Nihad Grcić, dip.ing.agr.

PREDGOVOR

Perspektiva je u razvoju agrobiznisa u općini Žepče

U zemljama Europske unije ruralna područja postaju sve više privlačna za različite vrste biznisa, naročito
za one koji nisu konkurentni u prenaseljenim urbanim centrima. Otvaranje mogućnosti za nove poslove
počelo je da privlači sve veći broj ljudi u nekada zapostavljena ruralna područja, na selo, kao područje
života i rada i življenja. Zahvaljujući takvim programima u okviru ruralne ekonomije žiteljima tih područja
pruža se, dakle, šansa da se, pored poljoprivrede bave i drugim djelatnostima, kao što su šumarstvo,
zanatstvo, turizam i druge aktivnosti usmjerene na održavanje ruralnog ambijenta.
U BiH ne postoji konzistentna i dugoročna politika ruralnog, kao i razvoja poduzetništva. Takav odnos
spram razvoja poduzetništva u ruralnim sredinama, doprinosi da naša ruralna područja sve više pate od
deagrarizacije, pa i gašenja čitavih sela. Pa ipak, vrlo često, selo i poljoprivreda su naš glavni oslonac koji
nam omogućava opstanak i preživljavanje. Ponovno se okrećemo selu kada nam je teško, i uvjereni smo
da selo i zapošljavanje u njemu i oko njega omogućavaju prevazilaženje današnje krize i problema
nezaposlenosti u cijeloj državi. Osmišljavanje mjera podrške na svim razinama vlasti kroz poticanje
pokretanju agrobiznisa u ruralnim područjima doprinijelo bi većoj konkurentnosti domaće proizvodnje,
ali i usmjerilo brojne nezaposlene da se vrate na sela i započnu svoj biznis. Povratak u ruralna područja
ne znači, međutim, puko vraćanje motici i traktoru, već zapošljavanje u oblasti poljoprivrede, u
šumarstva, vodoprivrede, raznim uslužnim djelatnostima, zanatstvu, domaćoj radinosti, infrastrukturi,
malim i srednjim industrijskim pogonima, čija proizvodnja ne ugrožava ekološku ravnotežu.
Razvojna agencija Žepče je osmislila projekt „Ekonomsko osnaživanje žena u agrobizbisu“. Sporazum je
potpisan sa Nizozemskom organizacijom za razvoj i Gender Centrom Federacije BiH, uz financijsku
podršku UN Women. Implementacija projekta je započela 01.01.2013.godine, i doprinosi ekonomskoj
neovisnosti i socijalnoj uključenosti žena na teritoriji općine Žepče kroz povećanje zapošljivosti žena u
ruralnim MZ kroz direktnu podršku pokretanju 15 samostalnih biznisa u oblasti proizvodnje krastavaca
kornišona i 5 samostalnih biznisa u oblasti uzgoja jagode.
U okviru projekta pripremljeni su priručnici „Uzgoj krastava kornišona i „Uzgoj jagoda“. Pisani su
jednostavnim stilom, na razumljiv način, i pružaju osnovno znanje proizvođačima-početnicima u
području proizvodnje krastavaca kornišona i jagoda.
Projekt omogućava ženama da se uključe u besplatnu obuku za rad na računarima. Osim obuke i
edukacije, korisnice projekta bit će podržane kroz dodjelu repromaterijala za podizanje zasada
krastavaca kornišona i jagoda. Također, će se osnovati Mreža žena općine Žepče u koju će se uključiti
žene iz 47 mjesnih zajednica općine Žepče.
Ciljevi Mreže su ekonomsko osnaživanje žena u ruralnim područjima, podizanje svijesti žena i muškaraca
o rodnoj ravnopravnosti te uključenje žena u rad Vijeća mjesnih zajednica i njihovo umrežavanje sa
organizacijama i institucijama u BiH.

Branka Janko
INSTITUCIJE KOJE SU NA RASPOLAGANJU:
Razvojna agencija Žepče je promotor, nositelj i koordinator razvojnih aktivnosti na području općine
Žepče. Osnovana je 09.03.2010. godine od strane općine Žepče, s ciljem da brže i učinkovitije doprinese
lokalnom ekonomskom razvoju općine Žepče, a potom i Zeničko-dobojskom kantonu.
Rad Razvojne agencije Žepče je usmjeren na lokalnu vlast, mala i srednja poduzeća, obrtnike, civilno
društvo, zadruge i udruženja poljoprivrednika.
Osnovne aktivnosti Agencije usmjerene su na pripremu i implementaciju razvojnih projekata, suradnju sa
međunarodnim i domaćim institucijama, savjetovanje, konzalting, edukacija, organiziranje stručnih
seminara i konferencija, i promociju lokalnog područja u cilju privlačenja investicija na lokalno područje.
Kontakt podaci: razepce@gmail.com ; 032 880 273 www.razepce.com

Gender Centar Federacije Bosne i Hercegovine je utemeljila Vlada Federacije Bosne i Hercegovine.
Gender Centar ima za cilj da unaprijedi jednakost i ravnopravnost spolova u Federaciji Bosne i
Hercegovine, te da implementira načela sadržana u međunarodnim konvencijama i sporazumima za
potrebe Vlade Federacije, stručnih tijela Vlade, premijera i zamjenika premijera, federalnih ministarstava i
drugih federalnih ustanova i institucija. Gender Centa prati i proučava položaj žena i implementaciju
njihovih zagarantiranih prava u domaćem i međunarodnom zakonodavstvu, ostvaruje koordinaciju sa
Komisijom za jednake mogućnosti u Parlamentu Federacije BiH, te surađuje sa odgovarajućom
institucijom u Republici Srpskoj.
Kontakt podaci: Hasana Kikića 18, Sarajevo , (33) 665 883 fgenderc@bih.net.ba

Program Lokaliziranje gendera u Federaciji Bosne i Hercegovine (LGFBiH) je zajednička inicijativa Gender
Centra Federacije Bosne i Hercegovine i Nizozemske organizacije za razvoj (SNV), a koja se provodi uz
finansijsku podršku UN WOMEN Fonda za ravnopravnost spolova. Program je od iznimne važnosti za
potpunu provedbu odredbi Zakona o ravnopravnosti spolova i Gender akcionog plana Bosne i
Hercegovine na lokalnom nivou.
Program ima za cilj političko i ekonomsko osnaživanje žena u najmanje pet (5) ruralnih i urbanih općina u
Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH). Općine koje učestvuju u programu su: Orašje, Žepče, Doboj Jug,
Novi Travnik, Sanski Most, Sapna i Novi Grad Sarajevo.
Kontakt podaci: Fra Anđela Zvizdovića 1, B11, Sarajevo, (0)33 565 630, mail: sarajevo-
info@snvworld.org, www.localizing-gender.ba
UVOD
Jagoda predstavlja privredno najznačajniju vrstu u okviru pomološke grupe jagodastog voća. Njeni
plodovi, koji sazrijevaju u vrijeme kada je tržište nedovoljno snabdjeveno sviježim voćem, izuzetno su
cijenjeni, kako za potrošnju u svježem stanju, tako i kao sirovina za različite vidove prerade i za
zamrzavanje.

Karakteristike koje proizvodnju jagode izdvajaju u odnosu na uzgoj većine drugih vrsta voćaka,
mogu se svesti na to da:
 Posjeduje širok areal gajenja, budući da generalno nema velike zahtjeve u pogledu zemljišnih i
klimatskih uvjeta,
 Vrlo brzo stupa na rod i uz solidnu njegu daje redovne i visoke prinose,
 Omogućuje brz povrat finansijskih sredstava uloženih u proizvodnju,
 Predstavlja tipičnu kulturu kod koje je evidentan ekonomski zakon da je veće ulaganje ( izbor nivoa
tehnologije ) pretpostavka većih prinosa, a time i dobit uzgajivača,
 Rizik u proizvodnji je mali, veoma je rentabilna kultura i omogućuje dobre ekonomske efekte.
 Tehnologija njenog uzgoja je jednostavna i intenzivno je rodna kultura.

Jagoda na podnosi glinovita (teška), veoma vlažna, krečna, propusna pjeskovita i plitka zemljišta.
Također, jagoda ne podnosi jako kisela zemljišta (pH ispod 4,5) ili alkalna zemljišta sa viškom rastvorenog
kreča (pH iznad 8) gdje pati od kloroze. Doline, uvale i sva druga mjesta gdje se sliva i zadržava hladna i
vlažna zračna masa su nepovoljna za proizvodnju jagode.

Pored naprijed navedenog, jagoda ima i određene zahtjeve prema uvjetima staništa na kome se gaji i o
tome se mora voditi računa prilikom podizanja zasada a to su:
 Nadmorska visina do koje jagoda može da se gaji iznosi oko 700 m, iako se u prirodnim staništima
javlja i na visinama do 3000 m,
 Temperaturni uvjeti za gajenje jagode predstavljaju kompleksno pitanje. Naime, u zimskom periodu
ako je sniježni pokrivač tanak jagoda izmrzava na -15 do -18˚C, ako je dobro zaštićena izdržava
temperature i do -25˚C. U drugom dijelu zimskog perioda, ako dodje do otopljavanja, a zatim do pada
temperatura, može doći i do izmrzavanja jagode na -5 do -7˚C. Početkom cvijetanja, temperatura od -
2˚C može izazvati oštećenja na prvim serijama cvijetova i cvasti. U našim proizvodnim uvjetima
najveće štete na jagodi pričinjavaju kasni proljetni mrazevi. U tom slučaju stradaju prve serije cvasti
koje daju najkrupnije i na tržištu naskuplje plodove.
 Za normalan rast i razvoj, jagoda traži optimalnu vlažnost u zemljištu što se u intenzivnoj proizvodnji
obezbjeđuje sistemom za navodnjavanje (kap po kap).
BIOLOGIJA JAGODE
Jagoda je višegodišnja voćna vrsta čiji je prosječni životni vijek 5-6, a u intenzivnoj proizvodnji 2-3
godine.
Nadzemni sistem predstavlja bokor koji može biti rastresite ili kompaktne forme, prosječne visine 10-30
cm. Jednogodišnje priraste stabla jagode nazivamo bokornica i oni na sebi nose vegetativne i generativne
pupoljke koji su smješteni na vrhu u pazusima zelenih listova (jesensko-zimski listovi) i bočno u pazusima
sasušenih listova.

BOK
SL.1. Na presjeku bokora
jagode vide se:
-SK—stari prirasti i korjenje
-BOK-jednogodišnji prirasti -
BOKORNICA

TROGODIŠNJE
BOKORNICE
SK ČETVEROGODIŠNJA
BOKORNICA

Svi jednogodišnji prirasti stabla jagode-bokornice, početkom vegetacije preuzimaju životne funkcije
bokora, aktivnošću svog korijena i razvojem svojih vegetativnih i generativnih pupoljaka. Na taj način
svaka bokornica funkcionira samostalno, što govori o velikom značaju dobre razvijenosti svake
pojedinačne bokornice na bokoru prije ulaska u period mirovanja.
 SL.2. Ukorjenjivanje bokornice i
diferencijacija generativnih (rodnih)
pupoljaka predstavlja završnu fazu u
razvoju pupoljka kao i stvaranje
rodnog potencijala.

Imjući u vidu naprijed navedeno, krajnji cilj svih primjenjenih agro i pomotehničkih mjera svodi
se na to da dobijemo što veći broj diferenciranih (formiranih) generativnih (rodnih) pupoljaka na
bokornicama i da postignemo njihovo što bolje ukorjenjavanje do kraja vegetacije.

Korijenov sustav jagode je žiličast i izrazito razgranat. Najveća masa podzemnog sustava ove
kulture razvija se u površinskom sloju zemljišta, do dubine 20 cm.

List jagode čini lisna drška i 3, rijetko 4 ili 5 lisnih plojki. Raspored lišća je spiralan tako da se svaki šesti list
nalazi iznad prvog.

Cvijetna drška, koja u osnovi predstavlja metamorfozirano stablo, razgranata je zahvaljujući prisutnim
nodusima na njoj, čiji raspored prvenstveno zavisi od sorte i uvjeta sredine. Tipičnim razgranjenjem
cvijetne drške smatra se ono koje obezbjeđuje jedan primarni, dva sekundarna, četri tercijarna i osam
kvarternih cvijetova.

UZGOJ JAGODE

Prije nego što se pristupi podizanju zasada jagode, neophodno je na osnovu analize podataka o
površinama, zemljišnim i klimatskim uvjetima i pretkulturama, izvršiti pravilan izbor:
- lokacije i veličine zasada,
- strukture sortimenta,
- organizacije površine,
- pripreme zemljišta i dr.

Prilikom izbora lokacije za podizanje zasada jagode terba voditi računa o pretkulturi a kao dobre pokazale
su se leguminmoze i neka žita (grah, grašak, lupina, lucerka i dr.), a od povrtlarskih kultura lubenica i
dinja. Kukuruz, krompir, paradajz, jagoda, repa i još neke kulture su nepovoljne i ne bi trebale
predstavljati pretkulturu za jagodu.
PRIPREMA ZEMLJIŠTA ZA PODIZANJE ZASADA JAGODE
Pripremu zemljišta možemo podjeliti u dvije faze:
1. uređenje zemljišta (ako je potrebno),
2. obrada sa đubrenjem.

Ukoliko je odabrano zemljište zakorovljeno, mjera uređenja se sastoji u uništavanju korova kombinacijom
odrade (oranje na dubinu 10-15 cm) i tretiranja herbicidima. Parcele koje se mogu definirati kao krčevine
nisu pogodne za proizvodnju jagode osobito ako se radi o iskrčenim voćnjacima. Tek nakon tri godine
korištenja takvog zemljišta u druge svrhe, na istom se može podići zasad jagode.
Obzirom da je jagoda biljka sa plitkim korijenovim sustavom i da se gaji u gustom sklopu, kao takva
zahtjeva veoma kvalitetnu obradu, odnosno pripremu zemljišta prije sadnje.
Priprema zemljišta za podizanje jagodnjaka posljednja je pripremna radnja koja se obavlja pred samu
sadnju. Ona mora biti usklađena sa nivoom intenzivnosti planirane proizvodnje.
Popravka plodnosti zemljišta odabranog za zasnivanje zasada jagode vrši se organskim i mineralnim
đubrivima. Za manje plodna zemljišta količina stajnjaka koju treba dodati kreće se u intervalu 15-30 t/ha,
a za izrazito siromašna 30-50 t/ha. U ovu svrhu najbolje je koristiti goveđi, dobro zgorio stajnjak. Količina
mineralnih đubriva, kojom se vrši popravka zemljišta, za kompleksna NPK đubriva ( 7:14:21, 10:20:30,
7:20:30) kreće se u intervalu 800-1000 kg/ha.

SL.3. Mašinska priprema i formiranje gredica na kvalitetno pripremljenom zemljištu

(Topličko polje-Živinice LWF)

Sva količina stajnjaka ili ½ i 1/3 mineralnih đubriva unose se sa osnovnom obradom (oranjem), a
ostatak mineralnih i organskih đubriva unose se u površinski sloj zemljišta tanjiranjem ili frezanjem.
Oranje i pripremu zemljišta za sadnju treba obavljati pri umjerenoj zemljišnoj vlažnosti, tj. kad ono sadrži
oko 60% vlage od ukupnog kapaciteta za vodu i to na dubinu od 30 cm. Po završetku oranja po površini se
rasturi preostala količina stajnjaka i mineralnog đubriva zajedno sa nekim zemljišnim insekticidom
(Teteton, Galation i dr.), a odmah zatim vrši se njihovo unošenje u zemljište tanjiranjem ili frezanjem.
Površinska obrada pred sadnju se izvodi u više navrata sve dok se zemljište dobro ne usitni i poravna.
 Nakon površinske obrade i unošenja đubriva, u zavisnosti od toga koji sistem uzgoja je planiran,
pristupa se formiranju gredica odnosno uzvišenja koja se zastiru crnom MULCH folijom ( Sl.3 ). Formiranje
gredica vrši se mašinski i ručno a treba da se obavi pri umjerenoj vlažnosti zemljišta. Dimenzije gredice
isključivo zavise od sistema uzgoja i raspoložive radne snage i mehanizacije.

Standardna forma gredice (Sl.4.) ima ravnu ili nešto uzvišenu površinu sa dvije kosine (škarpe).

Prije postavljanja folije po sredini gredice se razvlači aqatrax (crijevo za navodnjavanje-kap po kap)
cijelom dužinom gredice, tako da kapaljke budu okrenute prema gore,da nebi došlo do začepljenja istih
vodenim talogom.

Sl. 5. Ispravno formirane i postavljene gredice i dobro zategnuta folija (LWF-Lukavac 2004).

Nakon formiranja gredica i razvlačenja aqvatraxa vrši se postavljanje folije tako da ona bude dobro
zategnuta po dužini i po širini.
SADNJA JAGODE
Sadnja jagode može se obaviti u širokom vremenskom rasponu što prvenstveno zavisi od tipa sadnice
kojom se planira sadnja i sistema gajenja, odnosno intenzivnosti proizvodnje.
Sadnja se vrši u besprijekorno pripremljeno zemljište. Bez obzira na sistem gajenja priprema zemljišta
podrazumjeva isti postupak (oranje, razbacivanje stajnjaka i mineralnog đubriva i frezanje). U slučaju da
se planira sadnja jagode na foliji ili na gredicama sa folijom
onda se ova operacija pripreme zemljišta završi pa se dan pred sadnju vrši navodnjavanje. Količina vode
za ovo zalivanje zavisi od sadržaja vode u zemljištu kao i od tipa zemljišta.
Orjentaciono bi se moglo reći da, ako je zemljište umjereno vlažno, dan prije sadnje u otvore na foliji sipa
se po pola litra vode u svaki otvor ili u već formirane rupe za sadnju. Kada je zemljište optimalne vlažnosti
pristupa se sadnji koju je najbolje izvršiti ručno.
U uvjetima projektovanja intenzivne proizvodnje, sadnju jagode najbolje je obaviti u ljetnom periodu
(druga polovima srpnja i kolovoz), a u slučaju kasnije sadnje sadnice se neće moći dovoljno razviti do
kraja vegetacije što se neminovno odražava na prinos u prvoj vegetaciji. Frigo sadnice jagode sade se
najkasnije tri dana po preuzimanju iz hladnjače.
Korijen sadnice se prije sadnje potapa u rastvor dezinfekcijskog sredstva (Previkur) ili se potapa u smjesu
svježe goveđe balege, ilovače i vode u odnosu 1:1:1.
Sadnja jagode podrazumjeva dovođenje sadnice na odgovarajuću dubinu, pravilan raspored korijena u
zemlji i njegovo dovođenje u potpun kontakt sa zemljom, bez vazdušnih džepova i sl.

A B C
b posađeno rezultat

Sl.6. Osnovna pravila pri sadnji jagode: A-pravilno posađena sadnica; B-suviše duboko (a) i
plitko (b) posađene sadnice zaostaju u razvoju ili dolazi do njihovog propadanja; C-sadnice
slabo učvršćene, odnosno sa ostavljenim vazdušnim prostorom (džepom) u zoni korijena
uglavnom propadaju ili slabije rastu formirajući korjen samo sa jedne strane.
Sam proces sadnje jagode najbolje je obaviti ručno i to sa upotrebom račvaste sadljike ili bez nje. Najbolji
rezultati kod početnika, na manjim površinama, postižu se običnom sadnjom bez upotrebe račvaste
sadljike.
Priprema sadnica za sadnju:
Bez obzira o kojem tipu sadnica se radi (Frigo,obična zelena, kontejnerska i dr.) mora se voditi računa o
pripremi istih, odnosno da korijen sadnice bude zaštićen od isušivanja do momenta sadnje kad mu se
obezbijeđuju normalni uvjeti za razvoj. Sva manipulacija sa sadnicama odvija se u hladu da se korijen na
isušuje i da sadnica što svježija bude zasađena.
Po vađenju iz ambalaže prvo se vrši prikraćivanje korjena tako da se sadnica prikrati na dužinu
od oko 8 cm. Na ovaj način pripremljene sadnice potapaju se u rastvor nekog dezinfekcionog sredstva
(Previkur -0,1%, Merpan- 0,2%) u kome treba da odstoje oko 20 min. Po vađenju iz rastvora sadnice se
slažu u ambalažu i tada su spremne za sadnju.
Sadnja jagode:
Sadnja pripremljene jagode najbolje je vršiti po mogućnosti u jutarnjim satima ili po oblačnom
vremenu ako je to moguće, u suprotnom, ako se sadi po jakom suncu mora se voditi računa de ne dođe do
isušenja korijena.
Prije same sadnje konusnom sadljikom se pripreme rupe za sadnju (dan prije sadnje) i ako je potrebno u
rupe se sipa oko 0,2 l vode u svaku rupu. Sadnja se obavlja tako da se sadnica prihvati rukom na način da
korijen bude potpuno ispravljen i da se tako ispravljen postavi u već pripremljene otvore. Po postavljanju
sadnice u otvor vrši se zagrtanje iste na način da se sipa sitna zemlja oko korijena i blago pritiska tako da
nigdje ne ostane zraka oko korijena i žile u potpunosti došle u kontakt sa zemljom.

Ako korijen pri sadnji

A ostane savijen dolazi
B
do truleži i sušenja POSAĐENO REZULTAT

Sl.7. Posljedice loše sadnje: A – loše posađena sadnica sa savijenim korijenom trune ili se
djelimično obnavlja; B – previše skraćen korijen takođe podliježe truljenju ili se samo
djelimično obnavlja čime ja razvoj značajno usporen.
NJEGA SADNICA JAGODE NAKON SADNJE
Poslije sadnje neophodno je zalijevanje svake sadnice (ručno), u cilju što boljeg prijema. Ako je potrebno
zalivanje trba ponoviti nekoliko puta. Greške načinjene pri samoj sadnji prate biljku tokom čitavog njenog
života i nerijetko dovode do njenog potpunog
propadanja. Nakon sadnje i zalivanja neophodno je prekontrolirati sve sadnice i ispraviti eventualne
greške. Radi se o tome da, svo korijenje koje se uoči na površini zemlje treba prekriti (zasuti) sitnom
zemljom, a ne pritiskanjem već posađenih sadnica.

Sl. 8. Dobro zasađen i održavan zasad jagode bez korova oko sadnica i u međuredu.

Također, poslije sadnje potrebno je zasad održavati u što boljem stanju u cilju što kvalitetnijeg razvoja
(ukorijenjavanja i formiranja cvijetnih pupoljaka). To podrazumjeva uništavanje korova (između gredica i
oko sadnica), zaštitu i ishranu sadnica.

Sl. 9. Dobro zasađena sadnica rezultira dobrim prijemom i početnom snagom rasta
( sadnice su u 10-om danu nakon sadnje ).
Pored naprijed navedenog, odmah po zasnivanju zasada, popuna praznih mjesta na foliji je obavezana
mjera. Ova naknadna sadnja vrši se novoformiranim živićima (tićevima) koji su se razvili na okolnim,
normalno razvijenim sadnicama i to nanošenjem živića na prazno mjesto i njegovim fiksiranjem žicom u
obliku slova V. Ova mjera se može vršiti već nakon 50-ak dana ukoliko je sadnja obavljena na vrijeme.

Sl.10. Posljedice različite

dubine sadnje:
- a-dobro
posađena sadnica;
- b-suviše
duboko posađena
sadnica.

Sl.11. Zakidanje cijele cvasti sacvijetovima koji se pojavljuju nakon sadnje

Poslije obavljenih svih naprijed opisanih mjera, sadnice počinju normalno da rastu i cvijetaju (frigo
sadnice). Obzirom da je ova pojava u jesenskom periodu nepoželjna (usporava rast i razvoj), u nekoliko
navrata, do kraja vegetacije, cijele formirane cvijetne grane (ne pojedinačni cvijetovi) sa zakidaju. Ova
mjera je obavezna ako se želi postići visok i kvalitetan prinos u proljeće slijedeće godine.

Od ovog perioda pa sve do jeseni jagoda formira i jedan broj stolona (tićeva) kojima se ona normalno
razmnožava, a koji su u proizvodnji plodova jagode nepoželjni. Iz ovog razloga, kao značajna mjera, u
cilju formiranja maksimalnog rodnog potencijala, jeste uklanjanje stolona i to u nekoliko navrata sve dok
se pojavljuju.
 Sl.12. Uklanjanje stolona u periodu nakon sadnje omogućuje biljci da se
normalno razvija do zavrćetka vegetacije.

Prvo prihranjivanje jagode vrši se kad sadnica dovoljno razvije korijenov sustav, a to je period od 30-ak
dana nakon sadnje. Do ovog perioda korijen se dovoljno razvije da može maksimalno iskoristiti hranjive
tvari. Ovo prihranjivanje se izvodi kristalogenima, odnosno đubrivima koja su 100% topiva u vodi i
namjenjena za prihranjivanje kroz sustav za navodnjavanje (kap po kap). Jedno od đubriva koje se koristi
u ovu svrhu i koje se pokazalo kao izuzetno je FERTICARE –S (STARTER). Zalivanje se vrši kroz sustav za
navodnjavanje ili što je bolje, ručno oko sadnice, kada je iskorištenost đubriva najveća. Koncentracija
hranjivog rastvora je 0,1% odnosno 100 g FERTICARE – S na 100 l vode (200g/200 l; 500g/500 l).

Poslije prihranjivanja treba izvršiti prvu zaštitu (oko 5 dana poslije), odnosno prskanje sredstvom
MERPAN u koncentraciji 0,2% (20 g Merpana na 10 l vode). Sredstvo se priprema na taj način da se prvo
odmjeri potrebna količina sredstva (20 g približno odgovara količini od dvije supene kašike) i rastvori u
posebnoj posudi sa manjom količinom vode (oko 1 litar) i dobro izmješa da ne ostaje talog. Tako
pripremljen rastvor sipa se u pumpu, u koju smo prethodno nasuli vode do njene polovine, dopuni
ostatkom vode i dobro promješa.

Tako pripremljenim rastvorom vrši se prskanje jagode s tim što ono treba da se izvodi u večernjim satima
(prskanje se ne izvodi po jakom suncu i visokim temperaturama).

Drugo prskanje izvodi se 10-ak dani poslije prvog, a koristi se sredstvo CUPRABLAU u koncentraciji od
0,2% uz pripremu kao što je naprijed opisano.
NJEGA JAGODE U PRVOJ GODINI UZGOJA
Početak vegetacije u prvoj godini uzgoja treba da bude rezerviran za čišćenje jagode od zimskog lista i
živića kao i za obradu međurednog prostora.

Sl.13. Izgled zasada jagode u proljeće prve godine. Na slici se vidi stanje zasada poslije
zimskog mirovanja kada je pravi momenat za uklanjanje starog lista, živića i korova.

Ovim čišćenjem sadnice treba da se oslobode od uginulog i zaraženog lista da bi mogle što bolje da rastu i
razvijaju se. Ovu mjeru treba obaviti u proljeće čim to vremenski uvjeti dozvole. Svo lišće i ostali otpad
treba iznijeti iz zasada i zapaliti.

Sl.14. Proljetno čišćenje jagode od starog Sl.15. Mjera proljetnog čišćenja jagode.
lista i korova (LWF-Topličko polje, Živinice)
Kao što je već naglašeno uklanjanje cvijetnih drški i stolona u godini sadnje predstavlja značajnu mjeru
za formiranje visokog rodnog potencijala. Isto se odnosi i prvu godinu proizvodnje gdje uklanjanje
stolona (živića, tićeva) može povećati prinos i do 50% u odnosu na zasad gdje se oni slobodno razvijaju.

Sl.16. Sadnica oslobođena od suvišnog lista i živića normalno raste i razvija se i samo od
tako pripremljene sadnice može se očekivati optimalan prinos i kvalitetan plod jagode.

Poslije odstranjivanja suvišnog i bolesnog lista, sadnica formira novi list kojeg treba sačuvati propisanom
njegom i zaštitom. List treba da se što bolje sačuva da bi se sljedeće faze rasta i razvoja nesmetano
odvijale.

Poslije odstranjivanja suvišnog i bolesnog lista, sadnica formira novi list kojeg treba sačuvati propisanom
njegom i zaštitom. List treba da se što bolje sačuva da bi se sljedeće faze rasta i razvoja nesmetano
odvijale.

Nakon izvjesnog perioda rasta nastupa faza cvijetanja koja se zavisno od sorte odvija duži ili
kraći vremenski period.
 Sl.17. Izgled bokora u cvijetanju. Jagoda na Sl.18. U fazi cvijetanja potrebno je održava-
foliji cvijeta ranije 2-3 dana u odnosu na zasad ti zasad bez korova i zakidati formirane
bez folije. stolone (živiće).

U toku cvijetanja dolazi do oplodnje i formiranja plodova čime sanice jagode ulaze u fazu plodonošenja.
Po oplodnji dolazi intenzivan rast i razvoj plodova koje treba štititi od raznih štetočina i patogena što
predstavlja i najznačajniju mjeru do berbe, pored uništavanja korova i zakidanja formiranih živića.

Sl.19. Izgled uzornog zasada jagode u dvoredu na foliji u početaku berbe. Dinamiku
i dozrijevanje plodova mora pratiti blagovremena berba. To podrazumjeva da na bokoru,
od zadnje berbe do početka nove terba biti najviše 2 -3 zrela ploda (početak berbe na
Topličkom polju-LWF).

Po završetku berbe, nakon 30-ak dana vrši se skidanje lista i živića, da bi se formirao novi list sa kojim će
zasad jagode ući u zimu.
NJEGA JAGODE U DRUGOJ GODINI UZGOJA
Druga godina uzgoja za intenzivne zasade jagode bitno se ne razlikuje u odnosu na prvu kada je u pitanju
đubrenje, zaštita, suzbijanje korova, uklanjanje stolona itd. Međutim, čišćenje i priprema bokora za razvoj
u drugoj vegetaciji traži poseban tretman. Naime, prvo se sa bokora skinu sasušeni, bolesni i oštećeni
listovi, a zatim se sa bokora moraju ukloniti slabo razvijene i suvišne bokornice.

Sl.20. Izgled bokora jagode prije zakidanja pojedinih bokornica na bokoru. Na slici se
vidi 6 razvijenih bokornica što je u svakom slučaju previše.

Ovo je vrlo važna mjera, jer ako se bokor ne bi rasteretio došlo bi do razvoja velikog broja slabo
diferenciranih cvijetnih drški i cvijetova čime bi se snizio prinos i kvalitet plodova. Poslije rezanja, odnosno
zakidanja, bokornice je dobro učvrstiti zasipanjem zemljom tako da se bokornice što bolje ukorijene.
A B

Sl.21. Zakidanje bokornica na bokoru; A – izgled bokora prije zakidanja suvišnih, slabo
razvijenih i nepovoljno postavljenih bokornica (u centralnom dijelu) na bokoru; B – bokor
nakon zakidanja bokornica sa max. 4 ostavljene bokornice.

Bolji rezultati se postižu ako se zakidaju bokornice iz srednjeg djela bokora a ostavljaju bočne. Razlog
tome je što bočne bokornice imaju mogućnost da se ukorijene odnosno da formiraju vlastiti korijen koji će
omogućiti samostalnu ishranu, a samim tim i povećati prinos.
ĐUBRENJE JAGODE
Đubrenje jagode u intenizvnoj proizvodnji treba prilagoditi potrebama istih, prateći njihov rast i razvoj, a
oslanjajući se na sadržaj hranjivih elemenata u zemljištu (analiza zemljišta). U principu se može reći da
postoji:

 OSNOVNO ĐUBRENJE PRIJE SADNJE

 PRIHRANJIVANJE U TOKU VEGETACIJE

Osnovno đubrenje treba da obezbjedi optimalnu količinu hranjivih elemenata za duži perod korištenja i da
popravi strukturu i vodnovazdušni režim zemljišta. Vrši se organskim (zreo stajnjak) i mineralnim
đubrivima koja sadrže uglavnom N,P,K. Ukoliko se ne koristi đubrenje stajnjakom u osnovnoj obradi
trebalo bi dodati đubriva koja sadrže ostale makro i mikroelemente.

Prihranjivanje u toku vegetacije obavlja se vodotopivim đubrivima koja se, rastvorena u vodi, daju kroz
sustav za navodnjavanje. Prihranjivanje se vrši i u godini nakon sadnje i tokom vegetacije u godinama
eksploatacije jagodnjaka.

U godini sadnje prihranjivanje se vrši kako je naprijed opisano.

Orijentacioni program prihrane jagode u redovnoj exploataciji.

Min. Max. Količina sredstva na

Vrijeme primjene Vrsta đubriva Kg / dn Kg /dn 100 l vode
FERTICARE S
Kretanje vegetacije (starter) 2 5 100 g / 100 l

Intenzivan porast FERTICARE I 2 5 100 g / 100 l

Intenzivan porast KALCIUM NITRAT 2 5 100 g / 100 l

Pred cvijetanje FERTICARE II 2 5 100 g / 100 l

Cvijetanje FERTICARE II 2 5 100 g / 100 l

Početak berbe FERTICARE III 2 5 100 g / 100 l

Puna berba KALIUM NITRAT 2 5 100 g / 100 l

NAVODNJAVANJE JAGODE
Intenzivna proizvodnja jagode podrazumjeva obavezno navodnjavanje zasada ove kulture, ne samo
nakon sadnje nego i tokom cijelog exploatacionog perioda. Voda je jedan od osnovnih faktora za
uspješan, visokointenzivan uzgoj jagode.
Navodnjavanje jagodnjaka treba uskladiti s fazama razvoja bokora i dozirati prema intenzitetu
odvijanja tih faza.

Jedini sustav koji omogućuje pravovremeno i kvalitetno navodnjavanje jagode je sustav kap po
kap. Kroz ovaj sustav, istovremeno s navodnjavanjem, vrši se i prihranjivanje vodotopivim, za tu svrhu
namjenjenim đubrivima.
A B

Sl.22. Sustav za navodnjavanje kap po kap; A- prikaz mreže za navodnjavanje namjenjen za

manje površine gdje se voda u sustav daje slobodnim padom iz rezervoara (kaca od 700 l);
B- način spajanja aqvatraksa (crijevo koje se nalazi pod folijom) sa dovodnim crijevom (alkaten).

U prvih 10 dana nakon sadnje, posebno ako je sadnja vršena u ljetnom periodu, navodnjavanje je
obavezna mjera, naročito ako su temperature više od 28˚C. U tom slučaju ono se izvodi dva puta u toku
dana s količinom vode od 2 l/m dužnom.

Sljedeća navodnjavanja obavljaju se shodno potrebama biljaka za vodom i usklađivanjem sa prihranom

koja se daje kroz sustav za navodnjavanje.

U ovakvom sistemu uzgoja jagode, davanje vode kroz sistem “kap po kap“ je jedini način navodnjavanja,
obzirom da se korijen nalazi pod folijom i da zbog toga ne može kristiti vodu.

Navodnjavanje je najbolje obavljati u ranim jutarnjim satima, sa prvim sunčevim zrakama, kad biljka
intenzivno počinje da usvaja vodu i hranu.
ZAŠTITA JAGODE OD BOLESTI I ŠTETOČINA
Konstantan problem tokom održavanja jagodnjaka u periodu punog plodonošenja su biljne bolesti i
štetočine. Pri neadekvatnoj i neblagovremenoj zaštiti može doći do značajnog smanjenja prinosa i
destrukcije zasada jagode.

Orijentacioni program zaštite jagode od bolesti i štetočina

Prskanje

Vrijeme primjene Nazivi bolesti i Sredstva za Koncentracija % Napomene

štetočina suzbijanje

1. Od početka do Siva i crvena Bakarni

polovine III pjegavost lista i preparati: 0,3%
mjeseca; pepelnica -Cuprablau Za oba
° Prskanje na jagode -Champion preparata
početku rasta a
nakon čišćenja Prskati ako se
bokora Savijač lista Basudin 0,2% pojave
štetočine

2. Sredina aprila; Siva i crvena

° Prskanje pred pjegavost lista Merpan 0,2%
cvijetanje jagode Actelic Prskati ako se
Grinje Demithane 0,05% pojave štetočine

Prskati ako se
Savijač lista Zolone 0,2% pojave štetočine

3. Kraj aprila; Trulež plodova

° Prskanje u Ronilan 0,15% Obavezno
vrijeme početka Jagodin Prskati ako se
cvijetanja cvijetojed Actellic 0,1 pojave štetočine

Prskati ako se
Lisne uši Actelic pojave štetočine

4. Početak maja;
° Prskanje u
punom cvijetanju Trulež plodova Ronilan 0,15%
(7 dana nakon
prethodnog)
5. Polovina maja;
° Prskanje 10 dana
iza prethodnog Trulež plodova Ronilan 0,15%

6. Kraj maja – početak

juna; Preparat ima
° Prskanje kad Trulež plodova Teldor 0,1% karencu 3 dana
plodovi počnu da
sazrijevaju
BERBA, KLASIRANJE, PAKOVANJE I TRANSPORT PLODOVA JAGODE
Berba plodova jagode u zavisnosti je prvenstveno od dinamike sazrijevanja načina transporta i upotrebe
plodova. Početak i dužina sazrijevanja plodova jagode u zavisnosti su od sorte i ekoloških uvjeta uzgoja.

Sorte jagode koje se odlikuju čvrstim plodovima beru se u momentu pune zrelosti, a one sa
mekšim plodovima nešto prije.

Plodove jagode ne treba brati na visokim dnevnim temperaturama niti pri visokoj vlažnosti
(rosa, kišni period), budući da su isti u oba slučaja podložni ubrzanom kvarenju. Najprikadniji termini za
berbu su rani jutarnji sati, poslije dizanja rose i popodnevni sati kad dođe do sniženja temperature zraka.
Ukoliko je vrijeme oblačno berba se ne mora prekidati. Dobro organizovanje berbe omogućava da se ista
obavlja svaki drugi dan i na taj način uštedi na troškovima berbe i vremenu.

Prilikom berbe, berač odmah vrši klasiranje plodova s ciljem izbjegavanja svakog suvišnog
manipuliranja s plodovima, obzirom da se na taj način oštećuju i ubrzano propadaju.

Berba i pakovanje plodova jagode vrši se u posebnu ambalažu koja treba da je manje
zapremine, pogodna za manipuliranje i što jeftinija. Ambalaža za berbu i pakovanje plodova jagode, u
većini slučajeva, izrađena je od perforirane plastična mase ili kartona, zapremine 0,5 -1 kg. Obzirom da je
masa plodova koja staje u ovu ambalažu mala, ista se u cilju povećanja efikasnosti berbe, stavlja u veće
gajbice – holandeze.

Plodovi jagode transportirauju se do tržišta u ovakvim holandezima, koji se u prevozno sredstvo

slažu jedan iznad drugog i dobro obezbjeđuju da bi se izbjegla moguća oštećenja kako ambalaže tako i
plodova koji se distribuiraju.

Sl.23. Berba jagode u plitke holandeze

SORTE JAGODA
S obzirom da se svake godine na tržištu voćarski razvijenih zemalja pojavljuje veliki broj novih sorti
jagode, teško je reći šta je to aktualni sortiment u ovom trenutku. Izbor sorti dobija na značaju ako se radi
o novim sortama za naše proizvodne i klimatske uvjete koje treba da daju pozitivan ekonomski efekt.

Uvođenjem i praćenjem velikog broja novih sorti jagode u našim proizvodnim uvjetima, a koje
su u većem obimu zastupljene u voćarski razvijenim zemljama, došlo se do definiranja onih koje mogu da
obezbijede zavidan ekonomski efekat.

MAYA

Sorta sa srednje bujnim i rastrsitim bokorom kao i izraženom vegetativnom snagom rasta,
naročito u pošetnom, ali i u kasnijem periodu.
-List je krupan i svijetlo zelene boje na srednje visokim i debelim lisnim drškama.
-Cvijetovi su ispod i u visini listova na debelim cvijetnim drškama.
-Plodovi su veoma krupni tipičnog oblika za sortu, ali sa prilično velikim brojem prvih plodova
koji nisu sortno tipični (blizanci, nepravilnog oblika i naborani). Boja ploda je svijetlo crvena. Pokazalo se
da transport ne podnosi dovoljno dobro i da je srednje otporna na trulež. Kao takva u ambalaži biva
nagnječena i brzo strada.

MADELEINE

Jako bujna sorta sa gustim bokorom i veoma razvijenim habitusom.

-Listovi su izuzetno krupni tamnozelene boje na visokim lisnim drškama. Izražena je osjetljivost
lista na ljubičastu pjegavost (Mycospherella fragaria).
-Cvijetovi su na dugim i debelim cvijetnim drškama, a smješteni su iznad i u visini lisne mase.
-Plodovi su krupni, konično izduženi i tipičnog oblika za sortu. Boja ploda je jako crvene boje, a
meso ploda je čvrsto i prijatnog ukusa. Prilično dobro podnosi transport (u odnosu na sortu MAYA). Vidljiv
je bio i uticaj mraza na ovu sortu

ROXANA

Ima veliku bujnost bokora i izraženu snagu rasta na početku vegetacije. Srednje kasna je sorta i
veoma prinosna.
-Listovi su krupni, tamno zeleni i sortno naborani na srednje visokim lisnim drškama.
-Cvijetovi su na kraćim cvijetnim drškama i smješteni su ispod i u visini lisne mase tako da su i
plodovi smješteni bliže biljci. List je manje osjetljiv na ljubičastu pjegavost u odnosu na Madeleine.
-Plodovi su krupni sa svim sortnim karakteristikama, intenzivno crvene boje sa izraženim
sjajem. U odnosu na promatrane sorte pokazala se kao manje osjetljiva na Botritis (trulež plodova
izazvana prevelikom vlagom). U promatranim uvjetima kasni za sortom Maya pet dana u početku berbe,
a završava oko sedam dana poslije. Iz ovog razloga je vrlo interesantna kada se pravi sortna kompozicija
jer omogućava produžetak berbe i postizanje viših cijena u otkupu plodova.
CLERY

Ova sorta ima manju gustinu i bujnost bokora u odnosu na Madeleine, a svrstava se u ranije sorte.
-List ja krupan, tamnozelene boje na srednje dugim lisnim drškama. Male osjetljivosti na
ljubičastu pjegavost lista.
-Cvijetovi su na kraćim cvijetnim drškama, a nalaze se u visini lisne mase. Cvijeta istovremeno
sa Mayom stim što prvi plodovi sazrijevaju 2-3 dana prije.
-Plodovi su sortno tipični, krupni, crvene boje, koničnog oblika i veoma ukusni. Dobro podnosi
transport i u odnosu na ostale promatrane sorte prva završava s berbom.

AROSA

Sorta sa srednje gustim i visokim bokorom kao i produženom cvatnjom. U promatranim

uvjetima pokazala se kao srednje kasna.

- List je srednje krupan, tamno zelen, a postavljen je na nešto tanjim i kraćim lisnim drškama.
Umjereno je osjetljiv na ljubičastu pjegavost ( Mycosphaerella fragarie).
- Cvjetovi su na kraćim cvijetnim drškama a nalaze se u visini i ispod lisne mase. Cvijeta kasnije
u odnosu na Mayu. Cvijetanje joj je produženo kao i sama berba.
- Plodovi su srednje krupni do krupni, karakterističnog oblika za sortu, nešto svijetlije crvene
boje, tipičnog oblika jagode. Obzirom na produženo plodonošenje, može biti interesantna sa stanovišta
organiziranja kasnije proizvodnje.

RAURICA

Sorta sa srednje bujnim, rastresitim i srednje visokim bokorom. Kao i Arosa, ima produženu
cvatnju i plodonošenje pa se može ocjeniti kao srednje kasna sorta.

- Listovi su srednje krupni do krupni, vrlo čvrsti, tamno zelene boje na kratkim lisnim drškama.
Umjereno su osjetljivi na ljubičastu pjegavost lista.
- Cvjetovi se nalaze na srednje visokim cvijetnim drškama u visini lisne mase.U cvjetanje ulazi
oko 3 dana iza Maye a cvjeta znatno duže, tako da se na istoj biljci nalaze i plodovi koji zriju i cvjetovi u
cvatnji.
- Plodovi su jako crveni i ukusni. Karakterističnog su oblika za sortu, srednje krupni i pravilnog
oblika. Umjerena osjetljivost na trulež. Kao i naprijed opisana sorta kasnije plodonosi i samim tim može
biti interesantna za kasniju proizvodnju i kombiniranje sa ranijim sortama.
 Adresa: Ul. Prva bb, 72 230 Žepče, BiH
Tel/fax: 032 880 273
E-mail: razepce@gmail.com
www.razepce.com

DIREKTORICA
Branka Janko, dip.novinarka

Menadžerica za strateško planiranje i menadžment

Marijana Zovko, dip.ing.agr.

PRIPREMA MATERIJALA:
Nihad Grcić, dip.ing.agr.

Program Lokaliziranje gendera u Federaciji Bosne i Hercegovine (LGFBiH), uz finansijsku podršku UN

WOMEN, zajednički implementiraju Gender Centar Federacije Bosne i Hercegovine i Holandska
organizacija za razvoj (SNV).

Mišljenja i stavovi izneseni u ovoj publikaciji ne odražavaju nužno mišljenja i stavove Programa
Lokaliziranje gendera u Federaciji Bosne i Hercegovine (LGFBiH) ili partnera na implementaciji programa