INVENTARIZACIJA PČELARA U

PARKU PRIRODE “ŽUMBERAK-

SAMOBORSKO GORJE”

Slavko Struna
 Ciljevi istraživanja:
1.Koliki se ljudi bavi pčelarstvom na području Parka?
Koliko se ljudi bavilo ovom djelatnošću u prošlosti?

2.Koja je stručna sprema pčelara?

Da li pohađaju ili su završili pčelarsku školu?
Jesu li članovi neke pčelarske udruge?

3.Koje su vrste i broj košnica?

Vrste i količina proizvedenog meda?
Da li koriste još koji od pčelinjih proizvoda?

4.Kakvi su budući planovi pčelara u pčelarstvu?

Mišljenje pčelara o ulozi pčelarstva u zaštiti prirode?
 Prijetnje
Depopulacijski procesi (iseljavanje, starenje, umiranje).

Bolesti pčela (varooza, nozemoza...).

Neadekvatna upotreba kemijskih sredstava u poljoprivredi.

Ptice (djetlić, žuna, sjenica).

Insekti (stršljen, ose, voskov moljac).
Miševi.

 Ostale prijetnje : požar, premalo vlastitog vremena posvećenog

pčelarstvu, blizina drugog pčelara, pčelari bez završene pčelarske
škole, pčelinji grabež.
Zakon o poljoprivredi (NN-149/09), Zakonodavni okvir
Zakon o stočarstvu (NN-70/97, 36/98, 151/03 i 132/06),
Zakon o veterinarstvu broj (NN-41/07),
Zakona o veterinarsko-medicinskim proizvodima (NN-84/08),
Zakon o hrani (NN-46/07),
Pravilnik o držanju pčela i katastru pčelinje paše (NN-18/08),
Pravilnik o medu (NN-93/09),
Pravilnik o kakvoći uniflornog meda (NN-122/09),
Pravilnik o označavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane(NN- 41/08),
Pravilnik o higijeni hrane (NN-99/07, 27/08, 118/09),
Pravilnik o higijeni hrane životinjskog podrijetla (NN-99/07, 28/10),
Pravilnik o vođenju upisnika registriranih i odobrenih objekata te o postupcima registriranja i
odobravanja objekata u poslovanju s hranom (NN-125/08, 55/09 i 130/10),
Pravilnik o veterinarskom pregledu živih životinja u unutarnjem prometu i svjedodžbi
o zdravstvenom stanju i mjestu podrijetla životinja (NN-87/08),
Pravilnik o mjerama suzbijanja i iskorjenjivanja pčelinjih bolesti (NN-114/04),
Pravilnik o načinu prijave bolesti životinja (NN-31/09),
Pravilnik o uvjetima zdravlja životinja i uvjetima za izdavanje certifikata za uvoz pčela (Apis
mellifera i bombus spp.) iz određenih trećih zemalja (NN-101/09),
Naredba o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom
financiranju ( NN-1/11 i NN-72/11).
 Područje istraživanja

Veličina: 333 km2

Nadmorska visina: 180-1178 m n.v
Naselja: 133
Kategorija zaštite: Park prirode
Krško područje: 90% površine Parka
Državna granica: Slovenija
 Vegetacija

Mozaični krajolik
Više od ½ prekriveno šumama
Velika raznolikost biljnih vrsta (više od 1000 vrsta!)
Mnoštvo zaštićenih vrsta (orhideje, sasa, božur, b. likovac,
proljetnice).
Travnjaci, vlažna i zamočvarena mjesta, šikare, bujadnice,
sipine….
 Klima

•Umjereni klimatski pojas

•Topla i vlažna klima s toplim ljetom (Köppenova klasifikacija)

•Padaline 1100-1300 mm/godišnje

•Snijeg se zadržava oko 40 dana
•Mraz oko 32 dana
•Apsolutna temperature zraka T max. 40,9 °C i T min. -25,4 °C
 Geologija
mezozojski vapnenci i dolomiti, razvijena krška reljefna obilježja
(ponikve, jame, špilje, ponori ...).

Hidrologija

Istraženo 847 izvora.

Vodotoci ovog područja slijevaju se prema dolinama rijeka Krke,

Bregane, Gradne, Kupčine ili Kupe.
 MATERIJAL I METODE

Razdoblje istraživanja: ožujak i travanj 2011.g.

Terenski rad 21 radni dan.

Ispunjavanje formulara,
Bilježenje geografskih koordinata (GPS uređaj),
Fotografiranje,
Anketiranje lokalnog stanovništva.
 Rezultati istraživanja

Od 1930.g. najmanje 173

pčelara ( u 122 sela). prebivalište pčelara

Pedeset pčelara trenutno. 42% živi u

Parku
21 pčelar stalno živi u Parku.
48% živi
van Parka u
29 pčelara živi izvan Parka. RH
10% živi u
51 pčelinjak. Sloveniji
 svi pčelari (50)

24 van PP 5u
21 živi u ŽSG
PP ŽSG Sloveniji
u RH
2u
6 u KA 15 u ZG 4 u KA N.Mestu
županiji županiji 20 u ZG županiji
županiji 1u
3u Metliki
1 Ozalj
Karlovcu
1 u D. 1u 2u 7u 9u 1u
Selu Bregani Jaski Samoboru ZG Gradcu

1u
Črnomlju
 Dobna struktura pčelara

Najmlađi pčelar ima 27 godina, a najstariji 83 godine.

 Prosječna starost žumberačkog pčelara iznosi 55,5 godina.

Dvojica počeli pčelariti prošle godine.

Pčelar s najdužim stažem od 65 godina.

Prosjek bavljenja pčelarenjem 17 godina.

25

20

15
od 1-9 godina
od 10-20 godina
10 od 21-30 godina
od 31-40 godina
5
od 51- 60
65 godina

vremenski
period
pčelarenja
18

16

14

12
ukupno pčelara-lovaca

10 6 pčelara živi van Parka u

ZG županiji
8
4 pčelara žive u Parku
KA županija
6
3pčelara žive u Parku ZG
4
dio
3 pčelara žive u Sloveniji
2

pčelari-
lovci
 Stručna sprema

Osnovnu školu ima 5 pčelara,

SSS ima 35 pčelara,

VŠS ima 4 pčelara,

VSS ima 5 pčelara,

jedan pčelar ima titulu doktora znanosti.

100%

90%

80% Dr.sc.
70% VSS
60% VŠS
50% SSS
40% osnovna škola
30%

20%

10%

0%

stručna sprema
 Članstvo u udruzi

30 ispitanika su članovi neke pčelarske udruge.

18 pčelara koji su članovi udruge prebivaju van Parka,

a 12 ih stalno živi u Parku.
 Nadmorska visina pčelinjaka

Od 179 m, pa sve do viših dijelova gorja na 749 m = 51 pčelinjak.

Prosječna nadmorska visina iznosi 409,46 m.

Jedan pčelinjak na 6,52 km².

 broj pčelinjaka
701-800mn.v

601-700mn.v

501-600mn.v

401-500mn.v broj pčelinjaka s obzirom

na nadmorsku visinu
301-400mn.v

201-300mn.v

100-200 mn.v

0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20
 Vrste i broj košnica
 864 košnice.

 Prosječan broj košnica 2,6 po km².

 Na jednog pčelara prosječno pripada 17,28 košnica.

Pčelar ima najmanje 1, a najviše 70 košnica.

Langstroth-Rootove košnice,
Alberti-Žnideršičeve košnice,
Nukleusi- pomoćne košnice,
Alpska i Eko Voja košnice,
Pletara.
 Langstroth-Rootova košnica

Trideset i osam pčelara

ima ukupno 646 LR
košnica.

U prosjeku 17 LR
košnica po osobi.
 Alberti-Žnideršičeva košnica

Četrnaest pčelara
ima ukupno 163 AŽ
košnica.

U prosjeku 11,64
AŽ košnica po osobi.
 Nukleus- pomoćna košnica

Za uzgoj, sparivanje,

testiranje i čuvanje
rezervne matice.

Samo trojica pčelara,

sa ukupno 27 nukleusa.
 Alpska i Eko Voja košnice

Jedan pčelar sa 17
Alpskih i dvije Eko
Voja košnice.

Noviji tip nastavljače

s prekriženim
okvirima.
 Pletara

Upotrebljava se više iz
nostalgičnih razloga.

 Zbog hvatanja ili

proizvodnje rojeva.

Proizvodnja pčelinjeg
voska.

3 pčelara imaju zajedno

devet pletara.
 Broj paša / pčelari - %
Pčelinja paša
4 paše 1 paša
8% 10%

3 paše 2 paše
42% 40%
 Količina i vrste meda
(2010.g.)

Ukupna količina meda od četrdeset i sedam pčelara 22.935 kg.

Po pčelaru iznosi 487,98 kg, odnosno 27,14 kg/ košnici.

Minimalna količina proizvedenog meda po pčelinjaku je 10 kg.

Maksimalna količina meda po pčelinjaku je 2300 kg.

Bagremov med - 35 pčelara, količina 8.910 kg;

Kestenov med - 36 pčelara, količina 8.380 kg;

Med od livade - 32 pčelara, količina 4.463 kg;

Lipov med - 6 pčelara, količina 730 kg;

Poliflorni med – pet pčelara, 452 kg,

bagremov med 38 ,85 %

kestenov med 36,54 %

livadni med
19,46 %

lipov med 3,18 %

poliflorni med
1,97 %
 Ostali pčelinji proizvodi

27 pčelara koriste neke od pčelinjih proizvoda : propolis,

pelud i vosak, ili uzgajaju rojeve i matice.

23 pčelara rade tinkturu od propolisa i neki drugi proizvod.

Samo tinkture od propolisa proizvodi 11 pčelara.

14 pčelara koristi vosak i još neki pčelinji proizvod.

 Bolesti pčela

Svi pčelari su potvrdili prisutnost varooze na svom pčelinjaku.

5 pčelara je potvrdilo prisutnost nozemoze.

Kod 7 pčelara povremeno- vapnenasto leglo.

 Tretiranje lijekovima
36 pčelara koristi u liječenju ili suzbijanju bolesti
pčela neku od organskih kiselina.

Mravlju kiselinu upotrebljava 24 pčelara .

Oksalnu kiselinu upotrebljava 25 pčelara.
Mliječnu kiselinu upotrebljava 5 pčelara.

 Ostala kemijska sredstva : 43 pčelara (kapi, štapići i

gelovi, prirodni mljeveni sastojci koji se dodaju u
pogače ili u sirup: pelin, češnjak i ljuta paprika).
 Tretiranje sredstvima za smirivanje

Više od polovine anketiranih pčelara u dimilicama koristi

bukovu ili brezovu „gubu“.

10 % ih koristi karton,

6 % ih koristi klipove od kukuruza i trake s kemijskim
sredstvom,
4 % ih koristi češere od bora i piljevinu od smreke ili neke
druge vrste drveta,
ostali koriste : iglice bora, sijeno, ljuske oraha, rogoz, trop od
voska, suhe daščice i dim od cigarete.
 Natjecanja i nagrade

14 pčelara u ZG županiji i Osijeku: zlatne, srebrne i brončane

medalje, zlatnu žlicu i diplome za bagremov, kestenov i livadni med.

Zlatne medalje je dobilo 11 od 14 pčelara.

Srebrnu medalju je dobilo 8 pčelara.

Trojica su dobila broncu.

 Zaključci
1. Evidentirano je pedeset pčelara.
2. U prošlosti je bilo preko 170 pčelara.
3. Prosječna dob žumberačkog pčelara iznosi 55,5 godina.
4. Bolju naobrazbu imaju pčelari koji žive van Parka.
5. 30 pčelara su članovi pčelarske udruge i stručniji su u pčelarskoj
djelatnosti
6. 16 pčelara su članovi lovačke udruge.
7. Svi pčelari su istaknuli da je izrazito velika važnost pčela u
ekosistemu zbog oprašivanje bilja.
8. Pčelare treba uključiti u Nacionalni pčelarski program.
9. Javna ustanova treba uključiti pčelare u projekt brendiranja
žumberačke marke za izvorne proizvode.
 Medno !
Zahvaljujem na pažnji !