemlje. Druge i tree godine, ukoliko je grm pregust, prorjeuju se
stabla iz sredine grma. Od etvrte godine dalje, postepeno se
izrezuju grane starije od tri godine; tako se grm besprekidno
pomlauje.

Odravanje tla. U nasadima ribiza zemlja se odrava

istom obradom; taj sistem redovito se primenjuje u mladim, a
esto i u rodnim nasadima. Obrada - strojna ili runa - mora biti
plitka, jer je korijenov sistem u povrinskom sloju. Sistem
maliranja u redovima i ledina meu redovima, osim sistema
87

obrade, najee se primjenjuje u naim nasadima, osobito u

humidnom klimatu. U bridnim podrujima korisno je potpuno
pokrivanje tla ili maliranje u redu, a obrada izmeu redova. Ti su
sistemi presk:upi i u praksi slabo raireni. U novije vrijeme
umjesto obrade tla sve se ee u rasadima crnoga ribiza
primjenjuju herbicidi.
Gnojenje. Povremeno gnojenje veim koliinama stajskog
gnojiva u nasadima ribiza je obvezno; ve prema prihranjenosti
grmova, oni se svake
godine prihranjuju mineralnim gnojivima. Osim
~~~~~
......~
analize tla i vizualne
:i-4': .
, .. . . ..
ocjene stanja grmova, u
.. ; . 6':-8' : .
novije se vrijeme, za
.......""'.-.-_-".~: ; .'1' . . . '
odreivanje ko l iine gno.
"
jiva, sluimo analizom
- ~'\'
'. - .
~
lia. Prema S. Bauldu,
~~ -~(. )
~j : .. ~,-!J . ' -' p
ribiz osk:udjeva u N, ako
lie sadri manje od 2,3%
N; u P- manje od 0,2% P;
u K - manje od 0,5% K; u
!
- .
Mg- manje od 0,1% Mg.
(~
~ ::~
.,
~ l
Stajski gnoj i osnovno
~ - .
. . li .. . :.:,
"'
tr
.
ur-.
.
.4
'
'~
~
..
.
..
.
..
NPK gnojivo unose se u
tlo u jesen, prigodom
jesenske obrade, a zaoru
se neto dublje. U proljee
valja unijeti NPK startno
gnojivo i UREU, a prigodom posljednje ljetne
obrade unosi se KAN.
Ribiz i ogrozd sade se na
Ribiz povoljno reagira na
razmacima
od J metar u redu i
folijarno prihranjivanje.
2,5-3 metra izmeu redova

~ l.;~-~-:r)

t .

88

_,.'

.,

... .

'

"\

..

,."

Vrijeme sazrijeva-nja, berba i standardi. Ribiz poinje

roditi u 3. godini, a puna muje rodnost od 5. do 15. go-dine. Unas
sazrijeva kra-jem lipnja i poetkom srpnja; zrjenjem se poveava teina i koliina e-era, a sniava koliina vitamina C;
prezrete bo-bice gube na teini i brzo otpadaju. Optimalno vrijeme za berbu je kad je 90% boba potpuno zrelo. Ve prema
rodnosti i sorta runo se obere 7-l Okg/ha. Trokovi rune berbe
esto ugroavaju renta-bilnost proizvodnje; radi se na konstrukciji
strojeva za berbu rib iza. Do sad su svi strojevi izraeni na principu
treenja grana (shaker), ali jo ne zadovoljavaju.
Graa

rib iza, hranidbena vrijednost i uporaba u preradi

voa. Razliite sorte sadre l 00-400 mg% vitamina C, zatim
vitamine A i B te imbenik P (500-3840 mg na 100 g soka, tj.
vitamin koji uvruje stanine membrane. Crni ribiz sadri jo 35% eera, 25-30% (pa i vie) ukupnih kiselina, 10-20 suhih tvari
te fosfora i kalija. U smrznutom stanju uuva se 40-70% vitamina
e, dok se sulfatizacijom vitamin e uuva skoro potpuno. u
medicini se rabi sirup, koji pomae pri upali plua, reumatizmu,
arteriosklerozi, visokom tlaku, eernoj bolesti, zaustavlja
krvarenja te poboljava mlijenost ena. Prehrambena industrija
proizvodi od ribiza vrlo kvalitetne artikle: sirup, sok, vino, ele,
dem i sl.

89

Pos/ye

90

Rezidba ribiza

OGROZD
Ogrozd (Grossularia Mill.) je viegodinja biljka, pripada
redu Rosa/es, obitelji Saxifragaceae, podobitelji Ribesoideae,
rodu Gross u lari a. Poznato je vie od l OO vrsta o grozda, izmeu
kojih su najvanije:

Grossularia ree/inata Mill. (sin. Ribes grossularia L.),

rairena u Europi i sjevernoj Africi. Ima dva varijeteta R. g. var. R.
reclinatum L.) i R. g. var. uva-crispa Smith (sin. R. g. var.
pubescens W. D. Koch, R. uva-crispa L.).
Grossularia hirtel/a Spach. (sin. Ribes hirtel/um Mircx., R.
saxosum Hook., r. graciJe Janez.), rairena u Sjevernoj Americi.
Grossularia nivea Spach (sin. Ribes niveum Lindl.), rairena
u Sjevernoj Americi.
Grossularia missouriensis Cov., Brit. (sin. Ribes
missouriense Nutt., R. gracile Pursh, R. rotundifolium Janez.),
rairena u Sjevernoj Americi.
Grossularia Oxy a ca nthoides Mill. (sin. Ribes
asyacanthoides L.), rairena u Sjevernoj Americi.
91

Grossularia divaricata Cov., Brit. (sin. Ribes divarication

Douglas, R. divaricatum var. Douglasii Janez., R. irriguum
Koebne), rairena od British Columbije (Canada) do Kalifornije.
Ima dva varijeteta: R. d. var. pubiflorum Koebne (sin. R. d. var.
vii/osum Zabel) iR. d. var. montanum Janez.
Grossularia Lobbii Cov., Brit. (sin. Ribes Lobbii Gray),
rairena od British Columbije do sjeverne Kalifornije.
Grossularia curvata Cov., (sin. Ribes curvatum Small),
rairena u Teksasu.
Grossularia setosa Cov., (sin. Ribes setosum Lind!., R.
saximontanum E. Nelson), rairena u USA i Kanadi (ldaho do
Assiniboia).
Grossularia rotundifolia Cov., Brit. (sin. Ribes
rotundifolium Michx., R. triflorum Willd.), rairena u Sjevernoj
Americi.
B otanike

karakteristike. Ogrozd je grm srednjeg rasta.

roditi druge godine, a punu rodnost dosie s 5-8 godina.
ivi oko 15 godina, a moe doivjeti vie od 20 godina.
Poinje

92

Ogrozd se sastoji od debla, 6-8 osnovnih grana (u nekih sorta

20-25) na kojima nalazimo jednostavne, dvodjelne, trodjelne,
rijetko etvorodjelne trnove. List sa 3-5 zareza je gol ili s
peteljkom, bez zaliska. Cvast je l -3 cvijeta, razliite boje i oblika,
smjetena u pazuho lista. Plod je lana jagoda, razliita oblika,
veliine i boje, esto s votanom presvlakom. O grozd najvie rodi
na jednogodinjim (41%) i dvogodinjim (32%) granama, zatim
na trogodinjim (19%), etvorogodinjim (7%) i najmanje na
petogodinjim i starijim ( l %) rodnim granama. Zahtijeva rezanje
zbog obnove rodnog drveta. Grm je kompaktan ili rastresit.
Korijenov sistem prua se dublje nego u maline i ivi dulje nego
izbojci (osnovne grane). Korijen ne daje izbojke, ali se izbojci
mogu oiliti nagrtanjem zemlje.
Nasljeivanje.

Ogrozd ima veliki broj vrsta i varijeteta, koji

su - prema kromosomskoj strukturi - uglavnom diploidni (2n =
16). Krianjem vrsta u bliskoj srodnosti, kao ree/inata, divaricata,
nivea, hirtel/a, oxyacanthoides i dr., dobiju se plodni hibridi.
Krianjem vrsta razliitih podrodova, najee se uF l generaciji
dobiju potpuno sterilni hibridi. Meutim, poznati su i plodni
hibridi dobiveni izmeu Ribes nigrum x Grossularia = Ribes
Culverwelli, R. sangiuneum x Grol/u/aria = Ribes fontenayense te
triploidni hibrid (R. nigrum x Grossularia) x alpinum, koji su
kasnije opisani kao vrste. iste autopoliploidne vrste imaju
smanjenu fertilnost pa je otuda teko dobiti tetraploidne sorte.
Meutim, udvostruenjem broja kromosoma R. nigrum x
Grossularia (koji su, kao diploidni, potpuno sterilni, dok je
amfidiploidni krianac potpuno fertilan) dobijeni su tetraploidi
(2n = 32) Ribes nigrolaria, R. nigroveum (R. nigrum x niveum) iR.
satigrum (R. sativum x nigrum). Osobine ogrozda nasljeuju se
polifaktorijalno, intermedijarno, parcijalno dominantno ili
recesivno.

93

Rasprostranjenost. Ogrozd je rairen cijelim svijetom.

Najvie opisanih vrsta potjee iz Sjeverne Amerike (oko 35),
zatim slijede Azija (oko 25), Europa (oko 6), Juna Amerika (oko
2) i sjeverna Afrika (oko 1). Najmasovnije se uzgajaju europske
sorte ogrozda, a potom amerike.
Podrijetlo kultiviranih ogrozda i dobivanje novih sorta.
Kultiviranih sorta ogrozda ima vie od 2000. One su proizile od
europskih vrsta Ribes grossularia var. vulgare, R., g. var. uvacrispa i amerike vrste Grossularia hirtella, zatim od G. rus tica =
Ribes uva-crispa x Grossularia hirtella (Downing, Carrie, Pearl,
Poorman, Red Jacket), od G. utilis = G. cynosbati x G. ree/inata
(Mountain), od G. von Fleetian = G. missouriensis x G. ree/inata
(Glendale) i od drugih vrsta, kao i krianjem vrsta Grossularia x
Ribesia.
Nove sorte ogrozda mogu se dobiti klonskom selekcijom,
selekcijom u populaciji tipova, hibridizacijom u okviru vrste,
meu vrstama Grossularia, Ribesia i Coreosma, i induciranim
mutacijama. One trebaju dati krupne plodove (do 30 g) glatke
pokoice i razliite boje (od tamnozelene do svijetlozelene, bijele,
svijetloute do tamnoute, crvene do crvenocrne), visoke
kvalitete i okusa (eer- kiseline- aroma). Nove sorte trebaju biti
samooplodne i visokoproduktivne, otporne na zimske niske
temperature i proljetne kasne mrazove i na ljetne vruine; trebaju
biti otporne ili tolerantne prema Sphaerotheca mors-uvae Schw.,
Pseudopeziza ribis Kleb., Mycosphaerella ribis Fuck i
Cronartium ribicola Fish. Pri stvaranju novih sorta, treba rabiti
one vrste i sorte ogrozda koje imaju nabrojene osobine.
Razvoj proizvodnje. Ne postoje pouzdani podaci o
kultiviranju ogrozda. U Rusiji u XI stoljeu, a neto kasnije i u
zapadnoj Europi, ogrozd se pojavljuje u obliku nasada, posebno u
XVI stoljeu uz samostane. U Americi se pojavio tek polovicom
94

XVII stoljea. U literaturi je prvi put opisan 1536. Otada se

masovnije uzgaja, intenzivira se selekcija i u veoj mjeri stvaraju
nove sorte posebice u XIX stoljeu.
Ima ga u umama, a plemenite se sorte uzgajaju, ali manje, na
i u gradskim vrtovima. Nije poznato kad je poeo
uzgoj ogrozda, ali je sigurno da ga se uzgaja ve nekoliko stoljea,
a neto vie u XIX stoljeu .
okunicama

Gospodarstvena vrijednost U brojnim zemljama sjeverne

Europe o grozd smatraju "sjevernim vinogradom". Rodi ve druge
godine poslije sadnje, pete godine urodi do 10.000 kg/ba, a od
este do osme 20.000-30.000 kg/ha. Ogrozd rano sazrijeva, daje
visok prinos, ne zahtijeva puno rada, a plod se rabi svje ili se
prerauje.

Ekoloki imben i ci. O grozd zahtijeva umjerenu

temperaturu tijekom ljeta i zime (na sjeveru nastaju oteenja od
mraza, a na jugu od visokih temperatura), poloaj izloen
cirkulaciji zraka i zatien od jakih vjetrova. Ako takvi uvjeti nisu
osigurani, postoj i opasnost od pepelnice i smrzavanja tijekom
jeseni i zime. Ogrozd daje dobre rezultate uzgojen na teem,
ilovasto-pjeskovitom tlu. Zahtijeva umjereno vlano i hladno tlo,
na kojemu se ne smije zadravati voda niti u najkraem vtjemenu.
Ne podnosi pjeskovita i jako topla tla.
Razmnoavanje. O grozd se moe razmnoavati sjemenom,
zrelim ili zelenim reznicama i polonicama. Za masovnu
proizvodnju sadnica europskih i amerikih sorta najpovoljnije je
razmnoavanje polonicama ili zelenim reznicama, a za amerike
sorte i zrelim reznicama. Oiljeni izbojci ili reznice ogrozda
trebaju biti u rasadniku jednu godinu (amerike) ili dvije godine
(europske), a potom se sade u plantane nasade.

95

Ogrozd se razmnaa zrelim reznicama, koje se uzmu iz

zdravih i testiranih grmova. Uspjeno se moe razmnaati i
nagrtanjem. Reznice ogrozda ne oiljuju tako dobro kao reznice
crnoga ribiza. Kako bi se postiglo dobro oiljenje, treba izabrati
odrvenjene jednogodinje ljeto raste i odrezati ih od matine biljke
ujesen prije no opadne lie. Potom se naine reznice duljine 30
centimetara. Nedozreli i tanki vrhovi ljetorasta odbacuju se.
Pripremljene reznice sade se u brazde ili jarke. Pupoljci i trnje u
doljnjem dijelu uklanjaju se, a ostavlja se 4-5 vrnih pupa.
Istraivanja ukazuju da je bolje oiljenje ako se ostave svi pupoljci
nareznici.
Tlo na kojemu se oiljava reznica treba biti lake, lako
obradivo, ne isuvie suho ili izloeno vjetru. Reznice se sade
duboko i tlo se vie puta ugazi. Iznad tla se stavlja 8-1 Ocm vrnog
dijela reznice. Ako mraz odvoji reznicu od tla, treba ga ponovno
ugaziti. Redovi s reznicama postavljaju se na razmaku 0,6-0,75
metara, a meu rezni cama u redu 8-15 cm.
Kako bi se reznice razvile u kvalitetne sadnice, trebaju u
rasadniku ostati dvije godine na istome mjestu, ili se nakon prve
godine presade na vei razmak u redu (25-30 cm). Dvogodinje,
dobro oiljene sadnice prikladne su za podizanje nasada. Neki
proizvoai proizvode i trogodinje sadnice.
Podizanje nasada. Veliina nasada ogrozda treba biti do 50
ha i vie, a na manjim povrinama od 0,5 do 5 ha. Ondje gdje je
jako sunce, ogrozd treba uzgajati kao meukulturu ili posaditi u
nasadu ogrozda nekoliko redova voaka zbog sjene.

Sistem uzgoja uglavnom zavisi od osobina sorte i planirane

agrotehnike; ogrozd se moe uzgajati u obliku grma, kordona ili
ive ograde (palira). Najee se uzgaja u obliku grma na
razmaku l ,3-1,5 do ili 2-3 m. Moe se uzgajati i samostalno ili kao
meukultura u vonim nasadima.
96

Ogrozd se sadi ujesen ili, ako je vrijeme prikladno, zimi, a

iznimno u proljee . Sadimo oiljene izdanke ili reznice, stare
dvije ili tri godine ili jednogodinje, ako su jako razvijene; sade se
neto dublje no to su bili nagrnuti zbog oiljavanja. Poslije sadnje
izbojci se oreu na 3-5 okaca.

Oplodnja i vrijeme cvjetanj a. Sve ekonomski znaajne

sorte ogrozda su samooplodne, rijetko jednopolne, a neki hibridi
(Ribes nigrum x Grossularia) su partenokarpni. Ogrozd ne
zahtjeva zajedniku sadnju sorta zbog kriane oplodnje, i bez
pomoi insekata daje normalne plodove i visok urod. Ogrozd
cvjeta rano (oujak- travanj) i ujednaeno; no, ako za cvjetanja
vladaju niske temperature, nastaje razlika u cvjetanju razliitih
sorta, od 4 do l O dana. Cvjetanje traje 3-4 tjedna. Na istim
grmovima cvjetanje moe trajati 2-3 tjedna, a na istom grozdu
nekoliko dana. Cvjetanje poinje na doljnjem dijelu grozda prema
vrhu, gdje zavrava. Oko 69% ploda se i zametnu.
Njega. Obrada tla sastoji se od unitavanja korova i
razbijanja pokorice 4-5 puta godinje. Navodnjavanjem se tlo
odrava vlanim i hladnim. Nasad se malira slojem od 12 do 15
cm raznih tvari. Gnoji se prema rezultatima analize tla i lista, sa
250-300 kg duinih i kalijevih gnojiva i 300-400 kg fosfornih, te
svake druge do tree godine sa 30-60 t stajskog gnojiva ili sjetvom
i zaoravanjem biljaka za zelenino gnojenje; treba gnojiti osobito
kalijemjer je ogrozdjako osjetlj iv na nedostatak ovog elementa.
Vana je zatita od jakoga sunca, bolesti, tetnika i ptica.
Orezivanje je potrebno, jer ogrozd rodi na jednogodinjim
ljetorastima i rodnom drvetu stvorenom na starijim granama ili na
glavnom deblu u nasadima sistemom kordona. Rezidba se sastoji
od skraivanja razvijenih ljetorasta na polovicu ili treinu duljine,
uklanjanja slabo razvijenih, starih, zakrljalih i slabo rodnih
grana. Na grmu se ostavi 6-8 grana, starih 3-6 godina, s vie rodnih

97

granica koje daju glavni rod, a ive prosjeno 2-4 godine. U jako

rodnih sorta treba prorjeivati plodove.

Vrijeme sazrijevanja i berba. Ogrozd sazrijeva od poetka

srpnja do sredine kolovoza; od ranih do kasnih sorta postoji
razlika od 6 tjedana. Bere se kad je plod zelenkast, a esto se u toj
fazi beru sorte iji je plod otvorenocrveni ili crveni. Ogrozd se
bere runo. Jedan djelatnik nabere oko 60 kg ploda dnevno, ve
prema tomu koliko je tmastih izrataja i ljetorasta u kruni. Ubrani
plod ne treba ostaviti na suncu, jer se lako kvari.
Graa i hranidbena vrijednost ploda. Prosjena teina ploda
iznosi l ili 1,5-2 g, od toga je vode 81-88% (prosjeno 85%), a
mineralnih tvari 0,2-0,67%. Plod sadri ukupnih eera 6,2210,64%, od toga fruktoze 3,34-6,08%, glukoze 2,40-5,09%,
saharoze 0,30-1 ,90%. Ukupnih kiselina sadri 0,40-2,30% (u
jabunoj), od toga je najvie limunske, jabune, vinske (u 100 ml
41 mg). Duinih tvari ima 0,33-1 ,13%; pektina 0,88%, a prema
nekim autorima 4,28-7,88% od suhe tvari; tanina od 0,05-0,9 do
2%, pentozana0,37%. VitaminaCima9,10-28,71 mg%.

Sortiranje i skladitenje. Najbolje je plodove sortirati

odmah za vrijeme berbe (ne kasnije u pakirnici) i odmah ih staviti
u koare. Sorte tanke pokoice staviti u koarice obujma 2-3 kg, a
sorte vrste pokoice u koare zapremine 10-15 kg. Ne postoje ni
nai ni strani standardni propisi za kvalitetu ogrozda i njegovu
ambalau, te se preporuaju propisi za crni ribiz.
Ogrozd se moe
prozraivanjem.

98

uvati

1-3 dana u skladitima s

MATINI NASADI

Jagoda, malina i kupina lako se razmnoavaju slobodnim

vegetativnim putem u prirodi, izbojcima i vrijeama. Ovaj lagani
nain r~anja donosi brojne opasnosti degeneracije sorta.
U nas se izbojci maline proizvode u rodnim nasadima kao izdanci,
a jagode u rodnim nasadima, vrijeama (stolone). Ovako su,
tijekom godina, brojne sorte izgubile sortna svojstva zbog
nekontroliranog mijeanja biljaka proizvedenih generativnim i
vegetacijskim nainom.
Prigodom vegetativnog razmnoavanja vrijea i izdanaka
postoji opasnost akumulacije virusnih infekcija, to takoer
pridonosi degeneraciji sorta.
Kako bi se postigli visoki urodi i kvaliteta ploda sadni
materijal treba proizvesti u matinim nasadima na suvremeni nain.
Izbojcima maline prjenose se uzronici nekih bolesti npr.
pjegavosti (Didymella applanata), i brojne viroze. U
rodnim nasadima gotovo je nemogue proizvesti zdrave biljke
nezaraene ljubiastom pjegavou, jer je arite infekcije na
starim rodnim izboj cima.
ljubiaste

99

Znaajnije

virusne bolesti jesu: mozaik maline, kloroza

ivaca, kovravost ili iskrivljenje lia, prstenasta pjegavost,
krljavost maline, utica maline i dr. Neke od virusnih bolesti
smanjuju koliinu i kvalitetu prinosa, plod neravnomjerno
sazrijeva i ostaje tur.
Sline se bolesti pojavljuju i na kupini:

antraknoza ljetorasta,

lj ubiasta pjegavost i brojne viroze.

Jagode su takoer, tijekom vegetativnog razmnoavanja,

podlone irenju svih bolesti. To su mnogobrojni virusi koji u
mijeanim infekcijama mogu izazvati potpunu degeneraciju i
nerodnost jagode. Nazonost nekih virusa ogleda se u vidljivim
promjenama lia ili ploda u vidu klorotinog arenila lia, utila
oboda lia, uvijenosti, utila ivaca ili deformacije ploda. Neki
virusi izazivaju jaku krljav ost pa ak i uvenue grmova jagoda.
Brojne gljivi ne bolesti ire se zaraenim sadnim materijalom.
Tijekom proizvodnje sadnica jagodastog voa, sve biljke s
promjenama na liu mogu se lako otkriti i unititi; meutim,
postoji velik broj uzronika bolesti koji prouzroe takozvanu
latentnu zarazu. Oni su prikriveni i ne izazovu vidljive promjene,
ali oslabe biljku te smanje koliinu i kvalitetu prinosa. Zaraene
biljke teko je uoiti, to oteava proizvodnju zdravoga sadnog
materijala uobiajenim umnaanjem na otvorenome polju.
Postupci selekcije i dobivanja poetooga i zdravoga sadnog
materijala

Prvi i najznaajniji korak je izabiranje pozitivnih klonova

koji svojim pomolokim svojstvima karakteriziraju odreenu
sortu. Odabrani klonovi trebaju biti rodni i bujni, bez vidljivih
promjena na liu i plodu, koje bi ukazale na eventualnu
nazonost virusa i drugih uzronika bolesti ili grinja. Eventualna
100

nazonost

grinja, kod jagoda, eliminira se primjenom kemo i

termoterapije. Svaki odabrani klon zatim se testira na nazonost
virusa.
Vtruse elinimiramo primjenom termoterapije ili tzv. kulture
tkiva i meristemskih vrhova. Najbolje je kombinirati metodu
termoterapije s kulturom tkiva, pri emu se biljka u specijalnim
komorama izlae povienoj temperaturi od 37C, i to 3 tjedna.
Zatim se uzimaju vrlo kratki vrhovi koji su slobodni od virusa, i od
njih na sterilnoj umjetnoj hranljivoj podlozi, u zatvorenim
staklenim posudama, reproduciraju zdrave biljke. Od zaraenih,
mogu se dobiti zdrave biljke bez primjene termoterapije
reprodukcijom od meristemskih vrhova na umjetnoj hranljivoj
podlozi. Naime, kod zaraene biljke jako mali vrhovi duljine od 0,5
mm obino su bez virusa. Meutim, svakoj nanovo reproduciranoj
biljci, od ovako malih dijelova tkiva, mora biti ponovno provjerena
sortna ispravnost, zbog moguih odstupanja prema matinoj biljci.
Provjeriti i uspjeh eliminacije virusa. Dobivene poetne biljke
obino se oznaavaju kao klon kategorije A. Klonovi kategorije A
umnaaju se u polju gdje se radi glavna selekcija. Pritom se biraju
najrodniji klonovi s krupnim plodom na kojemu nije utvrena
nazonost virusa, grinja ili nematoda. Ovako izabrane biljke
oznaavaju se kao klonovi kategorije B. Dakle, klon kategorije B
prvoklasni je sadni materijal, slobodan od virusa, mikroplazme
nematoda i grinja, i njegovu kvalitetu treba uuvati u daljnjem
postupku razmnaanja.
Daljnje razmnoavanje moe se raditi u polju u nasadu
kategorije superelita, ali uz obvezu svih ponovnih testiranja na
nazonost virusa, drugih bolesti i tetnika uz odbacivanje
naknadno otkrivenih zaraenih biljaka. Ovako razmnoenim
sadnicama zasnivaju se matini nasadi kategorije elita, u kojima se
ponavljaju svi pregledi. Ovim se sadnicama podiu rodni nasadi.

101

Malina
Matinjaci za proizvodnju sadnica maline moraju biti od
sortnoga i zdravoga ishodnog materijala. Od poetnoga klonskog
materijala kategorije B, koji se umnaa u ianim kuicama ili u
kulturi tkiva, podie se matini nasad kategorije super-elita.
Nasad mora biti izoliran od drugih nasada maline, najmanje 5 km.
Ovako proizvedeni izbojci slue osnivanju matinjaka kategorije
elita, a potom kategorije original.

Tlo mora biti plodno, rastresito i umjereno vlano. Na

pripremljeno tlo ujesen se posade izbojci maline I klase na razmak
l x 0,5 m. Preporua se da, na jednoj parceli, budu izbojci samo
jedne sorte ili da razmak izmedu sorta bude najmanje 6 m.
Zasaeni izbojci skrate se na 20 cm od zemlje. Sljedee godine
prije dozrijevanja ploda ukloniti sve zametnu te plodove kako bi se
otklonila mogunost nicanja sjemenjaka. Do jeseni, prve
vegetacije, svaka e posaena biljka dati 1-2 izdanka i velik
potencijal za iduu godinu.
Tijekom vaenja izbojaka pobrinuti se da u zemlji ostane to
vei broj ila. Ne preporua se orezivanje izbojaka i matine biljke

do zemlje, jer e se vegetacijski potencijal utroiti na formiranje

jakih izbojaka iz grma. Time se smanjuje mogunost izbijanja
izbojaka iz ila maline udaljenih od grma. Medutim, ako se
grmovi i izbojci izvade iz zemlje, novi e izbojci masovno izbiti iz
preostalih ila. Posebnu pozornost treba posvetiti zatiti
matinjaka od bolesti i tetnika. Prvi fitopatoloki pregled
izbojaka obavlja se u lipnju, a drugi u rujnu. Otkriju li se izbojci
zaraeni virozama, moraju se odmah unititi isto kao i sve ile u
promjeru 2 m.
Krajem vegetacije, s jednog ba matinjaka, moe se dobiti
200.000 izbojaka. Matinjak se, uz normalnu njegu, moe koristiti
102

za proizvodnju izbojaka tijekom 3-4 godine, nakon ega se moe

prevesti u rodni nasad.
Kupina

Kupine se u proizvodnoj praksi razmnazaJU u rodnim

nasadima, oiljavanjem vrhova ljetorasta i izboj cima.
Oiljavanje vrhova ljetorasta primjenjuje se kod sorta koje
ne tvore kozjenove izdanke. Oiljavanje se obavi u rodnom nasadu
kupine ili posebnom jednogodinjem ili viegodinjem matinom
nasadu. Sadnice, proizvedene u jednogodinjem matinjaku,
kvalitetnije su, i sortno te zdravstveno sigurnije od onih koje su
proizvedne u viegodinjim matinjacima i u rodnim nasadima.
Vrhove ljetorasta ukozjenjujemo tako da, tijekom kolovoza i rujna
vie puta, dovoljno izrasle ljetoraste i njihove bone izdanke
ukopamo 1Ocm u rastresitu zemlju. Do kraja vegetacije ukopani
vrhovi e oiliti. Ako ile nisu dovoljno narasle, vaenje odgoditi
za proljee. Oiljeni vrhovi oreu se na 20 cm od zemlje i tako
odvoje od matine biljke.
Jzbojcima se razmnaaju sve uspravno rastue sorte s
bodljama. Zavretkom vegetacije ili sljedeeg prolj ea iz
matinjaka se povade svi izbojci. Poslije toga parcela se pripremi
za sljedeu vegetaciju. Na jednom hektaru mogue je proizvesti
l 00.000-120.000 izbojaka godinje.
Kupina se moe razmnaati zrelim i zelenim reznicama,
se proizvede velika koliina oiljenih reznica. Duljina
reznica je jedno do dva okanca.
ime

Jagoda

Ukoliko se umnaanje poetnog klonskog materijala radi u

polju ili ako se umnaanje u kulturi tkiva kombinira s daljnjim
103

umnaanjem u polju, vano je izabrati dobro tlo (lokaciju) za

matine nasade.
Tlo za matinjak jagode, radilo se o super-eliti, eliti,
originalu ili prvoj reprodukciji, moe se rabiti samo jedne godine,
jer postaje upitnom sortna ispravnost, zbog pojave ploda i sadnica
nastalih od sjemena. Oni e biti razliiti od matinih biljaka.
Takoer se, duljim zadravanjem jagoda na istoj povrini,
komplicira kontrola bolesti i tetnika, pa proizvodnja zdravih
biljaka postaje nemoguom.
Tla, izabrana za matine nasade, moraju biti plodna, dobro
provjetrena, lakog mehanikog sastava i s osiguranim
navodnjavanjem. Nisu prikladna hladna, nepropusna tla s
visokom razinom podzemne vode. Treba izbjegavati vapnenasta
tla. Najbolje je koristiti tla na kojima su prethodno uzgajane
itarice, grahorice, soja i sl. Nije dobro koristiti tla gdje je
uzgajano povre zbog nazonosti uzronika bolesti (Fusarium,
Verticillium, Rhizoctonia i dr.).
Matini

nasad kategorije super-elita trebao bi biti udaljen

najmanje S km od drugih jagoda. U nekim se zemljama jagode
sade u kvadratu l xl m, a razmak izmeu kvadrata je 2 m. Ovakvi
razmaci omoguuju krianu obradu i lake otkrivanje
unitavanje zaraenih biljaka, bez opasnosti irenja zaraze.
Na ovakav se nain, u nasadu kategorije super-elita, sadi
samo oko 4.000 biljaka po hektaru.
Nasadi kategorije elita trebali bi biti udaljeni od najbliih
jagoda 3 km, a matini nasad kategorije original l ,5 km. Razmaci
sadnje trebaju biti 140x60 cm.

104

Kultura tkiva

Kultura tkiva je uzgoj in vitro svih biljnih dijelova, bilo da su

to stanice, tkiva ili organi, u aseptinim uvjetima.
Ova metoda vegetacijskoga razmnaanja ima brojne
prednosti u poredbi s ostalim, standardnim nainima
vegetacijskoga razmnaanja:
l. Veoma je brza (razvojni ciklus traje od 3-8 mjeseci), pa je
povoljna za brzo umnaanje i irenje novostvorenih sorta i
hibrida.
2. Dobije se velik broj biljaka od eksplantata koji se koristi
materijal. Tako je proizvodnja neograniena i
onemoguena je zaraza izvana.

kao

poetni

3. Koriste li se, za poetne eksplantate, meristemi

(kombinirano s termoterapijom), dobiju se biljke osloboene
virusa, mikroplazma i bakterija. Ovo je osobito bitno prilikom
razmnaanja jagodastih kultura, in vitro.
4. Obavlja se u laboratorijskim uvjetima, tijekom cijele
godine.
Za dobit zdravog sadnog materijala koristi se kultura
meristema kombinirano s termoterapijom. Ova suvremena
metoda sastoj i se od etiri faze:
a) Postavljanje aseptine kulture ili izolacija meristema sa
l-2lisne primordije veliine od O, 1-0,5 mm.
b) Organizacija meristemskog ateksa u lisnu rozetu i
umnaanje izbojaka, tj. proliferacija ili multiplikacija. Ova faza
podrazumijeva transplantaciju novih biljica koje su se inducirale
na bazalnom kraju lisne rozete prolaskom kroz nekoliko pasaa.

lOS

e) Oiljavanje dovoljno izduenih bilj ica.

d) Aklimatizacija oiljenih i
stakleniku, pod mist izmaglicom.

zasaenih

biljica,

Za uzgoj biljaka, dobijenih iz kulture tkiva, koriste se

specijalni ogledni rasadnici. U njima su poduzete mjere
predostronosti zbog zatite biljnog materijala od raznih
prenositelja zaraze. Ovako dobijene biljke, kao poetni bezvirusni
materijal, mogu se u matinim nasadima razmnaati prema
nabroj anim postupcima. Meutim, mogue je direktno koristiti
ovakav super elitni sadni materijal, za podizanje rodnih nasada.
Potencijal ovakvog razmnaanjaje vrlo veliki. Teoretski, od
samo jednog eksplantata za 6 mjeseci, moe se proizvesti
1,000.000 biljaka. U svijetu postoje komercijalni laboratoriji koji,
ovom metodom, proizvode 1-3 miliona sadnica jagoda.
Uobiajenom

metodom razmnaanja korijenovim

reznicarna, moe se dobiti 15.000 biljaka maline od 14 matinih
biljaka, za 3 godine. Meutim, kulturom tkiva od l eksplantata
mogue je dobiti 50.000 biljaka, za jednu godinu.
Slini potencijal umnaanja kulturom tkiva je ima i kupina.

Smatra se da su meristemski vrhovi u kulturi tkiva, uzeti s

biljaka koje su podvrgnute termoterapij i, najbolja metoda za dobit
biljaka bez virusa.
Uvoenje

ove metode u razmnoavanje jagodastog voa

brzu izmjenu sortamenta. Zdravi klanovi, veeg broja
sorta, mogu se dugo uvati u kulturi tkiva bez opasnosti zaraze.
Ovaj izvorni, klonski materijal moe se uvati na niskoj
temperaturi 2-4C, i opet biti vitalan i sposoban za proliferaciju na
novom, svjeem mediju. Ovako se mogu uvati brojne biljke na
malom prostoru. Neovisno od sezone, moe se zapoeti njihovo
omoguuje

106

komercijalno umnaanje. Ovo proizvodnju sadnog materijala ini

dinaminom, s mogunou brze zamjene sortamenta. Najvia
kvaliteta u sortnom i zdravstvenom pogledu, jami postizanje
visokih uroda u rodnim nasadima.
U razvijenim zemljama visok prinos jagode dostie se prve
godine poslije sadnje, ako se sadnja obavlja u prvoj polovici
kolovoza. Sadnice, za ovu vrstu sadnje, mogu se proizvesti
kulturom tkiva. Ovakve biljke proizvode vie vrijea od onih
razmnoenih tradicionalirn nainom. Ve poetkom zirne daju
centralnu krunu i sljedeeg proljea proizvedu puno vie cvjetova
od biljaka razmnoenih tradicionalim metodama. Osim toga,
racionalnije se koristi tlo, jer se nasaditi mogu povrine oteene
korovima. Na ovaj se nain izbjegne borba s korovom koja je
neizbjena tijekom proljetnje i jesenje sadnje.
Mogunosti

ove metode proizvodnje zdravog sadnog

materijala velike su, a potrebna istraivaka iskustva ve su
steena. Organizacija proizvodnje zahtijeva odreene uvjete.
Prije svega, svaka proizvodnja klonskog materijala, mora
zapoeti u nekoj znanstvenoj ustanovi, jer zahtijeva
visokospecijalizirane strunjake razliitog profila: selekcionare,
virologe, fiziologe, kao i tehniko osoblje obueno za rad u
laboratoriju i stakleniku.
Za masovnu proizvodnju jagodastog voa kulturom tkiva
potrebna su ulaganja u proirenje laboratorijskog prostora s
komorama za filtraciju zraka, veim klima komorama regulirane
atmosfere, suvremenim staklenicima s regulacijom temperature,
provjetravanjem i oroavanjem uz istovremeno osiguranje od
lisnih ui i drugih prenositelja virusnih bolesti.

107

SORTAMENT VOAKA
JAGODASTOG PLODA
U daljnjem tekstu dajemo pregled i kratki opis sorta voaka
jagodastih ploda, koje predlaemo za proizvodne nasade. Ovdje
su i perspektivne sorte koje se nalaze u oglednim nasadima unas, a
zasluuju pozornost rezultatima koje su dale u inozemnim
oglednim nasadima.
JAGODA

l. Vrlo rane sorte

Proizvodni nasadi
Favete (Favette) - Stvorena je u Francuskoj Onstitut
National de Recberches Agronomiques de Montfavet). U grupi je
sorta ranoga zrijenja, pa se na trite isporuuje u svjeem stanju.
Prikladna je za uzgoj na otvorenom i u zatvorenom prostoru
(tuneli), s ciljem to ranijeg dobijanja ploda. Preporua se za
toplija podruja gdje je izraena ranozrelost. Grm je srednje
veliine ili bujan. Plod je srednje krupnoe, crvene boje i ukusan.

108

Perspektivne sorte

Mis (Miss)- Novija talijanska sorta vrlo ranog sazrijevanja.

Sorta miss je visokorodna, krupnoga ploda, to nije tipino za
sorte ranog sazrijevanja. Grm je bujan, odlinoga rodnog
potencijala. Adaptibilna je na razl iite tipove tla. Zbog
ranozrelosti prikladna je i za uzgoj u zatvorenom. Prvi rezultati
ispitivanja, u naim uvjetima, izuzetno su dobri.

ErUglou (EarUglow)- MDUS 3861 (Fairland x midland) x

(Redglow x Surecrop) "Wonderful strawberry flavor" je
trgovaka marka sorte jagode EARLIGLOW. Plod je srednje
krupnoe, ilave sjajne pokoice i vrstoga mesa. Slatki plod
ujednaene boje ini ovu sortu izvrsnom za svjee koritenje i
smrzavanje. Veliina ploda se sazrijevanjem smanjuje. Ovo je
bujna sorta i daje dosta izbojaka. EARLIGLOW otporna je na Ph.
fragariae i Verticillium Wilt.

n. Srednje r ane sorte

Proizvodni nasadi

Kortina (Cortina) - talijanska sorta. Gnn je srednje bujan.

Rodna je. Otporna je na pepelnicu, a tolerantna prema antraknozi.
Prikladna je za loije uvjete uzgoja (tea tla, otriju klimu). Plod je
srednje krupan, pravilnoga srcastog oblika zailjenog vrba,
intenzivno crvene boje. Prikladna je za uzgoj u zatvorenome
prostoru.
Honoj (Honeoye) - Amerika sorta dobijena krianjem
Vibrant x Holiday. Cvjeta srednje kasno, a sazrijeva rano. Plod je
srednje krupni, konini do konino-okruglasti, intenzivno crvene
109

boje i sjajni. Meso je vrsto, crveno, nakiselo

Prikladna je za svjeu uporabu i smrzavanje.

aromatino.

Pokabootas (Pocabootas)- Stvorena je u SAD (Maryland)

krianjem sorta Teunesse Shipper x Midland. Grm je bujan i vrlo
rodan. Stvara dosta izbojaka. Dobro podnosi suu. Plod je srednje
krupan (oko 13 g), okruglasto-kupast, dosta uni forman,
svijetlocrvene boje. Meso je svijetlocrveno, vrsto, sono, slatkonakiselo i s malom upljinom.

Eris (Eris) - Srednje je bujnog grma, obilne rodnosti.

Prikladna je za uzgoj u mediteranskome podruju i u
kontinentalnim uvjetima. Plod je krupan pravilno-konusnog
oblika, svijetlocrvene boje. Dobre je transportnosti.
Perspektivne sorte
Totem (Totem) - Stvorena je u SAD i uvedena je u
proizvodnju 1971. godine. Relativno je otporna na mrazeve, i
znaajno je rezistentna na bolesti koje izaziva Phytophorota
fragariae, kao i prema virusnim bolestima. Meso ploda je
umjereno do tamno crveno, dobroga okusa. Prikladna je kako za
preradu, tako i za uporabu u svjeem stanju.

m. Srednje kasne sorte

Proizvodni nasadi
Marmelada (Marmolata) - talijanska sorta. Grm je
umjereno bujan, iznimne rodnosti. Prikladna je za uzgoj u
kontintalnim uvjetima i vrlo otporna na niske temperature.
Relativno je osjetljiva na pepelnicu i umjereno osjetljiva na
IlO

rupiastost

lista. Prikladna je za uzgoj u zatienom prostoru.

Plod je srednje krupan, pravilno-konusnog oblika i intenzivno
crvene boje.

Elsata (Elsanta) - Stvorena je u Nizozemskoj krianjem

sorta Gorella x Holiday. Grm je srednje bujan, visoke rodnosti,
osjetljiva je na sivu trule ploda. Plod je krupan, otvoreno-crvene
boje, konino-okruglastog oblika. Meso je vrsto dobroga okusa.
Lako se bere i otporna je na transport.
Zenga zengana (Senga Sengana)- Stvorena je u Njemakoj
(R. von Sengbuch) krianjem sorta Marke} x Sieger.
Selekcionirana je 1942. godine. Postala je znaajna sorta jagode u
svijetu. Vodea je u sortamentu brojnih zemalja, osobito
jugoistone i srednje Europe. Kod nas se uzgaja vie od tri
desetljea i dugo je najrairenija sorta jagoda. Grm je bujan,
uspravan i vitalan. Rodi obilno, a sazrijeva krajem svibnja. Berba
traje 20-25 dana. Plod je srednje krupan do krupan (16 g),
zarubljeno-kupast do srcast i tamnocrvene boje. Meso je vrsto,
sono, slatko-nakiselo, intenzivno crveno, aromatino i posebno
kvalitetno. Dobro podnosi transport. Prikladna je za sve naine
uporabe, u svjeem stanju i za smrzavanje i preradu.

Perspektivne sorte
Simfonija (Symphony) - Stvorena je nedavno u kotskoj
(SCRl), i zakratko je postala druga najznaajnija sorta u Velikoj
Britaniji, kao i prva sorta priznata od lanca supermarketa
"Marks&Spencer".

Darselekt (Darselect)- Stvorena je u Francuskoj (El-santa x

Parker) (rasadnik Darbonne). U grupi je sorta srednje kasnog
zrijenja. Plod je tamnocrvene pokoice sa dobrom otpomou
prema gnijeenju. Ima jak, tradicionalj okus jagode s izraenom
Ill

aromom. Ima dobru otpornost na bolesti jagode. Daje krupne,

ujednaene plodove. Plod se, poslije berbe, dobro uva.
IV. Kasne sorte

Proizvodni nasadi

P andora (Pandora) - Grm sorta. Grm je vrlo bujan, dobre

rodnosti. Ispoljava muku sterilnost, te se mora saditi s
kasnocvjetajuim opraivaima (Pegasus, Rapsody, Bogota).
Umjereno je otporna na vertilicijum, fitofrotozu i pepelnicu.
Osjetljiva je na crvenu sr korijena. Plod je krupan, konusnog
oblika, naranastocrvene boje. Kasna je stolna sorta.
Pegaz (Pegasus) - Engleska sorta. Grm je umjereno bujan,
dobre rodnosti. Relativno je otporna na vertilicijum i fitoftoru, a
umjereno osjetljiva na pepelnicu. Plod je krupan, atraktivnog
izgleda, dobre manipulativnosti. Ovo je izrazito stolna sorta.
Dobro se uva.
Sela (Sella) - talijanska sorta. Grm je bujan, obilne rodnosti.
Prikladna je za kontinentalne uvjete uzgoja i tea tla. Dobre
rezultate daje prigodom kasnije sadnje (u jesen). Tolerantna je na
pepelnicu i bolesti korijena. Plod je krupan, pravilno srcastog
oblika, svijetlocrvene boje.
Idea (Idea) - Sorta kasnog dozrijevanja (sei. 79-12-13 x
Etna) proistekla iz programa oplemenjavanja, Univerziteta u
ezeni, Italija. Otporna je na uzronike bolesti Phytophtora
fragariae, i na antraknozu. Grm je vrlo bujan i ponaa se dobro na
nefumigiranim tlima. Vrlo je rodna sorta, krupnog, vrstog ploda.

112

V. Vlerodne sorte " Day neutral"

J. za submediteransko podruje

Selva (Selva) - Stvorena je u SAD (California). U grupi je

sorta jagoda na iju rodnost ne utjee duljina dana (Day Neutral).
Tijekom sezone daje konstantno krupne plodove. Plod je
svijetlocrvene boje. Zahtijeva berbu u punoj zrelosti. Ima izuzetno
vrst plod varijabilnog oblika. Grm je bujan i osjetljiv na manjak
kalija.
2. za umjereno-kontinentalno podruje

Siskejp (Seascape) - Stvorena je u SAD (California)

krianjem sorta S elva x Douglas. Spada u grupu sorta jagode na
iju rodnost ne utjee duljina dana (Day Neutral). Plod je
tamnocrveni, atraktivni, sjajni, krupni, dobrog okusa i vrsti. Grm
je bujan i uspravno ga rasta. U vlanim je sezonama osjetljiva na
sivu trule. Cvjeta i dozrijeva cijele vegetacijske sezone.
Prikladna je za uzgoj u kontinentalnom podruju.
MALINA

l. J cdnorodne sorte

Proizvodni nasadi

Vilamet (Willamette) - Stvorena je na Korvalskom

univerzitetu u dravi Oregonu SAD. Stvara veliki broj okomitih
izbojaka ije su rodne granice srednje duljine, elastine i rijetko
se lome pod teretom ploda ili za jaega vjetra. Plod je srednje
krupan do krupan, zaobljenokupast, tamnocrvene boje,
slatkokiseo, aromatian i ukusan. Kotunice u plodu dobiju
113

tamnocrvenu boju i otpadaju. Plod je prikladan za svjeu uporabu

i preradu, a mogu se koristiti i za smrzavanje. Prinosi su oko 8 tiha.
Postoje podaci o znaajno veim prinosima pri uzgoju uz
potporanj i uz uporabu herbicida za unitavanje mladih izbojaka i
rodnih granica, do visine 40 cm. Samooplodna je sorta.
Tolerantna je na najtetnije viruse, a osjetljiva prema Didymella
aplanata.
Miker (Meeker) - Stvorena je u SAD. Otporna je prema
bolestima koje prouzroe truljenje korjenovog sistema maline.
Dobijena je krianjem sorta Willamette x Cuthbert. Plod je
srednje krupan do krupan, intenzivno obojen, vrst i ukusan.
Prikladan je za smrzavanje i preradu. Moe se brati i
mehanizirano. Grm je bujan i rodan. Ne podnosi vjetrovite
poloaje i preljerano gnojenje duinim gnojivima. Osjetljiva je
na virusnu krljavost maline (RBDV).
Tjulamin (Thlammen) - Tjulamin je stvoren 1980. godine
krianjem sorta Nutka i Glen Prosen u Vankuveru (Britanska
Kolumbija, Kanada). U svom podrijetlu ima sorte komi val i, nama
dobro poznat, vilamet. Drugi roditelj, Glen Prosen stvoren je u
kotskoj koji u svom podrijetlu ima sortu crne maline
Kamberlend. Plod sorte tjulamin su dugi, koninog oblika, sjajni,
intenzivno crvene boje to ih ini atraktivnim (privlanim) i
dopadljivim. Svjei plod slatkog je okusa i aromatian. Dobro se
uvaju i zadravaju privlanost i do 8 dana na temperaturi od 4C.
Vrlo su prikladni za preradu, kako za smrzavanje
ploda (IQF) tako i za desertna pakiranja. Plod je
izuzetno krupan, izvrsne kvalitete. Prikladni su za preradu, kao i
za uporabu u svjeem stanju. Izbojci su bujni. Plod je dobro
rasporeen i nije skupljen u grupu. Ima relativno dugu peteljicu
to daje odlinu izloenost ploda za runu berbu. Tjulamin je
donekle otporan na virus krljavosti maline preko peludi, ali je
pojedinanoga

114

infekcija mogua. Selekcioniran je kao sorta otporna na lisne ui

Amphorophora agathonica Hottes, prenositelju kompleksa virusa
mozaika maline. Nije osjetljiv na truljenje ploda poslije berbe
izazvanu B. cinerea i Rhizopus spp., kao druge sorte maline.
Tjulamin je osjetljiv na bolest suenja izbojaka (Didymella
applonata), slino sortama vilamet i miker. Tjulamin je manje
osjetljiv na truljenje korijenovog sistema koju izaziva
Phytophthora.

Gradina - Stvorena je hibridizacijom 1962. godine, od

sorata Malling Exploit x Rubin. Jako je bujna sorta. Stvara veliki
broj jakih izbojaka. Izbojci su vrsti i tmoviti. Plod je crven,
zarubljenokupast, slatkonakiseo i harmoninog okusa. Kotunice
u skupnom plodu dozrijevaju istovremeno. Priblino su iste
veliine i vrsto meusobno povezane, te je povrina ploda
relativno ravna i privlana. Plod u cvasti sazrijeva razmjerno
kratko- 4 do 5 dana. Samooplodnaje. Rodi obilno (prosjeno oko
10,6 tiha).
Podgorina - Stvorena je hibridizacijom 1982. godine, od
sorata Rote Wadenswiler x Latham. Izbojci su srednje bujni. Lie
je perasto. Grm stvara umjeren broj izbojaka. Plod je vrlo krupan
(4,56 g), zarubljeno-kupast, slatkonakiseo i relativno vrst,
prikladan je za uporabu u svjeem stanju, preradu i smrzavanje.
Vrijeme dozrijevanja je relativno kratko. Bolje rodi u nasadima u
kojima su zastupljene i druge ekonomski znaajne sorte. Rodi
obilno, jednom godinje. Tolerantna je prema virusima. Rano
zavrava vegetaciju. Zbog visoke rodnosti treba je uzgajati uz
potporanj.

Perspektivne sorte

Malabat (Malabat) - Pripada grupi sorta maline ranoga

dozrijevanja ploda. Odlikuje se visokom rodnou i prikladnou
115

ploda za isporuku na trite u svjeem stanju. Plod je krupan,

vrst, konian, sjajnocrven i lako se bere. Ima vrlo prihvatljiv okus
maline. Bujna je, okomitog rasta i visoke rodnosti. Sline je
otpornosti na mraz kao i sorta Meeker. Otporna je na infekciju
Botrytis-a izbojaka. Relativno je osjetljiva na truljenje
korijenovog sistema koje izazivaPhytophthora.frag. var. rubi.
Kjulikum (Qualicum) - Sorta visoke rodnosti, srednjeg
perioda sazrijevanja. Daje krupne plodove, umjereno crvene,
vrste, s dobrim odravanjem poslije berbe, ugodnog okusa.
Izbojci su vrlo bujni, uspravnog habitusa. Daje mnotvo novih
izbojaka. Izuzetno je otporna na mraz. Otporna je na pepelnicu, a
osjetljiva na truljenje korijena koju izaziva Phytophthora .frag.
var. rubi.
Glen Empl (Glen Ample)- Stvorena je u kotskoj. Prilino
je popularna sorta u ovom trenutku. Ima krupne plodove odline
kvalitete. Vrlo je rodna. Plod se lako odvaja od cvjetne loe.
Idealna je za koritenje u svjeem stanju preko sistema
supermarketa.
Titan (Titan) - Stvorena je u SAD krianjem sorta Hilton x
N.Y. 598 (Newburgh x St. Walfried). Ovo je sorta veoma
krupnoga ploda i vrlo velike rodnosti. Odlian je izbor za
komercijalne proizvoae maline. Sazrijeva rano. Krupan,
dugaak konian plod je svijetlocrvene boje i atraktivan. Izbojci
su uspravni, skoro bez bodlja i prilino otporni na mraz. Osjetljiva
je na truljenje korijena koje izaziva Phytophtora. Preporua se
uzdizanje tla du redova zbog poboljanja drenae, kao i
preventivna uporaba fungicida.

116

n. Remontantne (dvorodne) sorte

Proizvodni nasadi

Heritid (Heritage) - Stvorena je u SAD 1969. godine

(Geneva, New York) krianjem sorta Durham x (Milton x
Cuthbert). Plod je srednje krupnoe, koninog oblika, atraktivne
crvene boje, vrsti, dobroga okusa. U naim uvjetima sazrijevaju
od poetka rujna. Izbojci su vrlo bujni otporni na mraz. Rastui,
jednogodinji izbojci su uspravni i jaki. Plod je srednje krupan,
kupast, crvene boje i veoma atraktivan. Meso ploda je vrsto i
izvanredne kvalitete. Plod se lako odvaja od cvjetne loe. Plod je
prikladan za koritenje u svjeem stanju i za smrzavanje. Dobro
podnosi visoke temperature.
Otem Blis (Autumn BUss) - Stvorena je u Velikoj Britaniji
1983. godine, viekratnim krianjem u Internacionalnom institutu
za hortikulturu u Ist Molingu (East Mailing). Ranije dozrije od
takozvanih jesenjih sorta. Visoke je rodnosti, krupnog ploda
odlinoga okusa. Dobro se uva poslije berbe i prikladna je za
koritenje u svjeem stanju, kao i za preradu. Izbojci ne zahtijevaju
potporanj ako nisu izloeni vjetrovima. Otporna je na bolest
truljenja korijenovog sistema (Phytophthora sp.). Plod dulje
sazrijeva. Osjetljiva je na RB D-virus (virus krljavosti maline).
Perspektivne sorte

Polana (Polana) - Stvorena je u Poljskoj. Jesenji prinos

sazrijeva tri tjedna ranije od sorte Heritid. Ima krupne, sjajne,
koncentrine plodove dobrog okusa. Odline je rodnosti jer svaki
pu p daje dvije rodne granice. Ima krae izdanke od sorte heritid
i brzo popunjava red. Sazrijeva kad i sorta Samit.
Samit (Summit) - Sazrijeva 10-14 dana ranije od sorte
heritid. Plod je srednje krupnoe, crven, vrst, okruglastog
117

.....
oo

British Raspberry Availability

Month
Glen Moy

Jun

(ul

rug

Glen Lyon
Glen Ample
Tulameen
Mailing Leo
Autumn BUss
Joan J
Joan Squlre

Sazrijevanje maline u Velikoj Britaniji

Sept

oblika, lako se odvaja od crvene loe. Prikladan je za uporabu u

svjeem stanju kao i za preradu. Visoke je rodnosti i daje dosta
izbojaka. Dobre je otpornosti na truljenje korijenovog sistema.
Orus 534-10 - Ovo je dvorodna selekcija maline stvorena u
Oregonu (SAD). Plod je krupan i izuzetno dobar za smrzavanje.
Dobre je rodnosti. Prikladna je za koritenje u svjeem stanju uz
paljivo rukovanje. Sazrijeva ranije u odnosu na sortu Heritid.
Doao skvajer (Joao Squire) - Stvorena je u Engleskoj
(Medway fluits). Dvorodna je sorta visoke rodnosti i izuzetne
kvalitete ploda. Plod je odlinog okusa, atraktivni, otvoreno do
umjereno crvene boje. Drugi prinos sazrijeva dva tjedna kasnije
od sorte Autumn Bliss s najveim prinosom u rujnu. Prikladna je
za sve namjene.
KUPINA
I. Bez bodlja

Proizvodni nasadi

Tornfri (Tbornfree)- Stvorena je 1956. godine u SAD od

hibridne kombinacije US 1410 (Brainerd x Morton Thomless) x
US 1414 (Merton Tbornless x Eldorado). Plod je vrlo privlaan,
srednje krupan do krupan, zaobljen do tupokonusan, crn, sjajan,
prikladan za uporabu u svjeem stanju s dobrim tehnolokim
svojstvima. Meso je slabo nakiselo i malo trpko. Plod sazrijeva
krajem srpnja i poetkom kolovoza. Berba traje oko 40 dana.
Izbojci izmrzavaju na temperaturama niim od 18C. Otporna je
na didiroelu i antraknozu. Djelomino je osjetljiva na utu hru
lista i ljetorasta.

119

Diak satin (Black Sadn) - Amerika je vrlo rodna sorta

(preko 20.000 kg/ha), krupnoga, izduenog ploda, prosjene mase
oko 7,4 g, a pojedini plod dostie 9 g. Pokoica je crna i sjajna dok
joj se pri punoj zrelosti sjaj izgubi. Plod je manje trpak od ploda
sorte tom ifri. Takoer cvjeta i zrije ranije 5-1 Odana od ove sorte.
Izbojci su bez bodlja, prilino jaki, uspravni i bujni. Usporedbom s
drugim sortama bez bodlja, pokazala se najotpornijom na
izrnrzavanje i bolest ute hre lista i ljetorasta.
Bal tornles (Bull tbornlles) - Stvorio ju je u SAD
(Carbondale, lllinois) selekcionar dr J. Hulli. Proizvodi se u SAD
od 1983. godine. Otporna je na niske temperature. Vrlo je bujna
sorta s izbojcima bez trnja. Izbojci su snani, skoro uspravni.
Dobro podnosi razliit tip tla. Uzgaja se uz potporanj.

Perspektivne sorte
ester tornles (Cbaster TbornJess) - Jedna je od najotpornijih sorta na niske temperature. Rodna je i bestma sorta. Irna
krupne, plodove visoke kvalitete, koji sazrijevaju kasno, do
sredine kolovoza.

Lobnis (Locbness)- Prva europska sorta kupine bez bodlja.

Stvorena je u Skotskoj (S. e. R. Institute). Umjerene je bujnosti,
neto kasnijeg dozrijevanja. Plod je srednje veliine do krupan,
izduenog cilindrinog oblika, crn, sjajan i vrst. Plod se dobro
uva poslije berbe. Prikladna je za uzgoj u zatvorenom prostoru za
izvansezonsko trite. Osjetljiva je na verticilijum (Vertilicillium
Wilt.).

120

n. s bodljama
Proizvodni nasadi

Darou (Darrow) - Starija sorta kupine s bodljama, stvorena

u SAD. Izbojci su bujni i uspravni, pa se moe uzgajati i bez
potpomja. Plod je vrlo privlaan, krupan, crn, sjajan. Meso ploda
je sono, slatko, ugodnog okusa. Izuzetno je prikladan za uporabu
u svjeem stanju, kao i za preradu. Rodnost je odlina. Plod
poinje zrjeti u treoj dekadi lipnja i zrije do sredine srpnja. Vrlo je
rodna sorta. Razmnoava se vrhovima izbojaka, zelenim
rezni cama i kulturom tkiva. Srednje je rana sorta. Berba poinje u
treoj dekadi srpnja. Sazrijeva neto ranije no sorta Blek saten.
Plod je srednje krupan do krupan, mase do 6,5 g tamnocrvene
boje. Koristi se za stolnu uporabu i industrijsku preradu.
Hibridi maline i kupine

Proizvodni nasadi

Bojsenberi (Boysenberry) - Nastao je krianjem loganberija, kupine i maline (Loganberry x Blackberry x Raspberry).
Plod je cilindrian ili duguljast, krupan, taman i dulji od ploda
maline. Okus je blii divljoj kupini. Bodljikavi izbojci su bujni
dok su bestme selekcije bojsenberija manje bujne. Dobar je izbor
za pjeskovita tla. Bojsenberi je osobito otporan na suu. Plod je
krupan. Boja ploda je purpuma. Sazrijeva u drugom dijelu srp~ i
tijekom kolovoza. Izbojci tijekom zimskog mirovanja podnose
temperaturu do -l3C. Moe se uzgajati u vinogradarskim
podrujima. Zbog izuzetno ukusnoga ploda specifine arome
cijenjena je na zapadnoeuropskom kao i na drugim tritima.

121

CRNI RIBIZ

Proizvodni nasadi
Boldvin (Baldwin) - sazrijeva poetkom srpnja. Grozd je
rastresiti dug oko 5,5 cm. Teak je oko 6,4 grama. U grozdu je 6-8
bobica. Bere se u dva navrata. Sorta je samooplodna. Grm je
srednje bujan, zbijen. Rodnost sorte je vrlo visoka.
(T.Peje)
Ben nivis (Ben Nevis) - Stvorena je u Velikoj Britaniji
(SHRJ Invergowie, Dundee). Dobivena je krianjem sorta
(Consort x Magnes) x (Brodtorp x Jaslunda). Priznata je 1975.
godine. Formira srednje bujan i uspravan grm. Otporna je na
napad pepelnice. Cvjeta i sazrijeva nekoliko dana kasnije no sorta
Boldvin. Visoko je samooplodna. Bobice su krupne (oko 0,96 g);
na kratkim grozdiima ima ih prosjeno 6,2. Vrlo je rodna.
Prikladna je za mehaniziran u berbu i za preradu.
Ben Lomond (Ben Lomond) - Stvorena je u Velikoj
Britaniji (SHRJ lnvergowie, Dundee). Dobijena je krianjem
sorta (Consort x Manges) x (Brodtorp x Jaslunda). Priznata je
1975. godine. Tvori kompaktan grm srednje bujnosti, neto
raireniji. Otporna je na pepelnicu (Sphaerotheca mors-uvae), to
je jako znaajno . Cvjeta i sazrijeva nekoliko dana kasnije no sorta
boldvin. Samooplodna je i vrlo rodna. Bobice su vrlo krupne, a
prosjeno ih je 7,7, na grozdiu . Prikladna je za mehaniziranu
berbu, preradu i za potronju u svjeem stanju.
Tena (Tenah)- Stvorena je u Nizozemskoj (N. J. A. Slits)
krianjem sorta Goliath x Brodtorp. Priznata je 1974. godine. Grm
je vrlo bujan s tendencijom irenja. Iz bazalnih grana tvori novo
drvo. Osjetljiva je na pepelnicu (Sphaerotheca mors uvae) i
ribizovu grinju (Cecidophyopsis ribis). U nas poinje cvasti
122

sredinom travnja, a sazrije do sredine lipnja. Izuzetno je rodna.

Samooplodnaje. Bobice su srednje krupnoe (oko 0,7 g) i nalaze
se na vrlo dugakim grozdiima (prosjeno po 7,4). Prikladna je
za razliite naine prerade.
Cerna (Tsema) - Dobijena je iz istog programa oplemenjavanja kao i prethodna sorta i od istih sorata u Nizozemskoj.
Priznata je za novu sortu 1974. godine. Grm je srednje bujan do
bujan. Ima tendenciju irenja. Vrlo je osjetlj iva na pepelnicu.
Cvjeta i sazrijeva nekoliko dana prije sorte Tenah. Bobice su
srednje krupnoe (oko 0,7 g) i nalaze se na dugim grozdiima.
Vrlo je kvalitetna i prikladna za preradu. Blek rivord {Black
Reward) Stvorena je u Nizozemskoj 1952. godine (N. J. A. Slits},
slobodnim opraivanjem lokalne sorte Haarstegse. Daje bujan
grm, vie rairen. Vrlo je rodna. Osjetlj iva je na pepelnicu. Cvjeta
neto kasnije od sorte boldvin, to je znaajno za izbjegavanje
kasnih mrazeva. U naim uvjetima sazrijeva koji dan prije sorte
boldvin. Bobice su krupne (oko 0,89 g), nalaze se na kratkim
grozdiima. Prikladna je za proizvodnju soka i drugog.

Perspektivne sorte
Ben Geri (Ben Gairn)- Stvorena je u SCRI u kotskoj. To je
prva komercijalno prihvatljiva sorta s rezistentnou na virus
reverzije crnog ribiza {BRAV), bolesti koja je najvei problem u
proizvodnji.
Ben Hoop (Ben Hope) - Priznata je za novu sortu 1998.
godine u kotskoj i proizala je iz istog programa kao i prethodna
sorta. To je prva komercijalno prihvatljiva sorta
visoke
rezistentnosti prema grinji galici crnog ribiza, jedinog
prijenosnika virusa reverzije.

123

CRVENI RIBIZ

Proizvodni nasadi

Industria - Hajoemaos rote petleze (Haioemaoos Rote

Spatlese) - Stvoren je u Macberaucb u Njemakoj. Proizvodnja je
zapoeta 1942. godine. Poetkom osamdesetih godina uvezena je
iz Francuske za podruje u okolici Poege. Uzgaja se u vie
europskih zemalja. Grm je velike bujnosti i rodnosti. Prinos je, u
naim uslovima, do tri vagona na hektar. Otporna je na bolesti i
lisnu u. Ne moe se razmnaati obinim reznicama ve
cijepljenjem na zlatni ribiz ili bazalnim zagrijavanjem. Cvjeta
kasno i tako se izbjegnu kasni proljetni mrazevi. Sazrijeva vrlo
kasno i zrele bobice dugo se mogu zadrati na grmu . Lako se bere.
Grozdii su dugaki, s mnogo srednje krupnih bobica (i do 20).
Bobice su intenzivno crvene i vrlo kiselog okusa pa nisu prikladne
za svjeu uporabu, nego samo za preradu.
Red lejk (Red Lake) - Grm je bujao, a grane su slabo
razgranate, te pod teretom roda esto padaju na zemlju. Obilno
rodi. Sazrijeva srednje rano. Grozd je dugaak. Sadri vie od
deset bob ica koje su srednje do krupne, svijetlocrvene.
Jonker van tets (Jookher van Tets) - Grm je bujnoga,
uspravnog rasta. Odlikuje se dobrom rodnou i ranim
dozrijevaojem. Grozd je srednje dugaak (8-1Obobica). Bobice su
krupne, purpurnocrvene, kiselkaste, sone i daju dobro obojen
sok.
Detvan (Detvan) - Stvorena je u Slovakoj (Bojnice)
krianjem sorta Jonkheer van Tets x Heinemanns Rote Spatlese.
Priznata je 1985 . godine. Prethodno je testiraoa pod brojem Bo
176. Grm je bujao, jakih grana. Listovi su krupni. Samooplodna
je. Otporna je na bolesti i kasne mrazeve. Uspjeno se razmnaa

124

rezni cama. Odline je rodnosti. Grozdii su vrlo dugaki (80 mm)

i na njima su ravnomjerno rasporeene bobice (prosjeno po 22).
Bobice su srednje kupne (oko 0,62 g), tamnocrvene, slatkokisele.
Mogu se rabiti, u svjeem stanju, i za preradu. Zbog izuzetno
dugakih grozdova lako se bere. U naim uvjetima poinje cvjetati
u prvoj dekadi travnja, a sazrijeva od kraja svibnja.

Titrao (Titrao) - Stvorena je u Slovakoj (Bojnice)

krianjem sorta Red Lake x Goppertova. Priznata je 1985. godine.
Prethodno je ispitivana pod brojem Bo 67. Grm je bujan, ali se ne
zaguuje. Osnovne grane su bujne i dugake i dobro su obrasle
bonim granicama. Listovi su krupni i otro nazubljeni i
poetkom vegetacije imaju crvenkastu nijansu. Visoko je
samooplodna. Otporna je na kasne proljetne mrazeve. Obilno i
redovito rodi. Cvjeta pet dana kasnije nego prethodna sorta, a
sazrijeva desetak dana kasnije. Grozdii su vrlo dugaki. Bobice
su srednje krupne (oko 0,58%), crvene boje, izraeno su kisele.
Dozrijevaju ravnomjerno. Prikladna je za industrijsku preradu.
Proizvodni nasadi

Losan (Losan) - Stvorena je u Slovakoj. Grm je bujan i

kompaktan. Grozd je dugaak. Bobice su krupne, intenzivno
crvene. Rodnostje visoka i redovita.
Rotet (Rotet) - Stvorena je u Nizozemskoj. Ima vrlo krupne
bobice na dugakim grozdovima. To je sorta srednjeg
dozrijevanja. Odlino rodi .

Rola n (Rolan) -Stvorena je u Nizozemskoj. Sazrijeva neto

poslije sorte Jonkneer van Tets, a znaajno ranije od sorta Rovada i
Industria. Ima krupne bobice na izuzetno dugakim grozdovima.
Lako se bere. Bobice su slatkokisele i prikladne za uporabu u
svjeem stanju. Odline je rodnosti.
125

Rovada (Rovada) - Kao i prethodne dvije sorte stvorena je u

Nizozemskoj. Vrlo krupni plod na ekstremno dugakim
grozdovima, visoka rodnost i lak uzgoj, ine ovu sortu izuzetno
prikladnom za uporabu u svjeem stanju. Vrlo je tolerantna na
pepelnicu i druge bolesti lista. Kasnim cvjetanjem izbjegava
kasne mrazeve. Kasno sazrijeva. Izuzetno je popularna sorta.
Stanca (Stanza) - Odlikuje se odl inom rodnou, kasnijim
cvjetanjem i prilino kasnim dozrijevanjem. Bobice su krupne,
tamnocrvene, vrste, kisele, s dobro obojenim sokom.
BIJELI RIBIZ

Proizvodni nasadi
Primus (Primus) - Sorta je stvorena u Slovakoj (Bojnice),
krianjem sorta Heinamanos sorte Spatlese x Red Lake. Uvedena
j e u proizvodnju 1977. godine. Grm je srednje bujan do bujan,
kompaktan. Osnovne grane su jake. Rodne granice su tanke,
kratke i gusto rasporeene . Listovi su srednje krupni i
tamnozeleni. Visoko je samooplodna. U naim uvjetima cvjeta
poetkom druge dekade travnja, a sazrijeva tijekom tree dekade
lipnja i prve dekade srpnja. Odline je rodnosti. Grozdii su
dugaki (88 mm) s 17 do 30 bobica. Bobice su bijeloute, prozirne
pokoice, slatkastokisele. Dobro podnosi transport. Prikladna j e
za uporabu u svjeem stanju, i za preradu.
Blanka (Blanka) - Stvorena j e u S lovakoj iz istog
programa i od istih sorta kao i sorta Primus. Grm je srednje bujan i
rairen. Osnovne grane su jake, srednje dugake do dugake.
Jednogodinje grane su dugake i jake. Rodne granice su debele,
srednje dugake . Listovi su krupni, blijedo zeleni. Samooplodna
je. Cvjeta i sazrijeva nekoliko dana poslije sorte Primus. Odline
126

je rodnosti. Grozdii su vrlo dugaki s 24 do 43 bobice. Bobice su

srednje krupnoe (oko 0,58 g), utobijele, prozirne, nakisele. Plod
je prikladan za industrijsku preradu, ali se moe konzumirati i
svjei.
OGROZD

Proizvodni nasadi

Hening friest (Honings Fruheste) - Stvorena je u

Njemakoj. Pri lino

bujna sorta, uspravnog habitusa i vrlo

trnovita. Prilino je osjetlj iva na pepelnicu. Cvjeta rano, pa mogu
nastati oteenja cvjetova od kasnih mrazeva. Sazrijeva rano.
Bobice su srednje krupne, okruglaste, zlatnoute, slatke i
aromatine. Dobre je rodnosti.
Vinamz indastri (Whinham's Industry) - Stvorena je u
Velikoj Britaniji. Bujna sorta. Grm je uspravan, lunih grana.
Bobice su srednje krupne, ovalne, dozrele su tamnocrvene,
dlakave. To je sorta srednjeg dozrijevanja. Prikladna je za
spravljanje dema i za uporabu u svjeem stanju. Uspijeva bolje
od drugih sorta na teim tlima. Vrlo je osjetljiva na pepelnicu.
Dobre je rodnosti.
Invikta (Invicta) - Stvorena je u Engleskoj (East Mailing).
Ima buj ne grmove i otporna je na pepelnicu. Ako se skrauju,
grane imaju tendenciju izduivati se i padati na zemlju. Bodlje su
dugake. Bobice su zelene kad zriju i pokrivene su pepeljastim
dlai cama . Koristi se za preradu u fazi nedozrelog ploda i izvrsna
je za smrzavanje, konzerviranj e. Zreli plod ima izvrstan okus.
Vrlo je rodna sorta. Osjetljiva je na grinju ogrozda. Nije osjetljiva
na niu koncentraciju sumpora, pri zatiti od grinja.

127

Perspektivne sorte

Rokula (Rokula) - Dobijena je krianjem sorta Mauk's

Friihe Rote i selekcije 58.1. koja je otporna na pepelnicu, u MaxPlanck Intitutu u Njemakoj. Sazrijeva 8 dana prije sorte
Whinham's Industry. Gnn je umjerene bujnosti. Bobice su
okruglaste, tamnocrvene u punoj zrelosti, izvrsnoga desertnog
okusa. Otporna je na pepelnicu (Sphaerotheca mors-uvae) ploda,
lista i ljetorasta. Prikladna je za komercijalni uzgoj.
!PahlPax) - Stvorena je u Engleskoj (East Mailing) od
sora'tawh'uiliams Industry, Capivator i Lancashire lad. Umjerene
je otpornosti na pepelnicu i preteno je bez bodlja, iako se trnovi
mogu razvijati na ljetorastima. Sline je rodnosti kao sorta Invicta,
ali su bobice krupnije. Zrele bobice su crvene boje. Zreli plod ima
izvrstan okus.
VISOKOGRMOVITA BOROVNICA

Proizvodni nasadi

Bluta (Bluetta) - Manje je bujna od drugih sorta. Grm je

kompaktan i rairen. U grupi je ranih sorta. Dobre je rodnosti.
Bobice su sitne do srednje krupne, vrste, tamnoplave. Prikladna
je za runu berbu. Interesantna je zbor ranog zrjenja, ali i kao
ukrasna biljka nieg habitusa.
Hardiblu (Hardyblue) - Prilagodljiva je razli itim
tipovima tla, ukljuujui i tea. Bobice su posebno ukusne i slatke.
Uspravni bujni grmovi bogato rode. Bobice su srednje krupnoe,
tamnoplave boje.
uk

(Duke) - uk je ranog zrijenja, srednjih do krupnih

babica slatkog okusa. Atraktivne bobice su vrste i odre se, u
128

svjeem stanju, dulje od mnogih drugih sorta. Cvjeta kasnije, ali

sazrijeva ranije ime se izbjegnu proljetni mrazevi. Ubraja se u
najrodnije sorte, konstantne rodnosti. Grm je uspravnog rasta, ali
se grane, pod teretom roda, savijaju prema zemlji. Prikladna je za
mehaniziranu berbu.

Reka (Reka) - Stvorena na Novom Zelandu zakratko je

postala Os"obito popularna sorta. Sazrijeva rano i rodi obilno.
Treba je otro orezi vati zbog velikog rodnog potencijala. Bobice
su iznimno krupne i ukusne. Grm je bujan i uspravnog je rasta.
Blukrop (Bluecrop)- Stvorena je u SAD krianjem sorta
(Jersey x pioneer) x (Stanley x June). Uvedena je u proizvodnju
1952. godine. Grm je bujan, uspravan i vrlo rodan. Otporna je na
suu. Sazrijeva srednje rano, nekoliko dana nakon sorte berkli.
Grozd je rastresit. Bobice su vrlo krupne i vrste, spljotene, jako
osjetljive, slabo aromatine, prosjene kvalitete. Otporna je na
pucanje pokoice i bobice ne otpadaju. Cijenjena je zbog
postojane rodnosti, vrstoe i svijetloplave boje bobica.
J!lurq (Blueray) -Dobijena je krianjem istih kombinacija
sorta kao blukrop. U proizvodnju je uvedena 1955. godine. Grm je
bujan, uspravan, ali se grane pod teretom roda savijaju i stvaraju
rairen habitus. Spada u grupu sorata srednjeg do ranog
dozrijevanja. Grozdii su mali i kompaktni. Bobice su vrlo
krupne, svijetloplave, vrste, aromatine, visokodesertne
kvalitete. Otporna je na pucanje pokoice. Dobro podnosi
transport. Izuzetno je cijenjena zbog snanog grma i vrlo
krupnoga i kvalitetnog ploda.
Berkli (Berkley) - Stvorena je u SAD krianjem sorta
Stanley x (Jersey x Pioneer). Uvedena je u proizvodnju 1949.
godine. Grm je bujan, otvoreno-rairen, rodan. Obino se
razgranava visoko iznad zemlje, i tako formira kratko stablo.

129

Listovi su krupni. Sazrijeva srednje rano. Zrenje poinje u prvoj

dekadi srpnja, a zavrava se kasno, ak poetkom rujna. Grozdii
su rastresiti. Bobice su vrlo krupne ( 1,5 do 1,9 g), spljotene,
svijetloplave, vrste, slabo aromatine, srednje kvalitete. Otporne
su na pucanje pokoice. Dobro se uva.
~ (No i) - Stvorena je nedavno na Novom Zelandu. iri se
europskim zemljama. Ima iznimno krupne i vrste plodove koji su
atraktivni za trite u svjeem stanju. Grm je nii; srednje
bujnosti. Sorta srednjeg dozrijevanja.

Puru (Puru) - Stvorena je na Novom Zelandu, kao i

prethodne dvije sorte. Grm je bujan; uspravan. Bobice su krupne,
plosnatog oblika i izuzetno slatke.

Eliot (Elliott)- Sorta s najpoznijim dozrijevanjem, koja je .

znaajno produljila sezonu potronje ploda u

svjeem stanju. Ima

uspravan grm, neznaajno rairen. Rodnost je velika i konstantna.
Bobice su srednje krupnoe, vrste, bez oiljaka pri berbi,
svijetloplave, prosjenog okusa. Mogu se brati i mehanizirano
zato to se 70-80% bobiea moe brati istodobno. Prikladna je za
trite u svjeem stanju. Cvjeta iznimno kasno.

Perspektivn_e sorte
Nelson (Nelson) - Dobijena je krianjem sorta Bluecrop i
Berkley u SAD 1988. godine. Nelson je nasljedio dobar okus sorte
Bluecrop, a krupnou ploda SC!rte Berkley. Odlikuje se ustaljenom
i visokom rodnou. Kvaliteta ploda je odlina. Bobice su vrste,
tamnoplave boje. U grupi je sorata srednje kasnog vrjemena
zrijenja.
Elizabet (Elizabeth) - Stvorena je u SAD, Grm je bujan.
Sazrijeva kasno, nekoliko dana ranije od najkasnije sorte Elliott.
Umjerene je rodnosti i daje prosjeno 4-6 kg ploda po grmu.
130

Bobice su krupne, ukusne i aromatine. Prikladna je za runu i za

strojnu berbu te za uporabu u svjeem stanju. Zbog kasnijeg
zrijenja prikladna je za uzgoj zbog dopune sezone i kontinuiranog
snabdijevanja trita svjeim plodom.

Toro (Toro)- Sorta je srednjeg dozrijevanja; velike bujnosti.

Daje krupne bobice umjereno plave boje, ukusnije od bobica sorte
Bluecrop. Daje iznimno krupne plodove. Preporua se razmak l
m uredu.

131

BOLESTI, TETNICI I ZATITA

JAGODE, MALINE I KUPINE
JAGODA l MALINA
BOLESTI

Pjegavost lista jagode

Bolest je naizraenija za kinih godina, kad
masovno suenje lia.

prouzroi

Prepoznavanje. U pro ljee se na liu uoavaju okruglaste,

svijetle pjege smeecrvenih rubova. Spajanjem i irenjem pjege
obuhvate veliku povrinu lista, koji se sui. Pjege se mogu nai i
na stablu, peteljkama i plodu.
Uzronik.

Gljiva (Mycosphaerella fragariae) koja prouzroi

lisnu pjegavost prezimi u oboljelim ostacima jagode, u prolj ee
sporama zarazi lie.

Zatita. Treba saditi zdrave sadnice i izbjegavati vlana tla.

Oboljelo lie u kolovozu treba pokositi i spaliti, nasad prorijediti,
132

prekopati i zagnojiti. Zatitu valja provoditi kada se uoe prvi

simptomi, fungicidima na osnovu bakra: champion, cuproxat,
bakreni euparen, zatim euparen 50 i euparen multi.
Siva plijesan plodova jagode
Slino

je sivoj plijesni
(Butrytis cinera).

groa

jer ih

prouzroi

isti parazit

Prepoznavanje. Znaci bolesti javljaju se prije zrijenja ploda,

pa ako tada ima dosta kie, moe stradati skoro cijeli prinos.
Bolest se uoava prema smeim pjegama na plodu, u okviru kojih
tkivo omekava i truli. Truljenje se brzo iri i zahvata cijeli plod.

Kia i vjetar raznose spore koje prjenose zarazu ploda.

Klijanje spora i nastanak zaraze mogui su i bez kie. Za to je
grmu jagode. Osobito su osjetljive sorte iji
se plod razvija blie zemlji ili u unutarnjosti grma gdje se vlaga,
poslij e kie i rose, naj dulj e zadrava.
esto dostatna vlaga u

Zatita. Jagode ne treba gusto uzgajati. Mora se unitavati

korov, jer poveava vlanost nasada. Ne uzgajati sorte iji se plod
razvija dodirujui zemlju. Strugotina, slama ili tamna polietilenska folija postavljaju se ispod biljke, prije ili poslije sadnje
jagoda, kako plod ne bi dodirivao zemlju. Za prvo tretiranje prije
cvatnje valja koristiti fungicide ireg spektra djelovanja (Euparen
multi 0,25%), a za kasnija tretiranja botricide (ronilan, kidan,
teldor).
Pepelnica jagode (Spahaerotheca humu/i ili Museu/aris)

Ova bolest napada sve nadzemne organe jagode. Zaraeno

lie se svija, plod dobija bjeliastu prevlaku i cijeli grm slabije
napreduje.
133

Suzbijati valja kod pojave prvih simptoma ili jo bolje

preventivno prskati euparenom, bayletonom special, cosanom,
benemilom, tiltom i dr.

Bolesti korijena jagode

U svijetu i kod nas bolesti korijena jagode sve vie umanjuju
prinos i nanose tetu proizvoaima.
Bolesti korijena jagoda uzrokuju brojne vrste gljivica

Verticillium albo-atrum, Phytophtorafragarie, Armilaria me/lea i

druge.
Bolest se prepoznaje po opem slabljenju i propadanju biljke
i smanjenju prinosa.
Strunjaci

upozoravaju da se bolesti korijena jagode mogu

sprijeiti izborom otpornih sorta zenga zengana, erlidaun itd.,
sadnjom na dobro tretiranim tlima a posebno plodoredom.
Izbjegavati sadnju jagoda nakon rajice, paprike, saditi na veim
razmacima i umjereno rabiti duik.

Viroze
Veliku tetu jagodama ine virozna oboljenja. Do sad je, kod
jagode, uoeno dvadesetak virusa ija se nazonost prepoznaje
smanjenjem bujnosti i rodnosti i manjim brojem izbojaka. Lie je
sitnije, kovra se i postaje klorotino.
Na pojavu viroza u jagodnjacima uljee nekontrolirani
promet zaraenim sadnicama. Zbog toga pri kupnji sadnica treba
paziti na odgovarajui atest na viruse.

134

Suenje stabla i grana maline

Jedna je od najopasnijih bolesti maline. Ne poduzmu li se

mjere zatite, malina se sui i nasadi se ponegdje moraju kriti.
Prepoznavanje. Poetkom ljeta, pojavljuju se ljubiaste
pjege na osnovi ljetorasta, koje se vremenom poveavaju i ire, do
jeseni zahvaajui cijeli ljetorast. Kora ljetorasta krajem ljeta
pobijeli, trga se i puca, odvajajui se od drvenog dijela. Sr i
drveni dio ljetorasta postaju smei. Na oboljelim Jjetorastirna vide
se brojna crna ljeleca. Oboljeli ljetorasti u proljee se masovno
sue. Razvojem bolesti sui se i osnova stabla, pa je oteano
pomlaivanje maline orezivanjem.
Uzronik.

Gljiva koja izaziva ovu bolest prezimi, na

oboljelim ljetorastima, u crnim tjelecima, iz kojih se u proljee
oslobaaju spore koje izazivaju primarnu zarazu, u drugoj
polovici svibnja. Tijekom ljeta formiraju se ljetne spore,
piknospore, koje izazivaju sekundarnu zarazu. Na liu se
zapaaju smee pjege nepravilna oblika, koje se ire du nerava.
Zatita. Tijekom jeseni i zime oboljele dijelove maline treba
odrezati, iznijeti iz nasada i spaliti, a preostale potretirati
bakarnim vapnom. U svibnju, kad ljetorasti dosegnu l 0-15
centimetara, obavi se prvo tretiranje, a drugo prije otvaranja
cvjetnih pupova. Nakon l 0-12 dana - tretiranje se ponovi. Malina
se etvrti put tretira poslije berbe.
Virusne bolesti maline

Vrrusna su oboljenja sve ea. Budui se ona ne mogu

lijeiti, osnovna je mjera borbe protiv njih nabava zdravog sadnog
materijala i unitavanje oboljelih izbojaka. O tome je dosta reeno
u drugim poglavljima.

135

Osim sadnim materijalom, virusi se prjenose i lisnim uima,

peludi, nematodama. Velik u~ecaj na irenje virusnih oboljenja
ima gustoa i blizina parcela na kojima se uzgaja malina.
Suzbijanje virusa moe se provesti unitavanjem prenasitelja - lisnih uiju i nematoda te dezinfekcijom tla.
Na matini je do sada uoeno oko 30 vrsta virusa. Unas su
osobito tetni: virus prstenaste pjegavosti maline koji se poznaje
po prstenastim pjegama svijetlozelene boje koje se javljaju u
prolj ee, virus klorotine mreavosti lia maline koji se
prepoznaje po klorotinim linijama na nervaturi lista (prjenosi ga
lisna u) itd.
Ljubiasta pjegavost maline

(Didymella ap/lanata)

Jedna od najopasnijih bolesti maline unas. Poznata je kao

uvelost pupa i rodnih listara maline. Ovaj parazit izaziva
prijevrjemeno suenje lia i izbojaka, uvenue pupa i smanjenje
rodnosti.
Didymella apl/anata prezimljava na jednogodinjim
izboj cima i malinu napada u drugoj godini.
Uz sve neophodne agrotehnike mjere za uzgoj maline
(zdrav sadni materijal, prorjeivanje izbojaka, uklanjanje onih
koji su donjeli prinos itd.) osnova borbe protiv obje bolesti su
bakreni preparati.
Hra

maline

Poznaje se po smeim pjegama na naliju lista. Napada sve

nadzemne dijelove maline. Oboljelo lie otpada u kolovozu i
fUJ nU.
I protiv ovog parazita rabe se bakreni preparati.
136

Siva plijesan ploda

Javlja se u vrlo gustim grmovima u vrijeme dozrijevanja
ploda. Plod postaje mekan i vodnjikav, a prekrije ga pauasta
presvlaka. Osim protjeivanja grmova uz uzgoj otpornih sorta,
primjenjuje se kemijska zatita u dva navrata: prije cvjetanja i
poslije procvjetavanja preparatima kao to je "ronilan".
uta hra kupine
uta hra je u nas nova bolest kupine, otkrivena prije
nekoliko godina. Otprije nije poznata, jer se donedavno kupina
nije niti uzgajala. irenjem uzgoja ove vone vrste stvoreni su
uvjeti za pojavu ute hre. Vjeruje se da je amo dospjela uvozom
sadnica kupine te da e se brzo iriti.
Bolest se lako poznaje po karakteristinim ukastim
nakupinama koje nastaju na svim organima kupine: listu, peteljci,
stablu i plodu. Oboljelo se lie savija i deformira, sui i otpada,
to nepovoljno uljee na urod i kvalitetu ploda. Prvi znak bolesti
uoi se na donjem liu u obliku ukastih nakupina, a na
ljetorastima i stabljici u obliku rana duljine centimetar ili dva.
Ispod raspukle kore naziru se nakupine utih spora.
Oboljeli ljetorasti i stabljika mogu se osuiti, zbog
bolest vrlo nepovoljno utjee na razvoj i vitalnost kupine.

ega

Na oboljelim biljkama plod teko, ili uope ne sazrije.

Spore formirane u ukastim nakupinama ire se tijekom
vegetacije i prouzroe novu zarazu. Gljiva, uzronik bolesti,
prezimi u oboljelim dijelovima kupine. esta kia i vlano
vrijeme pogoduju razvoju i irenju bolesti.
Treba primijeniti mehanike i kemijske mjere. Ondje gdje je
bolest jae zahvatila kupinu potrebno je, poslije berbe, odstraniti i
137

spaliti oboljele izdanke. Preporua se uzgoj manje osjetljivih sorta.

Odmah poslije pojave prvih znakova bolesti, tretiramo
fungicidima. To j e obino u vrijeme kad ljetorasti dosegnu
etrdesetak centimetara. Tretiranja se ponavljaju u razmaku od lO
do 14dana.
Preporuaju

se preparati na bazi bakrenog oksiklorida

(Bakreno vapno WP50), mankoceba (dithane M-45, mankozeb).
TETNICI

Cvjetar jagode i maline

Odrasli insekti napadaju cvjetne pupove jagode i maline.

Prepoznavanje i nain ivota. tetnik prezimljava u stadiju

odraslog insekta ispod starog lia i drugih biljnih ostataka. Insekt
je crvenkastosme i dug je oko tri milimetra. U proljee enke
poloe jaja u neotvorene cvjetne pupove, a potom zasijecaju
cvjetnu drku s gornje strane, pa se pupoljci objese.
Larve u cvjetnim pupolj cima provedu oko 25 dana. Vrijeme
do izlaska insekta je od est do deset tjedana. Cvjetar se dvaput
hrani i to u ljeto-jesen i proljee. Tad ih i unitavamo, jer preparati
djeluju samo na odrasle insekte (zolone, lebaycid i dr.).

Ma/inina pipa
Osobito velike tete priinja u planinskom podruju.

Prepoznavanje i nain ivota. Odrasli insekt prezimljava u

zemlji. Iz zemlje izlazi poetkom, a masovno sredinom svibnja,
to je u skladu s cvjetanjem maline. Odrasli insekti hrane se
cvjetnim pupoljcima i otvorenim cvjetovima.
138

enke polau jaja u cvjetove, od Hpnja do polovice srpnja.

Larve se hrane plodom maline, a kad odrastu odu u zemlju,
zakukulje se i do polovice listopada formiraju se odrasli insekti.
Ma linina pipa ima jednu generaciju godinje.
Suzbijanje. tetnika se suzbija, u vrijeme formiranja cvjetnih pupova maline,
prije cvjetanja, preparatima zolone liquide, lebaycid EC, a
odmah poslije cvjetanja delis EC-25.

Razni stadiji razvoja ma/inine

pipe Byturus tomentosus

Ma/inina pipa hrani se cvjetovima,

a njene larve plodom maline
139

Nematode
U mnogim ' su zemljama nematode glavni uzronik
smanjenja uroda i propadanja jagode. Jagodu nematode napadnu
preko korijena a nekad i preko stabla. To su sitni organizmi koje je
teko uoiti. Korjenova nematode ulazi u ilice. Ove tetnici
napadaju stablo, lie i pupove.
Glavni nain borbe protiv ovih tetnika je dezinfekcija metilbromidom. Tretiranje mogu vriti samo za to odgovorne osobe.
Budui ovaj preparat djeluje negativno na ozonski omota, u
nekim je zemljama ve zabranjen, te basamid granulatom (u
zatvorenom). Na Floridi (SAD) mnotvo proizvoaa jagoda
priklonilo se hidroponskom nainu uzgoja jagode.
U nas je glavna mjera borbe protiv nematoda pravilni
plodored i izbor zdravog sadnog materijala. Zaraene biljke
moraju se ukloniti.
Bijela titna u
esta je pojava osobito u jako zakorov ljenim jagodnjacima,
zajedno s mravima koji jedu mednu rosu titne ui.

Postoji velik broj odgovarajuih insekticida, npr. lebaycid,

medasystox R- jednim tretiranjem prije cvatnje i drugim prije
poetka sazrijevanja ploda.

140

mTEG~PROG~

KEMIJSKE ZATITE MALmE,

KUPmE I JAGODE OD BOLESTI I
TETNIKA
Malina i kupina
l. Zimsko tretiranje. Zimsko tretiranje vri se radi
suzbijanja suenja izboja, te protiv jaja lisnih uiju i titastih uiju,
crvenim uljem ili kombinacijom nordu 75 WG bijelo ulje.

2. Tretiranje u vrijeme pupaoja. Slui suzbijanju

"antraktoze"
pjegavosti ljetorasta (Gleosporium
venetum).

uzronika

Tretirati je najbolje u trenutku pucanja pupa preparatima na

bazi bakra, kao to su Bakreno vapno S-50 u koncentraciji 0,5%.
3. Tretiranje pred cvjetanje. Tretira se prije poetka
cvjetanja s ciljem suzbijanja uzronika: "antraktoze", plamenjae
pupa (Didymella applanata), plamenjae izbojaka
(Leptosphaeria coniothirium) i hre (Phragmidium rubi idaez).

141

Ovim se prskanjem suzbija malinova pipa (Byturus

tomentosus), cvjetar maline (Anthonomus rubi), prstenar maline
(Agri/us aurichalceus), korebus maline (Corebus rubz), muha
maline (Pegomia rubivora), lisne ui, malinina muica
(Thomasinia theobaldl), rutava buba (Tropinota hirta), malinin
savija (Notocelia udmanniana).
Preporuaju se sljedei fungicidi: Venturi.n 0,2% (ceptan),
Dithane M-70 0,2% (mancozeb).

Kod suzbijanja tetnika fungicidima dodati neki od s lj edeih

insekticida: Zolone 0,2% (fosalon), Basudin 0,2% (diazinon),
Talstar 0,5% (bifentrin), Sumi-alfa (esfenvalerat), Ripcord
(cipermetrin).

4. Tretiranje poslije procvata. Namijenjeno je suzbijanju

istih bolesti kao i prethodno, osim to se ovim tretiranjem suzbija
i uzronik truljenja ploda (Botrytis cinerea). Preporuaju se
Bakreni euparen u konc. 0,3% uz dodatak Ronilana 0,2%
(vinklozolin).
Tretiranje protiv truljenja moe se ponoviti nakon l O dana
Ronilanom 0,2% ili Euparenom 0,2% (dilofluanil). Brati najranije
14 dana poslije ovog tretiranja.

S. Tretiranje poslije berbe. Ovo se tretiranje ne smije

izostaviti i obavi se odmah poslije berbe. Namijenjeno je
suzbijanju plamenjae pupa (Didymella app/anata), i plamenjae
izbojaka (Leptosphaeria coniothirium). Tretira se poslije
uklanjanja i spaljivanja starih i pr01jeivanja novih izbojaka.
Tretiranje se ne smije odlagati. Treba koristiti preparate na
bazi bakra uz dodatak insekticida za suzbijanje malinine muhe
(Thomasiniana theobaldi), i to bakreno vapno uz dodatak
Malation 0,2%. U nasadima s vie plamenjae pupa i plamenjae
izbojaka, tretiranje ponoviti nakon 15 dana.
142

Za kupinu vrijedi isto, osim to za suzbijanje eriofidnih

grinja treba koristiti neki od akaricida na bazi klofentezina
{Apollo), propargita (Omite), heksitiazoksa (Nissorum) i sl.
Tretirati kad ljetorasti kupine imaju 20-30 cm, prije cvjetanja i za
vrijeme procvjetavanja.
Kod tretiranja u procvjetavanju posebnu pozornostposvetiti
karenci i prednost dati akaricidima s kraom karencom.
Jagoda

l. Tretiranje poetkom vegetacije. Tijekom travnja suzbiju

se uzronici ljubiaste pjegavosti, preparatima na bazi bakra
(bakreno vapno, champion, cuproxat). Ukoliko je konstatirao
napad Tarsonemus pallidus bakrene preparate kombinirati sa
nekim od akaricida: propagrit (Omite O, l%), klofentezina (Apollo
0,05%), heksitiazoksa (Nissurun 0,05%), brompropilat (Neoron
O, l%) ili brompropilat.
2. Tretiranje prije cvjetanja. Suzbijanje jagodnog cvjetara,
surlaa, lisnih uiju i grinja. Koristiti: fosalon (Zolone 0,25%),
diazinom (Basudin 0,2%), a za suzbijanje grinja propargit (Omite
0,1%).

Za suzbijanje uzronika bolesti insektjcidu dodati fungicid:

kaptan, ili mankozeb (Dithane M 70 0,2%).
3. Tretiranje poetkom cvjetanja. Suzbijanje uzronika
sive trulei (Botrytis cinerea). Mogu se koristiti: dihlofluanid
(Euparen 0,2%), vinklozin (Ronilan 0,2%), prosimidon
(Sumileks 0,1 5%).
4. Tretiranje u vrijeme punog cvjetanja. Zbog sive trulei
u izrazito povoljnim uvjetima za razvoj B. cinerea. Koristiti
fungicide najkrae karence.
143

S. Tretiranje poslije berbe. Ima za cilj suzbijanje uzronika

(M fragariae). Koriste se bakreni preparati
ili fungicidi na bazi kaptana i mankozeba.
ljubiaste pjegavosti

Odmah poslije berbe treba suzbijati Othiorrhynchus vrste.

Mogu se koristiti neki od insekticida: fenitrotion (Sumition 0,2%),
dilazinon (Basudin 0,2%), malation (Malation 0,2%), metidation
(Ul traci t O, l%), fosalon (Zolone 0,25%), bifentrin (Talstar
0,05%).
Druga varijanta zatite maline od bolesti i tetnika

NAPOMENA: Posljednjih je godina sve ee suenje i

propadanje malina. Struna javnost polemizira o uzroniku ove
pojave. Dok jedni tvrde da je uzronik patogeno-infektivne
prirode i u nasade se unosi zaraenim sadnicama, drugi ovu
pojavu tumae abiotskim uzrocima prije svega poveanom
vlagom tla. Evo to o tome kae dr.Mirko Ivanovi:
. . .. elimo naglasiti sljedee. Tono je da propadanje maline
u nas izazivaju brojni imbenici abiotske (tlo, voda, zrak, niska i
visoka temperatura i sl.) i biotske naravi (gljive: Dydimella,
Vetici/lium, Rhioctonia, Armi/laria, Leptosphaeria, Pythium,
Fusarium, bakterije, virusi), insekti, grinje, nematode i dr., u nas
oduvijek nazoni. Meutim, titopatolozi naglauju da je i
Pbytopthorafragariae var. rubi, novootkrivena i ekonomski vrlo
tetna gljiva koju treba izdvojiti (zbog velikih teta koje uini).
Struna literatura upozorava da gdje god se u svijetu
Phytopthorafragariae var. rubi pojavila donijela je katastrofalne
posljedice za proizvodnju maline.
Ukoliko u ovomu nema drugih interesa, teko je shvatiti u
emu je problem. Evo zato:

144

Prvo, ne trebamo se nadmetati. Problem suenja maline

postoji, i onje na (svih nas koji se bavimo malinom). Drugo, bolest
izaziva gljiva, a gljiva ivi u tlu, pa je to problem i onih koji se bave
tlom. Tree, za razvoj gljive neophodna je voda (8-20 sati
neprekidne zasienosti tla vodom), pa je to problem i onih koji se
bave vodom (odvodnjavanje/navodnjavanje). etvrto, gljiva
zaraava malinu (ne banane), pa je to problem voara, selekcionara,
agrotehniara itd. Peto, gljiva se prenosi sadnim materijalom (tako
je vjerojatno k nama i dospjela), pa je to problem svih onih koji se
bave proizvodnjom sadnog materijala. esto, sadni materijal se
proizvodi, ili bi se trebao proizvoditi prema odreenoj proceduri
propisanoj Zakonom. U dravama EU Phytopthora.fragariae var.
rubi nalazi se na A2 karantenskoj listi to je, takoer, odredeno
zakonskim propisima pa je i tu uloga drave. Sedmo, osmo, deveto,
. . . . ili prvo svejedno je, suenje maline se prije svega tie
proizvoaa maline, otkupljivaa, preraivaa, izvoznika ...
Ukoliko se ne nae tjeenje problema suenja maline, opravdanost
bavljenja ovom proizvodnjom postaje upitna.
Jo jednom treba istaknuti da je fitoftora maline postala
bolest ove biljke u svim zemljama gdje se ovaj
parazit pojavio. Ovo potvruje injenica da je fitoftora maline
najprije otkrivena u kotskoj jo 1938. godine i da je ondje
prouavaju vie od 65 godina.
najznaajnija

Fitoftora maline truljenje korjena maline

Uzronik:

Phytophtora spp. (Engl.: Phytophthora root

rot). Fitoftora ili truljenje korijena maline je, izvan sumnje,
najznaajnija bolest korij ena maline u svijetu. Ona je daleko
znaajnija nego sve druge bolesti korijena zajedno. Za razliku od
verticilione, koja se javlja na kupini, fitoftora se prvenstveno
javlja nama lini, dok je na kupini rjea.
145

Fitoftora maline prvi je put opisana u kotskoj 1937. godine.

Potom je otkrivena u Americi 1958, ali su znaajnije tete ondje
nastale tek 1980-ih kad je jaka pojava bolesti registrirana u
centralnom i istonom dijelu SAD, Velikoj Britaniji, Europi i
Australiji. Ova je bolest postala znaajnom, prije svega zbog l)
irenja virulentnih izolata gljive (vjerojatno na sadnom materijalu
koji nije pokazivao simptome) u podruja u kojima bolest nije
bila nazona i 2) pobolj ane tehnike izolacije i dokazivanja gljiva
roda Phytophthora. Zbog nemogunosti njihove izolacije i
dokazivanja, tetno djelovanje patogena pogreno je pripisivati
djelovanju drugih imbenika kao to su niska zimska temperatura
ili guenje korijena u vlanom tlu. Fitoftora se primarno javlja na
crvenoj malini i nekim njenim hibridima, kao i na crnoj ma/ini
(Roccidentalis). Meutim, bolest nije utvrena na drugim vrstama
roda Rubus ili njihovim hibridima.
Danas je fitoftora rairena cijelim svijetom i u brojnim je
zemljama najznaajnija bolest maline.
Opis bolesti. Pojava bolesti uoava se na niim dijelovima
gdje je tlo nepropusno i gdje se skuplja voda. Najee se sui
nekoliko biljaka u grupi. Zaraza se javlja na najniem dijelu reda i
iri se navie. Biljke se prorjeuju i smanjen je broj novih
izbojaka. Ako je malina zaraena nekim drugim bolestima ili
oteena niskim temperaturama, izbojci normalno izbijaju u
proljee i malinjak se obnavlja. Meutim, u sluaju fitoftore,
malina se u potpunosti sui i nema obnavljanja nasada. Bolest se
moe javiti na rodnim izbojcima i na ljetorastima. Zaraeni
ljetorasti (izbojci) brzo venu i propadaju, esto nakon pojave
vodenaste pjege u njihovoj osnovi. Ponekad bolest na ljetorastu
napreduje sporije, pa se javlja utilo, potom venue i na kraju
suenje. Meutim, nekad izdanak ostane zaraen ne pokazujui
simptome do sljedeeg proljea.

146

Zaraeni rodni izbojci daju slabe bone grane s liem koje

uti, vene i sui se du glavnog i izmeu bonih nerava. Jako
zaraeni rodni izbojci osue se prije dozrijevanja ploda.
Skidanjem kore sa zaraenih korjenia uoava se ruiasto
smea promjena boje korijena s naglaenom razlikom izmeu
zdravog i bolesnog dijela tkiva. Pojava bolesti na korijenu i
korjenovom vratu moe biti pouzdan dijagnostiki znak fitoftore
maline.
Patogen. U svijetu je, iz zaraene maline, izolirano osam
vrsta gljiva iz roda Phytophthora. Sve imaju razgranatu, prozimu
cenocitsk.i micelij koji starenjem stvara septe. Sve nabrojane
gljive na vrsto hranjivoj podlozi slabo formiraju sporangije. U
sjeveroistonom dijelu SAD najee je iz oboljelih biljaka
maline izolirana gljiva P fragariae, a u sjeverozapadnom dijelu
SAD i kontinentalnom dijelu Europe P. erytroseptica i visoko
patogena varijanta P megasperma, poznata kao tip 2. Najnovija
istraivanja kazuju da su navedene gljive sline izolatima P.
fragariae iz jagode. Meutim, zbog malih morfolokih i
odgajivak.ih razlika izmeu izolata s maline i jagode ali i
nemogunosti krianih inokulacija maline i jagode s istim
izolatima, stajalite je da izolati gljive s maline dobiju naziv P
fragariae var. rubi.

U raznim zemljama, razliiti istraivai uglavnom su

izolirali P. fragiae. Meutim, dobivene su i razliitim imenima
opisane brojne druge vrste kao to su: P. megasperma (SAD,
Velika Britanija), P. cactorum (SAD, Velika Britanija), P citricola
(SAD, Velika Britanija), P. cryptogea (SAD, Australija), P
drechsleri (Velika Britanija), P cam b ivora (Velika Britanija) i dr.
Ciklus razvoja. U prirodi postoji vie potencijalnih izvora
primamih zaraza maline, ali njihov znaaj varira zavisno od vrste

147

gljive. Neke gljive kao to je P. megasperma imaju vrlo irok krug

domaina, dok na primjer, P. fragariae ima vrlo uzak krug
domaina i manje je rasprostranjena od bilo koje druge vrste roda
Phytothora. Uobiajeni nain njenog dospijevanja u nasad je
putem zaraenog sadnog materijala, kontaminiranog tla ili tekue
vode kojom se zaraza prenosi s viih na nie terene, ili ako se
koristi voda za zalijevanje u kojoj se nalazi inokulum patogena.
Kad gljiva dospije u tlo, u njemu ostaje dugo iako se malina
ne uzgaja. Najei inokulum tla su zoospore koje se formiraju u
zoosporangijama na zaraenom tkivu ili na zoosporama.
Zoospore, u P. fragariae formiraju se i oslobaaju na temperaturi
od 4-25C, a optimum je na 13-l9C. Openito uzevi, formiranju
sporangije pogoduje visoka vlanost tla.
Neophodna vlanost tla je ograniavajui i vjerojatno
primarni razlog potpune povezanosti pojave fitoftore maline sa
vlanim tlom. Optimalno oslobaanje zoospore nastaje kad je tlo
potpuno zasieno vodom i naglo prestaje im se tlo pone cijediti.
Relativno se malo zoospore oslobaa im je vodeni matriks
potencijal l Ombar (tj. kad je voda u tlu l Ocm iznad nepropusnog
sloja) i zoospore se oslobaaju kad je vodeni matriks 25 mbar. Na
optimalnoj temperaturi, oslobaanje zoospore poinje priblino
30-60 minuta poslije saturiranja tla i zavri se za 3-6 sati, ako tlo
ostane saturirano vodom. Zasienost tla vodom je vana i za
rasijavanje zoospore. Zoospore se kroz tlo kreu samo kad su
najvee upljine u njemu ispunjene vodom. Otjecanje vode ili
rasprivanje s potopljene povrine omoguuje da se zoospore
pasivno raznose. Za vrijeme drugog zakuhavanja tla korijen
maline puca uslijed ega se iz korijena lui eksudat
kemo terapijski privlaei zoospore gljive.
Zaraza maline zoosporama ovisi o zasienosti tla vodom i
osjetljivosti sorta. Kod, na primjer, osjetljivih sorta tlo treba biti
148

zasieno

vodom jedan sat, kod umjereno osjetljivih sorta 8-24

sata, a kod otpornih preko 24 sata. Kad se malina inficira, gljiva
moe formirati nove sporangije i zoospore sposobne za novu
zarazu kadgod su u tlu povoljni uvjeti (vlage i temperatura).
Suzbij anje. Najbitnija je proizvodnja zdravog sadnog
materijala. Najsigurnij i nain je proizvodnja rasada kulturom
tkiva u zatvorenome prostoru.

Vaan je izbor mjesta za podizanje malinjaka. Malinjak treba

podizati na dreniranim i ocjednim tlima na kojima se ne zadrava
voda i u kojima zaraza nije registrirana. Nepropusna tla moraju se
drenirati.
Treba ispitati osjetljivost sortimenta maline. Koristiti sorte
koje su naj otpornije na bolesti. U sjeverozapadnom dijelu SAD se
za komercijalni uzgoj preporuaju sljedee sorte. Meeker,
Chillewack i Sumner, koje pokazuju izvjesnu poljsku
rezistentnost. Dok su Willamette, Skeena, Cbilcotin i Comox vrlo
osjetljive. U istonom dijelu SAD posebno osjetljivima su se
pokazale: Titan i Hilton; umjereno do visoko osjetljive su:
Festical, Heritage, Reveille i Taylor; dok je Newburg donekle
rezistentan; a Latham je znaaj no rezistentan. Svi genotipovi
maline podrijetlom iz Velike Britanije pokazali su se vrlo
osjetlj ivima u uvjetima u SAD.
etvrto, kemijska zatita. U uvjetima manje povoljnim za
razvoj bolesti i kod manje osjetljivih sorta maline primjena
fungicida na bazi Metalksila i Fosetil daje zadovoljavajue
rezultate. Ali, kod jako osjetlj ivih sorta maline i na zbijenim
vlanim i tekim tlima kemijski preparati manje su efikasni.

149

ZATITA OD KOROVA

Za suzbijanje jednogodinjih i viegodinjih travnih korova

u nasadima jagoda, rib iza i ogrozda, mogu se koristiti preparati na
bazi djelatne tvari Fluazifop-p-butila (Fusilade Fork i Fusilade
super). U jagodama su dozvoljena dva tretiranja i to prije cvatnje i
poslije berbe. U malinama, ogrozdu i ribizu, dozvoljeno je
tretiranje do poetka cvatnje. irokolisne ~orove u nasadima
jagode i maline moemo tretirati pripravcima s djelatnom tvari
klopiralid (logo 300, Lantrel 300, loret), Devrinol i Razza
(d.t.napropamid); suzbijaju veliki broj uskolisnih i irokolisnih
korova nicanja u nasadima jagode i kupine. U nasadima jagode, za
suzbijanje sjemenskih irokolisnih i nekih uskolisnih korova,
moe se koristiti preparat Venzar (d. t. Lenacil).
U nasadima malina, kupina, crnog i crvenog ribiza, moe se
koristiti granulirani zemljini herbicid casoran G.
GUSKE UNITAVAJU KOROV

Korov u jagodnjaku jedna je od najveih briga proizvoaa.

Osim toga, navodnjavanje je neophodna agrotehnika mjera, pa
viak vlage prouzroijak rast korova.
- Treba razmisliti o mogunosti imanja gusaka u blizini
jagodnjaka, jer najbolje unitavaju korov u nasadu. Prolazei ne
diraju i ne povrjeuju jagode. U sistemu navodnjavanja, za hektar
je dovoljno 15 do 20 gusaka. Tijekom cvjetanja i sazrijevanja
ploda guske moraju biti izvan nasada.
NAPOMENA:

- Prije sadnje jagodastog voa, a osobito jagoda, u

zapadnoeuropskim zemljama i SAD tlo se dezinficira metil150

bromidom protiv nematoda. Montrealskim protokolom ove

zemlje sporazumjele su se da metil-bromid izbace iz uporabe do
20 l O. godine. Meutim, u veini ovih zemalja potroai i
proizvoai jagoda raspravljaju, je li dogovor zbog zatite
Zemljinog ozonskog omotaa ili zbog onih koji jedu jagode. Kako
god bilo, na ovim tritima se ve sad trai deklariranje je li jagoda
proizvedena na tlu gdje se rabio metil-bromid. Apsolutna zabrana
ve postoji u Njemakoj, Nizozemskoj i Danskoj. Ova napomena
slui kao upozorenje, osobito izvoznicima. Uslijed naglog
zaokreta u zakonskoj regulativi, u nekim zemljama se ozbiljno
razmatra preorijentacija na hidroponski uzgoj jagoda.

PREPORUKA STRUNJAKA POLJOPRIVREDNOG

FAKULTETA

Prije sadnje jagode obvezno pregledamo tlo, kako bismo

ustanovili nazonost: injaka, grice i rovca. Ukoliko se utvrdi
kritini broj 3-4 injaka ili 2-3 grice na m2 , deponirati plitko u
tlo volaton ili dotan G-5 ili CounterG-5.
Prvo tretiranje obaviti kretanjem vegetacije zbog zatite od
lisne pjegavosti, koristiti jedan od bakrenih preparata: Bakreno
vapno, Champion, cuproksat.
Drugo tretiranje obavlja se u vrijeme formiranja cvjetnih
pupa zbog zatite od lisne pjegavosti. Koristiti jedan od preparata:
ubineb S-70, Antracol, Dithane M 45. Zatitu od jagodnog
cvjetara i jagodnog surlaa provesti jednim od preparata:
Lebaycid EC-50, Reldan-super, Zolone liquide.
Tree tretiranje se obavlja neposredno prije cvjetanja kako
bi se suzbi lo truljenje ploda, koristiti jedan od preparata: Baycor
25-WP, Euparen, Ronilan DF, Sumilex 50 FL, Kidan.

!Sl

Ukoliko u fazi cvjetanja lcii, ponoviti prskanje u roku 7-1 O

dana jednim od navedenih preparata. Ako uoimo pojavu rutave
bube, potrebno je tretirati jednim od preparata: Thionex E-35,
Thiodan E-35, Zolone liquide, ali prije tretiranja obavijestiti
pelare da zatvore pele.
etvrto tretiranje se obavlja u precvjetavanju. Namjenjeno

je zatiti od truljenja ploda. Koristiti jedan od preparata: Ronilan

FL, Ronilan DF, Sumilex 50-FL, Kidan.

Peto tretiranje obavlja se nakon berbe jagode. Namijenjeno

je zatiti od lisne pjegavosti, koristiti jedan od preparata: upineb
S-70, Captan WP-50. Zbog zatite od pepelnice koristiti jedan od
preparata: Kumulus, Kossan, Kvaljivi sumpor, a zbog suzbijanja
insekata i grinje koristiti jedan od preparata: Thiodan E-35,
Actellic-SO, Zolone liquide.
NAPOMENA: Ne prskati za topla i sparna vremena.
ZaJtita maline od bolesti i tetnika

Prvo tretiranje se obavlja poetkom listanja maline. Ovo

tretiranje je Namijenjeno preventivnoj zatiti od suenja izbojaka
maline, pa treba koristiti jedan od bakrenih preparata: Bakreno
vapno, champion, cuproksat, a zbog suzbijanja malinovog
cvjetara koristiti jedan od preparata: Lebaycid EC-50, Lannate,
Ultracid 40-WP.

Drugo tretiranje obavimo u drugoj polovici travnja zbog

zatite od: suenja izbojaka maline i hre maline. Koristiti jedan
od preparata: Dithane M-45, Antracol, Baycor WP-25, upineb
S-70. Za suzbijanje malinine ui, malinme muice, malininog
cvjetara, malinove pipe, koristiti jedan od preparata: Thionex E35, Lebaycid EC-50, ThiodanE-35.
152

Tree tretiranje se obavlja prije cvjetanja zbog zatite od:

suenja izbojaka maline, truljenja ploda, hre, a koristiti jedan od
preparata: Baycor WP-25, Ronilan DF, Euparen.

Za suzbijanje: malinove pipe, malinovog cvjetara, malinove

muice, malininog prstenara, koristiti jedan od preparata: Thionex
E-35, Lebaycid EC-50, Pyrinex 48-EC, ThiodanE-3S .
etvrto tretiranje se obavlja u precvjetavanju zbog zatite
od: truljenja ploda, suenje izbojaka maline jednim od preparata:
Baycor WP-2S, Euparen. Za suzbijanje malinine pipe, malinine
ui, malininog korebusa, koristiti jedan od preparata: Pyrinex 48
EC, Reldan Super, Zolon liquid.

Peto tretiranje se obavlja tri ljedna prije berbe zbog zatite

od truljenja ploda i suenja izbojaka, koristiti jedan od preparata:
Ronilan DF, Sumilex 50-FL, Kidan. Za suzbijanje malinine pipe,
malinine ui koristiti preparate s kraom karencom: Actellic-SO,
Hostaquick EC-50.
Zai tita kupine od bolesti i !tetnika

Prvo tretiranje obavlja se u vrijeme pupanja (oujak). Ovo

tretiranje je Namijenjeno zatiti od: hre kupine, koristiti jedan od
preparata: Bakren vapno, champion, cuproksat. Za suzbijanje jaja
lisnih uiju, grinja kupine, koristiti jedan Oleo ultracid l OO-EC.
Drugo tretiranje obavlja se sredinom travnja. Ovo tretiranje je namijenjeno zatiti od: hre kupine, pjegavosti vrijee
kupine, koristiti jedan od preparata: Bayfidan 2SO, Baycor WP25. Za suzbijanje grinja kupine, malinove pipe, koristiti jedan od
preparata: Thionex E-35, Foimat LC-50, Actellic-SO.
Tree tretiranje obavlja se poetkom svibnja. Ovo tretiranje
je namijenjeno zatiti od hre kupine, pjegavosti vrijee kupine,

153

grinja kupine, malinove pipe. Za njihovo suzbijanje koristiti

preparate navedene za prethodno tretiranje.
etvrto tretiranje se obavlja pred cvjetanje. Ovo tretiranje
je namijenjeno zatiti od: hre, truljenja ploda, koristiti jedan od
preparata: Baycor WP-25, Euparen. Za suzbijanje: malininog
korebusa, grinja kupine, lisne ui: koristiti jedan od preparata:
Thionex E-35, Actellic E-35, FolimatLC-50.

Peto tretiranje obavlja se nakon cvatnje. Ovo tretiranje je

namijenjeno zatiti od truljenja ploda, koristiti jedan od preparata:
Ronilan DF, Sumilex 50 FL, Kidan. Za suzbijanje lisnih uiju,
malininog korebusa, savijaa kupine koristiti jedan od preparata:
Actellic-50, HostaquikEC-50.
esto tretiranje se obavlja poslije berbe kupine. Ovo
tretiranje je Namijenjeno zatiti od hre kupine: koristiti jedan od
preparata: Baycor WP-25, Bayfidan 250, Bayleton WP-25. Za
suzbijanje grinja, lisnih uiju, koristiti jedan od preparata:
Thionex E-35, Actellic 50, FolimatLC-50.
Zatita ribiza od bolesti i tetnika

Prvo tretiranje se obavlja u proljee pojavom prvih listia.

Ovo tretiranje je namijenjeno preventivnoj zatiti od uzronika
pepelnice, te je potrebno koristiti jedan od preparata: Karathane,
Afugan, Sabithane, Bayleton WP-25, Kumulus DF, Kossan,
Kvaljivi sumpor, a zbog suzbijanja grinja koristiti jedan od
preparata: Folimat LC-50, Metasystox, Thionex E-3 5.
Drugo proljetno tretiranje se obavlja pred poetak
cvjetanja. Namijenjeno je preventivnoj zatiti od uzronika
antraktoze, hre ribiza i pepelnice. Za ovo tretiranje koristiti jedan
od preparata: Baycor WP-25, Baycor 300 EC, Sabithane,
154

Systhane 12 E, Folicur 250, a zbog suzbijanja ogrozdove grbice,

lisnih uij u i ose li starice, koristiti jedan od preparata: Pyrinex-48
EC, Reldan-super.
Prvo tretiranje poslije cvjetanja, obavi se zbog
preventivne zatite od uzronika hre ribize, antroknoze i
pepelnice, koristiti jedan od prep arata: Baycor WP-25, Baycor
300-EC, Sabithane, Systhane 12 E, Folicur 250, a zbog suzbijanja
titastih uiju, staklokrilca i grinj a koristiti se Ultracid 40-WP.
Drugo tretira nje poslije cvjetanja - ukoliko se uoe lisne
ui, koristiti j edan od preparata ActeiJic-50 ili Hostaquick EC-50.
U godinama povoljnim za razvoj uzronika biljnih bolesti
potrebno je obaviti jo jedno tretiranje poslije berbe. Za ovo
tretiranje zbog zatite od hre ribiza i antraktoze koristiti bakreno
vapno, protiv pepelnice koristiti j edan od preparata: Kumulus DF,
Kvaljiv sumpor ili Kossan. U nasadima gdje je nazoan
staklokrilac i drugi tetnici, koristiti j edan od preparata: Ultracid
40-WP, Lannate.
Za~tita

ogrozda od bolesti i tetnika

Prvo proljetno tretiranje se izvodi u poetku listanja. Ovo

prskanje je namijenjeno preventivnoj zatiti od uzronika
antraktoze i hre ogrozda, koristiti jedan od bakrenih preparata, a
zbog suzbijanja o grozdove ui, koristiti Oleo Ultracid l OO-EC.
Drugo proljetno tretiranje se obavlja pred samu cvatnju.
Namijenjeno je preventivnoj zatiti od uzronika hre ogrozda,
pepelnice i sive plijesni ploda, koristiti se jednim od preparata:
Saprol, Baycor WP-20, Baycor 300-EC, Systhane 12 E, zbog
suzbijanja ogrozdove ui, ogrozdovog plamenca i dr., koristiti se
jednim od preparata: Lebaycid EC-50, Reldan-super.
155

Prvo tretiranje poslije cvjetanja obavlja se zbog

preventivne zatite od uzronika hre ogrozda i pepelnice,
koristiti se jednim od preparata: Saprol, Baycor WP-25, Baycor
300-EC, Systhane 12 E, a zbog suzbijanja ogrozdove ui i
ogrozdovog plamenca koristiti se jednim od preparata: Reldansuper, Zolone liquide, Basudin 40.

Drugo tretiranje poslije cvjetanja, a najmanje petnaest

dana prije berbe, izvodi se zbog preventivne zatite od uzronika
hre ogrozda i pepelnice, preporua se preparat Saprol koji ima
krau karencu, a ukoliko su nazone lisne ui koristi se Actellic-SO
ili Hostaquick EC-50.
Zatita borovnice od bolesti i h etnika

Prvo tretiranje obavlja se u fazi bubrenja pupa, zbog

preventivne zatite od uzronika hre borovnice, lisne pjegavosti i
raka grana i stabla borovnica jednim od bakarnih preparata, a zbog
suzbijanja titastih uiju borovnice, cvjetara i savijaa lista,
koristiti se Oleo ultracid l OO-EC.
Drugo tretiranje se obavlja poslije cvjetanja zbog
preventivne zatite od uzronika hre borovnice, pjegavosti lia i
ploda, pepelnice borovnice i truljenja ploda, koristiti jedan od
preparata: Baycor WP-25, Baycor Ec-300, Saprol, Bayleton WP25, u kombinaciji s jednim od preparata: Delan 750-SC, Antracol,
Captan WP-50. Za suzbijanje savijaa borovnice, titaste ui,
lisnog minera, koristiti Ultracid 40-WP.
Tree

tretiranje se obavlja prema potrebi krajem lipnja i

srpnja zbog preventivne zatite od uzronika hre
borovnice, pepelnice i truljenja ploda. Uporabiti preparat Sapro l.

poetkom

156

Program zatite KUPINE

Uzrooik/Jtetnik

Pripravak

Konc.

lisne uli-jaja, ~taste ui

OLEO ULTRACID

0,300/o

suenje izboja

CUPRABLAU Z, BORDOKA JUHA

1%, 3%

siva pjegavost
malinin prstenar

RIDOMIL GOLD PLUS, STAR 80

CHROMOREL D

0,4%,0,25%
0,10%

siva pjegavost lista

cvjetojed

CABRIO TOP
CHROMOREL D

0,25%,0,2%
0,10%

pred cvatnju

brda
lime uli

TILT 250, RUBIGAN EC

ACCRA 25 WG, BOXER 200 SL

0,015%,0,02%
0,02%. 0,05%

svibanj, lipanj

siva plijesan
siva pjegavost

SWITCH 62,5, CANTUS, RONILAN DF

STAR 80, POLYRAM DF

0,08; 0,1; 0,1%

0,25%

nakon berbe

siva pjegavost

CUPRABLAU Z, BORDOKA JUHA

0,5%,2%

KOROVl

totalni herbicid

HERKULES 480 SL

2%

Fua razvoja
poetak

vegetacije

izboj u porastu (30 cm)

Vl

...:J

Program zatite MALINE

Vl

oo

Faza razvoja

Uzroloik/Jtetnik

Prip ravak

Ko ac.

poetak

lisne uJi-jaja
titaste uJi
suJenje izboja

OLEO ULTRACID
OLEO ULTRACID
CUPRABLAU Z, BORDOKA JUHA

0,30%
0,30%
1%,3%

suJenje izboja
antralcnoza
lisne uJi

RIDOMD. GOLD PLUS

CABRIO TOP
ACCRA 25 WG, BOXER 200 SL

0,40%
0,20
0,02%. 0,05%

suJenje izboja
antralcnoza
lisne uJi
!tetnici na izbojima

RIDOMU.. GOLD PLUS

CABRIO TOP
ACCRA 25 WG, BOXER 200 SL
CHROMOREL D

0,400/e
0,20"/e
0,02%. 0,05%
0,1 0"/o

nakon berbe

siva pjegavost

CUPRABLAU Z, BORDOKA JUHA

0,5%,2%

KOROVI

totalni herbicid

HERKULES 480 SL

2%

vegetacije

izboj u porastu (20 cm)

izboj u porastu (30-40 cm)

Program zatite JAGODE

Faza razvoja

Uzrol nik/Jtetnik

Pripravak

Konc.

pred sadnju

tetnici u tlu
korovi

DURSBAN G-7,5, DURSBAN E-48

TREFLAN EC

25 kg/ha, 31/ha
21/ha

polctak vegetacije

siva pjegavost

CUPRABLAU Z, BORDOKA JUHA

0,3%,0,5%

travoi korovi
siva pjegavost
pepelnica
savijai, pipe, cvjetar
lisne ui
crveni pauk

FOCUS ULTRA, BASTIONAL

STAR 80, POLYRAM DF, CABRIO TOP
CHROMOSUL 80
CHROMOREL D, ROTOR 1,25, FASTAC
ACCRA 25 WG, BOXER 200 SL
DEMITAN EC

2 l, ll/ha
0,25;0,25;0,2%
0,25%
0,1;0,05;0,02%
0,02%. 0,05%
0,06%

poletak cvatnje

siva plijesan

SWITCH , CANTUS

0,08;0, 1%

kraj cvatnje

siva plijesan
antrakno.za

SWITCH , CANTUS
CABRIO TOP

0,08;0, 1%
0,20%

poslije berbe

siva pjegavost

STAR 80, POLYRAM DF, CABRIO TOP

0,25;0,25;0,2%

prije cvatnje

Vl
\0

RAZNO
PUUESORTE JAGODA
Puue sorte jagoda najee se uzgajaju uz potporanj

pa ih
zovu i jagode stablaice. Ova grupa sorta obuhvaa jednorodne,
dvorodne i stalno rodne sorte. Zbog dekorativnosti prikladne su za
uzgoj u stanu, na balkonima i u malim vrtovima. Najinteresantnije
stalnorodne puue sorte: su njemaka sorta "crveni
dijamant"(rote diamant) i francuska "mont everest" (Mouot
Everest). Preporuku zasluuje i njemaka dvorodna sorta
"frapend ula humi" ( frependulla humrny).
" Crveni dijamant" (Rote diamant)
Njemaka

sorta koju je stvorio najpoznatij i svj etski

selekcionar jagoda Reinhold Hummel. Rodi na vrijeama koje
tijekom vegetacije mogu dosei i l ,5 m. Uzgojem uz potporanj
dobijemo vrlo dekorativnu voku. Lako se razmnaa kulturom
meristemskog tkiva pri emu se dobiva zdrav sadni materijal.
Treba je saditi u srpnju ili kolovozu, pa e sljedee godine dati
odlian rod. Zri od lipnj a do prvih mrazeva, to znai da u sobi,

160

balkonu ili vrtu imamo svjee, zrele plodove jagoda oko pet
mjeseci. Plod je srednje krupan, lijepe crvene boje i odlinog
-okusa.
"Mont Everest" (Mount Everest)

Francuska stalnorodna puua sorta. Treba je uzgajati uz

potporanj. Cvjeta obilno. Plodove donosi na vrijeama. Vrlo je
rodna sorta. Zri od lipnja do prvih mrazeva. Plod je srednje
krupan, lijepe crvene boje, vrst i vrlo ukusan.
"Frapendula huml" (Frependulla Hummy)
Njemaka

dvorodna puua sorta, odlikuje se dobrom

i zadovoljavajuom otpomou na bolesti. Treba je
saditi u kolovozu i uzgajati uz potporanj. Plodove formira na
cvjetnim drkama i na vrijeama. Zri u lipnju i srpnju. Plod je
srednje krupan, lijepe crvene boje i dobrog okusa.
rodnou

Od puuih sorta poznate su i njemake sorte "sonjana humi"

(soniana burnmy) i druge.
Ostale stalnorodne sorte j agoda

U svijetu je stvoreno vie desetaka stalnorodnih sorta jagoda

koje formiraju manje vrijee, pa se ne mogu svrstati u grupu
puuih. Ove sorte prikladne su za uzgoj prvenstveno u vrtovima.
Najuvenije su njemake sorte "burni gento", "imtrga selekta" i
"burni triskana", amerike sorte: "ozark bjuti", "red ri" , "okhil" i
"gem",nizozemskesorte: "elista" i "rabunda" i druge.

161

Crveni ribiz

Ako se cijepe na zlatni ribiz (Ribes aureum), zbog ega imaju

izgled voaka stablaica, neke sorte crvenog ribiza mogu biti vrlo
dekorativne. To se prvenstveno odnosi na sorte crvenog ribiza
koje se odlikuju velikom rodnou, dugim grozdovima i lijepom
bojom pokoice bobica, kao to su "industrija", "jonker van tete",
"red lej k" i druge.
"Industrija" - Izuzetno rodna francuska sorta koja slabo
oiljava, pa se ne razmnaa kao veina sorta ribiza reznicama, ve
cijepljenjem. Najbolje je cijepiti je na zlatni ribiz, na visinu od oko
30 cm, pri emu se dobije lijepa voka malog rasta, koju moemo
uzgajati i u posudama, na balkonima i u malim vrtovima. Moe se
uzgajati i u obliku malih dekorativnih drvoreda. Formira duge
grozdove, obino sa 15-20 bobica u grozdu. Plod zri krajem
srpnja, a na drvetu moe ostati jo 15-20 dana. Pokoica bobice je
lijepa, purpurno-crvene boje.
DVORODNE SORTE MALINA

Poznato je da malina rodi na dvogodinjim izbojcima,

odnosno u drugoj godini njihovog razvoja. Meutim, neke sorte
na jednogodinjim izbojcima vrnih pupa razvijaju rodne granice
koje krajem ljeta i tijekom jeseni donose rod. Potom taj dio
izbojka odumire, a ostali dio donosi rod u drugoj godini, od
sredine lipnja do sredine srpnja. Ove sorte nazivaju se dvorodne ili
remontantne. Uz nekoliko postojeih sorta maline koje u jesen
sazrijevaju, kao to su "krupna dvorodna", "rujan", "heritejd" i
"zeva jasenja", u svijetu se intenzivno radi na stvaranju novih
dvorodnih sorta. Tako su stvorene dvije nove sorte "ljuljin" u
Bugarskoj i "otem blis" u Engleskoj . Uz navedene sorte, vodea
sorta za proizvodne nasade "vi lamet" (Wiliamette) nekih godina,
162

kada budu prikladni uvjeti, na vrhovima ljetorasta donese rod

tijekom jeseni.
Dvorodne sorte maline kod nas su uzgajane usput, na
Prednost uzgoja dvorodnih sorta maline je
produljenje sezone potronje ploda u svjeem stanju, a ako bi se
uzgajale na veim povrinama, produljila bi se sezona berbe i
skladitenja, ime bi se racionalnije iskoristila radna snaga i
preradbeni kapaciteti.
okunicama.

Prvi rod u lipnju- drugi krajem ljeta i poetkom jeseni.

Tehnologija uzgoja dvorodnih sorta maline donekle se
razlikuje od uzgojajed.norodnih sorta. Postoje dva naina uzgoja,
zavisno od cilja koji se eli postii, kao i od sorta koje se uzgajaju.
Ako se eli brati prvi i drugi urod, mora se uzgajati na potpomju od
stupova i ice. Prvi rod dozrijeva kada i ostale jednorodne sorte.
Plod se nalazi na rodnim granicama koje su izbile na
dvogodinjim izbojcima.
Drugi rod dozrijeva krajem ljeta i tijekom jeseni, i nalazi se
na rodnim granicama koje su izbile izvrnih pupa dvogodinjeg
izdanka. Poslije zavrenog prvog zrenja ploda, dvogodinji
izbojci se uklanjaju do zemlje kako bi se omoguio neometani
razvoj novih izbojaka, koji formiraju pupove u donjem dijelu.
Uklanjanjem izbojaka poslije zavrene berbe smanjuje se
mogunost zaraze izbojaka. Krajem zime orezuj u se vrni dijelovi
izbojaka, koji su donijeli rod prethodne jeseni i priveu se na icu.
Dvorodnim sortama ne treba uklanjati mlade izbojke do poetka
lipnja, to se radi pri uzgoju jed.norod.nih sorta, jer bi tako jesenji
urod postao upitnim.
Drugi nain uzgoja dvorodnih sorta zasniva se samo na
drugom rodu, odnosno na izboj cima koji se razvijaju iste godine, a
poslije zavrene berbe izbojci se pokose. Ovaj nain uzgoja ima
163

nekoliko prednosti. Nije potreban potporanj od stupova i ice, nije

neophodna zatita protiv bolesti i tetnika. Smanjuje se rizik od
smrzavanja izbojaka, zato to se izbojci po zavrenoj berbi,
ujesen, pokose i spale. Za ovaj nain uzgoja maline prikladne su
dvorodne sorte koje imaju kratke i jake izbojke, kao to su
"ljulj in", "heritejd" i "zevajesenja".
Obrada tla i gnojenje uglavnom su isti kao za jednorodne
sorte.
Najpoznatije sorte

Najpoznatija i najrairenija dvorodna sorta maline je

"krupna dvorodna". Srednje je bujnosti i tvori malo izbojaka koji
su vrsti i uspravni, krupnih i rijetkih trnova. Umjerene je
rodnosti. Osjetljiva je na ekstremno niske zimske temperature.
Vie joj odgovaraju podruja s blaom klimom. Prvi rod sazrijeva
vrlo rano, a drugi tijekom rujna i listopada. Plod u cvasti dozrijeva
priblino istovrjemeno. Plod je vrlo krupan, izduen,
harmoninoga okusa i vrst. Lako se bere i prikladan je za
potronju u svjeem stanju.
: Heritejd" je amerika sorta. Izbojci su vrlo bujni, visoki,
tako da nije neophodan potporanj. Sazrijeva kasno. Prvi rod
sazrijeva poetkom srpnja, a drugi poetkom rujna. Plod je
srednje krupan, kupast, crvene boje i veoma atraktivan. Meso
ploda j e vrsto i izvanredne kvalitete.
"Zeva jesenja" je stvorena u vicarskoj. Slabe je bujnosti .
.Jednogodinji izbojci su vrsti i uspravni, a rode kad budu visoki
oko metra. Rodi na jednogodinjim izbojcima. Poinje sazrijevati
krajem kolovoza, do prvog mraza. Plod je vrlo aromatian.
Prikladna je za uzgoj bezpotpomja, konjom izbojaka.

164

"Ljuljin" je novija bugarska sorta. Jednogodinji izbojci su

vrlo vrsti, niski i uspravni. Ima karakteristine listove otrih
vrhova. Plod je okruglast, vrst, tamnocrven, srednje krupnoe,
ugodne arome i okusa. Prikladna je za uzgoj bez potpornja
konjom izbojaka. "Otero blis" nedavno je stvorena u Engleskoj.
Slabe je bujnosti. Izbojci su jaki i uspravni. Rano dozrijeva,
osobito drugi rod, koji poinje sazrijevati sredinom kolovoza.
Plod je krupan i kvalitetan. Odlikuje se visokom rodnou u
usporedbi s ostalim dvorodnim sortama.
JAGODE ZA TRI GODINJA DOBA

Dobivene su krianjem divljih vrsta, rode dulje od pet

mjeseci i jako dobro podnose nepovoljne uvjete.
Rojs Bringhurst s Univerziteta u Kaliforniji, prije petnaest
godina, u planinama svoje rodne Jute, ubrao je nekoliko grmova
divljih jagoda i kriajui ih, dobio jagode "neutralnog" dana. One
rode od kasnog proljea do kasne jeseni, odnosno pet i vie
mjeseci godinje. Takoer su otporne na jako sunce i zimu, ali i na
razne bolesti. Danas mnogi proizvoai prihvaaju jagode
"tribjut" i "tristar". To su najzastupljenije sorte u krajevima s
sjevernom i srednje-zapadnom klimom.
Dobre su rodnosti

"Tribjut" i "tristar" su biljke sestre, podrijetlom od istog

divljeg pretka. Imaju isti preflks "tri", jer rode u tri od etiri
godinja doba. Otporni planinski preci omoguili su da uspiju
svuda, i u najhladnijim oblastima na istoku. Na sjeveru rode od
lipnja do listopada, a od sijenja do kolovoza u blagim,
primorskim klimatskim uvjetima. Dobre su rodnosti, iako ona
zavisi od temperature tla. Njenim sniavanjem poveava se
rodnost tijekom ljeta i jeseni.
165

Osnovna razlika izmeu ploda klasinih i jagoda

"neutralnog" dana je u veliini. Plod obine jagode ima l 0-14, a
ovih drugih 6-8 grama tijekom ljeta, to je oko 30 posto manje.
Razlike u okusu nema. Prednost sorte "tribjut" i "tristar" je u tomu
to su manje osjetljive na bolesti i nepovoljne uvjete. Stabljike i
korijen su im razvijeniji, a neto su manje osjetljive na bolesti i
tetnike lia i stabla. Velika im je tolerantnost na bolesti korijena,
osobito na gljivicu koja napada i unitava sr korijena. Otporne su
i na truljenje korijena, straheomikozu i truljenje lista i stabljike.
"Tristar" se lako prilagoava visokim temperaturama, rodi
obilno i plod je ukusan, dok "tribjut" ima krupnije i jedrije
plodove, iako to nije pravilo. Sazrijevaju u proljee za tridesetak
dana, raunajui od otvaranja cvijeta. Kako temperatura raste,
vrijeme sazrijevanja skrauje se na 21-23 dana. Nasuprot tomu, na
niim temperaturama, tijekom jeseni, za sazrijevanje ploda
potrebno je 45-50 dana. U proljee "tribjut" daje plodove teine
10-12, a ujesen 15 grama, dok plod "tristara" u proljee ima 8-10 i
12 grama. Plod je 30-50% krupniji kad je temperatura nia. Ako je
tlo dovoljno vlano, a biljke poteene tetnika, rezultat je jo
bolji.
Kako se uzgajaju

Marvin Prits, profesor pomologije na Kornel Univerzitetu,

istie da pravila njege klasinih jagoda, za sorte "neutralnog" dana
jednostavno ne vrijede. Od prvog dana potreban je drukiji pristup
jer, ove jagode imaju znaajno manje vrijea, a cvjetaju sve do
zime. Treba ih posaditi jo ranije u proljee.
Sade se zbijeno i gusto. Prinos je vei ako se sade u cik-cak
liniji, kako ne bi smetale jedna drugoj. Krljavost se sprjeava
zakidanjem cvjetova est tjedana poslije sadnje, kako bi plod
166

dosegao eljenu veliinu. Za to vrijeme biljke dovoljno ojaaju pa

procvjetaju, a poslije 30 dana mogu se brati.
Korisno je i razastiranj~ tankog sloja slame odmah poslije
sadnje, jer ove jagode imaju plitak korijen. Vana je temperatura
tla. Ako je via, preporua se postavljanje bijele, preko sloja
tamne folije. Bijela folija sprjeava prodor svjetlosti, a crna zadri
vlagu u tlu. Tijekom vruih ljetnih dana ove se jagode rasblauju
rasprivaima, umjerenom koliinom vode. Tretira se postavlja u
sredinu vrta i podesi tako da daje maglicu kapi. Ne tretira se poslije
16 sati, a idealno vrijeme je od 12 do l S -tada nee biti problema s
bolestima.
Ove jagode vole ravnomjerno prihranjivanje duikom.
Kompost, dobro sazrelo stajsko gnojivo ili riblja emulzija dodaju
se svaka dva ~edna tijekom cijele vegetacije. Povrinom tla
rasporeuju se umjerene koliine.
Izbojci se zakidaju cijele sezone, tako da se biljke usmjere na
rast ploda, a ne na razmnoavanje. To nije problem, jer ove jagode
u odnosu na klasine, formiraju manje vrijee.
Vana je i priprema za prezimljavanje. U kasnu jesen treba
poeti maliranje rastresitom slamom. Ona se uklanja prije no
biljke ponu novu vegetaciju u proljee. Ako rastu suvie gusto,
veliina ploda se smanjuje. Zbog toga ih treba razrijediti.
MALINJAK TIJEKOM ZIME
Najznaajnije za suvremenu proizvodnju maline je
naputanje stare prakse da se ne ulazi u nasad, od berbe do
proljea. Naprotiv, od berbe do zime malina se priprema za
slijedeu berbu. Tako se berbom zavrava jedan proizvodni
ciklus, a zapoinje drugi.

167

Prvi posao koji e utjecati na slijedeu berbu je uklanjanje

korova. Znaajna mjera je i rezidba. Sva stabla koja su ove godine
donijela urod odreu se do zemlje. Istovremeno treba ukloniti i
noveizbojke, zaraene bolestima ili koje su napali tetni insekti.
im se uklone prekobrojni izbojci, preostali imaju dovoljno
svjetlosti, bolje se provjetravaju i ravnomjernije sazrijevaju.
Kod zatite maline, osobito mladih izbojaka, fungicidima se
smanjuje tzv. zarazni potencijal za slijedeu vegetaciju. Poznato
je da veina parazitskih gljiva prezimi u malinjaku ili na samim
biljkama. Jesenji mlaz treba omoguiti biljkama da to zdravije
uu u slijedeu vegetaciju.
Za ovo tretiranje najefikasniji su preparati na bazi bakra:
bakreno vapno WP 50 (l%), cuprablau 2 (0,5%), bordoka juha
(2%). Ovo tretiranje najznaajnije je za suzbijanje bolesti stabla, a
obavlja se odmah poslije berbe i uklanjanja novonastalih
izbojaka. Poeljno je da se tretiranje ponovi kad pone opadati
lie.

Suenje maline ne uzrokuju samo bolesti i tetnici. Ona se

sui i u nasadima podignutim na vrlo kiselom tlu (Ph ispod 4). S
parcela, na kojima su otkriveni suhi izbojci, bez vidljivih znakova
bolesti ili tetnika, odnijeti zemlju na analizu. Ako se pokae da je
tlo kiselo, svake jeseni treba unijeti odreenu koliinu vapna, sve
dok pH vrijednost ne dosegne minimalno 5.
Ne treba zaboraviti ni obradu, gnojenje tijekom zime i
navodnjavanje u vegetaciji. Kad se ovo uini, sorte maline ostvarit
e najmanje 80 posto rodnog potencijala.
"TJULAMIN" SVE POPULARNin

Nastaojekrianjemsorta "nutka" i "glenprosen".

168

"Tjulamin" je novija sorta maline, stvorena u Vankuveru.

Obilno rodi. Plod je posebno krupan, izvrsne kvalitete, prikladan
za preradu i svjeu uporabu. Sazrijeva neto kasnije nego druge
sorte, stvorene i znaajno zastupljene na sjeverozapadnoj
pacifikoj obali Amerike. "Tjulamin" je rije indijskog podrijetla i
znai "crvena zemlja", to je naziv rijeke u unutranjosti, ije su
strme obale od crvene zemlje.
Sorta je nastala krianjem "nutke" i "glen prosena". "Nutka"
je podrijetlom od sorte "komival" i nama dobro poznatog
"vilameta". "Glen prosen" je nastao u kotskoj, a podrijetlom je
od eme maline "kamberlend". Kasnije zrenje i vrstou ploda
"tjulamin" je naslijedio od eme maline. etverogodinja
usporedna ispitivanja ove i vie vodeih sorta, meu kojima su
"vilamet" i "miker", pokazala su daje znaajno rodnija, a plod je
vri i tei.
Plod "tjulamin-a" je dug, koninoga oblika, SJaJan,
intenzivno crven, to ga ini osobito privlanim. Svje ima sladak
okus i prilino je aromatian . Dobro se uva i zadrava privlanost
i do osam dana na temperaturi od etiri stupnja. Prikladan je za
preradu i smrzavanje.
Ako je, u vrijeme zrijenja, temperatura 30 stupnjeva ili via,
"tjulamin" i "miker", za razliku od drugih sorta pokazuju manju
osjetljivost na opekotine od sunca. Zbog neto duljeg vrjemena
sazrijevanja, "tjulamin" nije prikladan za mehaniziranu berbu.
Izbojci "tjulamina" su bujni. Nedozreli su zeleni, s
nepravilno rasporeenim purpurniin pjegama, kojih ima vie u
donjem dijelu. Trnovi su purpumi, otri i malobrojni u bazalnom
dijelu. Dvogodinji (rodni) izbojci su jaki, uspravni, sivkasto-uti
i kora im bazalno dulje puca. Rodne granice su vrsto vezane,
relativno duge i uspravnije nego granice "mikera". Plod je dobro

169

rasporeen, odnosno nije u obliku grozdova. Zbog duge peteljke

prikladni suza runu berbu. Samooplodnaje sorta.

Zbog krupnih, vrstih, privlanih plodova, koji dulje

sazrijevaju, "tjulamin" je prikladan za koritenje svje, ali i za
preradu i smrzavanje.
Osjetljivost na bolesti

"Tjulamin" je donekle otporan na prijenos virusa krljavosti

maline preko peludi, ali je zaraza mogua Selekcioniran je kao sorta
koja prenosi virus mozaika maline. Zbog duljeg cvjetanja i zrijenja,
izloena je zarazi ploda sivom pljesni (B. cinerea). Nije osjetljiva na
truljenje ploda poslije berbe. Osjetljiva je na suenje izbojaka
(Didymella applanata), slino kao sorte "vilamet" i "miker''. Truljenje
korijena, koju izaziva fitoftora, podnosi bolje od drugih sorta.
RAZMNOAVANJE RIBIZA

Crni ribiz se najee razmnaa zrelim reznicama. Nove

sadnice mogu se dobiti iz polonica ili nagrtanjem, to se radi na
manjim povrinama i okunicama.
Ako se razmnaa polonicama, ujesen se oko matinog grma
prekopa zemlja i dobro nagnoji. U rano proljee, kretanjem
vegetacije, iz grma se izaberu dva do etiri bujna stabla za rod.
Ostala, dobro razvijena (tri do pet), stara do tri godine, ostave se za
proizvodnju sadnica. Ispod svakog se iskopa brazda dubine
desetak centimetara, u koju se poloi ostavljeno stablo i kukama
privrsti za zemlju.
Brazda ostaje otvorena sve dok se iz pupa poloenog stabla
ne razviju mladice duljine 10-12 centimetara. Tek tad se popuni
zemljom.
170

U vegetaciji se tlo oko polonica okopava

i prema potrebi zalijeva

U vrijeme vegetacije, tlo oko polonica, treba okopavati i

prema potrebi zalijevati. Poslije opadanja lia ujesen, polonice
se odgru, odreu od grma i izvade iz zemlje. S njih se isijeku
oiljeni ljetorasti, sadnice koje se klasiraju, trape i uvaju do
sadnje.
Ako se crni ribiz razmnaa nagrtanjem, u rano proljee
grmovi se oreu "u glavi" i dobro nagnoje stajskim i mineralnim
gnojivom. Tijekom proljea razvije se dosta mladica, koje treba
prorijediti kad izrastu desetak centimetara. Nakon toga se zagru
zemljom do polovice visine. Poslije dva-tri tjedna ponovno se
zagrnu, tako da treina duljine bude iznad zemlje. Tijekom ljeta,
na donjem dijelu mladice razvit e se ile. Ujesen se zemlja sa
grmova odgrne i izbili ljetorasti, zajedno sa ilama, odreu do
osnove. Tako se dobiju sadnice za sadnju na stalno mjesto.

171

.!'

Razmnoavanje crnog ribiza nagrtanjem

KUPINOVO VINO

Princip pripravljanja svih vrsta vonih vina gotovo je isti.

vino moe se dobiti vrenjem (izmuljanog ploda) ili
vrenjem iscijeenoga mota. Motu ili vou dodaje se vinobran
(10-15 g/1 OO 1), uz istovrjemenu korekciju eera i kiseline.
Vona

Za spremanje desertnog vina od kupine koristi se svjei plod

kupine. Nakon muljanja masulj se sumpori s 15 grama vinobrana
na l OO kilograma. Ovisno od eljenog sadraja alkohola u
desertnom kupinovom vinu, korekcija sadraja eera i kiselina
obavlja se prema tono odreenoj recepturi. Tako, na primjer, ako
se od kupine eli dobiti desertna vino sa najniim postotkom
alkohola (12%), na svaku litru mota doda se litra vode i 335
grama eera. Za svaki sljedei postotak alkohola dodaje se 40
grama eera. Ako elimo dobiti desertna vino sa 17 % alkohola,
na svaku litru mota (l Okg masulja od kupine sadri 7,5 do 91itara
mota) dodat emo litru vode i 505 grama eera.
172

Ovako pripremljen i zasumporen masulj od kupine (kao i

drugogjagodastog voa) vri u kacama oko tri dana, zatim se vino
cijedi i ulije u iste bave u kojima je uvano crno vino. Tiho
vrenje u ovom desertnom vinu potrajat e sve dok se ne ohladi
ispod 15 stupnjeva. Tad se vrenje, zbog visokog sadraja alkohola,
prekida. Izvjesna koliina zaostalog ne prevrelog eera vinu e,
uz jainu, dati slatkast, ugodan okus.
MALINA MEDI OBILNO

Velik broj sorta maline cvjeta do polovice srpnja.

Cvijet maline pele pohode tijekom cijeloga dana. lako je
ova voka samooplodna, plod ije su cvjetove posjetile pele,
krupniji je i ljepi. Iako je samooplodna, malina lui obilje
nektara, a ima i dosta peludi. Medenju pomae toplo vrijeme i
dosta vlage u zraku, a osobito povoljno djeluju tople noi.
Nektar maline je proziran do svijetlout i rijedak, pa sae
izgleda kao da je pokretano vodom. Med u sau je taman, gust, s
tamnozelenim odsjajem.
S jednog hektara maline moe se dobiti i do l OO kilograma
meda.

173

RAZNE VRSTE I HERBICIDI

Crni ribiz, var. Consort

(Kerry x Ribes ussuriensis)

Vrlo otporna na hru bijelog bora

Ukrasni crni ribiz, Crandall

(Ribes odoratum)

Poznata kao

174

"zainski" ribiz

vrlo jake arome

Amerika

visokobunasta brusnica

(Viburnum trilobun)

U SAD se rabe za spravljanje demova. Crvene boje ploda,

ostaje na grmu i nakon opadanja lia

Naniberi
(Vi bumum lentago)

Vrsta brusnice. Naraste i do 3 m. Vrlo slatki plod.

175

TAJNE RIZNICE U LISTU CRNOG RIBIZA, KUPINE I

MALINE

Crni ribiz
Pomo

u pravi as

Esencija iz lista crnog ribiza efikasno djeluje na rad bubrega,

pospjeuje luenje urina i isti krv. aj od lista ribiza pomae kod
poveanog tlaka, skleroze, optereenosti krvnog sistema poslije
pretjerivanja u jelu i piu. Koristi se protiv vodene bolesti i bolesti
mjehura. aj se priprema od 25 g (dvije i pol lice) lista koji se
prelije s pola litre vrue vode i ostavi stajati 20 minuta. Pije se do
pola litre aja dnevno.
aj protiv zglobobolje i reumatizma spravlja se od 30 g (tri

lice) lista koji se kuha 5 minuta u litri vode. Pije se 2-3 alice
dnevno. Ovaj aj je vrlo koristan kod zatvora, slabog varenja,
migrene, oteenih krajnika i promuklosti. Z a bolji r ad jetra,
poslije obroka treba popiti alicu aja (od l Og lia rib iza, sa 200 g
vode, odstoji 15 minuta). Moe se zainiti s malo limuna i meda.
List kupine
Jaa

krv, snai desni

Sadri tanin, soli, eljezo, organske kiseline i eer.

aj se priprema od 20 g lia. Kuha se 5 minuta u litri vode.
Pije se topao, do 2 alice dnevno. isti i jaa krv, pomae protiv
proljeva, krvarenja i bijelog pranja, protiv katara, ira na
elucu i kiseline, kao i hemoroida, ali i protiv upale kraj nika i
glasnica. Za lijeenje desni i klimavih zuba, aj se kuha od 20 g

176

suhog k:upinovog lia u pola litre vode 5-1O minuta. Ohlaen i

procijeden, uz malo jabunoga octa ili limuna, slui za ispiranje
usta.
Protiv slabokrvnosti: l OO g lia kupine i koprive u 21 vode
odstoji 24 sata. Zatim se kuha 5 minuta, procijedi i, dok je topao
doda 200 g meda i promijea. Popije se alica, prije jela, tri puta
dnevno.
Lijek maline

Napitak i oblozi
Sadri tanin, mlijenu kiselinu, vitamine A i C. aj se kuha
od 10-15 g listova u pola litre vode. Poklopljena treba odstajati
pola sata. aj od lista maline isti krv, isto kao i aj od lista
kupine, ali je blai. Ovaj aj izaziva znojenje, pa se koristi kod
lake prehlade i kaIja. Takoer njegovo steue djelovanje ini
ga izuzetno korisnim protiv svih oblika krvarenja, obilne
menstruacije, i protiv svih bolesti krvoilja.
Narodna medicina isti aj koristi kao oblog za vanjsku
uporabu i protiv raznih konih liaj eva i osipa. Protiv ovih bolesti
jo je uinkovitija "mast", koja se dobiva od lO g (lica) u prah
smrvljenih suhih listova maline umijeanih u 200 g meda. Ova
mast se moe koristiti i protiv upale oiju i crvenila lica.
Protiv kiseline u elucu, spravlja se aj tako da se dvije lice
(20 g) lia maline prelije s pola litre vrele vode, poklopi i ostavi
dva sata. Zatim se procijedi i pije po alica prije doruka, ruka i
veere. Ovako spravljen aj pomae i kod blae glavobolje.

177

MjeJavine

Zajednic"ko djelovanje
Listovi ovih biljaka nalaze se u sastavu brojnih ajnih
mjeavina i meusobno se dobro kombiniraju. Primjerice: aj od
listova matine, kupine, jagode i ribiza u jednakom omjeru
koristan je protiv angine, upale grla i krajnika (15-25 g mjeavine
po litri kipue vode).
aj od listova jagode, kupine i maline u jednakom omjeru
odlian jezajaanj ekrvi.

BOROVNICA

Povijest
Borovnica je biljka planinskih i brdskih podruja. Njena
bioloka uloga je velika, jer obogauje tlo humusom. Stari narodi
nisu poznavali njenu lj ekovitost. Prvi puta je opisana poetkom
12. stoljea u spisima monahinje Hildegard, gdje se spominje
vezana uz lijeenje kalja i tuberkuloze.
Ljekovitost

Crne, modre, sone ....

Bobice veliine graka ugodnog su slatko-kiselkastog, malo
oporog okusa. Beru se zrele, u kolovozu. Sue se na suncu ili u
suararna na temperaturi 65-70 stupnjeva. Ispravno osuene
bobice su smeurane i veliine su zrna papra, a sadre do l l %
flobatanina, oko 2% invertnog eera, 6% organskih kiselina, oko
est miligrama pektina, dosta vitamina C i karotina. Ljekovite su
178

svjee i suJene
borovnice, sok
od zreloga ploda,
rakij a, ekstrakt i
vino. Borovnica
se moe neogranieno rabiti.

Sok, vino, sirup

Ekstrakt zreloga ploda sadri obilje antocijanskih boja koje

vrlo povoljno utjeu na jaanje vida. Ovo je posebno korisno za
vozae i none radnike. Preporua se uporaba svjeeg ili
steriliziranog soka i kompota. Pekmez i kompot su dragocjeni
vitaminski koncentrat zimi i u rano proljee.
Nekad se ekstraktom borovnice lijeio vlani liaj na koi
svrabom. Spravljao od svjeeg soka kuhanog do sirupa,
bez eera. Gaza ili platno natopi se sirupom i previja bolno
mjesto tijekom dva tjedna. Masa se brzo sui i ostaje slijepljena,
dok svrab ne prestane.
praen

Priprema

Zreli je plod koristan protiv oboljenja jetra i ui i protiv

bolesti. Sirup od ploda pripravlja se od
kilograma bobica kuhanih u litri vode 15-20 minuta i ocijeenih.
veine eluanib

179

Soku se doda ista koliina eera i kuha do gustoe sirupa. Uzima

se lica ujutro i prije spavanja.
Sirup, kuhan s medom umjesto sa eerom, odli~an je protiv
oboljenja plua, naro~ito bronhitisa. Dragocjen je protiv
kroni~nog nedostatka apetita i tjelesne slabosti. Pije se, lica
sirupa, nekoliko puta dnevno.
Protiv crijevnog katara i raznih upala sluznice korisno je
ujutro i naveer savakati liicu ploda borovnice ili popiti au
soka. Tretman traje 3-6 dana.
Knajpova rakija

Suen i lagano prokuhani plod jako je dobar protiv blagih

oblika dijareje, krvarenja hemoroida i mokranog kamenca.
Kod proljeva, osobito u starijih osoba, dr Knajp je preporuio
rakiju od bobica (ne liker), spravljenu od 2-3 ake svjeih ili
osuenih borovnica u litri jake rakije (najbolje komovice) u kojoj
odstoje 2-3 tjedna. Prema teini bolesti uzima se slaba (l 0-12 kapi
na kocki eera), jaa (30), ili najjaa doza (aica za rakiju
razblaena vodom ili vinom).
Pomo

Sok od ploda osvjeavajue je pie i odlian lijek viegrma

djelovanja. Sirov sok je odlian za ispiranje i grgljanje, osobito za
lijeenje katara grla i drijela. Ako se gutljaj ovoga soka zadri u
ustima dulje, lije~i upale zubnoga mesa i sprje~ava gnojne
procese. Pomae kod leukoplakije jezika (bijele mrlje), este kod
puaa. Otklanja i zadah iz usta. Uzima li se sok vie puta dnevno i
zadri u ustima, stvara odbojnost prema duhanu. Protiv angine
je dobra mjeavina l OO grama. soka od borovnice i dvije lice
limuno vog soka.
180

Vmo od ploda borovnice

Dragocjeno je protiv akutnih i kroninih oboljenja eluca i

crijeva, posebice onih koja nastaju kao posljedica poremeaja
izluivanja probavnih sokova. Vino od borovnice smatra se
najboljim prirodnim lijekom, jer apsorbira i otapa otrovne tvari iz
crijeva. Ima antibakterijsko djelovanje, sptjeava i ograniava
razvoj bakterija, a ne u~ee nepovoljno na crijevnu floru. Vmo
lagano stee, to stimulira miie crijevnog kanala. Vrlo je
djelotvorno kod loega apetita i slabosti. Moe se koristiti dulje
vrijeme bez tetnih nuspojava.

181

Jagoda
182

Jagode na foliji
183

Malina
184

Zalijevanje mjesta za sadnju

jagoda na foliji

Ambalaa za jagodasto
voe radi se od ibe
i plastike

Jagode se slau u jedan red

185

186

Jagode na foliji

Kombajn za jagode (Univerzitet Arkansas SAD)

187

r:.:;~
~-

~---~.

Za sadnju borovnice
izmjeriti pH tla

Plastina

188

Shema rada bonog

tresaa polugama

ambalaa za borovnicu

Agregat za branje malina

s visokim klirensom

Shema rada agregata za

stresanje polugama

Stroj za ubiranje malina (LITTA U)

189

Kombajn za borovnicu (KOVRAN)

Kombajn za borovnicu (boni izgled)

190

Sadnica borovnice u tegli

Koarica

za borovnicu
191

Samohodna platforma za berae jagoda

Sadnja jagoda u tegle u rasadniku

Shema rada agregata za stresanje

rotacijskim polugama
192

Reza izbojaka

maline u radu
193

Bera borovnica

Rotacijski reza
dvogodinjih izbojaka
194

"Littau"

Boni

agregat za orezivanje
dvogodinjih izbojaka maline

Novije selekcije malina

195

KAZALO

J a g o d a o o o o o oooooooooooo ooo ooo oooo ooooooo o ooo oo ooooooo oooo ooooooo oooooo oooo oooooooo oooo oooo oooooo o ooo oo ooo o 5

M a l i n a o o o o o o ooooooooooo oooo ooo ooo ooooooo o oooo oo ooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooo3 6

K u p i n a oooooooooooooooooooooo ooooooo oooooooo ooooooo oo oooo ooooooooo ooo ooooooooooooooooooooooooooooooooooo5 6

Borovnica

o o oo o o o oo o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o oo o o o o o o o o o o o o o oo oo o o o oo o Oo o o o o oo o o o o o o o oo o o o o o o o oo o o o o o o

72

R i b i z o o ooooooooooooooo oooo oooo ooooooo ooo oo oooo o ooooooo ooooooooo ooo ooooooo oooooooooooooooooooooooooooooooo82

O g r o z d ooooooooooooooooooooooo oooo oooooo ooooooo oooooooooooooooooooo ooo oooooooooooooooooooooooooooooooooo9l

Matini nasadi

ooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooo99

Sortiment voaka jagodastib plodova

Bolesti, tetnici i zatita jagode, maline i kupine
Integralni program kemijske zatite maline,
kupine i jagode od bolesti i tetnika

ooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooo oo

l 08

ooooooooooooooooooooooooooooool32

00000000 000000 0

oooooo o oooooo o ooooo oo l 4 1

R a z n o oooo ooooooo ooo oooooooooooooooooooo ooo oooooo oooo ooooooo ooo oooooooooo ooo ooooo ooooooo ooo oooooo oooo oo l 6 0

POLJOPRIVREDNA BffiLIOTEKA
JAGODA, MALINA, KUPINA

B. Volevi, dipl. ing.

Nakladnik:

NERON d.o.o., Bjelovar, Palmoti~eva S

Za nakladnika:
Grafika priprema:
Stnlna redalctura:

Tel. 0431241-277, fax 043/247-428

Web site: www.neron-book.hr
e-mail:neron@bj.htnet.hr
Ante Perkovi
NERON d.o.o. Bjelovar
Tomislav Feje

O za Hrvatsku NERON d.o.o. Bjelovar

Sva prava priddana. Reproduciranje ove publikacije u cijelini, djelomicno ili na bilo
koji drugi naein, bilo kojim sredstvima nije dopu!teno bez prethodne pismene
suglasnosti nakladnika.
ISBN 953-6698-21-8, CIP Katalogizacija u publikaciji,
Nacionalna i sveuilina knjinica Zagreb
UDK 634.7 (035)

Hyper ponuda:
Krediti za poljoprivredu
Poljoprivredna
mehanizacija

Stoarstvo

Voarstvo

i vinogradarstvo

--

...-.......

Privatna i dravna
poQoprivredna zemQita

Zbog specifitnih potreba poljoprivredne djelatnosti kontinuirano razvijamo kreditne proizvode

i inimo ih jo~ pristupanijima svim poljoprivrednicima. Provjerite uvjete ostalih poljoprivrednih
kredita iz kreditne ponude Slavonske banke, a informacije potraite u najblioj poslovnici Slavonske
banke, na info telefon 031310 090 ili na www.slbo.hr

ELEKTROMEHANIARSKI OBRT

ELEKTRO TIM
vl. Sinia Juras, Bjelovar, J. Jelaia 12
Tel. 043/ 242 225, Fax 220 778, Mob. 09 1/ 242 22 55

PROIZVODIMO:

- vile za rolo bale

- puni transporter za itarice
- metalne konstrukcije
-graevinsku bravariju
- poljoprivredni alat
- stojnice za goveda

GRADSKA KNJINICA
ZADAR

llllllllllllll u
950153672

NERON

d.o.o.

BJELOVAR
Palmotieva

5
Tel: 043/241-277
E-mail : neron@ bj.htnet.hr
www.neron-book.hr

l''i

''(' )''''J'

9 789536 698219