Pcela Broj 2

ASOPIS SAVEZA PELARA KADULJA
Godite I Broj 2 Studeni 2012. Cijena 3 KM
Vrisak Ulaznica u arobni svijet biljaka
Satureja montana L.,
RIJE UREDNIKA
Iz sadraja
www.spkadulja.com
Pela zapoela svoj let Tema broja Vrisak
APIMONDIA
Godite I. Broj 2 Studeni 2012. Nakladnik: Savez pelara "Kadulja" Fra Matije Divkovia b. b. 88 320 Ljubuki Tel/faks: 00 387 (0)39 831 703 E-mail: info@spkadulja.com E-mail: pcela@spkadulja.com www.spkadulja.com Izdavaki savjet: Zdravko Konjevod, Boras Kvesi, Ante Bonjak, Milan Andrijani, dr. vet. med., dr. Zoran Karlovi, Zdenko Tomi, dipl. iur., Zoran Rai, dipl. oec., Ivan Turudi, prof., doc. dr. sc. Jozo Bagari Urednitvo: Glavni urednik: Dobro Zovko Izvrni urednik: Nikica iljeg lanovi: Kreimir ego Ante Vidovi Antonela Kvesi Lektura: Dragan Naletili Grafiko oblikovanje: Miroslav ego Tisak: Suton d. o. o., iroki Brijeg
Ptica pelarica Priprema pelinjih zajednica za zimovanje Uinkovitost primjene Nozevita u lijeenju nozemoze Hoe li nedostajati kvalitetne hrane u konici? Ekonomska logika proizvodnje i prodaje meda
pred vama je drugi broj asopisa Pela, a pred nama iz urednitva novi izazov i zadaa nastaviti zapoeti posao, odnosno odrati asopis na tragu njegova premijernog broja i u smjeru koji e nam svima donijeti zadovoljstvo. Sve smo uinili da prvi broj Pele doe do svakoga pelara lana naega saveza, ali i do svakoga potencijalnog pelara ili ljubitelja pisane rijei vezane za pelarstvo. Ne znamo koliko smo u tome bili uspjeni, ali smo se trudili i jo emo vie u ovome broju, sluei se i odreenim iskustvom koje smo stekli. Kako svaka suradnja poiva na razumijevanju i iskrenosti, a najposlije i na zahvalnosti, tako i mi, prije svega, elimo zahvaliti svim svojim suradnicima, i domaim i onima iz inozemstva, koji su naem asopisu nesebino darovali svoje znanje, trud i vrijeme. Svaki je asopis, pa i naa Pela, cijenjen onoliko koliko uspije privui pozornost svojih itatelja, ali i suradnika, i mi u urednitvu toga smo posve svjesni. U prvom smo broju obradili temu medonosne biljke kadulje, po kojoj je i na savez dobio ime. Opisane su osnovne znaajke kadulje i kaduljina meda, premda se o tome, naravno, moe i treba jo mnogo toga rei. Tema ovoga broja je vri(je)sak, medonosna i autohtona biljka naega kraja, ujedno i jedna od etiri vrste medonosnih biljaka za koje se radi zatita zemljopisnog podrijetla izvornoga hercegovakog meda. U sljedeim emo brojevima tematski obraditi jo dvije medonosne biljke karakteristine za na kraj,
ITATELJI,
Tema ovoga broja je vri(je)sak, medonosna i autohtona biljka naega kraja, ujedno i jedna od etiri vrste medonosnih biljaka za koje se radi zatita zemljopisnog podrijetla izvornoga hercegovakog meda.
koje su takoer ukljuene u projekt zatite zemljopisnog podrijetla izvornoga hercegovakog meda: drau i tilovinu. Naravno, u jednome od sljedeih brojeva pozabavit emo se i samim projektom zatite podrijetla izvornoga hercegovakog meda, koji je od golemog znaenja za na kraj, a koji je pokrenuo Savez pelara Kadulja. U svekolikom ozraju i okruenju u kojem su se odvijale aktivnosti potrebne za oivotvorenje ovoga naeg projekta, dali smo sebi i zadau da ustrajemo na ostvarivanju ciljeva koje smo si zadali. Oni nisu lako ostvarivi, ali raunamo na vau potporu i suradnju, potovani itatelji. Oekujemo vae priloge i sugestije. Prvi broj naega pelarskog asopisa iz tiska je izaao 9. lipnja ove godine, i to je, zapravo, prvi pelarski asopis na naim prostorima. Kao to je pela neumorna u svome radu, budimo i mi pomaui svoju Pelu. Za njezin boljitak, nemojmo se nikad umoriti. Va urednik Pela Studeni 2012. I 3
POTOVANI
PREDSTAVLJANJE
PREDSTAVLJANJE
Dekan Agronomskog i prehrambeno-tehnolokog fakulteta Sveuilita u Mostaru, prof. dr. Stanko Ivankovi, obraajui se u ime obrazovne institucije kojoj je na elu, napomenuo je kako bez znanja i znanstvene potpore nije mogu ni uspjean razvoj poljoprivrede, pa tako i pelarstva.
podrka potvrena i na Skuptini Saveza potkraj prole godine, okupilo se urednitvo i zapoelo prikupljati materijale za premijerni broj asopisa. Na kraju tog procesa prikupljanja, obraivanja i konanog objavljivanja prikupljenih materijala nastao je asopis koji je danas pred vama, rekao je urednik Zovko, istaknuvi kako se nada da e novopokrenuti asopis dugo trajati i znaiti bitan pomak u radu i djelovanju Saveza pelara Kadulja.
PELA ZAPOELA SVOJ LET

U Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosae u Mostaru predstavljen prvi broj novopokrenutog asopisa Saveza pelara Kadulja. Veliki broj nazonih, pelara i uglednika, iskazao zadovoljstvo sadrajem i temama obraenim u premijernom broju ovoga asopisa.
NIKICA ILJEG
nazonosti velikog broja pelara, lanova Saveza pelara Kadulja te uglednika iz svijeta politike i znanosti, u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosae u Mostaru uprilieno je predstavljanje prvoga broja novopokrenutog asopisa ovoga saveza, pod nazivom Pela. Nazonima su se obratili predsjednik mostarske pelarske udruge Matica Mostar Boras Kvesi u ime domaina, organizatora ove priredbe, zatim predsjednik Saveza pelara Kadulja Zdravko Konjevod, doc. dr. sc. Jozo Bagari, predsjednik Skuptine upanije Zapadnohercegovake Ante Mieti, prof. dr. Stanko Ivankovi, dekan Agronomskog i prehrambeno-tehnolokog fakulteta Sveuilita u Mostaru te Dobro Zovko, urednik asopisa. Zdravko Konjevod, predsjednik Saveza pelara Kadulja, koji okuplja jedanaest opinskih pelarskih udruga s ovih prostora, u svome obraanju posebice je istaknuo znaenje zatite geografskog podrijetla izvornoga hercegovakog meda: kadulje, vrijeska, drae i tilovine. Poslije predsjednika Saveza, nazonima se obratio prof. dr. Jozo Bagari, lan ureivakog savjeta asopisa i zastupnik u Parlamen-
tu Federacije Bosne i Hercegovine. U svome izlaganju, on je naglasak stavio na dugogodinju tradiciju pelarenja u Hercegovini, istaknuvi med kao prirodno bogatstvo kojemu treba otvoriti i otvarati nova trita dajui odgovarajue poticaje naim pelarima kako bi se unaprijedila ova djelatnost na cijelom podruju Hercegovine. Predsjednik Skuptine upanije Zapadnohercegovake Ante Mieti, pokrovitelj ove sveanosti, posebice je istaknuo vanost ulaganja u ovu granu poljoprivrede, podsjeajui na znaenje pelinjih proizvoda u ovjekovoj prehrani, na njihovu terapijsku vrijednost i
njihovo cjelokupno djelovanje na ovjekovo zdravstveno stanje. Mieti je pohvalio kvalitetu asopisa, odnosno njegovu informativnu, zabavnu i edukativnu dimenziju. Dekan Agronomskog i prehrambenotehnolokog fakulteta Sveuilita u Mostaru, prof. dr. Stanko Ivankovi, obraajui se u ime obrazovne institucije kojoj je na elu, napomenuo je kako bez znanja i znanstvene potpore nije mogu uspjean razvoj poljoprivrede, pa tako ni pelarstva. Na kraju se, u ime urednitva asopisa, nazonima obratio njegov urednik Dobro Zovko. Podsjetio je kako je ideja o pokretanju ovoga asopisa dugo tinjala na marginama mnogih sajmova meda, pelarskih simpozija i meusobnih susreta. Kada je na Upravnom odboru Saveza pelara Kadulja toj ideji dana podrka, a potom je takva
Na ovom su skupu bili nazoni i Donko Jovi, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva Hercegovako-neretvanske upanije, te Amer Zagori, ministar gospodarstva Hercegovako-neretvanske upanije. Pela Studeni 2012. I 5
4 I Pela Studeni 2012.
POZIV ZA SUDJELOVANJE U RADU NA SIMPOZIJU "APIMONDIJE" U KANADI
PROJEKT HUMANITARNOG PELARSTVA U SLOVENIJI
JO JEDNO VELIKO PRIZNANJE NAEM SAVEZU

NIKICA ILJEG
Nakon neto vie od godine dana otkako je Savez pelara Kadulja primljen u punopravno lanstvo Svjetske pelarske federacije (APIMONDIA), s iste adrese ovih je dana pristiglo jo jedno veliko priznanje: poziv na simpozij o temi Uzgoj matica, selekcija (odabir) i zdravlje medonosne pele, koji e se odrati u kanadskom Quebec Cityju od 16. do 18. studenoga 2012. U pozivu se, uz informaciju da e slubeni jezik na simpoziju biti engleski, uz simultani prijevod na francuski, predstavljaju predavai na simpoziju, poevi od Gillesa Ratia, predsjednika Svjetske pelarske federacije, Etienne Bruneau, predsjednika Znanstvenog povjerenstva APIMONDIA-e za tehnologiju i kvalitetu, Wolfganga Rittera, predsjednika povjerenstva APIMONDIA-e za zdravlje pela, do jo nekoliko poznatih i priznatih znanstvenika iz Njemake, Sjedinjenih Amerikih Drava itd.
PELE POMAU OSOBAMA S POSEBNIM POTREBAMA

Slovenski pelari dugo e se sjeati ovogodinjeg lipnja. Naime, u sklopu humanitarnog pelarskog projekta, u Centru za obrazovanje, rad i skrb u Dragama, u vrtu punom medonosnih biljaka, postavljen je pelinjak, a objavljen je i udbenik s radnom biljenicom Pela se predstavlja.
Tekst: FRANC IVIC Foto: MARKO BORKO
ako su i mladi i odrasli klijenti Centra, ljudi s duevnim smetnjama, dobili objekt koji mnogima od njih moe pomoi pronai smisao ivota u zajednici, a iz udbenika i biljenice moi e uiti i iriti svoja znanja o pelarstvu. U Pelarskom savezu Slovenije traena je mogunost kako pribliiti pele ne samo uenicima u pelarskim klubovima u osnov-
nim kolama, nego i mladima s posebnim potrebama. Tragajui za rjeenjima, dolo se do meunarodne tvrtke Imex, koja je bila spremna financirati i postavljanje pelinjaka i uenje o pelarstvu i obnovu staklenika u Dragama u kojem e se uzgajati sjeme medonosnih biljaka. Za ovaj projekt, ova tvrtka platila je 25.000 eura. No, to nije bilo sve. Poetkom srpnja, petnaestorica njezinih volon-
Pela Studeni 2012. I 7
PROJEKT HUMANITARNOG PELARSTVA U SLOVENIJI
DOGAAJI
SLOVENSKI PELARI U POSJETU MEUGORJU I HERCEGOVAKIM PELARIMA

Posljednjeg dana kolovoza, delegacija Saveza pelara Slovenije i pelari iz pelarskih udruga iz Metlike i rnomelja posjetili su Meugorje. Tijekom posjeta sastali su se s predstavnicima Saveza pelara Kadulja i Udruge pelara Broanska kadulja.
U
tera dola su na tri dana u Drage, zamijenivi svoje poslove za stolom lopatama i pijucima. Pelarski savez Slovenije pridonio je realizaciji projekta organiziranjem donacije pelinjih zajednica za pokretanje pelinjaka u Centru u Dragama i objavljivanjem udbenika i radne biljenice Pela se predstavlja u didaktiki izmijenjenom obliku. Naime, udbenik i radna biljenica prevedeni su na jezik lako razumljiv klijentima Centra u Dragama. Osim to slui za uenje, pelinjak u Dragama prua i mogunost zaposlenja za klijente. Jako je bitno da e klijenti kojima e biti povjereno upravljanje pelinjim zajednicama osjetiti da se na njih rauna, da im je povjerena odgovorna misija. Jer, znamo koliko je osjeaj vanosti i korisnosti bitan za ozdravljenje svakog ovjeka, a posebno za onog s posebnim potrebama. Osim toga, oni e proizvoditi sjeme i uzgajati medonosne i ljekovite biljke za prodaju. Ovim projektom, ovim neobinim pothvatom na humanitarnom polju, uspjeno su povezani pelarstvo, odnosno koristan uinak 8 I Pela Studeni 2012.
Tragajui za rjeenjima, dolo se do meunarodne tvrtke Imex, koja je bila spremna financirati i postavljanje pelinjaka i uenje o pelarstvu i obnovu staklenika u Dragama u kojem e se uzgajati sjeme medonosnih biljaka. Za ovaj projekt, ova tvrtka platila je 25.000 eura.
pelinjih proizvoda i pela (apiterapija), i trening, rad i skrb o osobama s intelektualnim tekoama. To je Pelarskom savezu Slovenije bio prvi veliki meunarodni humanitarni projekt u kojem su sredinju ulogu odigrale pele. Vjeruju i nadaju se da nije i posljednji, spremni su u cijelosti podijeliti svoja iskustva s pelarima iz drugih zemalja i ele vie ovakvih primjera diljem svijeta.
ime Saveza pelara Kadulja goste je pozdravio Dobro Zovko, organizator susreta, lan Upravnog odbora Saveza i glavni urednik asopisa Pela, a u ime Broanske kadulje pozdravili su ih predsjednik Miro Ostoji i ugledni pelar Slavko Sui, koji je sljedei dan, 1. rujna, na svome pelinjaku u Vionici, u blizini Meugorja, bio domain cijelom izaslanstvu. Dan poslije, goste su pozdravili Zdravko Konjevod, predsjednik Saveza pelara Kadulja te Boras Kvesi i Ante Bonjak,
dopredsjednici Saveza. Predsjednik Konjevod predstavio je Savez i izloio iskustva i probleme s kojima se susreu pelari iz naega kraja, a Slavko Sui predstavio je svoj nain pelarenja i kolegama iz Slovenije prenio svoja iskustva. Predstavnici slovenskih pelara iskreno su zahvalili na prijmu i prigodnim darovima koji e ih podsjeati na ovaj susret, a Slavku Suiu darovali su jednu maticu (Apis melifera carnica kranjska siva pela) uzgojenu u vlastitome uzgojnom centru.
TEMA BROJA
VRISAK,
TEMA BROJA
Od tridesetak poznatih vrsta roda Satureja, u fitofarmaciji se koristi prije svega Satureja montana. Na naem podruju najpoznatije su vrste: Satureja hortensis L. (crvenkastoljubiasti cvjetovi), Satureja subspicata Vis. (crvenoljubiasti cvijet, rijetko bijeli cvijet) i Satureja montana L. (bijeli ljubiasto istokani cvjetovi, rjee crvenkasti s ljubiastim tokicama). onda kada su mnoge biljke ve ocvale. Prvo poinje cvjetati vrisak na planinama, a u predjelima blie moru cvate mjesec dana kasnije, pa se seobom konica mogu koristiti obje pae. Odlina je medonosna biljka, koja daje i pelud. Dnevni unosi nektara mogu biti i do 15 kilograma. Meutim, vrisak rijetko kada medi dvije godine zaredom na istoj lokaciji. Presudan utjecaj imaju klimatske prilike, posebice padaline. Uz povoljne klimatske prilike vrisak izluuje nektar tijekom cijeloga dana, ali najbolje izmeu 12 i 16 sati. Uz dobru nonu rosu, jutarnju temperaturu od 12 C a podnevnu od 32 do 33 C, najbolje medi. Med je zelenkast ili crvenkast, ovisno o boji cvijeta. Ugodna je mirisa i spada u medove odline kvalitete. Sporo se kristalizira. Eto, pokuala sam vam pribliiti ovu aromatinu biljku. Pomiriite je, kako biste ga upamtili. Njegov miris osvaja, a to je najvanije, vole ga i pamte i pele.
MEDONOSNA BILJKA NAIH KRAJEVA, UZ BOK KADULJI

mr. sc. DANIJELA PETROVI
Vrisak ulaznica u arobni svijet biljaka Kau da ovjek najdulje pamti mirise. Tako i autorica ovih rijei pamti miris vriska i htjela ili ne, sjeanja naviru. Vraam se u mislima desetak godina unatrag u vrijeme zavretka studija, izradbe diplomskoga rada, vremena prvih, stidljivih ulazaka u svijet znanosti. Da, vrisak je moja ulaznica u taj arobni svijet biljaka. Od toga vremena do danas mnogo je vriska procvjetalo, mnogo se toga promijenilo, nabolje ili nagore, ali i ovoga jutra, dok piem, kaem sebi kako ima neka tajna veza izmeu vriska i mene. Pisati, odnosno govoriti o vrisku meni je zadovoljstvo, pa u iz velikog broja informacija o vrisku, iznijeti tek neke, one bitne. Vrste vriska Primorski vrisak, Satureja montana L., u narodu poznat pod nazivima brezina, gorska metvica, gorski etraj, kameni vrijesac, konjski vrisak, mali vrisak, modra bresina, osjenac, osogriz, oepec, vrijesak, vrisak, vritina, zimzelena je grmolika biljka visine do 50 cm, uskih i sitnih listova koji su ljezdasto istokani, poredani u upercima na okruglim i dlakavim granicama. Na vrhu granica razvijaju se bijeli cvjetovi s ljubiastim tokicama, a rjee crveni cvjetovi s ljubiastim tokicama. Cvjetovi su sloeni (obino 3 do 10 I Pela Studeni 2012.
Rod Satureja ine viegodinji polugrmovi, koji su vie ili manje aromatini. Obuhvaa preko 30 vrsta, a sredite rasprostranjenosti mu je u Sredozemlju. Naseljava preteito kamenite livade, panjake, polupjeare i stijene koje su zaklonjene od jakih vjetrova.
Ulje od vriska Primorski vrisak daje eterino ulje bogato fenolima, i ne osobito popularno u kozmetici. Prije svega to je izvanredno antibakterijsko i antivirusno ulje. Djeluje imunostimulirajue i tonizirajue na cijeli organizam. Indicirano je kod bakterijskih plunih infekcija, gastrointestinalnih i urogenitalnih infekcija. Stimulirajue djelovanje izraeno je kod opeg umora i nervoza. Treba biti oprezan jer s obzirom na koliinu fenola u ulju, treba ga koristiti u niskoj dozi i s velikim oprezom. U previsokoj dozi moe otetiti kou i sluznicu probavnog sustava. Ne koristiti za dugotrajne terapije. Najprikladniji nain terapije je u posebnim farmaceutskim oblicima (kapsule, supozitoriji). Primorski vrisak ne bi smjele uzimati trudnice. Med od vriska Vrisak cvjeta od srpnja do listopada, ali glavna paa traje mjesec dana. Kao pelinja paa je vrlo cijenjena biljka, tim vie to cvate
5) na zajednikoj drci. Izdanci su zeleni ili blijedozeleni, a u gornjem dijelu vie ili manje ljubiasti ili crvenkasti. Stabljika je dlakava, pri osnovi odrvenjena, a u prerezu okrugla ili malo etvrtasta. Rod Satureja ine viegodinji polugrmovi, koji su vie ili manje aromatini. Obuhvaa preko 30 vrsta, a sredite rasprostranjenosti mu je u Sredozemlju. Naseljava preteito kamenite livade, panjake, polupjeare i stijene koje su zaklonjene od jakih vjetrova. Suho stanite uvjetovalo je da ova biljka razvija kseromorfne odlike, meu kojima je i proizvodnja eterinoga ulja.
TEMA BROJA
VRISAK
PETAR MILO
o su npr. erdanika ili slatkovina, ira, gunja, turutva, konjogriz, tiija noga, litavac, ir, laboda, avel, cikorija Naravno da sam obanujui upoznao i vrisak, veoma dobro ga znam iz vienja, ali on nije imao upotrebnu vrijednost za stoku, pa je zato bio izvan kruga moga interesa za biljne vrste. A onda se sjetih da kod moje kue raste pet grmova vriska koje sam prenio sa Studene i osobno zasadio u cvjetni kamenjar. Pa sam se upitao zato sam to uinio. Nisam ja vrisak sadio zbog njegove ljekovitosti, ne zanima me ni med jer nisam pelar, a nemam namjeru neto od njega spravljati. Bio je to zov iz djetinjstva, podsjetnik na jedinstven miris koji se iri iz vriska i ljepotu njegovih cvjetova. Vrisak je zapravo gospodin meu biljkama. Osamljenik koji bjei od drugih trava. On je svoje stanite naao tamo gdje veina drugih biljaka ne moe uspijevati, pa s visoka, s vrha udubljenog kamena s ponosom gleda ostale trave koje su se splele na ledini nie njega. I kao da im ironino poruuje: Lako je na livadi rasti, rastite ovdje usred kamena. Zaista se ovjek svaki put mora upitati od ega ivi i ime se hrani. Za taj svojevrsni hercegovaki kaktus sramotno je spustiti se meu ostale
TEMA BROJA
Jednostavno bi stavile kitu vriska iza uha, pa etale dernekom. A iz njih se irio miris ugodniji od bilo kakva parfema. Hercegovci su se oduvijek selili diljem svijeta. No nerijetko bi u svoja nova stanita u Slavoniji, Zagrebu, Njemakoj prilikom posjeta starom zaviaju odavde nosili ne samo janjetinu, sireve i prute, nego i kite vriska. Da ih mirisom podsjeti na stari kraj i djetinjstvo. Pa to stavljaju na ormare u spavaim sobama i vaze u dnevnom boravku. Tako je moja draga i pokojna tetka Mara dok je njezin sin gradio kuu u Sarajevu, a ja kao student argetovao, ponijela iz sela u Sarajevo naramak vriska. Pa ga po onom zvizdanu stavila u poljski WC (drugog nismo ni imali) kako bi ublaila smrad. Mene je prvog natjeralo u taj WC. Ve s vrata zapljusnuo me takav silan i silovit miris da zamalo nisam pao u nesvijest. Pomijeali se na onoj vruini mirisi vriska i ustajala ljudskog izmeta stvorivi takav intenzivan smrad od kojega bi se i konj onesvijestio. Shvatili smo da miris vriska ipak ne ide s mirisom ljudskog izmeta, pa izbacili vrisak. Ali WC vie nikada nije bio onaj isti.
Kad me urednik Dobro zamolio da napiem neto o vrisku, u prvi mah sam to odbio. Biologija mi ba ne lei, a ono to sam tijekom kolovanja nauio ve sam zaboravio. U glavi su mi ostala samo imena i izgled biljaka iz moga djetinjstva i to onih koje sam po roditeljskoj zapovijedi morao brati svinjama.
trave, na plodnu planinsku ledinu i livadu. I ne pada mu na pamet s njima se mijeati i razgovarati. Jedini mu je pajda cvrak koji ispod vriska svojim ditirambom poruuje svim ivim biima: Doite ovdje ako se usudite! Pritom je vrisak drvenastim stabljikama stvorio obranu od stoke koja ga zaobilazi. Osim magarca kada ga svrne teka glad. to ljepe ima kao etati hercegovakim brdima, pa nogom oeati vriskov grm, a on rastvori svoje mirisne lijezde i stigne etaev nos. ovjek zastane, oprezno pomiluje vrisak da ga ne ugrize pela koja se tu sladila, pa dlan prinese nosu i duboko udahne. I uvijek se zaudi tom opojnom mirisu. Boe, kakav miris! A gospodin vrisak ponosno uti, kao pravi gospodin koji bez rijei govori: Uivaj, ovjee, tebe i ekam. emu moj miris da tebe nema. Stoka to ne moe razumjeti. Svaka ast ljudima i pelama. Da njih nije, ne bih imao s kim rije prozboriti. Premda nije sluio kao stona hrana niti je u ono vrijeme bilo pelara u mome selu, ipak je vrisak imao svoju cijenu. Onu gospodsku, estetsku, za osjetila mirisa i vida. Pa i sluha (za cvrkovu pjesmu). Pa su se cure mirisale vriskom uoi nedjeljnih misa i derneka.
Premda nije sluio kao stona hrana niti je u ono vrijeme bilo pelara u mome selu, ipak je vrisak imao svoju cijenu. Onu gospodsku, estetsku, za osjetila mirisa i vida.
Moram jo spomenuti da su hercegovaki intelektualci (meu kojima i moja malenkost) pokrenuli uoi rata tjednik pod imenom Vrisak. I danas drim da je to sjajno ime, kako zbog biljke vrisak, tako i zbog znaenja samog pojma. Bilo je to vrijeme kada je nakon duge i nasilne utnje Hercegovina jednostavno vrisnula. Dobro se sjeam i opine karikature u prvom broju Vriska na kojoj je momak stisnuo curu oko struka, a ispod karikature stoji gangaki tekst: Kad te mala uvatim u stisak, oe-nee reklamira Vrisak. Pela Studeni 2012. I 13
TEMA BROJA
VRISAK PELINJA PAA

Primorski vrisak (Satureja montana) izrazito je mediteranska biljka i veoma karakteristian sastojak krke flore. Ovu lijepu i veoma medonosnu biljku botaniari nazivaju: kameni vrisak, primorski ubar (planinski vrisak), a pelari vrisak odnosno vrijesak.
MATIJA BUAR, prof., pelar iz Petrinje
TEMA BROJA
Modri ili klasasti vrisak (S. spicata), endemina je vrsta, etverobridnih stabljika, koje su redovito gole i nie, a cvjetovi su crvene ili ljubiaste boje, esto u drijelu s tamnim pjegama.
Na vriskovoj pai pele se ne roje. Ako je pelinja paa izdana, pelinje zajednice e oslabjeti, jer pele odmah popunjavaju nektarom svaku eliju iz koje izau mlade pele. Ako medenje due traje, moe doi i do prekida legla. Unos peluda je takoer znatno smanjen. S bijeloga vriska med je svijetlout i malo zelenkast, a s modroga vriska malo tamniji. Ima jak miris po biljci i vrlo ugodan okus. Ide u red najfinijih stolnih vrsta meda. Kad je bez primjesa drugoga meda, ostane godinu dana u tekuem stanju. Pele na njemu dobro zimuju.
rimorski vrisak je polugrm visok do 50 cm, golih i slabo dlakavih, okruglih i malo drvenastih stabljika. Listovi su koasti, linealni, gusto ljezdasto istokani, dlakavih rubova. Cvjetovi su najee bijeli s ljubiastim tokicama, gledaju u istu stranu, skupljeni u prljenovima, tvorei vrni cvatmetlicu. U proljee iz granica izbijaju mladice, na ijim se vrhovima razvijaju mnogobrojni cvjetovi. U to je vrijeme veoma bitna kia jer ako izostane biljka e imati malo cvata. Modri ili klasasti vrisak (S. spicata), endemina je vrsta, etverobridnih stabljika, koje su redovito gole i nie, a cvjetovi su crvene ili ljubiaste boje, esto u drijelu s tamnim pjegama. Raste meu kamenjem i u pukotinama stijena od obale do pretplaninskih poloaja (1400 m) ali se ne sputa nie od 400 m nad. visine. Gdje sve raste vrisak? Vrisak raste na kamenjarskim panjacima, travnjacima, kamenitim obroncima i buicima. Poznati lokaliteti u Hrvatskoj na koje 14 I Pela Studeni 2012.
Zbog este sue i bure vrisak je dosta nesigurna paa, ali i previe kino i promjenjivo vrijeme kodi medenju. Vrisak medi po zonama; u jednom kraju medi, u drugom ne, to ovisi od vremenskih prilika, koje su dosta razliite na irem zemljopisnom podruju.
godinama sele pelari su Malovan, Cerovac, Bruvno i Mazin u Lici, Kamenica kod Sinja, Strmica kod Knina, Mali Prolog u Dalmaciji, Plase i Meja iznad Senja te otok Peljeac. U Bosanskom Drenovcu je 1951. godine na vrijesku bilo preko 3000 konica. Dnevni unos se kretao 13,5 kg, a ukupni prinos preko 100 kg po konici. Naalost, takve su godine vrlo rijetke. Velike povrine pokrivene vriskom nalaze se takoer oko Bosanskog Grahova.
Vrisak se nalazi na gotovo istom tipu stanitu kao i lipica (Dorycnium sp). Vrisak cvate od srpnja do rujna, a lipica poinje cvasti ranije od vriska, poetkom lipnja, i nastavlja do kolovoza, pa se dio vegetacijskog ciklusa ove dvije medonosne biljke preklapa. Medenje lipice moe imati znatan utjecaj na prinos vriska. Vrisak kao nesigurna pelinja paa Zbog este sue i bure vrisak je dosta nesigurna paa, ali i previe kino i promjenjivo vrijeme kodi medenju. Vrisak medi po zonama; u jednome kraju medi, u drugom ne, to ovisi od vremenskih prilika, koje su dosta razliite na irem zemljopisnom podruju. Takoer je mala vjerojatnost da e mediti svake godine na istome mjestu, ali to nije sve jer ima i drugih okolnosti koje jo dovoljno ne poznamo. Vrisak izluuje nektar tijekom cijeloga dana, ali je najbolje izluivanje ako su none temperature oko 12 C, a dnevne do 33 C.
TEMA BROJA
SUSRET
VEGETACIJA
to u tom kamenu moe roditi? to je redovito pitanje ljudi koji se prvi put susreu s goleti Like, Hercegovine ili Dalmacije, a posebno ove posljednje. I kr, meutim, ima svoje brojne stanovnike. Bilje, koje se ovdje stoljeima aklimatiziralo, stoljeima odolijeva i prkosi snanim burama, suama i ostalim vremenskim nepogodama. Priuilo se na ovu okolinu i u danom momentu daje ovjeku velike koristi. Ona mala kraka polja daju dobar prinos i dobro raaju; ljudi se tamo bave preteno stoarstvom, pa ne oskudijevaju stajskim gnojem. to na njima posiju ili posade, dobro rodi. Ne mislim ovdje nadugako i nairoko govoriti o svim krakim krajevima i njihovim specifinostima, jer su one jako razliite. Kr pri moru i otocima jako se razlikuje klimom i florom od onoga u unutranjosti, ali su nama pelarima obje regije zanimljive. Topliji predjeli zanimaju nas od poetka jeseni pa do proljea, a oni u unutranjosti tijekom ljeta i na poetku jeseni. Velikoj veini pelara uglavnom je poznat stanovnik kra vrijesak, a nekima i ostalo medonosno bilje. Bez ikakve rezerve moemo ustvrditi, da kr obiluje medonosnim biljem i grmljem vie nego li naa polja koja su privedena kulturi. Meu krnim biljem, jako je mnogo zanimljivih primjeraka. Primjerice, kadulja je poznata kao mediteranska biljka, ali je nalazimo i u unutranjosti. U kontinentalnim podrujima, za nju kau da je ljeko16 I Pela Studeni 2012.
KR I NJEGOVA
VALERIJAN RITERMAN
RAZGOVOR S VLADOM BRAJKOVIEM, PELAROM IZ GRABOVINA KOD APLJINE
Preko pedeset godina aktivnog pelarenja. * Od rodnih Zvirovia do Grabovine, uvijek uz pele i sa pelama.
NIKICA ILJEG
Medovina za pele Rezimirajui i sreujui dojmove iz razgovora s apljinskim pelarom Vladom Brajkoviem, prisjetio sam se staroga novinskog razgovora s jednim ovdanjim poznatim pelarom u kome on, na novinarevo pitanje to je bitno da bi netko postao dobar pelar?, odgovara otprilike ovako: Posao za koji se opredijeli prije svega mora voljeti i cijeniti. Uz to, mora ga i poznavati. Dobar pelar ne postaje se preko noi. Treba vremena i vremena za to. Neki, koji se danas opredjeljuju za bavljenje pelarstvom, ine to, ini mi se, s glavnim ciljem kako proizvesti to vie meda. Ali, da biste se bavili ovim poslom, ponavljam, treba ga voljeti, pelu treba spoznati u duu i prema njoj gajiti prijateljski odnos i ne vriti prisilu prema njoj. Tek tada moe rei da si pravi pelar. Ako netko, kao Vlado, zapone pelarenje jo kao petogodinje dijete, u rodnim Zviroviima, i ako se ovim poslom bavi ve vie od pedeset godina, onda je posve jasno da se gornji navod moe s punim pravom odnositi i na njega. Podsjeajui se svojih poetaka, Vlado kae: Da, moe se slobodno rei da sam se pelarstvom poeo baviti s pet godina, kad sam sa svojim sestrama pronaao mali roj pela i kad smo im pokuali napraviti i malu rojnicu, odnosno mjesto u kome bismo ih uvali i skrili od starijih, jer nismo znali kako e oni reagirati na nae pelarenje. ak smo pravili i nekakav erbet (kombinaciju vode i eera) da bismo ih prihranili. Eto, to su bili poetci moga bavljenja ovim poslom, veli Brajkovi na poetku razgovora, u kojem je sudjelovala i njegova supruga Vesna. Pelarstvo kao ivotno opredjeljenje I kako se od toga poetnoga, djeakog pokuaja pelarenja stiglo do ovoga do ega se dolo danas? Polako i postupno. U poetku, uz obiteljsku pomo oca i djeda, koji su se takoer bavili ovim poslom, a poslije sve vie i vie samostalno, pogotovo kad sam se odselio iz rodnih Zvirovia i doao ivjeti u Grabovine, gdje sam napravio kuu i gdje i sada ivim. Zaposlio sam se na eljeznici, tu radim i danas, u Ploama, na poslu nadglednika vagona i vlakova. Je li Vama pelarstvo posao ili ljubav? Prije svega, ljubav. Kad sam najumorniji, pele me odmore, ak i od najveih ivotnih problema. Znalo mi se dogoditi da bih, vozei se vlakom, ugledao roj pela i skoro bih nagovorio strojovou da zaustavi kompoziciju kako bih pokuao uhvatiti taj roj, eto dokle see moja ljubav i opsjednutost pelama. Znai, ipak vie ljubav nego posao, iako se ne moe ni ovo drugo zanemariti, jer sada su to odreene obveze ne samo za mene nego i za cijelu obitelj. Pogotovo to se i jedan od dvojice naih sinova opredijelio za ovaj posao, nastavljajui tako obiteljsku pelarsku tradiciju. Veinu poslova oko pela obavljamo Pela Studeni 2012. I 17
OPTIMIZAM S POKRIEM
vitija od one koja gleda u more. Moda i u tome ima neto, tko zna? Zar je rijedak sluaj, da vrijesak prestaje kao noem odrezan? Ili otoci Vis, Hvar i olta obiluju rumarinom, a na Brau ga nema, i ono malo to je posaeno ne iri se dalje. Tko moe ovo razjasniti? Medenje toga bilja jednako je tako lokalnog karaktera; ne medi kadulja jednako u svakom predjelu, a ni rumarin. Za ivu travu malo koji pelar i zna. Ipak, stanovnici ili bolje rei pelari s ogranaka Kamenice u nju polau veliku nadu, a inae malo gdje medi. U velikom bogatstvu medonosnog bilja koje se nalazi na kru, uvijek e neka biljka zamediti. Nije rijedak sluaj, da se na istom terenu nalazi i dupaca. (Iz asopisa "Pelarstvo", 1953.) Odabrao: Danijel Zori
SUSRET
ena i ja, mi smo glavni radnici, a sinovi i svi ostali pomau kod vrcanja i slinih poslova. Koliko je na tu ljubav i zanesenost pelama mogla utjecati dobra ili loa godina, posebice kao to je bila ova? Nije bila loa samo ova posljednja pelarska godina, nego i ona prethodna. I ne loa, ve jako, jako loa, katastrofalna, jer su nas pogaale velike i dugotrajne sue s visokim temperaturama, pa onda zimski i proljetni mraz i druge vremenske nepogode. Ipak, sve to nije bitno utjecalo na moje opredjeljenje da se nastavim baviti pelama i pelarstvom. Veliki ili mali pelar? Jeste li Vi onda veliki ili mali pelar i s koliko konica radite? Trenutano imam oko 250 konica, plus neto nukleusa. Na Dubravama je 150 konica, a oko 100 na Glamou. Znai, ni mali ni velik, ve normalan pelar. Za mene posve dostatno, stari se i sve mi je tee i tee nositi se s obvezama koje donosi i trai pelarenje. Pogotovo kad se mora i treba seliti s ispae na ispau, zar ne? Seljenje je obvezno. To je, jednostavno, potreba. Nita se ne bi moglo napraviti bez seljenja. Iako je i ono pomalo upitno, jer nikad ne znate to e vam pele donijeti u konicu na nekoj lokaciji. Tu su zatim i problemi s pesticidima, a sve se to najvie pokae zimi, kad je pela najosjetljivija i kad se sve loe uneseno tijekom godine u konicu pokae u najgorem moguem svjetlu. Inae, drim da su svi gubitci vei od dvadeset posto posljedica ljudskoga nemara i neznanja, i bez obzira na vanjske utjecaje (zima i slino), pravi pelar mora ih znati otkloniti. Ja se najee selim u Glamo, ali i na druge lokacije, tako i u Posavinu, gdje sam znao imati i po osam kilograma bagremova meda dnevno. Takoer sam se selio i u Bosansko Grahovo, u Istonu Hercegovinu, na egulju, izmeu Bilee i Dabra, itd., itd. Nekada sam, jer radim u Hrvatskoj, imao i neto pela u Mlinitima, na starome putu Metkovi Dubrovnik. Redovito sam iao s
SUSRET
Seljenje je obvezno. To je, jednostavno, potreba. Nita se ne bi moglo napraviti bez seljenja. Iako je i ono pomalo upitno, jer nikad ne znate to e vam pele donijeti u konicu na nekoj lokaciji. Tu su zatim i problemi s pesticidima, a sve se to najvie pokae zimi kad je pela najosjetljivija i kad se sve loe uneseno tijekom godine u konicu pokae u najgorem moguem svjetlu.
pelama na Peljeac, pa na lavandu na Hvar. Ali, problemi s prijelazima granice uvjetovali su da napustim sve to to sam imao u Hrvatskoj i koncentriram se na ovo to imam u Bosni i Hercegovini. Poticaji, poticaji Mogu li u svim tim navedenim i ostalim nedaama pomoi poticaji za razvoj pelarstva i kako gledate na to pitanje? Nema obveznih poticaja ni u Europskoj uniji, pa zato bi ih onda bilo kod nas. Ali, kako se poticaji isplauju za sve i svata, za potrebno i nepotrebno, ne vidim onda zato se ne bi davali i za poticanje razvoja pelarstva. Naravno, ne na ovakav nain kao danas, odnosno po predanoj koliini meda, nego po broju konica, jer nema jamstva da e svaka konica biti medonosna i davati med. I kako predati med kad je loa godina kao ova? to tada? Valjda se tada prvo moraju spaavati pele kako bi opstale, a ne misliti o tome koliko e dati meda. Na koji nain prodajete proizvedeni med? Devedeset posto na kunom pragu. Ako je med kvalitetan, onda nema problema s njegovom prodajom. Nema vie ni organiziranog otkupa kao to je to nekada inio splitski Dalmed, sa sigurnou plaanja otkupljenog meda. Sada, dodue, imamo nekakve privatne otkupljivae koji, kad otkupe med, ne isplate svu njegovu vrijednost, ve se mora ekati. A to donosi probleme i probleme.
Pri kraju razgovora s Vladom dotiemo se i tema koje se odnose na rad njegove, opinske udruge pelara, na novopokrenuti asopis Na sugovornik ima samo rijei pohvale za svoju udrugu i za Pelu. Posebice napominje kako je svaka edukacija, pa tako i ova putem novopokrenutog asopisa, potrebna i dobra. Za svaku je pohvalu pokretanje ovoga asopisa, jer on vodi ka daljnjoj popularizaciji pelarstva, veli Vlado. Razgovor s otvorenim i iznimno razgovorljivim sugovornikom lagano se bliio kraju. S Vladom bi se satima i satima, danima i danima moglo priati o pelama i pelarenju, a da se ni malo ne odstupi s crte optimizma koji isijava iz svake njegove rijei. Pela Studeni 2012. I 19
ODJECI S 42. PELARSKOG KONGRESA APIMONDIA-e U BUENOS AIRESU
ODJECI S 42. PELARSKOG KONGRESA APIMONDIJA U NUENOS AIRESU

km, a Europe (bez azijskog dijela Rusije) oko 10,1 milijuna km. No, Juna Amerika bitno zaostaje u broju stanovnika za Europom. U Europi ivi oko 730 milijuna ljudi, a u Junoj Americi svega 390 milijuna. Meutim, junoamerika prostranost, velike ekonomsko-socioloko-ekoloko-geografsko-klimatske razlike (od umjerenih do tropskih), razne pelarske osobitosti (konice se dre na razliitim nadmorskim visinama: od razine mora do 2000 m/nv; broj konica po pelaru: od 15 konica u prostoru Srednje Amerike do 15.000 konica po pelaru u sjevernom Meksiku ili u podruju Pampasa u Argentini) te gustoa populacije od 21 ovjeka na km (u Europi 70/km) natjerale su me da uloim velik napor kako bih u dva tjedna shvatio pelarstvo Latinske Amerike. Posebice se to odnosi na procjenu zdravstvenog stanja pelinjih zajednica u Latinskoj Americi. Razumljivo je da je susret s pelarskim strunjacima iz June Amerike, kao to su dr. Alippi, dr. Figini, dr. Antunez i dr. Vandame, bitno pomogao, jer su podatci u literaturi o toj temi prilino oskudni, i u njima se navodi da nema masovnih uginua pelinjih zajednica poput onih u SAD-u ili Europi. Udomaenost afrikanizirane pele u Latinskoj Americi Razlozi su za takvo stanje mnogostruki. Nesporno je da pele u tropskim podrujima June Amerike pokazuju prirodnu otpornost na bolesti, a u umjerenim se krajevima pak mnogo radi na selekciji bolesti pela. Naime, afrikanizirana se pela udomaila u tropskim dijelovima Latinske Amerike i zadrala je svoju genetsku raznolikost bez utjecaja selekcijskog rada. Pelari koji pelare s afrikaniziranim pelama nemaju problema s amerikom gnjiloom, europskom gnjiloom i vapnenastim leglom, a populacija varoe u takvim je zajednicama izrazito niska i nee dovesti do uginua zajednica koje se ne tretiraju. Ipak, pelari primjenjuju odreene akaricide kako bi poveali proizvodnju meda. Razlog tolike otpornosti afrikanizira-
PELARSTVO U LATINSKOJ AMERICI

dr. vet. med. ZLATKO TOMLJANOVI Hrvatska poljoprivredna komora Struni savjetnik za pelarstvo
redinom rujna ove godine boravio sam na 42. Svjetskom pelarskom kongresu APIMONDIA-e u Buenos Airesu, u Argentini. Vie od 10.000 pelara posjetitelja iz cijeloga svijeta, preko 1000 prijavljenih znanstveno-strunih radova, vie od 100 usmenih prezentacija, okruglih stolova i radionica te preko 700 izloenih postera posve su dostatan razlog da ovogodinju APIMONDIA-u s pravom proglasimo mjestom gdje se jednostavno moralo biti. Ne smijemo, takoer, zaboraviti injenicu da je APIMONDIA mjesto susreta mnogih proizvoaa pelarske opreme i pribora, izlagaa meda te trgovaca, pa je posebno bio zanimljiv API-EXPO, odnosno sajamski prostor na 2700 m, s vie od 140 tandova, na kojima su bili izloeni proizvodi iz 48 zemalja lanica APIMONDIA-e. Argentina drugi najvei proizvoa pelinjih proizvoda Argentina se na svjetskom pelarskom tritu pojavljuje kao drugi najvei proizvoa pelinjih proizvoda. Naime, argentinski pelari godinje proizvedu oko 75.000 meda, a gotovo 95 posto godinje proizvodnje odlazi na trita Sjeverne Amerike, Europe, Azije i 20 I Pela Studeni 2012.
Dobra razvijenost i dobri rezultati junoamerikog pelarstva. Razliitost u odnosu na europsko pelarstvo. * Odreeni problemi u pojedinim junoamerikim dravama: Argentini, Urugvaju, ileu, Brazilu...
Australije. Broj registriranih pelara u Argentini je oko 28.000 i oni ukupno posjeduju 4,5 milijuna konica. Valja podsjetiti da je povrina Argentine oko 2,76 milijuna km (50 puta vea od Hrvatske), da ima gotovo 40 milijuna stanovnika, a sam glavni grad Buenos Aires ima oko 14 milijuna stanovnika. Usporedba europskog i junoamerikog pelarstva Usporedimo li Europu i Junu Ameriku, odmah emo uoiti velike razlike. Primjerice, povrina June Amerike je oko 17,8 milijuna

ve nekoliko godina pelari u jugoistonoj Gvatemali prijavljuju znatne pelinje gubitke od veljae do travnja. Krivca pronalaze u insekticidu Spinosadu, koji se koristi u programu suzbijanja mediteranske vone muhe (Ceratitis capitata). Razumljivo je da meu znanstvenicima postoje odreeni prijepori oko uzroka uginua. U Urugvaju pelari prijavljuju uginua u prosincu, na prijelazu iz proljea u ljeto (proljee u Junoj Americi poinje 21. rujna, op. a.). Tu bolest nazivaju bolest sv. Lucije i ona je vjerojatno povezana s nestaicom hrane u prirodi u tom godinjem dobu. Dakako, tomu pridonosi i smanjenje prirodne vegetacije u pojedinim regijama Urugvaja. U Argentini su uginua ponajvie povezana s nedostatkom strategije za kontrolu varooze. Premda se primjenjuju razliite metode suzbijanja varooze u kombinaciji s lokalnim pripravcima, jo uvijek su potrebni sintetski akaricidi. Takoer, spominju se i mogui uinci rezistencije varoe na djelovanje kumafosa. U ileu su pak pelari imali problema u svezi sa zakanjelim tretmanom protiv varooze, a dio je strunjaka naveo i nedostatak hrane kao uzrok uginua. No, unatrag dvije godine zabiljeena su vea uginua (vie tisua konica) na sjeveru ilea. Pelari to pripisuju tetnom uinku pesticida, iako se to ne moe sa sigurnou potvrditi. Naime, usporedimo li poljoprivredne djelatnosti Europe, SAD-a i June Amerike, uvidjet emo da se u Junoj Americi koristi upola manje pesticida i umjetnih gnojiva nego u Europi i SAD-u. Iznimka je ile, koji koristi vie pesticida zbog razvijenog vinogradarstva. Valja kazati da Argentina, ile i Urugvaj u geografsko-klimatolokom smislu ulaze u umjereni dio June Amerike i gotovo veina njihovih pelara uzgaja europske pasmine pela. Stoga pelari u tim zemljama, osim varooze, imaju problema s vapnenastim leglom, a problem amerike gnjiloe rjeava se upornim selekcijskim radom. Zanimljivo je da je amerika gnjiloa prvi put slubeno prijavljena u Urugvaju 1999. godine, a u Argentini 1989. godine. Pelarski problemi u Brazilu Pelarski problemi nisu zaobili ni Brazil. Brazil, trenutano esto gospodarstvo u svijetu, najvea je zemlja u Junoj Americi i ini gotovo polovicu ukupne povrine June Amerike. Stoga je logino da uginua pelinjih zajednica na podruju Brazila variraju od neznatnih do velikih. Osim uobiajenih uginua i nestajanja pelinjih zajednica u proljee te periodikih problema s virusom mjeinastog legla, vea uginua pojavljuju se istodobno s pojaanim iskoritavanjem ratarskih kultura u proizvodnji biodizela i sa sve veom primjenom pesticida (neonikotinoidi). No, primjerice u Cerradu, u sredinjem dijelu Brazila, regiji s mnogo savana, zabiljeena su uginua pelinjih zajednica povezana s otrovnim peludom nekih autohtonih biljnih vrsta. U junom (hladnijem) dijelu Brazila pelari uzroke uginua pronalaze u varoozi i nozemozi te u tetnom utjecaju pesticida koji mogu oslabiti imunoloki odgovor pelinje zajednice. Pela Studeni 2012. I 23
U Urugvaju pelari prijavljuju uginua u prosincu, na prijelazu iz proljea u ljeto (proljee u Junoj Americi poinje 21. rujna, op. a.). Tu bolest nazivaju bolest sv. Lucije i vjerojatno je povezana s nestaicom hrane u prirodi u tom godinjem dobu.
nih pela na varoozu, u odnosu na europske pasmine, treba traiti u izrazito visokom higijenskom ponaanju afrikaniziranih pela. Primjerice, istraeno je da europske pasmine pela mogu utvrditi svega 18 posto invadiranih kukuljica s varoom u poklopljenom leglu. Naprotiv, afrikanizirane pele to ine sa 60 posto uspjenosti. Takoer, trajanje razvoja afrikanizirane radilice iznosi 19 dana, u odnosu na 21 dan kod europskih pasmina. Tako se znatno smanjuje broj plodnih enki varoe koje izlaze iz stanice saa s odraslom pelom. Dobri uvjeti za razvoj odriva pelarstva u Latinskoj Americi Naalost, s tehnoloke strane, afrikanizirane pele bitno zaostaju za europskim pasminama, pa kranjska i talijanska i dalje 22 I Pela Studeni 2012.
ostaju najbolje pasmine na svijetu. Takoer, mali udio ratarskih kultura u ukupnoj povrini June Amerike sigurno pridonosi velikoj bioraznolikosti i bogatstvu peludne pae. Primjerice, u zemljama zapadne Europe s jakom poljoprivrednom proizvodnjom obradive povrine ine gotovo 35 posto ukupne povrine. U SAD-u taj se broj kree oko 19 posto, a u zemljama June Amerike od 3 do 10 posto. Razumljivo da Argentina, Brazil, Urugvaj i ile biljee intenzivniji rast poljoprivredne proizvodnje (posebice proizvodnje soje), to bi u konanici moglo dovesti do problema s nedostatkom kvalitetnog peluda. Tako pelari i znanstvenici unatrag nekoliko godina izvjeuju o slabim zajednicama u proljee i potrebnim proteinskim dodatcima u hranidbi pelinjih zajednica u podrujima s intenzivnim pelarstvom. Unato odreenim izazovima koje nosi suvremena poljoprivreda, treba kazati da je ukupna poljoprivredna djelatnost u Junoj Americi malih razmjera, s niskim primanjima i malim poticajima, te sa smanjenom uporabom pesticida. Stoga je logino zakljuiti za razvoj odriva pelarstva u Junoj Americi postoje dobri uvjeti. Problemi u latinskoamerikom pelarstvu Postoje, meutim, odreeni lokalni problemi u pelarstvu Latinske Amerike. Tako
PELARSKA ISKUSTVA
PELARSKA ISKUSTVA
Pelarica unitavateljica pela Mladima je potrebno oko 30 dana da polete. Krajem lipnja ili poetkom srpnja mlade pelarice formiraju velika ljetna jata, izaberu lovno mjesto obino osamljeno drvo ili dalekovod u blizini pelinjaka, odakle imaju dobar pregled i ine pravu pusto na pelinjaku. Hrana mladim i odraslim pelaricama uglavnom su pele, na prvom im je mjestu medonosna pela, prava poslastica za njih. Ove ih je godine sa zimovanja stiglo jako mnogo i bile su posebno agresivne, pa nisu prezale spustiti se i na konice u pelinjaku. Pelari su u voljci pelarice znali nalaziti od 70 do 100 pela. Pelarica plijen lovi iskljuivo u letu pokraj pela, ali lovi i ose, bumbare i strljene. Skoro uvijek leti u jatu, a jata zna-
PTICA PELARICA
(MEROPS APIASTER) - "UNITAVATELJICA PELA"
MILAN JAIMOVI, pelar iz Metkovia
Ptica izrazite ljepote Pelaricu nazivaju jo i bregunica, grgurica, uta pelarica, to su uglavnom lokalni nazivi. No, bez obzira na naziv, to je izrazito lijepa ptica, veliine kosa, drozda, malo manja od svrake, duine 26 do 28 cm, raspona krila do 40 cm. Ista je boja perja i kod mujaka i kod enke. elo bjeliasto, tjeme, potiljak i lea plameno rio-smee boje, prsa ute, a donja strana tijela plavo-zelenkaste boje. Iz repa joj stre dva dua pera, koja slue za podupiranje pri kopanju rupa prilikom gnijeenja. Kljun joj je dug, otar, malo povijen, vrlo pogodan za kopanje zemlje pri pravljenju gnijezda i hvatanju pela. Ima kratke, male noge, koje joj slue za tranje po hodniku gnijezda i za izbacivanje zemlje prilikom njegova kopanja. Dvadeset etiri vrste ptice pelarice Postoje 24 vrste ptice pelarice. Veinom pripadaju selicama te poetkom travnja u jatima dolaze sa zimovanja iz Afrike i Azije. Europska ptica pelarica (Merops apiaster L.) nastanjena je u junoj Europi, zapadnoj Aziji i sjevernoj Africi. Po dolasku sa zimovanja odmah kopa podzemni hodnik (ako ne nae staro gnijezdo u svojoj koloniji), vodoravno duine 1 2 m, na ijem se kraju nalazi proirenje za gnijezdo. Kolonije gdje se gnijezde velike su, tako je u adi izmeu Metkovia i Gabele zabiljeena kolonija od oko 500 gnijezda. U svakome gnijezdu enka snese 5 do 7 jaja, blijedo crvenkaste boje. enka na jajima lei 15 dana, a mujak joj donosi hranu. Pelarice su veoma odane potomstvu, ne naputaju gnijezdo ni kad im prijeti opasnost.
Pelarica je osobito agresivna krajem kolovoza i poetkom rujna kada se sprema za dugu seobu na jug, pa tada ne bjei ni od lovake puke. Zahvaljujui posebnoj tehnici lova, pelu hvata vrlo vjeto, skoro nikad ne promai i im je ulovi odlijee na drvo ili ice dalekovoda, kljunom udara po drvu ili ici dok je ne ubije.
ju dostizati brojku od 300 do 500 primjeraka (slobodna procjena pelara), pa se tako mogu vidjeti na pravcu leta pela kako ih masovno love a da pelar i nije svjestan razloga slabljenja pelinjih zajednica i unosa manjeg od oekivanog. Jato od 150 do 200 pelarica dnevno moe pojesti oko 25.000 pela. Pelari dobro znaju to to znai za jedan pelinjak. Pelarica je osobito agresivna krajem kolovoza i poetkom rujna, kada se sprema za dugu seobu na jug pa tada ne bjei ni od lovake puke. Zahvaljujui posebnoj tehnici lova, pelu hvata vrlo vjeto, skoro nikad ne promai. im je ulovi odlijee na drvo ili icu dalekovoda, udara kljunom o drvo ili icu dok ne ubije pelu, a zatim je guta. Ako nema vremena ubiti pelu, proguta je ivu. Naalost, ptica pelarica zakonom je zatiena vrsta i ne smije se ubijati, pa bez obzira na njezinu ljepotu, pelarima pada mrak na oi kad je ugledaju.
STRUNI PRILOZI
PROPOLIS
Iz strune literature odabrao: DANIJEL ZORI
STRUNI PRILOZI
makolokih tvari flavonoida, pa se nativni (izvorni) propolis proiava, selektira, analizira i standardizira. Kemijska karakterizacija i standardizacija propolisa preduvjet su njegove budue primjene u suvremenoj medicini. Nativni propolis Neki proizvoai istiu da je nativni propolis djelotvorniji od onoga koji nam se prodaje. Razlika je u tome da nativni propolis nije topljen u etanolu. Ipak, istraivanja pokazuju da je propolis otopljen u etanolu jednako djelotvoran. Zdravstvene dobrobiti propolisa Propolis dobro djeluje na ope zdravlje onoga koji ga uzima. Ima dokazano antibakterijsko djelovanje, a evo to mu se sve pripisuje (to dokazano, to nedokazano): jaa imunoloki sustav i otpornost na bolesti djeluje antibakterijski titi jetra titi zube od karijesa umiruje rane pojaava plodnost potencijalni je lijek protiv nekih vrsti tumora ublaava opeklina Propolis i grlobolja Jedno od najuinkovitijih sredstava protiv grlobolje je sprej od propolisa, koji se aplicira izravno na sluznicu grla. Moe se kupiti u svakoj ljekarni. Postoje varijante propolis-spreja sa i bez alkohola. Alkohol ima jako antiseptiko djelovanje pa sprej s alkoholom ima bolji efekt, ali djeca i netolerantni na alkohol trebaju izabrati sprej bez alkohola. Kod jake grlobolje birajte sprej s alkoholom, a kod slabe grlobolje ili ako ste netolerantni na alkohol birajte bezalkoholnu verziju. Posebnost propolisa je to bakterije na njega ne stvaraju otpornost i nema tetnih popratnih pojava, to je mana sintetskih antibiotika. Svi proizvodi od propolisa dolaze ili kao isti propolis ili kao propolis obogaen ekstraktima drugoga, ljekovitog bilja. Za lijeenje se propolis obino uzima s medom ili drugim pelinjim proizvodima. Primjena propolisa Na naem je tritu najzastupljenija alkoholna otopina propolisa koncentracije 20 posto i vie. Takva otopina propolisa moe se uzimati pomijeana s medom. U alicu se stavi lica meda i na med nakapa propolis te dobro promijea sve dok se ne dobije mutna masa meda. Mjeavina se moe uzeti sama i topiti to dulje u ustima ili se upotrebljava kao namaz na kruh ili se pak ulijeva u hladni ili mlaki napitak. Mogunost alergije na propolis vrlo je rijetka. Preporuka je da se zapone s manjim brojem kapi od preporuene doze, postupno poveavajui dozu. Dojenad do jedne godine ne smije uzimati alkoholnu otopinu propolisa s medom, a za djecu vrtike dobi svakako se treba posavjetovati s lijenikom. uvanje propolisa Propolis je prilino stabilan, ali preporua se njegovo pravilno uvanje. Potrebno ga je drati u hermetiki zatvorenim posudama, na tamnom mjestu pri temperaturi od 10 do 12 C, daleko od toplinskih izvora. Jednako tako, ne preporua se mijeanje staroga i novoga propolisa. Tijekom 12 mjeseci pravilnog skladitenja propolis e izgubiti vrlo malo ili gotovo nita na svojim antibakterijskim svojstvima. Pela Studeni 2012. I 27
to je propolis i emu slui? Zato je vaan za pele? Propolis prirodni antibiotik i lijek 21. stoljea.
ropolis je smolasta izluina tkiva pupoljaka i kore drvea kojom se brane od tetnih mikroorganizama. Pele ga skupljaju i mijeaju sa sekretom eljusnih lijezda, enzimski ga modificiraju tako da najvanije sastavnice, flavonoidi, postaju farmakoloki djelatne tvari. Rije propolis potjee od grke rijei pro obrana i polis grad, to oznaava obranu grada, odnosno obranu konice. Propolisom pele zatvaraju pukotine u konicama, no vanija uloga propolisa je dezinfekcija stanica saa prije izlijeganja mladih pela. Pele propolisom mumificiraju sitnije ivotinjice koje dospiju u konicu. Propolis se, kao naziv, sada koristi u skoro svim dijelovima svijeta. Kao lijek, bio je poznat jo od antikih vremena. Aristotel ga spominje u svojoj Prii (govoru) ivotinja i zakljuuje kako se moe koristiti u lijeenju konih ozljeda, rana i infekcija, a pokazao je odline rezultate kod zacjeljivanja rana. Flavonoidi u propolisu Propolis sadri vie od 200 komponenti (biljne smole, balzami, vosak, pelud, organske kiseline, polifenoli, minerali, vitamini, terpeni, flavonoidi). Farmakoloki su najvaniji flavonoidi. Flavonoidi su biljni pigmenti koji kod biljke imaju zatitnu ulogu. Flavonoidima se pripisuju mnoga terapijska djelovanja, 26 I Pela Studeni 2012.
npr. antioksidativno, antibakterijsko, antivirusno, protuupalno, antitumorsko. Zbog dokazane izrazite sposobnost hvatanja slobodnih radikala te sposobnosti inhibiranja specifinih enzima, sve vie se spominju kao pomo u lijeenju raznih bolesti. Nativni proieni propolis standardiziran na flavonoide Brojni su imbenici, primjerice sustav vegetacije, uzgoj pela, nain skupljanja, uvjeti uvanja te postupak ekstrakcije, koji mogu utjecati na kakvou (udio flavonoida), a time i na terapijsku vrijednost propolisa i njegovih pripravaka. Nove analitike metode omoguavaju standardizaciju propolisa na sastav far-
STRUNI PRILOZI
PREVENTIVA OSNOVA ZDRAVSTVENOG STANJA PELINJE ZAJEDNICE

Preventiva u pelinjaku Preventiva nije nuna samo u pelinjaku, ona je bitna i na teritoriju gdje se pelari. Ovdje emo istaknuti preventivu u pelinjaku koju trebaju provoditi pelari. Podsjetimo, preventiva u pelarstvu je grana veterine, kojoj je zadaa brinuti se o mjerama za sprjeavanje bolesti pela. Ona prouava njihove ivotne uvjete i obuhvaa uklanjanje nepovoljnih, nehigijenskih uvjeta i drugih uzroka bolesti kao i primjenu zatitnih mjera. Da bismo zatitili teritorij za pelarenje i uinili ga zdravim za pele, potrebno je poduzeti niz mjera, od kojih dvije ine granicu u kojoj se sve ostalo kree. Na prvome su mjestu poticajne mjere svih vrsta, a na drugome drastine mjere sankcija prema onima koji se ne pridravaju preventive i koji neznanjem i nehajem ugroavaju druge. Preventivne mjere provode se u pelinjim drutvima, pelinjaku, na teritoriju na kojem se pelari, pelarskoj opremi i pelarskim objektima, infrastrukturi Drutveni karakter preventive Preventiva ima drutveni karakter i zahtijeva angairanje svih subjekata koji se bave
STRUNI PRILOZI
pelarstvom. Teren i radijus kretanja pela moe se smatrati kao velika konica gdje pele ive i rade. Svjedoci smo kako se na terenu pelarenja dogaaju mnoge negativnosti, koje imaju fatalne posljedice za pelarstvo. Pojavljuju se divljaci bez strunog znanja i nadzora, pa njihovi pelinjaci postaju izvor zaraznih bolesti. Zato moramo voditi rauna o tome terenu onako kako bismo to radili ili radimo u svome pelinjaku. Preventiva je nerazdvojni dio pelarenja, a provodimo je kako bismo odrali dobro zdravstveno stanje pela i dobili zdrav, prirodni i nezagaeni pelin proizvod. Preventivu treba provoditi planski i organizirano i ona treba biti jedna od osnovnih djelatnosti pelara, veterinara i pelarskih udruenja. Sve bolesti odraslih pela, pelinjeg legla imaju osnovnu karakteristiku da stvaraju otporne uzronike bolesti koje ire put pele na sae i sve povrine gdje pele ive, koji su sposobni u vremenu od nekoliko mjeseci pa do vie godina izazvati zarazu. Ovo znai da u konici imamo bombu, a da ne znamo kada e se aktivirati. Tu bombu moemo eliminirati sezonskim radovima u pelinjaku. U ovome prikazu nije nam cilj analizirati pelinje bolesti, niti nain lijeenja oboljelih pelinjih zajednica, ve preventivu koju poduzimamo kako bismo sprijeili pojavu pelinjih bolesti i njihovo uoavanje u konici, a kako bismo uspjeno mogli otkloniti posljedice koje bi te bolesti izazvale. Metode preventive u sezonskim (jesenjim i proljetnim) radovima u pelinjaku Pelari na prostoru Bosne i Hercegovine trebaju razvijati metode preventive koje bi se trebale primjenjivati u pelinjaku kroz jesenje i proljetne sezonske radove. Jesenji i proljetni radovi usmjereni su na eliminiranje uzronika bolesti koji se nalaze na pelinjaku, u konicama i na pelarskoj opremi. Preventiva je danas nuna i svim se pelarima preporua da je provode u svojim pelinjacima.
Preventiva je nerazdvojni dio pelarenja, a provodimo je kako bismo odrali dobro zdravstveno stanje pela i dobili zdrav, prirodan i nezagaen pelinji proizvod.
dr. vet. med. ANTE VIDOVI
Preventiva kao nuna mjera u zatiti pela Bolesti pela godinama postoje u pelinjoj zajednici, a u posljednje vrijeme javljaju se i nove bolesti koje pustoe pelinjake, kako kod nas tako i u svijetu. Bolesti pela (bakterijskog, virusnog i gljivinog podrijetla) u dananjim se uvjetima sve vie ire i nanose velike tete pelarstvu. Svjedoci smo pojave novih bolesti (nozema ceranea, razni virusi: crni matinjak, deformirana krila, mjeinasto leglo, kamirski virus i drugi), koje trae poduzimanje odgovarajuih preventivnih mjera za njihovo neutraliziranje. Sve vea inficiranost teritorija i sve vie kemijskih sredstava uzrokuju pojavu odreenih bolesti, to zahtjeva pronalaenje novih metoda, sredstava i postupaka u zatiti pela od trovanja i zaraznih bolesti. Preventiva je prva mjera koju treba poduzeti da bi pele preivjele u ovakvim uvjetima. Mjere preventive trebale bi sprijeiti pojavu i irenje bolesti. Da se ne bi irila i izazivala gubitke, svaku zarazu u pelinjaku moramo u zaetku eliminirati. Gubitci, koji nastaju u pelarstvu, sigurno e opravdati preventivu kao nunu mjeru. Ovo je osobito znaajno za terene gdje je koncentracija pelinjih drutava velika. 28 I Pela Studeni 2012.
Sezonski radovi su radovi koji se sastoje od mehanikih, termikih i kemijskih postupaka. Za mehanike radove, materijal i oprema su: partla, elina etka (runa ili na builici), ribaa etka, motika i lopata. Pela Studeni 2012. I 29
STRUNI PRILOZI
Za termike radove, materijal i oprema su: parni topionik saa zajedno s ramovima, a ujedno i kazan za iskuhavanje ramova, letlampa ili brener, kazan (lonac) za iskuhavanje pelarske opreme (odijela, sve od tkanine, drveta i metala). Za kemijske radove, materijal i oprema su: plastino bure ili posuda s 5-postotnim vodenim rastvorom ive sode (100 l vode + 5 kg ive sode), te zatitna oprema (gumene rukavice, naoale, maska za zatitu udisanja pare ive sode), dva plastina bureta s istom vodom za ispiranje (prvo grubo, fino zavrno ispiranje). saa, ili prokuhavanjem u prokljualoj vodi ili vodenom rastvoru s 5 posto ive sode. Dobro uraeni mehaniki radovi ine dobru osnovu za daljnju obradbu termikim i kemijskim putem. Termike radove izvodimo na svim drvenim dijelovima konice, to podrazumijeva opaljivanje svih unutranjih povrina konice, jer, iako smo mehanikim radovima skinuli sve dijelove voska i propolisa i druge neistoe, sigurno je da ovim nismo skinuli sve uzronike zaraznih bolesti, pa su i termiki postupci vani, a njih izvodimo s pomou letlampe ili brenera. Kemijske radove izvodimo na dijelovima konice i pelarske opreme gdje to nije mogue uraditi termiki. To su svi dijelovi od plastike, metalna i gumena oprema (iane podnice, plastine ili metalne matine reetke, plastine folije, gumene rukavice, sve ostalo to ne trpi termiku obradbu). Ovo radimo s 5-postotnim rastvorom ive sode, ribaom etkom i krpom, s dvostrukim ispiranjem u istoj vodi. Dezinfekcija upotrebljivog saa Dijelove koje dezinficiramo potrebno je odreeno vrijeme drati u vodenom rastvoru kako bi se vosak i propolis odstranili. Osim pribora i opreme, u borbi protiv uzronika bolesti treba dezinficirati i upotrebljivo sae. Ovo se moe uraditi u jesenjim i proljetnim radovima kada je temperatura via od 20 C, radi boljeg isparavanja dezinfekcijskih sredstava. Ovo izvodimo tako da sve okvire sa saem, koji nisu potrebni u konici, prilikom uzimljavanja odstranimo i dezinficiramo. To radimo tako da ramove s nastavcima i saem sloimo jedne na druge, na gornji nastavak stavimo prazan, a na povrinu okvira stavimo dezinfekcijsko sredstvo. Najjeftinije je staviti 80-postotnu octenu kiselinu i to 2 ml kiselina na 1 dm3 prostora. Spore uzronici bit e uniteni za 5 dana. Okonanjem ovih poslova zavravaju se sezonski radovi. Kvalitetno obavljeni sezonski radovi ovom preventivom djeluju na 80
STRUNI PRILOZI
na ono to se dobiva. Pri dobroj organizaciji, utroeno radno vrijeme nije veliko, obuka osoblja za izvoenje radova je jednostavna, najvei dio pelara ove poslove moe uraditi s lanovima svoje obitelji ili samostalno. Preporuujemo im neka navedene radove uvedu u svoj sustav pelarenja i neka rade na razvijanju i usavravanju navedenih postupaka. Drutvene mjere za veu uinkovitost preventive Osim ovih mjera to ih provode pelari u preventivi, potrebne su i drutvene mjere kako bi ona bila efikasnija. Prvo, treba uvesti izdavanje dozvola za formiranje pelinjaka. Drugo, za provoenje mjera preventive, treba organizirati grupe za kontrolu i pomo pelarima na terenu. Tree, potrebna su struna savjetovanja za pelare, a u svezi s preventivom, zatitom i lijeenjem. etvrto, odravati klasina predavanja, s tim da sadanja koja su bila informativnog karaktera treba zamijeniti odreenim programom i planskim predavanjem, uz obvezu prisutnosti i provjeru znanja. Peto, organizirati seminare za veterinarske inspektore na terenu o temi: preventiva, zatita, lijeenje pelinjih zajednica i pruanje potrebne strune pomoi pelarima. Na kraju, treba znati kako se u razvijenim zemljama ne nadoknauju samo tete za zarazne bolesti, ve se daju nagrade onima koji pravodobno otkriju i prijave bolesti te poduzmu preventivne radnje u svome pelinjaku. Prema onima koji bolesti skrivaju ili ih kasno otkriju, poduzimaju se drastine mjere kanjavanja, to bismo i mi u Bosni i Hercegovini trebali uvesti u praksu. Sve ovo to smo u ovome tekstu iznijeli nekomu moe izgledati preuranjeno, ali je sigurno nuno ukoliko se elimo i hoemo ozbiljno baviti pelarstvom, a ne nekom usputnom, manje vanom djelatnou. Pela Studeni 2012. I 31
Pelari na prostoru Bosne i Hercegovine trebaju razvijati metode preventive koje bi se trebale primjenjivati u pelinjaku kroz jesenje i proljetne sezonske radove.
Preventivni radovi koji obuhvaaju ureenje zemljita: a) oistiti mrtve pele ispred konica; to je dobro uraditi u proljee kad su voke procvjetale, a voari izvrili trovanje pela prskanjem svojih vonjaka u cvijetu, kad su zimske pele zamijenjena ljetnima; b) prekopati zemljite ispred konica i dezinficirati klornim vapnom (kreom), oko 10 l/m; c) oistiti posude za pojenje pela (ovo u tijeku sezone treba raditi svakih 10 do 15 dana); d) ukloniti s pelinjaka nedezinficiranu opremu i prazne konice koje nisu dezinficirane. Rad na konicama Mehaniki radovi: partlom i elinom etkom oistiti sae i propolis sa svih povrina u konici (kocke, podnjae, zbjegovi, poklopne daske, matina reetka). Za okvire preporuamo dezinfekciju, ako je mogue u parnom topioniku zajedno s topljenjem 30 I Pela Studeni 2012.
posto imbenika koji utjeu na zdravlje pela, ostalih 20 posto su vanjski imbenici na koje ne moemo djelovati (pojave u prirodi i drugo). Utroeni materijal, sredstva i vrijeme za provoenje radova zanemarivi su u odnosu
STRUNI PRILOZI
PRIPREMA PELINJIH ZAJEDNICA ZA ZIMOVANJE

Samo jake i zdrave zajednice, zajednice s dostatnom koliinom meda, preive zimu.
doc. dr. sc. JOZO BAGARI
Duina i poetak pripreme zimovanja Zbog niza razloga zimovanje pela smatra se jednim od najvanijih tehnolokih postupaka za uspjeno pelarenje. Ovisno od godine do godine, od sezone do sezone, pele zimuju u prosjeku 3 do 5 mjeseci. Dakle, treinu godine ili ak pola godine pelinje zajednice provode u inaktivnom stanju, tj. zimuju. Naravno, to umnogome ovisi od toga zimuju li u primorju, na otocima ili u kontinentalnom dijelu, to znai da pele zimuju na prostorima od blage mediteranske do otre kontinentalne klime. Stoga je jako bitno pelinje zajednice kvalitetno pripremiti za zimu, posebno vodei rauna o navedenim klimatskim uvjetima. Osnovno je da zajednice moraju imati dovoljno hrane i biti zatiene od zaraznih i nametnikih bolesti. Pripreme za zimovanje treba zapoeti ve od poetka kolovoza, koji se smatra i poetkom pelinje godine. Obino to dolazi nakon vrcanja, koje se u Hercegovini tradicionalno obavlja oko Ilindana, odnosno u vremenu oko 20. srpnja do poetka kolovoza. U tom vremenu bitno je napraviti procjenu stanja pelinjih zajednica u pogledu brojnosti, snage zajednice, invadiranosti zaraznim i nametnikim bolestima i koliinom hrane potrebne za zimovanje. Naravno, u tom vremenu iskusni pelari mogu napraviti i kvalitetnu procjenu stanja mogue pae, ponajprije vrijeska, a znajui da pele
STRUNI PRILOZI
zimi kao hranu koriste iskljuivo med, na temelju toga zajednicu opskrbiti dovoljnom koliinom meda. ienje pelinje zajednice od bolesti i ostalih opasnosti Cijenei sve navedene imbenike i okolnosti, osnovno je zajednicu oistiti od bolesti, ponajprije od varooze. No prije samoga tretiranja dobro je napraviti procjenu invadiranosti pojedinano svake zajednice na varoozu. Postoji vie prirunih metoda, ali o tome emo drugom prigodom. Ova procjena je bitna kako bi se na temelju njezinih rezultata mogla preciznije odrediti doza i koliina odabranog preparata za tretman. Takoer, kako je rije o vremenu kada glodavci trae zimovalite, potrebno je i o tome povesti rauna i postaviti prikladne zaprjeke na letu konica eljeve.
Sredinom studenog pa do njegova kraja potrebno je jo jednom pregledati stanje zajednica, stanje zaliha meda, napraviti dijagnostiku na varoozu i na temelju invadiranosti donijeti odluku o tretmanu.
Nakon tretmana, a obino je to kraj kolovoza i poetak rujna, cijenei stanje mogue pae vrijeska, potrebno je pristupiti dohrani i osiguranju dovoljne koliine hrane za zimu. Ve u tom vremenu potrebno je dodavati eerni sirup. U poetku se sirup dodaje u koncentraciji 1 : 1, potom 2 : 1, a na kraju 3 : 1. Dobro je voditi rauna o tome da medljika i med od vrijeska nisu najbolji odabir za zimovanje pela. Za uspjeno zimovanje srednje jakoj zajednici potrebno je osigurati minimalno 15 kg kvalitetnog, zrelog zatvorenog meda. Pela Studeni 2012. I 33
STRUNI PRILOZI
Odabir lokacije za zimovanje i ponaanje pela tijekom zime Jako je bitno odrediti lokaciju i pelinje zajednice postaviti na mjesto na kojem e zimovati. Kod odabira lokacije vano je voditi rauna da se lokacija nalazi dalje od prometnica, na mjestu koje je zaklonjeno od vjetra, na prisojnoj strani, i na mjestu koje e tijekom zimovanja osigurati mir pelinjim zajednicama. Ovisno o klimatskim prilikama, pelinje zajednice od listopada do veljae ostaju u stanju mirovanja, no pele u biti nikada ne miruju i ne spavaju zimski san. Pele zimuju skupljene u klupko, grijui se meusobno. Obino su skupljene u klupko oko matice, u sredini konice, a tijekom zime klupko se lagano premjeta za hranom. Temperatura u sredini klupka je od 18 do 24 C, a na krajevima klupka moe biti i nia, uglavnom ne manja od 14 C i najmanja do 12 C. Pele se lagano mijenjaju na pozicijama u klupku, pa one s vanjskoga ruba klupka, koje nakon odreenog vremena bivaju pothlaene, ulaze u sredinu, a utopljene iz sredine klupka lagano prelaze u vanjski dio klupka. Zimi, kada je vanjska temperatura via od 12 C, pele izlaze na proisne letove tijekom kojih se oslobode sadraja iz rektuma. Kada su vanjske temperature niske a u klupku je temperatura od 14 do 18 C ili 20 do 22 C, razlika temperature u konici od isparavanja vode iz klupka koja se obino nakuplja u nedovoljno provjetrenim konicama. Zbog toga je kod uzimljavanja vano voditi rauna o provjetravanju konice, o izboru zimovanju na jednome ili dva nastavka i o vrsti meda za zimovanje. Pele e same propolisom zalijepiti sve unutarnje otvore i poklopac, ali ne hermetiki, ve e ostaviti potrebne otvore za normalnu izmjenu zraka, odnosno za ventiliranje konice. U biti one same sebi najbolje reguliraju mikroklimatske uvjete u konici. Bitno je napomenuti da suha hladnoa nije opasnost; opasnost je vlana hladnoa, koja 34 I Pela Studeni 2012. obino nastaje kondenzacijom od vee koliine nezrela, nepoklopljena meda ili veom koliinom eernog sirupa, koji su higroskopni i povlae vlagu pa se mogu pokvariti. Radovi na uzimljavanju u studenom Sredinom studenog pa do njegova kraja potrebno je jo jednom pregledati stanje zajednica, stanje zaliha meda, napraviti dijagnostiku na varoozu i na temelju invadiranosti donijeti odluku o tretmanu. Kako u tom vremenu nema legla, preporuka je da se to obavi oksalnom kiselinom, to u kombinaciji s dimljenjem daje vrlo dobre rezultate. Uz uvjet da su sanduci-konice u dobru stanju, da nema velikih deformacija, da nema drugih otvora i da su pelinje zajednice smjetene u odgovarajue prostore, bilo na jednom ili dva nastavaka, dakle da je zajednicama osiguran mir. Dodatno utopljivanje nije preporueno i treba ga izbjegavati. Ovako pripremljene zajednice potrebno je ostaviti u miru sve do sredine ili kraja sijenja, kada treba obaviti prve preglede stanja pelinjih zajednica, stanja zaliha meda i, po potrebi, za jednoga od toplijih dana vanjska temperatura mora bit od 14 do 18 C, odnosno najmanje 12 C vrlo kratko otvoriti konice i dodati pogae za prihranu. Tom se prigodom oisti ili zamijeni podnica. Stanje na podnici jasno ukazuje kako je zajednica prezimila i ima li anse da preivi proljee, jer pelinje zajednice obino umiru u proljee. Procjena eventualnih zimskih gubitaka Ovisno o klimatskim prilikama, koje su razliite od godine do godine i od lokaliteta do lokaliteta, poetkom veljae potrebno je detaljnije pregledati pelinje zajednice i utvrditi rezultate prezimljavanja. Ve tada je mogue napraviti prve procjene o zimskim gubitcima. Sam od sebe namee se zakljuak da zimu preive samo jake i zdrave zajednice, odnosno zajednice s dostatnom koliinom meda.
STRUNI PRILOZI
UZIMLJENJE PELINJE ZAJEDNICE I ZAMJENA SAA

mr. sc. NENAD STRIAK, pelar iz Zagreba
Zamjena-obnova saa Zamjena saa, odnosno obnova saa izvodi se tijekom cijele pelarske sezone. Iskusan pelar osjeti stari okvir ve pod rukom jer je teak kao da je napola pun meda, a uz to je tamne boje. Kad god je mogue, pri otvaranju konice odstranjujemo okvire sa starim, nepravilno izgraenim ili trutovskim saem i zamjenjujemo ih okvirima s novoizgraenim saem ili satnom osnovom. Kad to nije mogue jer je, primjerice, okvir djelomice popunjen medom, peludom ili leglom, tada takav okvir pomiemo u jednu stranu konice kako bismo ga prvom prilikom zamijenili. Obnova saa nuna je iz biolokih i sanitarnih razloga. To je najbolja mjera za uklanjanje uzronika bolesti pela, a doprinosi kvaliteti meda i pela te poveava proizvodnju voska. Istodobnost zamjene saa i uzimljenja pelinje zajednice Trenutak zamjene okvira je i uzimljenje pelinje zajednice. Nije nebitno na kakvu sau zimuju pele! Mlado, tek izgraeno sae ili sae u kojem se izlegla tek jedna generacije pela, pele nerado prihvaaju za formiranje zimskoga klupka. Ako mogu, izabiru starije sae u kojem se izleglo nekoliko generacija pela. Naime, sae u kojem se izleglo nekoliko generacija pela toplinski je stabilnije. Pelarev je zadatak, meutim, ne dopustiti
Pravilno uzimljenje pelinje zajednice prvi je korak u novu pelarsku sezonu, zamjena saa bitna je za ouvanje zdravlja zajednice, a objedinjavanje ta dva zahvata pelaru tedi vrijeme i novac.
da sae bude prestaro. Zapravo, danas dobra pelarska praksa trai potpunu zamjenu saa kroz tri godine, odnosno kroz aktivnu uporabu u tri pelarske sezone. Poetak uzimljenja pelinjih zajednica Velika veina pelara zapoinje uzimljenje pelinjih zajednica odmah po okonanju zadnje pae. Matine reetke odstranjuju se iz konica, to zahtijeva potpuno otvaranje
STRUNI PRILOZI
konice, pa tom prilikom obavljamo sljedee radove: provjeravamo brojanu snagu zajednice, koliinu te raspored meda i legla, donosimo odluku o uzimljenju u jednom ili dva nastavka, prema potrebi rotiramo nastavke i zamjenjujemo staro sae. Ve godinama osim kada doekam sezonu s nedovoljnim brojem okvira, a i to se dogaa! pri uzimljenju vadim iz konice etiri okvira sa starim saem te umjesto njih dodajem etiri okvira sa satnom osnovom. Okviri sa satnom osnovom dolaze na poziciju prvoga i desetog okvira, dakle do bone stranice nastavka. Tako se u konici koja zimuje u dva nastavka nalaze etiri okvira sa satnom osnovom i 16 okvira s izgraenim saem. Na osam okvira u prvom nastavku i osam okvira u drugom nastavku pele usmjeravamo na kvalitetnije pozicioniranje zimskoga klupka i meda, vie u visinu, a manje u irinu. Slabije zajednice valja uzimiti u jednom nastavku, meutim i tada moemo ostaviti jedan ili dva okvira sa satnom osnovom. Ovisno o panim prilikama i nainu pelarenja, neki pelari nastoje uzimiti to vei broj pelinjih zajednica u jednom nastavku, ak forsiraju razmjetaj pela u jednom nastavku, ali to valja uiniti prije prihranjivanja. Tako je taj nastavak zbijen hranom i pelama. Drugi nastavak vraaju poslije podmetanjem, kada su zajednice prihranjene i kada vie nema paa koje bi mogle potisnuti maticu u prvi nastavak (to bi bilo pogubno). I u tom se sluaju okviri sa satnom osnovom mogu smjestiti na bone poloaje podmetnutog nastavka gdje e doekati proljetne radove. Pritom podmetnuti nastavak s praznim saem preuzima donji dio pelinjega klupka, klupka koje je u kontaktu s hranom u drugom nastavku (poput visoke podnice). Satne osnove U proljee je satna osnova ve u konici i na je zadatak pribliiti okvir sa satnom osnovom do legla, a okvir koji je bio do legla, najee ve djelomice popunjen medom i 36 I Pela Studeni 2012. peludom, pomiemo sa strane. Davanje prostora mladim pelama za izluivanje voska prva je mjera u suzbijanju buenja rojevnog nagona. Ponekad nas hirovito proljetno vrijeme ili druge obveze sprijee u pravodobnom dodavanju satne osnove, no ako je osnova ve u konici pele e je izgraditi i bez nae intervencije, dodue neto kasnije. Za takav zahvat potrebno je imati dovoljno i kvalitetno uienih okvira sa satnom osnovom. Satne osnove proizvode se na dva naina: lijevanjem i valjanjem. Toplo lijevane satne osnove pod pritiskom vrlo su krhke, osobito kod niih temperatura, ali su zato uiene vrlo stabilnih dimenzija, osobito ljeti pri visokim temperaturama. Valjane satne osnove su robusnije, no manje stabilne, to zahtijeva stabilizaciju duim skladitenjem prije uporabe kako bi poslije to manje radile. Satne osnove uiuju se odmah po napinjanju ice, pri temperaturi vioj od 20 0C. Ponekad se dogaa da u nekim konicama tijekom zime, obino gdje je slabije prozraivanje, satne osnove djelomice prekrije plijesan, meutim i te osnove pele prihvate i izgrade, ako ne odmah onda u prvoj jaoj pai. Tek neznatan broj osnova se iskrivi toliko da ih moramo zamijeniti. Pritom osnova ne ide u pretapanje, nego se oslobaa istim postupkom kao to je uiena. Okvir se okrene na suprotnu stranu od one kojom je satna osnova tonula u icu pri uiavanju. Zatim se prikljui na transformator za uiavanje osnove, pa protokom elektrine struje dolazi do topljenje voska oko ice i satna osnova zbog vlastite teine pada na stol. Poslije se osnova izravna na ravnoj podlozi i ponovno uii. Okvir sa satnom osnovom umetnut u konicu pri uzimljenju oslobaa nas manipulacije s vikom okvira do koje dolazi pri proljetnom umetanju okvira. Pritom je rad bri, konica je otvorena krae vrijeme, te imamo manje posla oko uvanja vika privremeno odstranjenih okvira do trenutka proirenja konice dodavanjem novoga nastavka.
STRUNI PRILOZI
UINKOVITOST PRIMJENE NOZEVITA U LIJEENJU
NOZEMOZE
doc. dr. sc. IVANA TLAK GAJGER, dr. med. vet. Zavod za biologiju i patologiju riba i pela Veterinarski fakultet Sveuilita u Zagrebu
Ekoloko i ekonomsko znaenje medonosne pele Medonosna pela (Apis mellifera) ekoloki je i ekonomski znaajan kukac. Posljednjih godina postala je predmet mnogih istraivanja na polju biomedicine i poljoprivrede. Kao pokusni model slui u istraivanjima imuniteta, toksikologije, alergijskih bolesti i rezistencije na antibiotike. Povrh toga, pele ine izuzetno vaan dio prirodnih ekosustava predstavljajui jedan od glavnih imbenika hranidbenog lanca. Unaprjeuju poljoprivrednu proizvodnju opraivanjem biljaka, a posljedino pozitivno utjeu na razvoj i odrivost bioraznolikosti. Smatra se da ekonomska vrijednost opraivanja pelama nekoliko puta premauje vrijednost pelinjih proizvoda, to medonosnu pelu ini gospodarski najvanijim opraivaem. Meu bolestima odraslih pela istie se nozemoza. To je nametnika bolest koju uzrokuju mikrosporidije Nosema apis i Nosema ceranae. Bolest je rairena posvuda u svijetu, a pelarstvu kao i gospodarstvu nanosi znaajne ekonomske gubitke. Oni se oituju
Nozemoza kao znaajna, nametnika bolest pela, njihov tihi ubojica. Pripravak Nozevit kao partner u suzbijanju nozemoze.
smanjenim prinosom meda i ostalih pelinjih proizvoda, a u poljoprivredi loijim i smanjenim prinosima. Uinak nozemoze na pele manifestira se na nain da preuranjeno postanu skupljaice, a zbog patolokih promjena na epitelnim stanicama srednjeg crijeva i poremeaja u procesima probave i metabolizma dolazi do neishranjenosti, te posljedino preranog ugibanja. Uglavnom, nozemoza je znaajna bolest pela koju pelari esto previaju. Bolesne pele obino ugibaju izvan konice zbog iznemoglosti, a zbog nedostatka vidljivih znakova bolest je teko zamjetljiva. Iz tih razloga naziva je se tihi ubojica. Problem u lijeenju nozemoze Problem u lijeenju nozemoze predstavlja injenica da valjani normativni akti u Europskoj zajednici (EZ) i Republici Hrvatskoj (RH) ne doputaju uporabu antibiotika za lijeenje pelinjih bolesti (EU 3/01/081). Razlog tomu su mogue pojave rezistencije na viekratno rabljene kemoterapeutike, recidive bolesti, utvrivanje tetnih tvari (rezidua) antibiotika ili njihovih sekundarnih metabolita Pela Studeni 2012. I 37
STRUNI PRILOZI
u pelinjim proizvodima i prikrivanje bolesti. Stoga postoji velika potreba za uporabom prirodnih fitofarmakolokih pripravaka u tretiranju nozemoze. to je nozemoza, a to Nozevit? Nozevit je prirodni pripravak proizveden u obliku vodene otopine biljnih polifenola, a u EZ odobren je i registriran kao partner u suzbijanju nozemoze, te je dosad na pelinjacima djelomice testiran utjecaj primjene navedenog fitofarmakolokog pripravka na broj spora N. ceranae u srednjem crijevu medonosnih pela tretiranih na etiri razliita naina. Nozemoza je nametnika bolest odraslih pela uzrokovana mikrosporidijama Nosema sp. Donedavno, nozemozu europske medonosne pele pripisivalo se samo invaziji N. apis, a nozemozu azijske medonosne pele (Apis cerana) N. ceranae. Na temelju brojnih epizootiolokih istraivanja KLEE i suradnici (2007.) utvrdili su da N. ceranae parazitira i u europskoj medonosnoj peli, te poveava svoju rasprostranjenost na novim zemljopisnim podrujima. Bolest je danas proirena po cijelome svijetu. Nedavno objavljeni rezultati istraivanja pokazali su da N. ceranae invadira junoameriku populaciju bumbara. Spore N. ceranae ovalnog su oblika, te su za priblino jedan mikrometar manje od spora N. apis. Invazije N. ceranae prisutne su tijekom cijele godine, a invazije N. apis javljaju se sezonski, tj. najjae su u rano proljee i zimu. Invazija s N. ceranae moe se javiti tijekom cijele godine, tijek bolesti je kronian i asimptomatski, te se uzronik smatra jako patogenim za invadiranu pelinju zajednicu. Uzronici primarno parazitiraju u epitelnim stanicama srednjeg crijeva pele, to posljedino dovodi do njihova propadanja, te stvaranja novih dugoivuih spora kojima se bolest prenosi. Istraivanjem CHENA i suradnika (2009.) u kojem je rabljena metoda 38 I Pela Studeni 2012.
STRUNI PRILOZI
U pokusnim pelinjim zajednicama, u kojima je Nozevit primjenjivan u eernom sirupu prihranom u hranilicama, nije dolo do potpunog izlijeenja, meutim utvreno je znaajno smanjenje broja spora N. ceranae s obzirom na poetno uzorkovanje prije tretiranja
viestruke lanane reakcije polimerazom, eng. polymerase chain reaction, utvreno je da N. ceranae ima iri tkivni tropizam u medonosnoj peli kao domainu. Naime, N. ceranae invadira i druge organe i tkiva osim epitelnih stanica srednjeg crijeva, a to su masno-bjelanevinasto tijelo, lijezdano tkivo i Malpighijeve cjevice. imbenici koji pridonose irenju bolesti imbenici koji pridonose irenju bolesti su nagle promjene temperature, greke u rukovanju pelinjim zajednicama, grabe, slaba paa, uestalo premjetanje pelinjih zajednica ili otvaranje konica. Invazija navedenim nametnikom zapoinje unoenjem spora u probavni sustav pele oneienom vodom ili hranom. Nakon ingestije, spore prokliju u lumenu crijeva kao mjestu primarne infekcije, ulaze u epitelne stanice gdje se umnoe, a zatim invadiraju i druga navedena tkiva domaina. Prilikom invazije epitelnih stanica srednjeg crijeva pele dolazi do povienja osmotskog tlaka zbog nagomilavanja velikog broja novostvorenih spora i stjenke stanica pucaju. Posljedino dio dugoivuih spora biva izbaen fecesom, a dio tzv. kratkoivuih spora invadira susjedne dotad zdrave stanice. Propadanjem sve veeg broja invadiranih stanica poremeena je probavna funkcija, pa hrana samo prolazi kroz oteeno crijevo.
Pele su stalno gladne i uzimaju vee koliine hrane to vodi ka nakupljanju velikih koliina slatkastog izmeta oneienog sporama u stranjem crijevu pele. U zimskim mjesecima kada je pelama onemoguen proisni izlet, kod invazija N. apis dolazi do baleganja po okvirima u konici. Sladak izmet privlai druge pele koje ga liu i tako se invadiraju sporama uzronika. Nozemoza ima negativan uinak na razvoj masno-bjelanevinastog tijela, te na razinu bjelanevina i masnih kiselina u hemolimfi. Zbog toga pele ne mogu u potpunosti razviti mlijenu lijezdu, hranidba legla i pelinje matice je slabija, pa je i razvoj itave pelinje zajednice usporen i otean. Teko uoavanje bolesti Bolest se, zbog asimptomatskog tijeka, teko uoava. Pojedine pele imaju povean zadak, a ako ga se otvori moe se vidjeti proireno srednje crijevo tanke stjenke, mlijeno-bijele boje, ispunjeno svijetlim izmetinama. Na nozemozu se moe posumnjati kod veeg broja uginulih pela na podnici tijekom zime, pri nalazu izmeta na okvirima, slabljenju pelinje zajednice i pri uginuu matice. Najkritinije razdoblje za preivljavanje
zajednice je zimi jer ukoliko ugine matica, a razvoj nove matice je onemoguen, takva pelinja zajednica propada. Preventivne mjere u borbi protiv nozemoze Kao i kod svih drugih bolesti, preventivne mjere su osnova u borbi protiv nozemoze. One ukljuuju dranje jakih i zdravih pelinjih zajednica koje se svojim imunosnim sustavom esto same izbore protiv brojnih uzronika bolesti. Poeljno je pravilno uzimljavanje na lakoprobavljivim vrstama meda, a postie ga se na nain da pele prihranjujemo u ranu jesen dok matica jo nese jajaca. U svakom sluaju valja iz konice ukloniti sav med medljikovac. Tijekom zimovanja mora se sprijeiti svako uznemirivanje pela. Pravilna i pravodobna prihrana pelinje zajednice stvara dovoljne zalihe za zimovanje, a maticu potie na produeno zalijeganje jajaaca. U rano proljee zajednicu se mora suziti na onoliki broj okvira koje pele dobro zaposjedaju. Prevelik broj praznih okvira pele slabije griju i tee odravaju temperaturu u konici. Temperatura legla u rano proljee jedan je od bitnih imbenika za preventivno suzbijanje nozemoze kod pela, kao i za poPela Studeni 2012. I 39
STRUNI PRILOZI
javu raznih sekundarnih bolesti. Sprjeavanje irenja bolesti meu pelinjim zajednicama postie se ureenjem higijenskih pojilita, a zalijetanje pela u tue konice sprjeava se bojenjem prednje stijenke konice. Postupak prevjeavanja okvira s leglom prije selidbe na pau Kada se laboratorijskom pretragom utvrdi prisutnost spora uzronika nozemoze u pelinjim zajednicama, nuno je izvriti prevjeavanje okvira s leglom prije selidbe na pau. Postupak se moe obaviti u svakoj konici kod koje postoji mogunost pregraivanja matinom reetkom. Prije nego se pristupi postupku, valja pripremiti novu ili raskuenu konicu i okvire sa saem iz provjereno zdravih zajednica ili prethodno raskuenih. Kad je sve spremno, pristupa se prevjeavanju okvira. Na mjesto stare konice stavlja se nova ili raskuena, u ije se plodite stavlja raskueno ili isto izgraeno sae. Okvire s leglom stavljamo u medite nove konice. Maticu treba pronai i pustiti je u plodite na raskueno sae. Pele iz nozemozne konice istresu se pred novu konicu i puste da same uu u nju. Na taj se nain u novoj konici dobiju dva dijela odijeljena matinom reetkom. U plodinom je odijeljena matica na praznom istom sau, a u medinom su okviri saa sa starim leglom, na kojima su jo spore uzronika bolesti. Nova konica ostaje tako 21 dan, dok iz starog saa ne izau sve mlade pele. Nakon tog razdoblja staro sae se vadi, a pele istresu pred konicu. Okviri saa iz stare konice u kojima se nalazi samo med, izvrcaju se, nakon ega se raskue, obino skupa s onima iz kojih su izale sve mlade pele. Sae se moe dezinficirati parama 80-postotne octene kiseline, te tako sauvati i dalje upotrebljavati. Prije raskube se izvrca sav med, a potom se rastaljenim voskom pozorno premau sve vidljive ice izmeu saa i okvira. To je nuno jer octena kiselina 40 I Pela Studeni 2012. tama proizvoaa, a za daljnju preventivu. Konice i pribor treba mehaniki oistiti, a zatim pozorno opaliti. Pretapanjem saa u vosak, uzronika se sigurno uniti. U sluaju infekcije N. ceranae vosak je mogue izloiti temperaturama smrzavanja. Primjena fitofarmakolokog preparata Nozevit Za lijeenje nozemoze u svijetu rabio se fumagilin. No, on nije registriran veterinarsko-medicinski proizvod, niti je odobren za uporabu u veterinarskoj medicini. Valjana zakonska regulativa u EZ i RH ne doputa uporabu fumagilina i antibiotika za tretiranje pelinjih zajednica. Za fitofarmakoloki preparat Nozevit tijekom preliminarnih istraivanja utvreno je da uinkovito djeluje na smanjenje broja spora uzronika nakon tretiranja oboljelih pelinjih zajednica, te sprjeava pojavu proljeva u bolesnih pela, pri emu se smanjuje irenje bolesti unutar zajednice (TLAK GAJGER i sur.; 2009a.; 2009b.; 2011a., 2011b.). Nozevit je prirodni pripravak proizveden kao vodena otopina biljnih polifenola, registriran i odobren za uporabu na podruju EZ kao dodatak prehrani pela, a na deklaraciji imenovan kao partner u suzbijanju nozemoze. Alternativna mogunost lijeenja nozemoze uporabom biljnih proizvoda mora se jo dodatno istraivati, no preliminarni rezultati uporabe Nozevita pokazali su visoku uinkovitost preparata kao preventivne i kurativne mjere u suzbijanju bolesti. Takoer, dosad nije bilo izvjetaja o toksinosti ili utvrivanju opasnih rezidua toga fitofarmakolokog pripravka u medu ili drugim pelinjim proizvodima. Rezultati tretiranja Nozevitom U pokusnim pelinjim zajednicama, u kojima je Nozevit primjenjivan u eernom sirupu prihranom u hranilicama, nije dolo do potpunog izlijeenja, meutim utvreno
STRUNI PRILOZI
je znaajno smanjenje broja spora N. ceranae s obzirom na poetno uzorkovanje prije tretiranja (10. dan 83,02 %, 20. dan 39,18 %, 30. dan 88,5 % i 40. dan 87,0 %). Navedeni rezultati vrlo su slini rezultatima preliminarnih istraivanja o uinkovitosti Nozevita u komercijalnim pelinjacima, a u svrhu lijeenja nozemoze. Takoer, primijeeno je da su pele hranjene eernim sirupom s dodatkom Nozevita ponuenu hranu pojele dva puta bre od kontrolne skupine.
nagriza metal, pa bi nezatiene ice popucale pri najmanjem optereenju ili prvom vrcanju. Sae se moe raskuiti u praznoj konici, nastavcima, drvenom sanduku ili manjoj prostoriji koja se moe dobro zatvoriti. Valja pripa ziti da ni ovdje nema nikakvih metalnih dijelova koje bi kiselina otetila. Volumen prostora u kojem se raskuuje sae izrauna se u litrama (duina x irina x visina u dm). Sae se polae tako da slobodno visi kao u konicama, tj. s malim razmacima. Na satonoe gornjih okvira postave se iroke plastine, emajlirane ili staklene posude u koje se ulije na svaku litru prostora po 2 mL 80-postotne octene kiseline. Octena se kiselina polako isparava. Njezine pare su tee od zraka te oplakuju sae, ulaze u stanice i unitavaju spore uzronika nozemoze. Prostor u kojem se obavlja raskuivanje treba biti dobro zatvoren tjedan dana, nakon ega se sae vadi i prozrai dok se ne izgubi miris octene kiseline. Raskueno sae se moe dodati u konicu ili pohraniti zatie no od voskovih moljaca do daljnje uporabe. Pelinjoj zajednici se tijekom prevjeavanja moe dati dezinficijens na bazi joda, najee se sastoji od joda i kalij jodida, i/ ili puno uinkovitije Nozevit prema upu-
Za lijeenje nozemoze u svijetu rabio se fumagilin. No, on nije registriran veterinarskomedicinski proizvod, niti je odobren za uporabu u veterinarskoj medicini. Valjana zakonska regulativa u EZ i RH ne doputa uporabu fumagilina i antibiotika za tretiranje pelinjih zajednica.
Pokusna skupina tretirana eernim sirupom s dodatkom Nozevita primijenjenog prskanjem izravno po pelama pokazala je jako dobre rezultate smanjenja broja spora N. ceranae, posebice nakon treeg i etvrtog tretiranja (51,69 % 10. dana, 44,09 % 20. dana, 74,15 % 30. dana i 81,92 % 40. dana nakon prvog uzorkovanja). U dijelu pokusa gdje se Nozevit primjenjivao u pogaama, rezultati su pokazali da je dolo do znaajnog smanjenja u broju spora N. ceranae: 49,36 % 10. dana, 39,85 % 20. dana, 31,44 % 30. dana, i 40,22 % 40. dana nakon prvog tretiranja, a u odnosu na prethodno tretiranje. Smanjenje broja spora N. ceranae u pokusnim skupinama je u odnosu na poetno uzorkovanje pokazalo jo bolje rezultate (50,63 % 10. dana, 96,70 % 20. dana, Pela Studeni 2012. I 41
STRUNI PRILOZI
68,55 % 30. dana, i 40,21 % 40. dana nakon prvog tretiranja. Kod zadnjeg uzorkovanja primijetili smo poveanje broja spora N. ceranae za 21,81 % u odnosu na prijanje uzorkovanje, ali i 59,78 % manje spora nego kod poetnog uzorkovanja. Smatramo da je razlog tomu bila kia nekoliko uzastopnih dana prije zadnjeg uzorkovanja, kad skupljaice nisu izlazile iz konica na pau. U kontrolnoj skupini je takoer dolo do poveanja broja spora N. ceranae za 14,28 % u usporedbi s brojem spora utvrenih u uzorcima prije poetka pokusa. Unato neuspjehu u postizanju potpunog izljeenja, treba uzeti u obzir da su obje pokusne skupine tretirane Nozevitom imale smanjen broj spora N. ceranae u usporedbi s kontrolnim skupinama. Takoer, moemo zakljuiti da pripravak Nozevita u eernom sirupu i pogaama primijenjen u pelinjim zajednicama u komercijalnim pelinjacima ima pozitivan uinak ukoliko je tretirano prema uputama proizvoaa. Tijekom klinikog pregleda pelinjih zajednica prihranjivanih pogaom s dodatkom Nozevita uoeno je znatno poveanje broja okvira prekrivenih poklopljenim leglom u odnosu na kontrolne skupine. Nedostatak peludne pae u prirodi utjee na jainu pelinjih zajednica i proizvodnju meda, ali pokusne pelinje zajednice su uz pelud u prirodi dobivale i peludne pogae, te je jaanje tretiranih pelinjih zajednica vjerojatno posljedica prihrane i djelovanja Nozevita protiv N. ceranae. Pogae s Nozevitom u svom sastavu sadravale su svega 13,69 % bjelanevina, dok tanini iz Nozevita nisu mogli uzrokovati koagulaciju istih u lumenu srednjih crijeva tretiranih pela. Inae, prihranjivanje bjelanevinama vano je zbog stimuliranja imunosnog sustava pelinjih zajednica. Uporaba posebnog instrumenta u primjeni Nozevita Kod primjene Nozevita u eernom sirupu putem aerosola uporabljen je poseban in42 I Pela Studeni 2012. strument top koji pod pritiskom stvara aerosol (TLAK GAJGER, 2011a.). Obino se koristi kod lijeenja varooze. Pretpostavili smo da bismo preliminarnim istraivanjem mogli pokazati da takav nain primjene fitofarmakolokog pripravka ima potencijala u lijeenju nozemoznih pelinjih zajednica, te ih usporediti s drugim dokazano uinkovitim nainima aplikacije. U usporedbi s ostalim nainima aplikacije Nozevita i unato neuspjehu u potpunom izljeenju bilo kojim nainom aplikacije, treba napomenuti da je ipak zamijeeno znaajno smanjenje broja spora N. ceranae u usporedbi s kontrolnim skupinama. Ve nakon prvog tretiranja dolo je do smanjenja broja spora za 78,4 % nakon 10. dana, 51,09 % nakon 20. dana, 36,59 % nakon 30. dana i 33,01 % nakon 40. dana. Meutim, zbog slabijih rezultata nakon treeg i zadnjeg tretiranja ne moe se preporuiti primjena Nozevita na opisani nain. Stoga moemo zakljuiti da pripravak Nozevita dodan u eerni sirup i primijenjen u hranilicama, prskanjem, u peludnoj pogai ili aerosolom ima pozitivan uinak na smanjenje broja spora N. ceranae u pelinjim zajednicama, te istodobno osigurava odvijanje normalnih fiziolokih procesa u tijelu pela (TLAK GAJGER i sur., 2011b.). Oito da se najbolji rezultati mogu postii prihranjivanjem peludnim pogaama obogaenim Nozevitom. Nai rezultati istraivanja primjenom molekularnih metoda pokazali su da je N. ceranae jedina vrsta iz roda Nosema koja je utvrena u uzorcima pela (TLAK GAJGER i sur., 2010b.) iz pretraivanih zajednica. Tijekom daljnih istraivanja vezanih uz uinkovitost Nozevita kao dodatka pelinjoj prehrani i partnera u suzbijanju nozemoze, nuno je utvrditi uinak na duinu ivota pojedinanih tretiranih pela u kontroliranim uvjetima, a ime bi mogli konano zakljuiti o njegovoj uinkovitosti, a bez nepovoljnog djelovanja na obavljanje fiziolokih procesa i radnih zadataka pela.
STRUNI PRILOZI
PRIMJENA OKSALNE KISELINE ZA UNITAVANJE
VAROE
RAJKO RADIVOJAC, pelar iz Petrova Gaja kod Prijedora
Jesen je pravo vrijeme za tretman varoe oksalnom kiselinom U kasnu jesen, kad potpuno nestane pelinjega legla, pravo je vrijeme za tretman varoe oksalnom kiselinom metodom kapanja. Sva se varoa tada nalazi na pelama i dostupna je djelovanju oksalne kiseline. Nain na koji oksalna kiselina djeluje na varou, jo uvijek nije u potpunosti razjanjen. Dri se kako eerni rastvor oksalne kiseline oteuje tkiva sustava za varenje varoe, tako da se ona ne moe hraniti i umire od gladi. Za pelare praktiare vano je da oksalna kiselina ubija varou u visokom postotku (do 99 posto) samo ako se primijeni pravilno i u pravo vrijeme. Uporaba oksalne kiseline doputena je u organskoj proizvodnji meda po propisima Savjeta Europske unije br. 1804/1999, ali je koriste i pelari koji se bave klasinom proizvodnjom. Inae, oksalnu kiselinu je otkrio Scheele, 1776. godine. Ona se prirodno nalazi u velikom broju biljaka i njihovim plodovima. Nalazi se prirodno i u ljudskom organizmu i u medu. U nekadanjem Sovjetskom Savezu uvedena je u iroku primjenu u pelarstvo
Postavlja se logino pitanje: to je alternativa oksalnoj kiselini? Dok znanost ne dadne svoj odgovor, morat emo je koristiti, ali uz sve mjere osobne zatite i potujui doslovce pravila uporabe.
poetkom osamdesetih godina prologa stoljea, a u zemljama EU njezina masovnija primjena poela je 1995. godine. Glavna veterinarska uprava Sovjetskog Saveza, godine 1983., donijela je uputu o suzbijanju varoe s 2-postotnim rastvorom oksalne kiseline. Nakon temeljitih ispitivanja, veina pelarskih instituta EU preporuila je koncentraciju od 2 do 3 posto. Centar za istraivanje u pelarstvu, u vicarskom Bernu, izdao je preporuku za koritenje oksalne kiseline za sredinju Europu (Pelar, 09/04), koja kae da se rastvor pravi mijeanjem 35 g dihidrata oksalne kiseline i 1 litre eernog sirupa 1 : 1. Koliina rastvora po ulici pela je 5-6 ml ili 30 ml za malo drutvo, 40 ml za drutvo srednje veliine i 50 ml za veliko drutvo. Tretman se provodi u jesen, kada nema pelinjeg legla (studeni prosinac), na temperaturi od 0 do 4 C. Istraivanja Roberta Pira iz Italije Na 37. kongresu APIMONDIA-e u Durbanu, u Junoafrikoj Republici, Talijan Roberto Piro iznio je rezultate istraivanja o nainu uvanja rastvora oksalne kiseline. Pela Studeni 2012. I 43
STRUNI PRILOZI
u skladu s njihovom brojnou. U naem se pelarstvu uporaba oksalne kiseline preporuuje kao idealno rjeenje. Pelari koji je koriste smatraju se naprednim. Oni pelari koji je ne koriste smatraju se zaostalim i loim pelarima. Ali, je li ba tako? Loe strane uporabe oksalne kiseline Da bismo nali odgovor na ovo pitanje moramo iznijeti i loe strane uporabe oksalne kiseline, to je predmet istraivanja ozbiljnih pelarskih istraivakih instituta u svijetu. Najprije trebamo vidjeti kako oksalna kiselina djeluje na ovjekov organizam. Poveana koliina oksalne kiseline djeluje otrovno u ovjekovu organizmu. Ona reagira s kalcijem, kalijem, eljezom i magnezijem, pri emu nastaju nerastvorive soli, oksalati. Povean sadraj oksalata u organizmu iritira digestivni sustav, te moe prouzroiti oboljenje bubrega i kamenac, kao i reumatski artritis. Ekstremno visoke doze mogu biti kobne po ovjeka. Budimo iskreni i recimo da je zanemariv broj pelara koji koriste odgovarajuu zatitu prilikom rada s oksalnom kiselinom. Mnogi, koje poznajem, ne koriste ak ni rukavice, a o zatitnoj maski da i ne govorimo. Dalje, moramo se zapitati to se dogaa s reziduama oksalne kiseline u sau i pelinjim proizvodima. Istraivanja su pokazala da razina rezidua oksalne kiseline u pelinjim proizvodima nije velika, pa se dri kako nije potrebno odreivati njihov maksimalno doputeni limit. Negativan utjecaj oksalne kiseline na odgoj i kvalitetu matica U ove rezultate istraivanja ne treba sumnjati, ali se moramo zapitati to se dogaa kad rezidue oksalne kiseline reagiraju s reziduama drugih kemikalija koje se nalaze u sau i medu. Kakvi novi spojevi nastaju i kako oni utjeu na pelinju zajednicu ili ovjeka? Malo je poznato da je istraiva Kurmanalijev u Sovjetskom Savezu, jo 1985.
STRUNI PRILOZI
Istraivanjem je doao do zakljuka kako je najbolje upotrijebiti svje rastvor oksalne kiseline, a ako ga ve moramo uvati to treba initi na 4 C i to samo krae vrijeme. Metoda Centra za istraivanje pelarstva u Bernu U naem se pelarstvu najvie koristi metoda koju je preporuio Centar za istraivanje u pelarstvu iz Berna, jer je praksa pokazala da najvie odgovara naim uvjetima pelarenja. U kristalnom dihidratnom obliku samo je 71,4 posto ista kiselina, a ostalo je voda, tako da 35 g dihidrata oksalne kiseline pomijeano s jednom litrom eernog sirupa daje koncentraciju od oko 2,5 posto kiseline. Nai pelari najee grijee uporabom rastvora vee koncentracije i primjenom vee doze po ulici pela. Srednje ulice imaju vie pela, a krajnje mnogo manje, pa oksalnu kiselinu treba nakapati tako da srednje ulice dobiju vie od 5 ml rastvora, a bone manje, 44 I Pela Studeni 2012.
godine, dokazao kako je primjena oksalne kiseline tetna kod odgoja matica. U odnosu na kontrolnu grupu i tri grupe gdje su koriteni drugi akaricidi, iz grupe gdje je koritena oksalna kiselina izvedeno je 28,1 posto matica manje. Od 41 izvedene matice, tri su matice bile defektne, a 14 sitne i male. Slina istraivanja radili su Tanaka i Hartfelder 2004. godine i Slessor 2005. godine (American Bee Journal, 6/08) i doli do zakljuka kako oksalna kiselina ima negativan utjecaj na odgoj i kvalitetu matica. Dodajmo jo kako je primjena oksalne kiseline metodom prskanja u Rusiji naputena zbog velikog rizika za pelara i unitavanja zaliha peludi (Pelar, 12/06). Svi znamo da oksalna kiselina skrauje ivot pelama, da slaba drutva ne smijemo tretirati i da se jedna generacija pela smije tretirati samo jednom. Ako maticu ne mijenjamo svake godine, pitanje je kako ona podnosi ponovljeni tretman. Dobro bi bilo poeti uiti na tuim iskustvima. Ne bismo trebali nita slijepo prihvaati, ali ni odbacivati. Moramo nauiti sagledavati stvari u cjelini i kritiki se odnositi prema svemu to nam se nudi.
U naem se pelarstvu najvie koristi metoda koju je preporuio Centar za istraivanje u pelarstvu iz Berna, jer je praksa pokazala da najvie odgovara naim uvjetima pelarenja.
Ima li alternative oksalnoj kiselini? Postavlja se logino pitanje: to je alternativa oksalnoj kiselini? Dok znanost ne dadne svoj odgovor, morat emo je koristiti, ali uz sve mjere osobne zatite i potujui doslovce pravila uporabe. Na kraju, valjda je svima jasno, kako su napredni pelari oni kojima pele ostanu ive, a koji proizvedu sigurne i higijenski ispravne pelinje proizvode, bez obzira na to koriste li ili ne koriste oksalnu kiselinu. Zaostali su, a moe se rei i opasni, oni pelari kojima svake godine umiru pele. Oni svoje znanje nastoje prenijeti i nametnuti drugim pelarima, a za mrtve pele uvijek im je kriv netko drugi. CCD je savren alibi za neznalice. Pela Studeni 2012. I 45
STRUNI PRILOZI
ZABLUDE U PRIHRANI POGAAMA U KASNU JESEN

LPP (loa pelarska praksa) i kako joj se oduprijeti. Na primjeru prehrane pela pogaama u kasnu jesen, sugerira se nain kako to uiniti.
JOSIP KRI
Pele kao pitome ili divlje ivotinje Iako danas mnogi vjeruju da je najvee nasilje nad pelama ovjek napravio onoga trenutka kada ih je iz njihova prirodnog stanita prenio u konice po svojoj mjeri, ni to nije toliko strano, koliko onaj trenutak kada je na takav novi pelinji dom ovjek postavio hranilicu. U najboljoj namjeri da se pelinjoj zajednici pomogne u trenutcima kada je u prirodi oskudica hrane, pelari su ovom plemenitom kukcu ponudili hranu koja je po okusu podsjeala na med i na taj nain krenuli u pripitomljivanje pela, nadajui se da e, kao to se to dogodilo i s drugim vrstama, od divokoze stvoriti domau kozu. Na veliku sreu, i bez obzira na to to ive u domu koji im je stvorio ovjek po svojoj mjeri, pele su ostale divlje ivotinje, koje nikada nitko nije i
STRUNI PRILOZI
nee uspjeti pripitomiti. Mnogi e se zapitati, emu tolika gorina na poetku. Evo zato. U razgovoru s velikim brojem pelara, doznajemo da veina njih u ovo vrijeme kasne jeseni pelama trpa pogae, mislei da su uinili dobro djelo. A zapravo ine zloin nad tim plemenitim kukcima, a sebi neprocjenjivu tetu. Prihrana je, to je jasno, nuna. Znamo kako je, u koje doba i na koji nain izvesti. Ali znamo i to da su trendovi esto jai od razuma. Pokuat emo zato, tko zna koji put, skrenuti pozornost pelarima ili bolje rei navesti ih da sami razmiljaju i da shvate kako se ne mogu igrati Spasitelja, pa s dvije ribe i pet kruhova nahraniti veliko mnotvo. uda se ne dogaaju svaki dan, a pele su, ipak, samo kukci, k tomu jo plemeniti i nikad pripitomljeni ve vjeno divlji. Kako pripremiti hranu za nadopunu zimnice? eerni sirup koji se daje pelama, odnosno njegova koncentracija, od golemog je znaenja. Jako rijedak sirup, zbog odstranjivanja velike koliine vode, optereuje pele, a jako gust sirup pele moraju razrjeivati prije prerade, zbog to boljeg invertiranja. Kod dodavanja eernog sirupa 50, 60 i 70-postotne koncentracije, dokazano je da se najbre invertira saharoza u koncentraciji od 50 posto (1 : 1). Ali se na tu koncentraciju potroi jako puno vremena i eera. Manji utroak eera je pri 70-postotnoj koncentraciji, ali tako gust sirup pele jako polako uzimaju, a jo sporije poklapaju. Prilikom hranjenja pela za zimsku nadopunu hrane, najbolji se rezultati postiu sa 60-postotnom koncentracijom eernog sirupa, jer se kod takve koncentracije potroi najmanje eera, pele ga najbre prerade i na takvoj hrani dobro zimuju. Vrijeme i koliine koje se dodaju kao nadopuna zimnice Prihranjivanje za dopunu zimskih zaliha radi se u kolovozu, u veim koliinama (4-5 litara sirupa), kako bi u preradu sirupa ukljuili to vei broj ljetnih, tj. kratkoivuih pela, koje e i onako izumrijeti. Kada se popune zalihe, sa stimulativnim se prihranjivanjem moe nastaviti samo ukoliko u prirodi nema nikakve pae. Uvjetno, posljednji rok za nadopunu zimnice u naim kontinentalnim krajevima je 10. rujna. To je, zapravo, najmanje 35 dana prije nego se izlegu posljednje dugoivue pele. Na poetku kolovoza svaka pelinja zajednica mora imati optimalnu zalihu hrane od 10 kg, kako bi nosivost matice bila u biolokom optimumu. Obvezno je, dakle, osigurati zalihu, pa makar i prihranjivanjem, poglavito ako nije bilo i ako nema nikakva unosa iz prirode ili ako negdje u skladitu nemamo priuvne okvire s medom. Prihranjivati slabe zajednice u ovom razdoblju, totalno je neracionalno. Njih treba to prije rasformirati i spojiti s jakim zajednicama. ( Jedna izreka kae: Uzmi onomu koji nema i daj onomu koji ima.) Treba znati i to da je eer ista energija i nuno zlo za pele i pelara. Prema svemu izreenom, prihranjivanje u svrhu nadopune zimnice treba zapoeti oko 20. kolovoza i zavriti najkasnije 10. rujna i to iskljuivo istim 60-postotnim eernim sirupom. Dodavanjem bilo kakvih pogaa, i u najboljoj namjeri, pelar sebi i pelama ini jako veliku tetu. Pogae slue iskljuivo kao stimulativno sredstvo, a nikako kao nekakva nadopuna zimnici ili spas za izgladnjele zajednice. U onih koji to rade, pele jedva doekaju proljee, a ako ga i doekaju, budu jako slabe i iscrpljene. Onda takvima bude kriva neka bolest, primjerice CCD, nosema cerane, varoa, otrovni oblaci, zloesti susjed koji zimi kolcem udara po konicama, i jo mnogo nebuloza. A, zapravo, jedini krivac za takva stanja je jedna i jedina bolest, ali ne pela ve pelara. Ona se zove LPP (loa pelarska praksa) ili lijenost, gramzljivost, neodgovornost, leernost, neznanje, nekakav novi trend Pela Studeni 2012. I 47
PROMILJANJE
PROMILJANJE
da, koji je, opet, osnova za dobivanje kvalitetnog fermentiranog peluda, a on je izvor proteina za pele. Znamo dobro koliko su tetni pesticidi nove generacije, a posebno to znaju oni pelari koji su to izravno osjetili na svojim pelama. S druge strane, smanjenje stonog fonda, samim tim i smanjenje prirodnog gnojiva, dovodi do znaajno manje izluivanja nektara i peluda jer su mnoge biljne vrste zbog slabe prihrane smanjile izluivanje ili su potpuno nestale s livada i panjaka. Samo u Lonjskom polju stoni fond u odnosu na 1988. i 1989. smanjen je 70-80 posto, a na Banovini, Kordunu i likim livadama i preko 90 posto. Samim tim je i proizvodnja organskog gnojiva po jedinici povrine jednako toliko manja. Tako je u Lonjskom polju, koje ima povrinu oko 1300 km, paslo na desetke tisua krava, konja i svinja, a danas? Na Kordunu i u Lici paslo je na slobodnoj ispai vie stotina tisua ovaca i koza, danas je umjetnost vidjeti nekoliko manjih stada. Sve e nam biti jasnije imamo li na umu da jedno grlo ovce dnevno proizvede 500 g fecesa i mokrae zajedno, a ako je bilo toliko stoke a danas je to 90 posto manje, onda nam je potpuno jasno koliko je manja proizvodnja prirodnog gnojiva. Pelarstvo kao pokuaj dobre i brze zarade Osim toga, u istom je vremenu dolo do poveanja broja pelinjih zajednica, jer su mnogi u naoj zemlji u pelarstvu vidjeli priliku za dobru i brzu zaradu. Mnogi pelari, pokuavajui to vie i to bre zaraditi, zaboravljaju na bioloke potrebe pela. Oduzimaju im ne samo viak meda, nego i med iz plodita. Med iz plodita pripada samo pelama, i on nije samo izvor energije nego i izvor aminokiselina, mikro i makroelemenata, vitamina i svih drugih aktivnih tvari, odnosno med u ploditu nije samo nektar. To je bioloka aktivna tvar koja je nastala preradbom nektara i mijeanjem izluevina lijezda pela, i ne samo to, med u ploditu sadri i velike koliine peluda. Med u ploditu izuzetno je kvalitetna energetska i proteinska hrana za pele. Ova je hrana najznaajniji imbenik za prezimljavanje i brzi proljetni razvoj pelinje zajednice, a pelari ga uzimaju pelama. Na taj nain ine viestruke tete i pelama i sebi. to je eerizacija i moe li eer biti adekvatna zamjena za med? Uzeti med iz plodita znai kazniti pele, znai biti lakom i ne misliti na sutra. S druge strane, oduzimanjem meda pelama oduzima se najkvalitetnija hrana, to utjee na razvojne mogunosti i preivljavanje zajednice, ali i na imunoloki sustav kako svake pele, tako i zajednice kao organizma u cjelini. Zbog oduzimanja meda iz plodita umanjuje se i razvojni potencijal pelinje zajednice, naruava se uzrasna struktura pela, a dodatkom eera eerizacijom kao zamjenom za med, dodatno se iscrpljuju pele, pa zajednica nee biti potpuno spremna za glavnu pau. eer ne moe biti adekvatna zamjena za med, on e uvijek biti samo nuno zlo. Zbog naruavanja uzrasne strukture, smanjen je i broj sanitarnih pela starosti od 12 do 18 dana, a samim tim i obrambeni potencijal pelinje zajednice na sve poznate i u konici uvijek prisutne uzronike bolesti. Podsjetit u: to su Nosema apis, Nosema ceranae, razni virusi itd. Zato sve ovo piem? Odgovor je jednostavan: elim da pelari shvate kako nije uvijek za gubitke pelinjih zajednica kriv netko drugi ve da u veini sluajeva naprave tetu sami sebi. Vrijeme je da se prestane prakticirati loa pelarska praksa. Gospodo pelari, potujmo biologiju i fiziologiju pela i pokuajmo biti malo manje lakomi! Problemi na koje moemo utjecati viestruko e se smanjiti. Pela Studeni 2012. I 49
HOE LI NEDOSTAJATI KVALITETNE HRANE U KONICI?

JOSIP KRI
Globalne promjene i njihov utjecaj na pelarstvo Svakodnevno sluamo o globalnim klimatskim poremeajima, zagaenosti ivotne sredine, a i sami smo svjedoci dogaaja kao to su ekstremne vruine, sue, oluje i slino. Svjedoci smo i kemizacije u svim segmentima ljudskih
Loa pelarska praksa i njezini uzroci. Tko je kriv za takvo stanje i kako ga promijeniti?
djelatnosti, a osobito u poljoprivrednoj proizvodnji. Posljedice su vidljive u ekosustavima jer je smanjena koliina kvalitetne prirodne hrane za pelinje zajednice. Zato intenzivna primjena pesticida utjee na kvalitetu pelu-
PROMILJANJE
PROMILJANJE
to se mora mijenjati u hrvatskom pelarstvu ulaskom u Europsku uniju? Pribliavajui se EU, u pelarstvu se stvari bitno mijenjaju, kako u primarnoj proizvodnji tako i u prometu pelinjih proizvoda, a osobito u prometu meda. Trite je prekomponirano i smanjenim plasmanom proizvoda ogranieno i uvjetovano. Med se teko izvozi. Potpisivanjem sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA), potie se liberalizacija trita i slobodan uvoz-izvoz. Uvoenjem PDV-a, poljoprivredno domainstvo mora biti registrirano, pelar mora biti registriran, otkup mora pratiti veterinarsko uvjerenje i analiza o kvaliteti meda, cijena mora biti usklaena s europskom cijenom, ambalaa za med mora biti sanitarno propisana i mora zadovoljavati higijenski standard. Med mora biti razvrstan po kvaliteti, adekvatno sortiran po boji, mirisu, okusu, po podrijetlu, kako bi se znalo s kojeg podruja potjee. Moramo se, dakle, prilagoditi pravilima i pravilnicima Europske unije. Elementi boljeg funkcioniranja hrvatskog pelarstva Pitanje je kako povezati sve karike u lancu, a da pritom svaka stavka dobije svoju ekonomsku logiku. Za to je potrebno sljedee: Ljudski resursi Strategija Projekti Logistika Standardi Softver Biznis-plan Analitika Proizvod Robna marka Marketing Trite Brend Novac Malo sree 1. Ljudski resursi Obrazovan i educiran kadar koji prihvaa i voli se baviti ovom vrstom posla. 2. Strategija Nacionalna strategija razvoja pelarstva. 3. Projekti Izradba projekata za 21. stoljee i njihovo prihvaanje od domaih i inozemnih partnera, posebice glede financiranja pelinjaka od 100 do 1000 pa i vie konica. 4. Biznis-plan Jasno izraena potreba za ulaenjem u biznis, u skladu sa zakonima modernog poslovanja i sredstvima za ostvarivanje ciljeva. 5. Zakonska regulativa Propisi usklaeni s propisima u Europskoj uniji. 6. Standardi Uvoenje standarda ISO 9001 i HACCP sustava. 7. Softver Kompjutorska tehnologija i suvremeni programi radi smanjenja utroka vremena i cijene radne snage. 8. Analitika Jasne kategorije trita, potroaa, potreba, cijene proizvoda i dobiti. 9. Proizvod Kvalitetan med, suvremena i praktina ambalaa, etiketa i prometno pakiranje, atest, barkod. 10. Robna marka Gospodarski subjekt sa svojim logom. 11. Marketing Proizvod, cijena, distribucija i promocija. Identificiranje ciljne grupe. Pozicioniranje. Pela Studeni 2012. I 51
EKONOMSKA LOGIKA PROIZVODNJE I PRODAJE MEDA

Treba li se baviti pelarskom djelatnou i postoji li ekonomska logika nastavka i proirenja ove proizvodnje?
MILAN JAIMOVI, pelar iz Metkovia
PROMILJANJE
12. Kodeks Alimentarius Prihvaanje pravila igre i potovanje struke. 13. Trite Istraivanje i pronalaenje mogunosti plasmana pelinjih proizvoda u zemlji i inozemstvu, kroz trgovake lance, konditorske firme i samostalne radnje. 14. Brend Prepoznatljiv i afirmiran proizvod, priznat od kupca i institucija, zatien i prihvaen kako na domaem tako i na inozemnom tritu. 15. Novac Sredstvo koje svakom poslu daje smisao. 16. Malo sree U svakom poslu to je potrebno. Stanje pelarstva u Hrvatskoj U Hrvatskoj nema tonih podataka o broju pelara i pelinjih zajednica, pa se njihov broj licitira do 10.000 pelara i 180.000 do 200.000 konica. Godinja proizvodnja s ovim brojem konica nije dostatna ni za domae trite, koje je sve suvremenije glede plasmana i prodaje, a zahtjevi trgovine sve su vei i vei. Med nije lijek i ne treba ga prodavati kao takav, iako je ljekovit. Pelarenje treba podignuti na viu razinu, educirajui pelare kako da sakupe to vie meda. To to peli uzimamo med iz konice nije dostatno da postanemo bogati. Na temelju njegove ljekovitosti nastaje pria, ozbiljna i ne u potpunosti istinita, ali koja ima cilj malu produkciju nadomjesti priom o izraenoj ljekovitosti i samim tim i veom cijenom, sve po logici: mala produkcija-izraena ljekovitost-manja ponuda-vea cijena, a rui se logika: velika produkcija-velika ponuda-manja cijena. to je komparativna prednost, prosudite sami? 52 I Pela Studeni 2012.
Med mora biti razvrstan po kvaliteti, adekvatno sortiran po boji, mirisu, okusu, po podrijetlu, kako bi se znalo s kojeg podruja potjee. Moramo se, dakle, prilagoditi pravilima i pravilnicima Europske unije.
130 GODINA HRVATSKE PELE (II. DIO)

prof. dr. STJEPAN SRAN STIPAN KOVAEVI, dr. med. MARIO FIER, prof.
ZAPISI IZ PROLOSTI I O PROLOSTI
Monografija 130 godina Hrvatske pele, prva je monografija napisana u 130 godina izlaenja asopisa Hrvatskoga pelarskog saveza, jednoga od pet najstarijih pelarskih asopisa u svijetu, s kontinuiranim izlaenjem. Za nas u Bosni i Hercegovini obljetnica ovoga asopisa jo je znaajnija s razloga to je on dugo godina bio zajedniko izdanje hrvatskoga i bh. pelarskoga saveza, pa se na neki nain i ovaj na novopokrenuti asopis moe smatrati izdankom asopisa iju 130 obljetnicu postojanja slavimo.
Med kao ovjekova potreba Jedno je jasno, med je ovjekova potreba, ovjek ga voli i rado konzumira. Med nije osnovna namirnica i ne nalazi se u potroakoj korpi, makar bi u skladu s energetskim potrebama organizma svakako trebao biti. Med nije lako proizvesti, ni plasirati na tritu, a da pritom njegova cijena ne bude ni podcijenjena ni precijenjena. Mjera u svemu mora postojati. U Hrvatskoj proizvedemo 3000 tona meda godinje, a u svijetu je 1/3 gladnih. to mislite? Treba li se baviti ovom djelatnou i postoji li ekonomska logika za nastavak i proirenje proizvodnje? Zato vam nudim sljedei zakljuak: Med je sladak, i svaki put kad ga probam naem inspiraciju i motiv za nastavak bavljenja ovim poslom u kome sam ve 26 godina.
Fier, prof. Urednik je Vedran Lesjak, dipl. ing. agr., recenzent doc. dr. sc. Zlatko Pukadija, nakladnik
onografiju su napisala trojica autora: prof. dr. sc. Stjepan Sran, Stipan Kovai, dr. med. i Mario
Hrvatski pelarski savez, a za nakladnika Martin Kranjec, predsjednik HPS-a. Tiskana je u 500 primjeraka, u Grafici Markulin u Zagrebu. U ovome broju naega asopisa objavljujemo drugi nastavak, koji obrauje razdoblje od 1918. do 1945. godine.
Hrvatska pela 1918. 1945.

Kao to je pelica sitna i tiha, ali uz to vrlo marljiva ivotinjica, tako je od svoga postanka pa do dananjih dana i Hrvatska pela tiho, skromno i samozatajno djelovala i irila svoj utjecaj meu pelarima i njihovim prijateljima. Kad god se bude pisala povijest hrvatskoga pelarstva, na prvom e mjestu stajati Hrvatsko-slavonsko pelarsko drutvo u Osijeku sa svojim asopisom Hrvatska pela. Ovakva ocjena osobito se moe dati za njegovo znaenje kako ire u drutvu, tako i meu hrvatskim pelarima u prvih ezdeset godina postojanja i djelovanja, a ponajprije u razdoblju izmeu dva svjetska rata. Od svoga osnutka asopis je bio sredite oko kojega su se skupljali nai hrvatski pelari da se griju kako na narodnom tako i na pelarskostrunom polju. Kroz njegovo djelovanje kao zlatna nit provlai se i ocrtava nastojanje ka uzdizanju gospodarskoga, kulturnog, prosvjetiteljskog i nacionalnog ivota u hrvatskom puku. List je bio glasilo Drutva, njegov tePela Studeni 2012. I 53

meljni kamen i ila kucavica, kako su ga nazivali njegovi urednici Penji, Ljubi i Ilani. Svojim jednostavnim jezikom dostupnim svakomu, pa i hrvatskom seljaku, Hrvatskoslavonskom pelarskom drutvu otvorio je put u srce naroda diljem domovine. Preivjevi Prvi svjetski rat i raspad AustroUgarske, Hrvatska pela se, uz nekoliko veih potresa, prilagodila novonastalim uvjetima i novom dravnom ustroju te ostala luonoa racionalnog pelarstva i stjecite novih ideja, tehnologija i znanja, kako domaeg tako i onoga iz naprednoga pelarskog svijeta. Bilo je to vrijeme jo skromne, ekstenzivne i nerazvijene poljoprivredne proizvodnje u nas, kada su suvremene konice s pokretnim saem postupno probijale put i polako nalazile mjesto u naim seoskim dvoritima i vonjacima, zahvaljujui uiteljima, sveenicima i ostalim uenim i dinim ljudima koji su, obino kao pretplatnici Hrvatske pele, tada najpotovanijega strunog asopisa u nas, donosili meu svoj narod i irili po selima suvremene ideje i potpuno novu tehnologiju rada. Zahvaljujui njima i naem jubilarcu, jo uvijek preteito tradicijsko prostokoniarenje kod nae eljadi, s uobiajenim jesenjim tuenjem polovice pelaca, postupno je, upravo u vremenu izmeu dva rata, prepustilo mjesto suvremenim konicama s pokretnim saem. U ta teka vremena u kojima se uruavao jedan cijeli svijet i svjetonazor, kada se viegodinji iscrpljujui rat u kojem su znatno stradali i pelari i pelarstvo, konano bliio kraju, Drutvo se poelo pridizati, a Hrvatska pela opet itati i iriti, zahvaljujui ponajprije ratu i prateim nesreama, tonije, dugotrajnoj nestaici eera koja je dovela do neoekivano velike potranje za medom i voskom. Porast zanimanja za pelarenjem bio je izravnom posljedicom porasta cijene meda, koja se pod konac rata utrideseterostruila u odnosu na predratnu. Na molbu Sredinjega pelarskog drutva za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu, glasilo 54 I Pela Studeni 2012. po jedan primjerak. Ako se uzme u obzir da su tada u Hrvatskoj i Slavoniji, osim Hrvatske pele izlazila jo dva pelarska lista (Pela u Zagrebu i Srpski pelar u Rumi), onda je to svakako primjeren broj za ono doba i postojei broj pelara u Hrvatskoj te govori o povratku kvalitete glasila Drutva na nekadanju (predratnu) razinu. Godine 1928., 20. travnja, navrilo se deset godina otkako je Josip Milo Ljubi, urednik lista poslije smrti Bogdana Penjia, na izriitu elju bivega velikog upana Ivana baruna Adamovia i Upravnog odbora Drutva, primio urednitvo Hrvatske pele i tajnitvo Hrvatsko-slavonskoga pelarskog drutva. Drutvo je estitalo svome tajniku i uredniku te sveano proslavilo njegove jubileje. Naalost, Ljubi nije doekao proslavu 50. obljetnice Drutva, za koju se zduno pripremao. Umro je 25. oujka 1929., u 73. godini ivota. Ostat e zapamen kao dostojan Penjiev zamjenik i sljedbenik, koji je svojim neumornim radom doprinio da Drutvo i Hrvatska pela u njegovo vrijeme doive svoj drugi uzlet. Kroz cijelo njegovo ureivako djelovanje provlai se kao zlatna nit istinska uiteljska elja da podui i naui na puk suvremenom racionalnom pelarenju konicama s pokretnim saem. Urednike poslove preuzet e u hodu njegov mlai kolega i pomonik u ureivanju lista, uitelj Stjepan Ilani, dugogodinji perovoa, predava, voditelj drutvenoga pelinjaka i lan upravnog odbora jo iz Penjievih predratnih vremena. Velika proslava polustoljetnoga jubileja Hrvatsko-slavonskoga pelarskog drutva u Osijeku i njegova organa Hrvatska pela, koja je upriliena u Osijeku od 22. do 24. kolovoza 1930., vrlo je opirno opisana u glasilu. Novom naslovnom stranicom, s vedutom grada Osijeka, neposredno pred sveanost, od broja 7/1930., izgled lista je osvjeen i osuvremenjen. U povodu te obljetnice, urednik Stjepan Ilani napisao je u Hrvatskoj peli

br. 8- 9/1930. obiman lanak pod nazivom Kratki pregled osnutka i rada Hrvatskoslavonskoga pelarskog drutva u Osijeku 1879.-1930., koji je danas neiscrpan izvor podataka o Drutvu i listu. Prema miljenju mnogih, ova je obljetnica bila vrhunac rada i Drutva i njegova glasila.
Preivjevi Prvi svjetski rat i raspad Austro-Ugarske, Hrvatska pela se, uz nekoliko veih potresa, prilagodila novonastalim uvjetima i novom dravnom ustroju te ostala luonoa racionalnog pelarstva i stjecite novih ideja, tehnologija i znanja, kako domaega tako i onoga iz naprednoga pelarskog svijeta.
Zbog svega navedenog, ali i zbog nadolaska novih pelara koji su traili korist i zaradu u pelarstvu, jer je med postao konjukturan, broj pretplatnika se naglo poveao pa je u 1942. godini, i nakon to se obustavilo slanje lista onim lanovima koji nisu podmirili lanarinu za 1941. godinu, evidentirano oko 1500 pretplatnika. Vrhunac je dostignut u dvobroju za sijeanj-veljau 1943. godine, koji je tiskan u 1650 primjeraka. Pretplata za 1943. godinu iznosila je 100 kuna, a cijena kilograma meda poetkom te godine bila je premaila 220 kuna. Nikada do tada nisu pelari primali svoj list za pola kilograma meda! Ratne (ne)prilike te nestaica papira i slagara, stvarale su sve vie potekoa, pripomo vlasti je kasnila ili uope nije stizala, pa je izdavanje sljedeih brojeva znatno kasnilo. Posljednji tiskani broj koji je ugledao svjetlost dana bio je broj 6-7, sredinom 1944. godine. U sve teim ratnim okolnostima u Osijeku i cijeloj dravi, za razliku od pelara i njihovih pelaca, koji su doivljavali gubitke i smrt, Drutvo i Zadruga, zajedno s voljenim glasilom, u bolnoj tiini i miru ekali su i doekali zavretak rata te dolazak novoga doba. Pela Studeni 2012. I 55
Hrvatska pela, uz snienu cijenu, preputeno je njegovim lanovima, to je bio razlog vie da je ono, godine 1927., dostiglo rekordnu nakladu od 1800 primjeraka mjeseno. Pretplatnicima se slalo 1500 primjeraka asopisa, nadalje 86 primjeraka besplatno suradnicima drutva, dopisnim lanovima, delegatima Saveza jugoslavenskih pelarskih drutava, oblastima, zavodima i u zamjenu za druge asopise, a ostatak je sluio za reklamacije, nove lanove te prodaju cijelih godita. Po pojedinim zemljama, list se slao ovako: Hrvatska i Slavonija oko 1000 primjeraka, Dalmacija 72, na otok Krk i Kastavtinu 11, u Meimurje 7, Bosna i Hercegovina 250, Vojvodina 48, Srbija 31, Slovenija 20, Crna Gora 3. Osim toga razailjano je 135 primjeraka kolama, najveim dijelom u Hrvatskoj i Slavoniji, zatim 21 primjerak u inozemstvo: u ehoslovaku, Italiju i Ameriku po pet primjeraka, u Bugarsku, Ukrajinu, Rusiju, Belgiju, Njemaku, Austriju i Tursku

2. rujan 1953. godine: Burmazi-Stolac (Hercegovina). Zbog sue nema nikakva prinosa. Pele obilaze duhan, koji sad cvjeta, ali kako se ini bez koristi. Vrijesak se i suvie dobro razvio jo u srpnju, ali zbog sue i od njega nita. Vlaga od ovo malo kie, to smo je imali u nekoliko mahova, brzo se isparila, jer je velika pripeka. Med se plaa zasad po 210-220, a vosak 1000 Din. Na izlobi u Stocu dobio sam za izloene boksese i druge predmete nagradu od Din. 5000. N. R. Niki 3. svibanj-lipanj 1954. godine: Burmazi-Stolac (Hercegovina). Kadulja je odlino medila i trajala 1 mjesec ( dok obino traje samo 15-20 dana ), ali su pele zbog estih kia mogle koristiti samo dvije treine normalnog radnog vremena. Najvei prinos jednog dana bio je 3 kg. Imademo malene povrine kadulje ( oko 3 km2 ), a mnogo konica. Paa na drai poela 2.VI, ali nam ju je velika kia skratila. U okolici, u Martia, pojavila se evropska trule. Imademo mnogo rojeva. Izgledi za budunost su dobri. Vrcali smo samo jedanput. Pitanje:to da se radi sa trutovskim leglom iz graevnjaka. Smije li stajati gnjilo na pristupu pelama pa da se topi kad bude vremena? N. R. Niki. 4. srpanj-kolovoz 1954. godine: Burmazi-Stolac (Hercegovina). Imali smo, eto, hladnoe i usred ljeta! Vegetacija se nije obino osuila, nego se odrala u punom zelenilu ( obina trava ). Pele su pomalo unosile praka cijelog srpnja. Gubitak na vagi ne cijelosti med, nego kao obino trutova i starih pela 1-2 kg. Vrijesak je uzrastao i zato se nadamo slabijoj pai, jer on kod nas medi dobro, samo ako i raste,to je i lani pokazalo. im bi natopila kia, poeo bi cvjetati. Sada je sua, ve 17 dana nema kie, pa je stanje uz veliku vruinu ve dosta teko. N. R. Niki. Pela Studeni 2012. I 57
PREUZETO IZ ASOPISA "PELARSTVO" IZ 1953. GODINE
IZVJEA N. R. NIKIA IZ BURMAZA, OPINA STOLAC O STANJU PELARSKE ISPAE NA OVOJ LOKACIJI
asopis Pelarstvo je duim tijekom godina svoga izlaenja donosio iscrpne, najee mjesene podatke o stanju i situaciji na pojedinim podrujima Hrvatske, odnosno Bosne i Hercegovine u vezi s mogunostima ispae pela.
U tom smislu, obraivani su pristigli podaci i izvjea po pojedinim mjernim stanicama (mjestima), pa izmeu ostalog i iz: Hvara, Travnika, Gospia, Zageb-Stenjevca, itd., pa i iz hercegovakog mjesta Burmazi, opina Stolac. Izvjeta iz Burmaza bio je domai pelar N. (Nikola) R. (Ragu) Niki, koji je uz podatke o visini temperature, o oborinama (vrsti i trajanju), te o iznosima prikupljenog meda slao i redovita i sadrajna izvjea urednitvu asopisa. Neka od tih izvjea donosimo u nastavku ovog priloga: 1. lipanj-srpanj 1953. godine: Burmazi-Stolac (Hercegovina). Rijetko je koje godine vaga pala ovako malo u srpnju kao ove. Imali smo dovoljno vlage sve do 20. VII., ali nemamo bilja, koje bi medilo u znatnijoj mjeri, jer je ovje smilje (boje drvce) poput kadulje mnogo stradalo lani od sue. Vrijesak je neobino dobro razvijen. Ve oko 15. V. bili su vidljivi pupovi cvjetia. Sada radi sue kunja. Po mom ranijem iskustvu bolje 56 I Pela Studeni 2012. medi, to bujnije raste, a ove godine rast gotovo otpada. Ako bude kie, nadamo se ipak dobroj pai. Rojevi iz lipnja nisu skupili ni 50 % zimnice. Matice zadravaju leglo, i to bolje nego ijedne prijanje godine u srpnju. Popreno ima legla na 4 okvira DB. N. R. Niki. Urednitvo Pelarstva je navedeno izvjee N. R. Nikia komentiralo na slijedei nain: Svi nai pelci nalazili su se u ovo vrijeme na pai vrijeska u zapadnoj Bosni blizu Drvara, gdje je ova paa posvema podbacila. Neuspjeh na ovogodinjoj pai vrijeska u gotovo svim krajevima kra mnogim je pelarima tajna. Ova nas je paa, koja je zbog povoljnih preduvjeta privukla pelare iz najudaljenijih krajeva, temeljito prevarila i razoarala. Izvjesne indikacije za tajnu toga neuspjeha nalazimo ve u skeptinim prognozama dvaju naih starih i iskusnih pelara N. R. Nikia iz Stolca i M. Paliana iz Gospia u njihovim izvjetajima za srpanj.
DOGAAJI
DOGAAJI
TRADICIONALNI LJETNI SAJAM

U nizu loih vijesti koje pelare sustiu ove godine, konano i jedna dobra. Naime, u Neumu je od 27. do 30. srpnja 2012. organiziran tradicionalni ljetni sajam meda. Otvarajui ovaj sajam, Zdravko Konjevod, predsjednik Saveza pelara Kadulja, saveza koji okuplja pelare iz jedanaest hercegovakih opina, rekao je: Po tradiciji, sajam meda organiziramo u srcu turistike sezone, kad je najvie gostiju. Ovogodinji sajam esti je po redu, a kao i prethodni odran je na rivi, pred hotelom Sunce. Uz med, na sajmu su se nudili i drugi pelinji proizvodi propolis, vosak, peludni prah
MEDA U NEUMU
U nastavku, Konjevod je istaknuo: Iako su prinosi u pelarstvu skromni, zahvaljujui irini naega Saveza, to se na sajmu nije osjetilo. Sajam je iskoriten i za dogovore. Planiramo u budunosti organizirati dane meda i ljekovitog bilja. Meutim, izostao je iri kontekst, podrka institucija i ministarstava. Sajam u Neumu treba postati dogaaj za cijelu BiH. Prvi put za vrijeme sajma imali smo kiu, koja se pokazala saveznikom. Naime, umjesto na plau turisti su doli na sajam, pa je bila dobra prodaja svih proizvoda.
SEDMI SAJAM MEDA

U tjednu poslije neumskoga, odran je sedmi, takoer tradicionalni sajam meda u Meugorju. Trajao je etiri dana, od 2. do 5. kolovoza 2012. godine. Sajamski tandovi bili su smjeteni u blizini svetita Kraljice Mira, i bili su uobiajeno dobro posjeeni. Ni prodaja meda, ali i ostalih pelinjih proizvoda, nije bila loa. U svakom sluaju, mnogo, mnogo bolja od ukupne pelarske godine.
U MEUGORJU
PISMA ITATELJA
Pelarstvo ima dugogodinju tradiciju u mojoj obitelji. Moj pokojni otac imao je izmeu 60 i 80 konica. I asopis Pela redovito je stizao u nau kuu. itao ga je otac, pa i mi djeca. Naalost, nitko od nas ozbiljnije se ne bavi pelarstvom. Ja imam 6-7 konica, ali vie za port i razbibrigu, kao hobi, a ne za ozbiljnije bavljenje ovim divnim poslom. Va sam novi asopis imao prigodu drati u rukama i proitati ga. Iskreno mi je drago to je pokrenut. Nadam se i da ete uspjeno nastaviti s njegovim izdavanjem. Posebice, to imam iskustvo primanja i itanja predratne hrvatske Pele, krasnoga asopisa. elim da nastavite upravo putovima tog asopisa i da na tom tragu piete i objavljujete priloge o razliitim pelarskim temama. Posebice mi je drago to imate i ive priloge, odnosno razgovore i prie s poznatim i o poznatim i priznatim naim pelarima. Svaka ast strunim prilozima, ali mi se ini da su i ovi drugi jednako vani i potrebni. Takoer su mi dragi i prilozi iz prolosti, iz povijesti. Nadam se da e takvih priloga i ubudue biti to vie i da e biti zanimljivi i kvalitetni. U svakom sluaju, drago mi je to ste pokrenuli ovaj asopis. Ustrajte na njegovu ouvanju, poboljavajte ga i kvalitetno uzdiite. Imate moju punu podrku u tome. Mirko iz Ljubukog Potovani glavni urednie, sluajno sam od prijatelja pelara dobio prvi broj lista Pela. Prvo me je iznenadio njegov izgled, kao da izlazi u nekoj svjetskoj metropoli, a ne u Ljubukom. I nisam ostao iznenaen samo koricama, ve i cijelim sadrajem Pele. estitam vam i nadam se da vam nee ponestati snage i upornosti u tom plemenitom radu. Ja nisam pelar, ali volim med i proizvode od meda, koje redovito troimo u obitelji. Pela, to malo Boje stvorenje, uvijek mi je 60 I Pela Studeni 2012.
Ante Juki-Canta - pelar, pravi satne osnove svih dimenzija od osobno donesenog voska. Telefon: 039 681 263. Ivica Boras - pelar-stolar pravi sve vrste konica. Mobitel: 063 724 426.
OBAVIJESTI
bila zanimljiva: toliko ih mnogo skupa ivi, a sve slono rade. Od njih ima i ovjek dosta nauiti, bilo bi vie reda i meda na zemlji. Posebno sam sa zanimanjem proitao lanak o medu i kadulji jer nisam znao da je kadulja toliko ljekovita. Nastavite pisati i o drugim ljekovitim biljkama. Mene osobno zanima povijest pa vas molim da ee piete o povijesti pelarstva, kako u naim krajevima, tako i u svijetu. Iskreno vas pozdravljam i elim mnogo novih brojeva. Ante T., Visoko Potovani, nedavno mi je kolega pelar, moj dugogodinji prijatelj, donio primjerak pelarskog asopisa "Pela" i ugodno sam se iznenadio sadrajem i svim ostalim. Nama u Posavini neobino je drago da je pokrenuto jedno takvo glasilo. Pelarsvo u mojoj obitelji je tradicija ve 70-ak godina. Osim iskustva koje su prikupljali moj otac i djed uei na svojim i tuim pogrekama, vjerujem da e i ovaj asopis doprinijeti usavravanju pelarske tehnologije i informiranju pelara. U Posavini ima dosta iskusnih pelara koji bi mogli prenijeti svoja iskustva svim itateljima Pele, a tu posebno mislim na svoga prijatelja Marka P., vrsnog pelara. Ljubitelj sam svake pisane rijei o pelarstvu i itam pelarske asopise iz regije i zato dajem podrku ovoj naoj Peli, a pogotovo vama u urednitvu da ustrajete u odranju ovog asopisa. elio bih da se to vie pelara ukljui sa svojim prilozima, pitanjima i primjedbama, da bi asopis bio to bolji i na radost svih itatelja. Anton iz Oraja
PROGRAM STRUNO-EDUKATIVNOG SKUPA 3. meunarodnog pelarskog sajma Dalmatina Split, Hotel Zagreb (Duilovo) 9. - 11. studeni 2012.
Petak 9. studeni 2012. 14:00 - dr. sc. Marija Zuber i Ivica Mili Radionica: Porezni status poljoprivrednika - obvezni doprinosi za socijalno osiguranje poljoprivrednika- zapoljavanje u poljoprivredi 17:00 - prim. mr. sc. Josip Lonar, dr. med. Apiterapija u svakodnevnom ivotu Subota 10. studeni 2012. 10:00 - Sveano otvaranje meunarodnog pelarskog sajma 10:45 - Preben Kristiansen (vedska) Suvremeno pelarenje skandinavski model 12:30 - Nina Vukeli, dr. vet. med., doc. dr. sc. Ivana Tlak Gajger (RH) "Uinkovitost viekratnog tretiranja nozemoze fitofarmakolokim pripravcima" 13:30 - Ivan Curi Radionica: "Tehnologija proizvodnje pelinjeg otrova 14:00 - 15:00 - STANKA ZA RUAK 15:00 - dr. sc. Maja Smodi kerl (Slovenija) Utjecaj hranidbe na vitalnost pelinjih zajednica 16:00 - Matija Buar, prof. Medonosne biljke ume i makije hrasta esmine 16:40 - mr. sc. Naum Banov (Srbija) LR konica moja iskustva 17:00 - Sveano proglaenje i dodjela diploma za ocjenjivane vrsta meda Nedjelja 11. studeni 2012. 10:00 - Matteo Giusti, dipl. ing. agr. (Italija) Senotainia i tringulin - trebamo li se bojati tih nametnika? talijanska iskustva ? 11:00 - Rajko Radivojac (BiH) Stvaranje jakih pelinjih zajednica 12:00 - Igor Petrovi, dipl. ing. agr. (RH) Proizvodi dodane vrijednosti u pelarstvu 13:00 - Zlatko Tomljanovi, dr. vet. med. "Varooza dobivena utakmica ili smo tek na poluvremenu? Pozor ! Za sve informacije u vezi s hotelskim smjetajem tijekom Dalmatine, molimo, nazovite hotel Zagreb u Duilovu, na broj telefona: 021/353-260, s naznakom da ste sudionik sajma. Pela Studeni 2012. I 61
OBAVIJESTI
Samostalna zanatska radnja
OBAVIJEST PELARIMA Molimo pelare, pretplatnike koji ele predati tekst za mali oglas neka to poalju na e-mail: pcela@spkadulja.com. Broj rijei nije ogranien. Cijena pojedinog oglasa je 10 KM po objavljivanju. Sve informacije vezane uz objavljivanje oglasa i za pretplatu mogu se dobiti na e-mail: info@spkadulja.com, kao i na telefon: 063 804 029. OBAVIJEST OGLAIVAIMA Obavijetavamo pojedince kao i tvrtke proizvoae opreme za pelare, otkupljivae meda i pelinjih proizvoda, proizvoae farmaceutskih sredstava za zatitu pela te sve ostale proizvoae u gospodarstvu koji su vezani za pelarstvo, da e se moi oglaavati u naem asopisu po dolje navedenim cijenama. Komercijalni oglasi moraju biti grafiki pripremljeni u PDF formatu. Cijene oglasa: 1/1 - (druga i zadnja stranica) - (16x24 cm) - 400,00 KM 1/1 - (predzadnja stranica) - (16x24 cm) - 350,00 KM 1/2 - (8x12 cm) - 200,00 KM 1/3 - (5x7 cm) - 100,00 KM 1/4 - (4x6 cm) - 50,00 KM Popusti na komercijalne oglase: objava oglasa 4 puta - 10 posto; objava oglasa 8 puta - 20 posto. Za sadraj oglasa odgovaraju oglaivai.
"Pela"
ipovo, BiH
Cjenik: Nastavak LR (cink) - 12,00 km Podnjaa s mreom (varoa) - 10,00 km Podnjaa s mreom i plastikom - 12,00 km Podnjaa obina - 7,00 km Poklopac s limom - 10,00 km Hranilica s mreom i plastikom - 10,00 km Hranilica (Milerova) - 7,00 km Bjealica - 10,00 km Ram (jela i smreka) - 0,65 km Nukleus s 5 ramova - 30,00 km Sakuplja peluda - 35,00 km Komplet konica LR - od 82,50 km do 87,50 km
Proizvodimo LR konice, kompletne i u pozicijama. Naa prepoznatljivost je ekstra kvaliteta. Kontakt: Rakita Milo (vlasnik), Brae Jugovia bb, 70270 ipovo, BiH Telefoni: 050 372 209; 065 915 690

Pcela Broj 2

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Pcela Broj 2

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ASOPIS SAVEZA PELARA KADULJA

Godite I Broj 2 Studeni 2012. Cijena 3 KM

Vrisak Ulaznica u arobni svijet biljaka

Satureja montana L.,

Pela zapoela svoj let Tema broja Vrisak

PELA ZAPOELA SVOJ LET

4 I Pela Studeni 2012.

POZIV ZA SUDJELOVANJE U RADU NA SIMPOZIJU "APIMONDIJE" U KANADI

PROJEKT HUMANITARNOG PELARSTVA U SLOVENIJI

JO JEDNO VELIKO PRIZNANJE NAEM SAVEZU

PELE POMAU OSOBAMA S POSEBNIM POTREBAMA

6 I Pela Studeni 2012.

Pela Studeni 2012. I 7

PROJEKT HUMANITARNOG PELARSTVA U SLOVENIJI

SLOVENSKI PELARI U POSJETU MEUGORJU I HERCEGOVAKIM PELARIMA

Pela Studeni 2012. I 9

MEDONOSNA BILJKA NAIH KRAJEVA, UZ BOK KADULJI

Pela Studeni 2012. I 11

12 I Pela Studeni 2012.

VRISAK PELINJA PAA

Pela Studeni 2012. I 15

RAZGOVOR S VLADOM BRAJKOVIEM, PELAROM IZ GRABOVINA KOD APLJINE

18 I Pela Studeni 2012.

ODJECI S 42. PELARSKOG KONGRESA APIMONDIA-e U BUENOS AIRESU

ODJECI S 42. PELARSKOG KONGRESA APIMONDIJA U NUENOS AIRESU

PELARSTVO U LATINSKOJ AMERICI

Pela Studeni 2012. I 21

ODJECI S 42. PELARSKOG KONGRESA APIMONDIJA U NUENOS AIRESU

ODJECI S 42. PELARSKOG KONGRESA APIMONDIJA U NUENOS AIRESU

PREVENTIVA OSNOVA ZDRAVSTVENOG STANJA PELINJE ZAJEDNICE

PRIPREMA PELINJIH ZAJEDNICA ZA ZIMOVANJE

UZIMLJENJE PELINJE ZAJEDNICE I ZAMJENA SAA

UINKOVITOST PRIMJENE NOZEVITA U LIJEENJU

PRIMJENA OKSALNE KISELINE ZA UNITAVANJE

ZABLUDE U PRIHRANI POGAAMA U KASNU JESEN

HOE LI NEDOSTAJATI KVALITETNE HRANE U KONICI?

EKONOMSKA LOGIKA PROIZVODNJE I PRODAJE MEDA

130 GODINA HRVATSKE PELE (II. DIO)

ZAPISI IZ PROLOSTI I O PROLOSTI

Hrvatska pela 1918. 1945.

ZAPISI IZ PROLOSTI I O PROLOSTI

ZAPISI IZ PROLOSTI I O PROLOSTI

ZAPISI IZ PROLOSTI I O PROLOSTI

ZAPISI IZ PROLOSTI I O PROLOSTI

PREUZETO IZ ASOPISA "PELARSTVO" IZ 1953. GODINE

TRADICIONALNI LJETNI SAJAM

SEDMI SAJAM MEDA

58 I Pela Studeni 2012.

Pela Studeni 2012. I 59

Samostalna zanatska radnja

You might also like