1

Zajedniki informativni
list za pelare opine
Graanica i opine
Srebrenik

SADRAJ
1 Uvodna rije
2 Radovi na pelinjaku
u narednom periodu
3 Vani dogaaji
4 Zanimljivosti
5 Nai pelari
6 Obavjetenja i oglasi

IZDAVA
Udruenje pelara Roj
Srebrenik
ul. Radnika bb Srebrenik
i
Udruenje pelara
Bagemovac Graanica
ul. M. Pae Budimlije bb
Graanica

GLAVNI UREDNIK
Paezad Zuki

REDAKCIJA
Sulji Samir
Emir Hifziefendi
Mehmedovi Mehmed
Hasan abi
Hadi Abdulah
Ibrahim Huskanovi
Mujki azim
ako Sulejman

LEKTOR
Moranjki Ekrem

TEHNIKA
OBRADA
Sulji Samir
Emir Hifziefendi

SPONZOR
DOO HERCEG SREBRENIK
DOO PLASTEKS GRAANICA
DOO HIDROMONT
SREBRENIK
DOO
EUROCARGO LOGISTIC BH
GRAANICA
DOO PERSEL SREBRENIK
MIRNA GRUPA GRAANICA
DOO MANI SREBRENIK
DOO RADIJUS GRAANICA
DOO AGROPEST GRAANICA
DOO BAUWOOD GRAANICA

TIRA
300 primjeraka

otovani

pelari,lanovi

udruenja
pelara
Bagremac
Graanica
i
Roj
Srebrenik.
Obraam Vam se da pozicije
glavnog i odgovornog urednika
ilustrovanog pelarskog asopisa
Pelarstvo.Poetak izdavanja ovog
asopisa
je
plod
konkretnog
dogovora udruenja pelara Roj
Srebrenik i Bagremac Graanica
koji ce izlaziti u tirau od 300
primjeraka u svaka 3 mjeseca.
Odavno se osjea potreba za
ovakvim asopisom koji e biti
edukativno-informativnog karaktera
gdje e pelari moi iznijeti svoja
iskustva,
razne
informacije
i
prijedloge. Ovaj asopis
e biti
otvoren za sve one koji ele da
svoje iskustvo podijele sa drugima.
Razmjena informacija je veoma
bitan segment u dobroj organizaciji
pa i u pelarskoj proizvodnji. Doli
smo u poziciju da pomaemo firme
iz drugih drava koje ele da nam
prodaju opremu i razne potrebtine
za pelarstvo, najee i sumnjivog
kvaliteta
a
imamo
kvalitetne
opreme
koju
proizvode
ljudi,
najee pelari sa podruja naeg
kantona.
Ovo
je
prilika
da
promoviemo na domai proizvod
putem malih oglasa koji emo
tampati u svakom broju asopisa.
tampanje ovog asopisa je primjer
saradnje dvaju udruenja, put
kojim bi se i drugi trebali prikljuiti,
a
sve
u
cilju
promovisanja
pelarstva i dobre pelarske prakse.
Ovih
dana
do
mene
stiu
informacije
o
prinosima
na
pojedinim lokacijama i stie se
utisak da vlada velika zabrinutost
kod pelara jer je i ova godina ispod
oekivanja. Po nekim informacijama
Hercegovina je ove godine bez
meda a u ostalim krajevima gdje je
bilo neto vrcanja prinosi se kreu
oko 10 kg po konici na bagremu.
Foto: Emir H.

meutim treba veina pelara da

stavi taku na dosadanji nain
proizvodnje i da se upita zato se
ne
oduzimaju
drugi
pelarski
proizvodi kao to su: polen,
propolis, matina mlije i dr., pa da
onda na toj osnovi sagledamo
rentabilnost
pelinjaka.
Krajem
septembra
mjeseca
poinje
sajamska
manifestacija
u
Srebreniku koja iz godine u godinu
postaje sve kvalitetnija. Ovo je
ujedno i poruka pelarima da su
dobrodoli na sajam pelarstva u
Srebreniku koji ce se odrati
27.septembra. Na kraju u vam
poeljeti
da
dobro
pripremite
pelinja drutva jer kao to je
poznato to je osnov iskoritenja
pelinjih paa u narednoj godini.
Lijep pozdrav
Zuki Paezad 062/185-681
pasezadzukic@hotmail.com

Foto: Samir Sulji

OBAVJETENJE
Pelarsko drutvo Roj Srebrenik
dana
27.septembra
(utorak)
organizuje 3. sajam pelarstva i
pelarske opreme
Srebrenik
2011.
Pravo izlaganja imaju svi oni koji
unaprijed rezerviu svoje uee.
Izlagai e biti duni donirati po 1
kg meda koji e se pokloniti u
humanitarne
svrhe.
U
okviru
sajamske manifestacije biti ce
odran bogat zabavni i edukativni
program.
Kontakt osoba: tehniki sekretar
udruenja Enes Moranjki.
Tel.061/393-250

Med,otrov ili lijek

Iz svega navedenog postavlja se

pitanje
opravdanosti
bavljenja,

sjeam se privilegovan to

sam pelar.U nekoj idealnoj dravi

pelari bi svakako imali poziciju
kakvu i zasluuju.Pravi pelari
imaju pozitivan uinak na sveopte
uslove ivota na Zemlji kako lokalno
tako i globalno.Pod pojmom "Pravi

pelari" podrazumijevam onaj dio

ove populacije koji se prema
pelinjoj zajednici kao jedinstvenom
organizmu
odnosi
sa
dunim
respektom.U novije vrijeme puno
panje se posveuje pojavi stresa
kod
pela.Pod
ovim
pojmom
podrazumijeva se skup razliitih
utjecaja koji negativno djeluju na
harmonian ivot pela.Ove uticaje
moemo uglavnom svrstati u dvije
skupine.U
prvoj
su
svakako
nestruno
voenje
pelinjih
zajednica od strane pelara, a
izazvano pohlepom ili nezanjem.U
drugoj skupini su negativni uinci
klimatskih promjena i sve vea
upotreba pesticida i herbicida u
poljoprivredi.Obzirom
da
naa
drava ne spada u red industrijskih
razvijenih drava moglo bi se reci
da nemamo pretjeranih problema
sa zagaenjem zemljita, a samim
tim i medonsnih biljaka.Kada su u
pitanju problemi iz prve skupine tu
vec imamo drugaiju sitaciju.Ovdje
u se kritiki osvrnuti na jedno od
vanijih pitanja, a to je borba protiv
varoe.Iako
se
na
svim
predavanjima propagira upotreba
sredstava na bazi timola koja ne
zagauju vosak i med jedan broj
pelara i dalje koristi lijekoveotrove na bazi amitraza.ak su se i
modernizovali
pa
koriste
tkz
"topove" pomou kojih jednim
"pucnjem" ispune cijelu konicu
dimom. Imao sam priliku vidjeti
kako
to
izgleda.Zastraujue!.
Cijela konica i pelar u dimu i jo
se
ovjek
osjeca
mono.
Nevjerovatno!. Poslije svoj med
prodaje pod zdravu hranu ili jo
gore lijek.Najee je to zaista pravi
prirodni med ali pun hemikalija
izuzetno opasnih po zdravlje.

O
Nain postavljanja "ApilifeVar" na
satonoe
Uz ovo sredstvo koristio sam i
"KAS-81" ili prostije odvar od
borovih pupoljaka i pelina koji
djeluje preko hemolimfe pele, a
izvrstan je i protiv nozemoze.
I na kraju u novembru kad nestane
legla preostalu varou dotuem
oksalnom kiselinom.
Ove godine sam nabavio "BeeVital"
sredstvo iz Austrije.U njegovom
sastavu
su:
eterina
ulja,
oksalna,limunska
i
mravlja
kiselina.Jedna
od
njegovih
prednosti to se moe koristiti
uvijek, iako se preporuuju tri
glavna tretmana u avgustu. Pakuje
se u plastine boce od pola litra i iz
istih se direktno prska po ulicama
pela.
Podstie
higijensko
ponaanje
kod
pela.
Primijetio sam da pele sa druge
pele skidaju varou.Ve sam dva
puta
tretirao
i
veoma
sam
zadovoljan uinkom.

Foto: Samir Sulji

Vec sam pisao o tome kako sam

prole godine koristio "ApilifeVar"
sredstvo
na
bazi
timola.
Pokazao se izuzetno efikasan.

Na kraju ovog teksta pozdravljam

sve pelare koji imaju elju da
njihov med bude zaista "med" a ne
otrov.
Pozdravljam
izlazak
pelarskog lista i elim mu dug i
plodan
ivot.
Kasim Mujabai
Krojica do 195 Tuzla
Mob: 061 953 948

Pelarstvo kao terapija za

ljude tree ivotne dobi

dlazak u penziju, odnosno

prestanak obavljanja svakodnevnih

radnih aktivnosti u ovjeku esto
izaziva jedno depresivno psihiko
stanje.Tada
kod
ovjeka
lako
nastane
kriza
identiteta,
osjeajodbaenosti, nepotrebnosti,
suvinosti i usamljenosti.ovjek
poinje da eprkapo sopstvenom
ivotu
traei
opravdanje
dosadanjeg ivota,sadanjosti i
potrebe u budunosti.Obzirom da
se ovo dogaa u vrijeme vidljivih
znakova
starenja
ovjek
lako
zapadne
u depresivno
stanje.
Ovakvo psihiko stanje po pravilu
remeti normalne funkcije srca,
eluca, nervnog i drugih vanih
sistema u ljudskom organizmu.U
takvim situacijama ovjek mora
sebi da nae neki hobi ili dodatnu
aktivnost
koja
e
ga
radno
angaovati. Poslijepodnevne lagane
etnje jesu korisne ali ne i dovoljne
aktivnosti, jer e se one vremenom
sve vie zanemarivati poto za njih
ne postoji prava motivacija,niti ona
ovjeka
obavezuje
na
takvu
aktivnost. Bavljenje pelarstvom je
pravi izlaz iz ovakve situacije.Ono
ovjeka obavezuje ba onoliko
koliko je potrebno da se radno ne
zapusti.Pelarstvo kao hobi je
naroito poeljno za ljude koji su
svakodnevno psihiki angaovani i
napregnuti.
Tako
e
najee
boraviti
u
prirodi,
okrueni
ugodnom atmosferom koja vlada na
pelinjaku. U tim uslovima pelar
zaboravlja na sve svoje ivotne,
poslovne pa i porodine probleme,
te na pelinjaku doivljava psihiku
relaksaciju. ovjek je radei sa
pelama sve vie ubijeen da u
ivotu moe opstati samo u
zajednici sa drugim ljudima te
postaje drutveno bie u pravom
smislu te rijei. U biti ovjeka je da
ivi to due i da pri tome radi
onoliko da ne osjea breme svojih
godina. Napomenimo samo podatak
ruskih istraivaa da se meu 130
tamonjih stogodinjaka njih preko
100
cijelog
ivota
bavilo
pelarstvom. Pelari kroz svoja
druenja, esto ostvaruju nove
kontakte,poznanstva i prijateljstva i
to sa ljudima vrlo razliite strosne
strukture, stepena obrazovanja i
kulture. Na pelarskim terenima
esto
se
drue
potpuno
ravnopravno
i
polupismeni
zemljoradnici
i
profesori
univerziteta. Prema tome bezbroj je
razloga
da
se
ovjek
bavi

pelarstvom a samo jedan da se ne

bavi tim, a to je alergija na pelinji
ubod.
Emir Hifziefendi
U.P.BAGREMOVACGraanica

JULI

a veinu pelara koji ne sele

svoja pelinja drutva ovo je esto

bespani period, te bi trebalo
obratiti panje na koliinu hrane u
drutvima
a
naroito
novoformiranim
rojevima.
Za
odravanje mikroklime u konicama
pele u ovom mjesecu troe velike
koliine vode, te je veoma vano da
njihova
oblinja
pojilita
ne
presue. Veoma je vano obratiti
panju na ventilaciju na onim
konicama gdje ne postoje varoa
podnjae zbog visokih temperatura
u ovom mjesecu i opasnosti od
topljenja i deformisanja saa.
Svkakako treba limene uloke izvui
van
podnjae
kako
bi
bila
maksimalno omoguena ventilacija
konice. Mnogi selei pelari ovaj
mjesec iskoriste za seobu drutava
na kasnu lipu i umsku pau u
predjelima sa veom nadmorskom
visinom. Ukoliko je medobranje na
lipovoj pai bilo uspjeno potrebno
je u ovom mjesecu izvriti vrcanje
vikova meda vodei rauna o
potrebnim
zimskim
zalihama
cvjetnog
meda.
Mlai
pelari
trebaju posebno voditi rauna da se
ne izazove grabe na pelinjaku
koja
lako
zahvati
slaba
i
obezmatiena drutva a nekada
moe potpuno unititi pelinjak. U
ovom mjesecu se esto vri
zamjena starih matica pa bi trebalo
obratiti panju na kvalitet legla
mladih sparenih matica.
AVGUST
I ovaj mjesec je za pele prilino
bespaan kako u nektarskoj tako i u
polenskoj pai, te pele esto
posjeuju i alternativne izvore
ugljikohidrata i bjelanevina.

Foto: Emir H.

Na fotografiji pele skupljaju mljeveni

keks petit kao izvor bjelanevina u
bespanom periodu.

U drugoj polovini mjeseca matica

poinje nositi jaja iz kojih e se
izlei dugoivue zimske pele. Od
1
avgusta
je
preporuljivo
podsticajno
prihranjivanje
pogaama ili sirupom narednih 3040 dana, kako bi matica poloila to
vei broj jaja iz kojih e se izlei
pele koje e moi preivjeti zimu i
odnjegovati prve generacije legla u
februaru i martu idue godine.
Dugogodinja
ispitivanja
su
pokazala da se meu preivjelim
pelama u martu njih preko 88%
izleglo imeu 20-tog avgusta i 15tog septembra prole godine. Ako
oduzmemo od 20 avgusta 21dan
(koliko traje period inkubacije
radilike larve), dobili smo vrijeme
kada je matica zalegla prva jaja
buduih zimskih pela. To vrijeme
je
oko
1
avgusta
(poetak
podsticajnog prihranjivanja). Na
bioloko starenje pele radilice
najvie utiu dva faktora i to:
1. koliina odnjegovanog legla .
2. vremenski period pele kao
izletnice
na
poslovima
izvan
konice. Pele izleene u drugoj
polovini avgusta i prvoj plovini
septembra su upravo pele koje su
bile poteene poslova iz gore
navedena dva faktora. Stoga one i
jesu
nosioci
prezimljavanja
pelinjeg drutva. Pele izleene
poslije 15-tog septembra su esto
njegovane
u
uslovima
loe
mikroklime u konici uz prisustvo
vee koncentracije varoe po jednoj
larvi (male koliine raspoloivog
legla u kojem varoa parazitira), te i
ove pele esto imaju skraen
ivotni vijek. Oko 1-og avgusta bi
trebalo izvriti prvo tretiranje protiv
varoe preko dimnih listia ili na neki
drugi nain. Ovo tretiranje bi
trebalo ponoviti jo 2-3 puta u
vremenskim razmacima 4-5 dana,
kako bi se skinulo to vie
generacija varoa koje izlaze iz legla
na mladim pelama.

Foto:Emir H.

Pele u julu i avgustu za odravanje

mikroklime u konici troe velike
koliine vode.

SEPTEMBAR
U ovom mjesecu bi trebalo izvriti
dopunu
zimske
hrane
svim
drutvima koja imaju ispod 15 kg
meda. Dopunu moemo vriti
dodavanjem okvira sa medom iz
rezervi (okviri iz zdravih drutava
koja imaju preko 20 kg meda), ili
dodavanjem
eernog
sirupa
koncentracije 2:1 u korist eera.
Dosipanje sirupa treba vriti u to
veim obrocima koje pele mogu
prenijeti za jednu no. Zimsku
prehranu sirupom treba izvriti od
1-15 septembra kako bi na preradi
sirupa bile to vie angaovane
ljetne pele koje e ionako ubrzo
uginuti. U septembru bi trebalo
izvriti
jo
jedno
kontrolno
tretiranje protiv varoe, kako bi se
skinule
poslednje
eventualno
preostale varoe sa pela. U ovom
mjesecu bi trebalo voditi rauna o
grabei te suziti leta na konicama
na onoliko centimetara koliko pele
zauzimaju ulica.

Pored ovih tretiranja protiv varoe

svakako se preporuuje i tretman
rastvorom Oksalne kiseline koji se
vri u novembru, odnosno u
vrijeme kada u drutvu potpuno
prestane njegovanje otvorenog
legla (Oksalna kiselina teti larvama
u otvorenom leglu).
Emir Hifziefendi
U.P.BAGREMOVAC Graanica

optine Graanica
Graaniki pelari na
praktinom predavanju u
Kladnju

nedjelju 10.07 2011 god.je

Graanike
pelare
U.P.
Bagremovac ugostio na svojoj
pelarskoj farmi u Gornjoj Mahali
poznati
dugogodinji
pelar
praktiar
i
inovator
Abdulah
Vejzovi iz Kladnja.Vejzovi je uz
pie, jagnjetinu i povremenu svirku
harmonike
Rifata
Kovaevia
prenosio pelarima svoje 40-to
godinje iskustvo.Vejzovi je pored
predstavljanja svojih inovacija u
pelarstvu prenio svoja iskustva
kako postii vee prinose u glavnoj
pai.Pelari
su
mogli
vidjeti
magacin i radionicu u njegovoj
vikendici.Nakon posjete Vejzoviu
pelari su obili jo jedan veliki
pelinjak u Gojkoviima pelara
Senahida auevia sa preko 150
konica,te posjetili kanjon Drinjae i
Djevojaku peinu.

bzirom

da

je

predava

mr.Goran Mirjani bio sprijeen

zbog velikog interesovanja za
predavanje irom BiH, udruenje
pelara Bagremovac angaovalo je
05.06.2011
god.
predavaa
Abdulaha Vejzovia iz Kladnja, na
temu praktino pelarstvo (I dio).
Ovo je trebalo da bude tree
praktino predavanje USAID FARMA
kole pelarstva. Obraeno je
nekoliko tema iz oblasti praktinog
pelarstva te na kraju dati odgovori
na sva pitanja pelara. Pelarima je
i
prezentirana
univerzalna
podnjaa-hranilica
koju
je
patentirao Vejzovi.

Foto: Emir H.

razgovora

sa

graanikim

pelarima saznajemo da i ova 2011

godina nije omoguila vremenske
prilike za dobro medenje bagrema.
Pelari su u prosjeku vrcali oko 5 kg
meda po drutvu poslije bagrema,a
oni koji su selili pelinja drutva
neto malo vie. Rijetki su pelari
koji su vrcali ist sortni bagremov
med obzirom da kod mnogih
pelara udio bagrema u medu
poetkom juna nije bio ni 50%.
Moglo bi se rei da je to vie
kombinacija bagrema i maslaka
koji je medu dao prepoznatljivu
narandastu boju. Ipak ova godina
nije zahtijevala od pelara posebnu
prihranu drutava za razliku od
2010 godine, u kojoj su mnogi
pelari morali prihranjivati svoja
pelinja
drutva
tokom
itave
godine, a oni koji nisu to radili,
imali su dosta gubitaka tokom zime
i jako usporen proljeni razvoj
drutava. Poueni prologodinjim
dugim bespanim periodima zasad
se mnogi pelari graanike optine
koji ne sele svoja drutva nadaju da
e im lipova i livadska paa
omoguiti dovoljne koliine meda za
kvalitetno
zimovanje
pelinjih
drutava,
bez
vee
jesenje
prihrane.
Emir H.
U.P. Bagremovac Graanica

Foto: Emir H.

Vejzovi
gostima

na

svom

pelinjaku

sa

Predavanje Abdulaha Vejzovia iz

Kladnja

Foto: Emir H

IFORa
za
sjeveroistonu Bosnu sa sjeditem u
Predstavnici

Foto: Emir H.

Predavanje za pelare

Foto: Emir H.

Pelari sa Abdulahom Vejzoviem

nakon predavanja

Modrii 19.05.2011.god. posjetili

kancelariju U.P.Bagremovac.

Pelari ponovo bez

bagremovog meda

a pelinjaku Abdulaha Vejzovia Graaniki

pelari su se mogli uvjeriti u jedan veoma rijedak

fenomen u pelarstvu.Sluaj je zanimljiv po tome to je
poznato da u drutvu mogu biti dvije i vie matica samo
na kratko, kada se vri tiha smjena i kada se drutvo
roji. Vejzovi je otvorio konicu u kojoj je istovremeno
radilo 5 matica bez ikakvog ograniavanja ve dva
mjeseca. Na fotoaparat je uspio zabiljeiti detalj na
kome se vide 3 matice na jednom ramu.
Emir Hifziefendi
U.P.BAGREMOVACGraanica

vima je bolno ono mjesto uboda pele i neugodan

otok koji nastane pri tome, pogotovo ako je to u

predjelu lica, oka, uha i slino.Ovdje elim rei da i za
to imamo lijek u prirodi, najee blizu naih konica.To
je biljka zvana u narodu Haluga ili Havdika. Dovoljno je
odmah izvaditi aoku i ubod (mjesto uboda) natrljati
zgnijeenim listom te biljke.Nakon toga nema ni bola ni
otoka.

Pelinji otrov kao protuotrov za zmijski

ujed

Foto:Emir H.

ije nam namjera da eksperimentiemo i igramo

se sa ivotima jer ujed nekih otrovnica nije ala,

potreban je hitno serum protiv ujeda zmije. elim vam
prenijeti jednu priu o dogaaju vezanu za ovu temu.
Deava se da u jednom gradu u Australiji daleko od
drugih veih centara dijete ugrize zmija otrovnica. Poto
nije blizu bolnica roditelj pelar puta da dijete ubode
vie pela u predjelu ujeda zmije. Ovdje se naravno ide
u bolnicu koja je daleko nekoliko sati. Tu nema seruma
protiv ujeda zmije. Idu u najblii grad koji je udaljen
itav dan vonje. Kad je na kraju ljekar koji primio
dijete vidio i sasluao roditelje,vidio mjesto ujeda pitao
je kad se desilo, udio se i dao serum protiv ujeda
zmije-protuotrov. Tvrdio je da je udo da poslije toliko
sati nakon ujeda ovjek uopte moe biti iv, kao i to da
je dijete jedino zahvaljujui pelinjem otrovu u
organizmu ostalo ivo. Treba rei da je dijete preivjelo.
Ponavljamo, pria govori o snazi pelinjeg otrova a nije
nam cilj da tvrdimo da to treba da bude jedina terapija.
Dogaaj je svakako dao povoda ljekarima i
farmaceutima da rade ispitivanja mogunosti primjene
pelinjeg otrova u ove svrhe i svakako pravljenja nekog
seruma sa upotrebom pelinjeg otrova u te svrhe. Dotle
se svakako preporuuje uobiajeni postupak primjene
seruma za ujed zmije otrovnice.
Hasan abi
U.P.BAGREMOVACGraanica

Foto:Emir H.

Lijek za pelinji ubod

Babiima

nedaleko

od Graanice

nalazi

se

pelinjak Ibre Imamovia, sa oko 50-tak drutava.

Imamovi nekadanji uitelj, danas penzioner ve se

preko 30 godina bavi pelarstvom.
Na svom pelinjaku je svakodnevno, a u ovim julskim
danima najvie vremena provodi snadbijevajui vodom
pojilice na svom pelinjaku. U bespanom periodu jula i
avgusta njegov pelinjak svakodnevno potroi od 50 do
70 litara vode. Imamovi kae da se ne smije dozvoliti
da pojilice ostanu ni nekoliko sati bez vode, jer je
kasnije pele teko naviknuti na pojilice to je svakako
problem ako se u blizini nalaze zagaeni izvori vode. Na
njegovom pelinjaku se nalazi i stari paviljonski
pelinjak sa A konicama u kojem i danas uva
nekoliko drutava. Tokom itave godine svoja drutva
dri na tri LR nastavka, te na taj nain uva staro sae
od voskovog moljca.
U prizemlju svoje porodine kue, u svojoj pelarskoj
radionici on samostalno izrauje kompletnu opremu za
svoj pelinjak.Ove godine je sa svog pelinjaka
poetkom juna izvrcao oko 250 kg meda od bagrema i
maslaka.Med od lipe nije htio ni vrcati plaei se da
drutva ne bi ostala bez dovoljno hrane obzirom da je
lipa slabo medila.Na svom pelinjaku redovno skuplja
polen i propolis a uskoro e poeti proizvoditi i matinu
mlije.Kao aktivan lan udruenja i lan upravnog
odbora
U.P.Bagremovacnesebino
prenosi
svoje
iskustvo i na mlae pelare, kako u prostorijama
udruenja tako i na svom kunom pragu za koje je
uvijek imao dovoljno vremena.Svake godine imamovi
pokloni
nekolio
rojeva
mlaim
pelarima
koji
pokuavaju da proire svoje novoformirane pelinjake ili
da nadoknade stradala drutva zbog loeg zimovanja i
drugih razloga. Za Imamovia bi se moglo rei da je
jedan od uzornih naprednih pelara optine Graanica.

Priprema pelinjih drutava za zimu i

zazimljavanje u L-R konicama

Foto:Emir H.

Ibrahim Imamovi iz Babia kod Graanice se preko

30 godina bavi pelarstvom
Emir H.
U.P.Bagremovac

ada se govori o pripremi peljinjih drutava za

zimu onda se mora naglasiti da taj proces traje neto

due nego to se to,ustvari misli i prakticira.

PAEZAD ZUKI - TINJA

Foto:Paezad Zuki

Neu se vezati za datume,jer u pelarstvu je to gotovo

nemogue. Treba istai da je to vrijeme prestanka vee
izraenosti rojevnog nagona. U principu se moramo od
tog momenta ozbiljnije posvetiti onim
peljinjim
drutvima koje planiramo uvesti u zimu.Posebnu
panju moramo posvetiti jaini
peljinjih drutava,
poto je to vrijeme jo aktivne sezone, kad nerijetko
ima i dobrog unosa nektara,onda je to jo jedan od
razloga da se posveti posebna panja jaini peljinjih
drutava.
Ako kod pojedinih pelinjih drutava nismo zadovoljni sa
jainom onda se mora traiti razlog takvog stanja.
Najei razlozi su nekvalitetne ,stare istroene matice i
slab unos nektara i polena u bliskoj prolosti.Jedino
rjeenje takvog stanja,da nam se u budunosti ne bi
deavali takvi problemi, je da moramo voditi rauna o
mladim,kvalitetnim maticama i koliini hrane.
Period mijenjanja matica je
upravo juli i avgust
mjesec,zavisno od line prakse koju svaki pelar po
svom uvjerenju primjenjuje. Moje miljenje je da je
matice najbolje zamijeniti krajem avgusta mjeseca.
Matice koje dodajemo su uvane u nukleusima i nisu
imale mogunosti da se istroe zbog male zapremine
nukleusa. Drugo, one nee uestvovati u proizvodnji
zimske pele, to je jo jedan argument koji ne
moemo zanemariti.
Vano je napomenuti da je juli mjesec kada trebamo
veoma ozbiljno razmiljti o suzbijanju varoe. Jo smo u
periodu, kada primjenjujemo tzv.bioloku borbu protiv
varoe, a ona se sastoji u tome da se dodaje okvir bez
ice i satne osnove na gradnju pelinjem drutvu sa

jedne strane legla. Kada trutovsko leglo u njemu bude

zatvoreno, okvir se vadi i nosi na topljenje. Na takav
nain moemo odstraniti, po nekim autorima i do 50%
varoe. Kod dodavanja graevinjaka moramo voditi
rauna o kontinuitetu dodavanja takvih okvira zbog
uspjenosti tog naina borbe protiv varoe.Prije
hemijskog tretiranja pelinjih drutava potrebno je
oduzeti viak meda. Sada je to idealna prilika jer se
ionako nalazimo na kraju sezone. Posebnu panju
moramo voditi o koliini meda kojeg ostavljamo za
zimovanje. Kada govorimo o varoi onda moramo
spomenuti da se na naem tritu u posljednje vrijeme
pojavljuju lijekovi raznih komercijalnih naziva. Pelari su
zbunjeni nametanjem takvih lijekova koji su uglavnom
na biljnoj bazi i ne zagauju pelinje proizvode. Svoj
sud o tome nebih sada iznosio, jer sam miljenja da
vrijeme treba pokazati vrijednosti i realan uinak takvih
aparata. Ja na svom pelinjaku,koristim uglavnom
organske kiseline, pripravak koji ima amitraz, supstancu
prakaste materije kao to je peludal a od ove godine i
bevital. Vana stvar o emu pelar mora voditi rauna je
hrana, odnosno koliina, kvalitet i raspored. Treba prije
svega razluiti dva termina koji se koriste a to je
obezbjeenje potrebe koliine hrane za zimu i
stimulativno prihranjivanje. Na svom pelinjaku,od 2025 jula vrim detaljan pregled pelinjih drutava koja su
odreena za zimovanje. Pregled se najvie praktikuje u
cilju dobijanja informacije o koliini hrane i kontinuitetu
polaganja
matice.
Po
dobivenim
informacijama
postupam na sljedei nain. Ako je u pitanju nedovoljna
koliina hrane onda postupam po sljedeem redoslijedu:
ne remetim raspored nastavaka koji se u tom periodu
ustanovi. Hrana se dodaje u velikom koliinama, 2-3 l u
vremenu od 25.jula do 01.avgusta. Sva dodata hrana e
biti uskladitena u nastavak iznad legla. Slijedeca
operacija koju radim se odnosi na to da poetkom
avgusta vrim manipulaciju s nastavcima tako da
nastavak u kome je veina hrane stavljam ispod
plodita. Tog momenta smo dobili situacije da e pele u
veoj ili manjoj mjeri prenositi hranu iz nastavka ispod
plodita koja e ujedno i potisnuti maticu da lee u
niim dijelovima gornjeg nastavka. Time smo dobili
efekt stimulativnog automatskog prihranjivanja,sto je i
potrebno u mjesecu uvgustu. Drugi ostvareni cilj je da
smo dobili savren raspored hrane na nain kako to
pele najbolje znaju i uraditi.
Ne smijemo zaboraviti da smo kalendarski u avgustu
mjesecu gdje u veini krajeva nema pae pa se zbog
toga moe desiti grabe na pelinjaku. Da bi
predupredjili tetno stanje na pelinjaku moramo
preduzeti potrebne mjere da ne doe do neeljenih
situacija. Svo vrijeme mjeseca avgusta moramo voditi
rauna o koliini legla u konici. Ako elimo da zazimimo
jaka pelinja drutva onda taj broj okvira sa leglom se
mora kretati od 7-8, ako nije takav sluaj onda okvire
sa zatvorenim leglom moramo dodavati iz pomonih
drutava.
Veoma esto sluam prie pojedinih pelara da im se
dogodi, da pored velike koliine hrane u gornjem
nastavku, pele ugibaju od gladi jer su formirale kube u
donjem nastavku koji je u zimskom periodu sa malom
koliinom hrane. Da se takvi problemi ne bi deavali,
nesebino predlaem prezentirani nain dodavanja
hrane jer je to nain koji se praktikuje na mom
pelinjaku vie godina i koji je preao sve stroge
kriterije ocjenjivanja. Napominjem da potrebna koliina
hrane koja mora biti dosupna pelama uvijek treba da
iznosi u naim klimatskim uvjetima iznad 15 kg. Ono

pelinje drutvo koje nema tu koliinu hrane mora se

prihranjivati sve dok ne dostigne potrebne zalihe s tim
da treba voditi rauna da hranu ne smiju preraivati
pele koje e nositi teret zimovanja.
U sluaju da se pojave znaajni periodi bez polena,a koji
je bitan za uzgoj zimske pele onda se mora
intervenisati sa polenom iz rezerve. Ako pak nemamo
nita u rezervi onda moramo koristiti zamjenu, ali emo
postii mnogo manji efekt u odnosu da u prirodi ima
polena u izobilju.
U septembru mjesecu uglavnom trebamo kontrolisati da
li smo uradili prave stvari u prethodnom periodu. Ja,u
tom vremenskom periodu vadim krajnje okvire tako da
umjesto 10 u svakom nastavku ostavljam po 8 okvira.
Ako eventualno ima meda na tim okvirima,a oni budu
sa saem loijeg kvaliteta, isijecam sae sa medom i
stavljam ga u velike hranilice ispod krova konice, gdje
pele imaju pristup. Pele e svo sae oistiti od meda i
med uskladiiti na njima najpogodnije pozicije. Sa
ovakvim nainom rada pelar moe ujedno da eka
period dodavanja prvih pogaa.
Jo nam ostaje faza tretiranja oksalnom kiselinom koja
se daje u periodu kada pelinja drutva nemaju legla,a
to je najee period novembra i decembra. Kao
posljednja operacija u
kalendarskoj godini vrim
utopljavanje pelinjih drutava sa nekoliko listova
novinskog papira, ali i tu operaciju vrim u novembru
mjesecu.
Pogrena je praksa pojedinih pelara da utopljavanje
vre u periodu od mjeseca oktombra zbog toga to taj
mjesec zna esto biti topliji nego obino. Tada se matica
usred povoljnije mikroklime u konici ponovo aktivira pa
imamo za posljedicu 2-3 okvira potpuno nepotrebnog
legla. Na odgajanju legla u tom periodu zimske pele e
se u dobroj mjeri istroiti.
Na mom pelinjaku odavno je praksa da se poetkom
oktombra svi uloci na mreastim podnjaama s ciljem
da se to je mogue aktivira matica u mjesecu
oktombru.
Pie: Paezad Zuki tel.: 062/185-681
e-mail:pasezadzukic@hotmail.com

PAEZAD ZUKI TINJA : PROIZVODNJA VRCALJKI

Foto:Paezad Zuki

ed sadri kalij , eljezo , kalcij , fosfor ,

magnezij , kao i neke vitamine (naroito one iz

grupacije B) . Sadri enzime i antioksidanse . Slui za
odravanje zdravlja dinog sustava te pomae u
uspostavljanju bolje cirkulacije . Poboljava probavu te
potie san , pa zato ga ne koristiti vie kod
preventivnog lijeenja ? Evo nekoliko recepata sa
medom:

Foto:Paezad Zuki

Interesantan nain spreavanja izlazka

roja iz konice

ojenje kao prirodna i normalna pojava u pelinjoj

zajednici je za napredne pelare nepoeljna meutim za

pelinju zajednicu je veoma korisna iz razloga to je to
jedini nain razmnoavanja i prilikom tog ina pelinja
zajednica se u dobroj mjeri oslobaaodreenih bolesti
kao i varoe koja je ujedno i najvei neprijatelj pelinje
zajednice.
U ovom tekstu elim da objasnim jedan od nekoliko
sigurnih naina borbe protiv rojenja koji je u 100 %
sluajeva uspjean ak i kada mlade matice izlaze iz
matinjaka.
Postupak se sastoji iz toga da se iz pelinje zajednice
koja je u dobroj mjeri ula u rojevni nagon povade svi
okviri sa pelama i leglom i pele stresu u prazan
nastavak.Matinjak je na okvirima unitio i te okvire sa
leglom i hranom podijelimo u druga drutva.
Pele koje smo stresli u praznu konicu poklopimo i tako
ostavimo do sutranjeg dana kada tim pelama koje su
se uhvatile za poklopnu dasku kao i normalan prirodni
roj dodamo satne osnove i jedan okvir sa leglom.
Poeljno je takav roj njegovati kao i svaki drugi prirodan
roj i on e nam izraziti zahvalnost svojim brzim
razvojem.Kroz 10 dana moemo mu vratiti okvire sa
leglom koji su oduzeti.Ovaj postupak se odnosi na roj
prvenac,meutim ako su u pitanju drugenci i treenci
gdje u jednom vremenskom periodu u konici nema
matice nego samo zreli matinjaci onda se mora ekati
izlazak matice iz matinjaka pa postupak uraditi na
opisan nain.ekajui izlazak matice u drugom
postupku poeljno je na lijeto konice postaviti komad
matine reetke radi sigurnosti da se nebi pelinja
zajednica izrojila prije nego to mi ne reagujemo.
Treba napomenuti da u ovakvom nainu razrojavanja
rojevi izuzetno brzo napreduju jer imaju svu potrebnu
pelu koja je ranije bila u konici i ja sam izuzetno
zadovoljan ovakvim nainom formiranja rojeva.

Bolesti sinusa
Uzmite 1-2 june lice meda u sai , 4-5 puta u
razmacima od jednog sata . vakati cca 10min ostatak
ispljunuti ili progutati . Ako je zapaljenje kronino , 4-5
uzimanja treba Vas za pola dana , a najdue za jedan
dan osloboditi tegoba i svih simptoma bolesti . Nos e
se otvoriti , a bol e nestati .Bilo bi dobro slijedei
tjedan po jednom dnevno uzeti istu koliinu da se
bolest ne vrati . Za osobe koje nemaju zdravstvenih
problema preporua se da sae koriste svaki trei ili
etvrti dan radi preventive .
jaanje imuniteta organizma
- 1 liica cvjetnog praha
- 2-3 liice mijeanog meda
- 2-3 liice jabunog octa
- 20 kapi propolisa
- 2 dl vode
Cvjetni prah rastopiti u alici vode, dodati med, jabuni
ocat i propolis pa sve dobro promijeati. Popiti ujutro ili
nakon dnevnih napora.

eluani problemi

- 50 g cvjetova kamilice
- 150 g kestenovog meda
Smrviti cvjetove kamilice i mijeati s medom dok se ne
dobije jednolina smjesa. Uzimati 1 licu tri puta
dnevno prije obroka.

Recepti preuzeti sa Internet stranica.

Pie: Vikalo Esad tel.: 061/687-835 Sladna

MEDOM DO ZDRAVLJA
10