Mladen Gašpar, dipl.ing.agr.

Anita Raič, dipl.ing.agr.

PRIRUČNIK
O PRECJEPLJIVANJU
VINOVE LOZE

Federalni agromediteranski zavod Mostar

Biskupa Čule 10, Mostar; BiH
Tel/faks: ++387 36 335 050
Faks: ++387 36 335 051
www.faz.gov.ba
ured@faz.gov.ba
Mladen Gašpar, dipl.ing.agr.
Anita Raič, dipl.ing.agr.
PRIRUČNIK O
PRECJEPLJIVANJU VINOVE LOZE

Izdavač: Federalni agromediteranski zavod Mostar

Biskupa Čule 10, 88000 Mostar
Tel: ++387 36 335 05, faks ++387 36 335 051
http:/www.faz.gov.ba, ured@faz.gov.ba

Glavni urednik: Prof.dr.sc. Marko Ivanković

Uredništvo: Mr.sc. Marija Prlić,

mr.sc. Miro Barbarić,
Marijo Leko, dipl.inž.agr.,

Recenzent: Dr. sc. Goran Zdunić, viši znanstveni suradnik

Tisak: Fram Ziral, Mostar

Naklada: 500 primjeraka

CIP – KATALOGIZACIJA U PUBLIKACIJI

Narodna knjižnica HNŽ Mostar

UDK 634.8:631.53/.54(035)

GAŠPAR, Mladen
Priručnik o precjepljivanju vinove loze / Mladen Gašpar,
Anita Raič . – Mostar : Federalni agromediteranski zavod, 2017
(Mostar : Fram-Ziral) . – 55 str. : fotogr.. ; 21 cm

Bibliografija: str. 54.

1.RAIČ, Anita
 3

Sadržaj

1. Uvod............................................................................................4
1.1. Generativno razmnožavanje....................................................... 4
1.2. Vegetativno razmnožavanje....................................................... 5
1.2.1. Grebenice (povaljenice).................................................... 5
1.2.2. Reznice..............................................................................6
1.2.3. Cijepljenje ili navrtanje (kalemljenje).............................. 8
1.2.4. Tehnika i tehnologija cijepljenja.....................................10

2. Podloge vinove loze...................................................................11

2.1. Bitne karakteristike podloga.....................................................11
2.2. Vrste podloga.............................................................................12
2.2.1. Vitis berlandieri x vitis riparia........................................13
2.2.2. Vitis berlandieri x vitis rupestris.....................................15
2.2.3.Vitis riparia x vitis rupestris.............................................17
2.2.4.Vitis vinifera x vitis berlandieri........................................17
2.2.5. Kompleksni križanci......................................................18

3. Proizvodnja cijepova u rasadniku...............................................19

4. Precjepljivanje vinove loze.........................................................25

4.1. Alat i materijali za izvođenje cijepljenja..................................25
4.2. Precjepljivanje u raskol s bitumeniziranjem............................26
4.3. Precjepljivanje u raskol (u podlogu).........................................26
4.4. Precjepljivanje sa zelenom mladicom (zelenim pupom).........30
4.5. Metoda cijepljenja: urezom zimskog pupa ili „T- budding“.....32
4.6. Cijepljenje metodom „zeleni“ umetnuti pup............................41
4.7. Precjepljivnje u Biogracima 2013., „T-budding“.......................43

5. Prilog – fotografije 61-72., (M.G.)..............................................48

6. Literatura...................................................................................54

7. Recenzija...................................................................................55
 Mladen Gašpar dipl.ing.agr.
4 Anita Raič dipl.ing.agr.

1. Uvod

Održavanje, širenje vrsta i sorata omogućuje primjena tehnike razmnoža-

vanja u vremenu i prostoru. Postupak razmnožavanja loze vjerojatno je star
koliko i čovjek. U prirodi imamo dva načina razmnožavanja, i to: genera-
tivno (sjemenom) i vegetativno (dijeljenjem trsa: drva, mladica, pupa). Ge-
nerativno razmnožavanje (sjemenom) se primjenjuje kod stvaranja novih
sorti (kultivara), dok se u podizanju matičnjaka podloga i vinograda koriste
postupci vegetativnog razmnožavanja.
U zadnjim se desetljećima u svjetskoj vinskoj potrošnji svakih 12 – 15
godina mijenjaju trendovi. To automatski znači da se vinarska proizvodnja
mora i treba preorijentirati prema zahtjevima potrošača što traži upravo
precjepljivanje vinograda.
U ovom priručniku naša glavna tema je vegetativno razmnožavanje -
precjepljivanje vinove loze, i to metodama koje su za naše uvjete možda
najprihvatljivije, koje naši vinogradari najčešće primjenjuju, a i nove meto-
de koje bi trebali upoznati. U ovom priručniku ćemo obraditi jednu novu
metodu koja se najviše primjenjuje u Kaliforniji. Želimo da primjenom ove
za nas nove metode naši vinogradari prošire svoje znanje iz vinogradarstva.
Ako su pogriješili kod izbora sorti u svojim vinogradima ili ako žele sortu
promijeniti mogu to manje bolno napraviti primjenom jedne od metoda
precjepljivanja vinove loze. Želja nam je da u tome uspiju!

1.1. Generativno razmnožavanje

Kod vinove loze se ne događa samo samooplodnja već najčešće strano-
oplodnja pasu rezultat nove biljke koje se razlikuju od matičnog trsa po
mnogim biološkim značajkama. Nastaju manje vrijedne jedinke, kao i više
vrijedni kultivari. Generativno razmnožavanje ili razmnožavanje loze sje-
menom primjenjuje se u selekcijske svrhe (nove sorte i genetička istra-
živanja). Mi ćemo se u ovoj brošuri više baviti postupcima vegetativnog
razmnožavanja koji se najviše primjenjuju u proizvodnim uvjetima za po-
dizanje matičnjaka loznih podloga i vinograda plemenite loze.
PRIRUČNIK O
PRECJEPLJIVANJU VINOVE LOZE 5

1.2. Vegetativno razmnožavanje

U vinogradarskoj praksi zastupljeno je vegetativno razmnožavanje jer se
takvim načinom zadržavaju i prenose sva proizvodna svojstva s majčinskih
biljaka na potomstvo, što je od iznimnog značaja. Vegetativno razmnoža-
vanje se temelji na sposobnosti regeneracije mnogih organa loze, iako se
međusobno razlikuju (adventivni korijen se može razviti iz mladice rozgve,
peteljke lista, stapke cvjeta i bobice). Za vegetativno razmnožavanje loze
najčešće upotrebljavamo dijelove jednogodišnje zrele i zdrave rozgve s do-
bro razvijenim pupovima.
Vegetativno razmnožavanje pripada disciplini rasadničarstva. Ono
obrađuje biološke, tehnološke, gospodarske i zakonodavne norme u proi-
zvodnji i prometu reprodukcijskog materijala i cijepova.
Loza se može vegetativno razmnožavati na više načina:
• grebenice (povaljenice)
• reznice (ključići)
• cijepljenje (navrtanje)

1.2.1. Grebenice (povaljenice)

Jedan od najboljih načina za popunjavanje praznih sadnih mjesta u matič-
njaku podloga i u rodnom starijem vinogradu je grebenicama(povaljenica-
ma). Povaljenica je jednogodišnja zrela rozgva neorezana od matičnog trsa.
Povaljenicu u jesen ili proljeće jednim djelom zatrpamo zemljom, a najče-
šće je vršni dio iznad razine tla, kao začetak budućeg stabla novog trsa.

Slika 1. Obična grebenica- crtež Slika2. Obična grebenica (M.G.)

Sustav razmnožavanja grebenicama posebno je bio popularan prije po-

jave filoksere. Danas je on interesantan za dopunu praznih sadnih mje-
sta u matičnjaku podloga kao i u starijim rodnim vinogradima. Trajnost
 Mladen Gašpar dipl.ing.agr.
6 Anita Raič dipl.ing.agr.

ovih trsova je ograničena kod plemenite vinove loze zbog mogućeg napada
filoksere, ali svakako je dobro starije rodne vinograde s praznim sadnim
mjesta popuniti ovom tehnikom vegetativnog razmnožavanja. U praksi se
susrećemo s više tipova grebenica: obične grebenice, popikače, kineske, va-
lovite i krakaste. U našim krajevima (Hercegovina) neki vinogradari grebe-
ničenjenazivaju i „potapanje loze“. Grebenica se može, a i ne mora, odvojiti
od matičnog trsa. Mišljenja sam da ih je bolje ne odvajati od matičnog trsa
(vlastito iskustvo).

1.2.2. Reznice
Reznica je dio mladice (rozgve) određene dužine i debljine. Reznice su član-
kovite građe po dužini na kojoj razlikujemo koljenca (nodije) i međukoljen-
ca (internodije). Koljenca su zadebljala, a na njima su smješteni pupovi,
vitice, cvatovi, zaperci i listovi. Međukoljencasu eliptičnog ili cilindričnog
oblika, različite su dužine s obzirom na smještaj na mladici (rozgvi) i s ob-
zirom na pripadnost vrsti, odnosno sorti loze. Poprječni presjek je ovalni ili
vrlo rijetko okrugli. Dakle, postoji leđna i trbušna strana mladice (rozgve)
te ravna i užljebljena strana. Prema namjeni postoje zelene i zrele reznice.

Slika 3. Zrela reznica(M.G.)

PRIRUČNIK O
PRECJEPLJIVANJU VINOVE LOZE 7
Zelene reznice se upotrebljavaju u znanstvenoistraživačke svrhe u br-
zoj multiplikaciji pojedinih rijetkih genotipova, a upotrebljavaju se i kao
plemke vinove loze pri zelenom cijepljenju na stalnom mjestu.

Slika 4. Cijepljenje sa zelenom reznicom (M.G.)

U rodnim vinogradima se uzimaju zelene reznice s provjerenih trsova.

One se uzimaju početkom lipnja kada su zelene reznice pri svojoj osnovi
zrele. U tom periodu donji dio mladice je prešao u sekundarnu građu i tada
je zreo za reprodukciju. Cjepiljar uzima reznice i s njih skida listove i vitice
te ih sprema: omotava vlažnom krpom ili ih s osnovom („petom“) potapa u
kantu sa vodom. Time se sprječava njihova dehidracija. Kod samog cijeplje-
nja on reznice raščlanjuje na jedan pup, a jedan takav segment predstavlja
plemku. Tako pripremljene reznice se mogu čuvati u hladu 1-2 dana, ali je
puno bolje da se cijepljenje napravi istog dana pa će i uspjeh cijepljenja biti
bolji. Cijepljenje je najbolje raditi ujutro ili krajem dana radi manjeg utjeca-
ja sunca na sam postupak cijepljenja (slika 4.).
Zrele reznice su reprodukcijski materijal pri razmnožavanju loze, ponaj-
prije u proizvodnji loznih cjepova (kalemova) i podizanju matičnjaka pod-
loga.Kod zrelih reznica razlikujemo:
 Mladen Gašpar dipl.ing.agr.
8 Anita Raič dipl.ing.agr.

• reznica europske loze i izravno rodni križanci kao plemke

• reznice američkih vrsta i njihovi križanci kao podloga za vinovu lozu
Reznicama europske loze, prije pojave filoksere,vinogradi su se podiza-
li izravnom sadnjom. Danas se reznicama i njihovim korjenjacima podižu
vinogradi na čistim pijescima ili tamo gdje još nije stigla filoksera (neki pro-
stori u Južnoj Americi). Zrele reznice se režu i skupljaju u rodnim vinogra-
dima ili umatičenim nasadima pojedinih sorata, a reprodukcijski materijal
su plemke za proizvodnju cjepova ili za cijepljenje u suho na stalno mjesto.

Slika5. Zrele reznice za proizvodnju cjepova (M.G.)

Zrele reznice američkih vrsta loze i njihovih križanca koriste se za:

• podizanje vinograda izravnom sadnjom i naknadnim cijepljenjem
kultivarima plemenite loze na stalnom mjestu
• podizanje matičnjaka podloga američkih vrsta i njihovih križanaca za
proizvodnju reznica kao reprodukcijskog materijala u rasadničarstvu
• proizvodnju korjenjaka (podloge) koji će služiti za podizanje nasada
• reprodukcijski materijal za proizvodnju cjepova
Dimenzije reznica su propisane zakonom o normativima za lozni sadni
materijal kod nas i u Europskoj uniji.

1.2.3. Cijepljenje ili navrtanje (kalemljenje)

Najvažniji način (na prvom mjestu) vegetativnog razmnožavanja je cijeplje-
nje ili navrtanje. Samim izvođenjem ono je čin mehaničkog spajanja dvaju
presjeka živih, vegetativno zelenih, poludrvenastih ili zrelih dijelova razli-
čitih vrsta ili sorata loze. To je sljubljenik između podloge i plemke s ciljem
PRIRUČNIK O
PRECJEPLJIVANJU VINOVE LOZE 9
njihova srastanja i dobivanja loznog cijepa ili navrtka, mladog ili starog,
sortno rekombiniranog trsa. Onaj dio koji je ispod spojnog mjesta, na ko-
jem će se razvit korijen ili je već razvijen, zove se podloga a onaj dio iznad
spojnog mjesta naziva se plemka i iz nje će se razviti nadzemni dio trsa.
Cijepljenje (kalemljenje) je složen proces, koji je poznat bio i 6000 godi-
na prije Krista (pretpostavka). On se kroz milenije upotrebljavao uglavnom
za precjepljivanje slaborodnih trsova ili sa svrhom promjene sorte, odno-
sno razmnožavanje rijetke sorte. Sve se ovo događalo u eri „starog vinogra-
darstva“ u kojem se loza uzgajala na vlastitom korijenu.
Pojavom filoksere nastala je era „novog vinogradarstva“ i vinova loza se
morala cijepiti na američke vrste i njihove križance (divlja loza) kao podlo-
ge u borbi (nezaobilazna praksa) protiv ovog opasnog štetnika. Filoksera je
u Europu prenesena oko 1860. godine (1858-1862). To je štetnik (mala uš)
koji napada (parazitira) korijen pitome europske loze. Zbog toga su vino-
gradi u Francuskoj masovno propadali (otkriće 1868, Planchon) dok ta ista
uš ne uzrokuje štetu na Vitis riparia, otpornoj američkoj lozi. Primjenom
cijepljenja kao učinkovite biološke borbe protiv filoksere od samog početka
do danas postao je najučinkovitiji vegetativni način razmnožavanja vinove
loze, osnova razvoja i širenja vinogradarstva. Razvili su se razni oblici cije-
pljenja. Najprije cijepljenje na stalno mjesto, uz prethodnu sadnju reznica
ili korjenjaka, a posebno se razvila tehnika cijepljenja za stolom (u ruci).
Cijepljenje za stolom, proizvodnja sljubljenika (kopulanata), njihovo
sraštavanje i ukorenjivanje na spojnom mjestu zahtijevalo je primjenu po-
sebnih tehnoloških postupaka koji su rezultirali razvojem loznog rasad-
ničarstva. Dobar i kvalitetan cijep je rezultat dobrog zarastanja podloge
i plemke. Zarastanje započinje aktiviranjem kambija i nastajanje kalusa.
Kalus nastaje u povoljnim okolinskim uvjetima i uz poticaj traumatskih re-
akcija (rana i pritisak). Unutar staničnih nakupina kalusa dolazi do diferen-
cijacije provodnih snopova između koji omogućuju razmjenu tvari između
podloge i plemke. Na uspješno zarastanje bitno utječu unutarnji i vanjski
faktori. Od vanjskih čimbenika najvažniji su: temperatura, kisik, vlage, svje-
tlost, rez i pritisak spajanja. Unutarnji čimbenici su: genetske značajke pod-
loge i plemke, meristemska aktivnost (aktivnost pupa) uz prisutnost auksi-
na (endogeni hormoni), biokemijski procesi u tkivu sastavnica cijepljenja i
morfološka obilježja plemke i podloge.
 Mladen Gašpar dipl.ing.agr.
10 Anita Raič dipl.ing.agr.

1.2.4. Tehnika i tehnologija cijepljenja

Tehnika i tehnologija cijepljenja podrazumijeva skup svrhovito provedenih
načina njegova izvođenja po obliku (spajanja), stadiju zrelost drva i po mje-
stu izvođenja i vrsti alata.
Načine cijepljenja svrstavamo u sljedeće skupine:
1. po mjestu i alatu
• na stalnom mjestu (u vinogradu i lozištu – ručno, nožem za
cijepljenje);
• u cjepljarnici-rasadniku (ručno-nožem za cijepljenje ili strojno-elek-
trični pogon)
2. po obliku spajanja
• raskol
• kosi – engleski (obični, jezičac)
• okuliranje („T“ i obrnuti „T“, prstenasto i majorsko)
3. po stadiju zrelost drva
• zrelo na zrelo („u suho“, „na suho“)
• zeleno na zeleno („na zeleno“)
Svi ovi načini su dosta istraživani od mnogih znanstvenika, ali bez obzi-
ra o kojem se načinu cijepljenja radi bitno je da se osigura dobro zarastanje
spojnog mjesta. Mnogi znanstvenici sa fiziološke strane daju prednost cije-
pljenju na „zeleno“, a sa gospodarskog motrišta prednost daju cijepljenju u
cjepiljarnici – rasadniku na „zrelo“. Uspoređivana su dva načina cijepljenja
(Chardonnay, Pinot crni): na „zeleno“ na stalnom mjestu i klasično „u ruci“
i sadnjom cijepova. Na temelju dobivenih rezultata zaključuje se da načini
cijepljenja nisu bitno utjecali na razlike u rastu, razvoju i rodnosti trsova, te
nema analitičkih i organoleptičkih razlika u kakvoći grožđa i vina.
Danas se u svijetu pri podizanju vinograda daje prednost proizvodnji
prvoklasnih cijepova od genetički čistog visoko vrijednog i zdravog mate-
rijala. Ipak na pojedinim terenima, ponajprije na Sredozemlju, još uvijek se
rabi postupak cijepljenja na stalnom mjestu, pogotovo gdje se žele sačuvati
autohtone sorte tih krajeva.
PRIRUČNIK O
PRECJEPLJIVANJU VINOVE LOZE 11

2. Podloge vinove loze

Do pojave filoksere (Phylloxsera vastatrix- trsov ušenac) vinova loza se

uglavnom razmnožavala zrelim reznicama sadnjom na stalno mjesto ili
korjenjacima uzgojenim u lozištima. Filoksera je parazitirajući na korijenu
vinove loze krajem 19. (pojavila se 1862.) i početkom 20. stoljeća uništila
europsko vinogradarstvo.
Uzgoj vinove loze može se podijeliti u dva razdoblja, a to su: uzgoj vi-
nove loze na vlastitom korijenu (vegetativno razmnožavanje reznicama
plemenite loze na vlastitom korijenu) i razdoblje „novog“ vinogradarstva
(primjena američkih vrsta roda Vitis i njihovih križanaca kao podloga za
vinovu lozu). Uvođenjem američkih loza otpornih na filokseru kao podloga
za vinovu lozu, odnosno njihova korijena u zamjenskoj ulozi korijenu vino-
ve loze, razvili su se mnogi načini cijepljenja (navrtanja) i mnogi znanstve-
no utemeljeni tehnološki postupci proizvodnje lozni cijepova.
Tome je prethodila introdukcija, hibridizacija i selekcija unutar američ-
kih loza sa svrhom pronalaska najpodobnijih podloga za određene ekološke
uvjete. Diljem svijeta (vinogradarskog) su nicali nasadi američkih loza (lo-
zinjaci) i razvijala se proizvodnja cijepova u rasadnicima. Kod nas su se prvi
rasadnici osnovali početkom 20. stoljeća (osnivala ih je tadašnja Austro-
ugarska država).
Danas mi imamo 2 rasadnika vinove loze u Hercegovini („Dominant“-
Čapljina i rasadnik „Miletina“ – Ljubuški). Mi još uvijek nemamo razvijeno
rasadničarstvo, proizvodimo samo standardnu kategoriju cijepova vinove
loze, dok smo još daleko od proizvodnje certificiranog sadnog materijala
(certificiranih cijepova vinove loze).

2.1. Bitne karakteristike podloga

Nakon međusobnih križanja američkih vrsta kao i križanaca američkih i
europskih sorata vinove loze te kompleksnih križanaca, stvorene su brojne
podloge vinove loze koje su i danas u upotrebi. Selekcija podloga se nije
samo zaustavila na otpornosti prema filokseri već su nastavljena istraživanja
 Mladen Gašpar dipl.ing.agr.
12 Anita Raič dipl.ing.agr.

prema brojnim drugim ciljevima kao što su tolerantnost na fiziološki aktiv-

no vapno, usvajanje hranjiva, lakše ukorjenjivanje, tolerantnost na sušu i sl.
Glavni izvori otpornosti na filokseru su vrste: Vitis riparia, Vitis rupe-
stris, Vitis berlandieri, a najbolje podloge danas su uglavnom hibridi (kri-
žanci) navedenih, križanci sa Vitis viniferom i kompleksni križanci. Isto
tako, proučavana su brojna druga poželjna svojstva. Svojstva koja lozna
podloga mora zadovoljavati:
• visoka otpornost na filokseru i nematode
• tolerantnost na visoki sadržaj vapna i soli u tlu
• prilagodljiva na ekološke uvjete (klima, tlo)
• dobro srastanje s različitim plemkama – kompatibilnost
• dobra sposobnost ukorjenjivanja
• tolerantnost na deficit minerala (kalij, magnezija, cink)
• otpornost na bolesti i štetnike
• velika produkcija mase za cijepljenje bez puno zahvata
U zadnje vrijeme se dosta pažnje posvećuje otpornosti podloga na ne-
matode i viruse. Glavni izvor oplemenjivačkog rada u tom smjeru je vrsta
Vitis champinii.
Ovdje ćemo dati prikaz najvažnijih podloga vinove loze u svijetu i u nas.
Podijeljene su u 4 velike skupine:
• američke vrste roda Vitis i njihove selekcije,
• američko-američki križanci,
• europsko-američki križanci,
• složeni (kompleksni) križanci

2.2. Vrste podloga

Vitis berlandieri x vitis riparia:
420 A Millardet i de Graset, Kober 5 BB, SO4 ( Oppenheim 4), Teleki 5 C,
Teleki 8 B, Kober 125 AA, 161 – 49 Couderc, 157 – 11 Couderc, 34 EM
Ecole de Montpellier i 225 Ruggeri

Vitis berlandieri x vitis rupestris:

99 Richter, 110 Richter, 1103 Paulsen,140 Ruggeri, 57 Richter, 770 Paulsen,
775 Paulsen, 779Paulsen, 1447 Paulsen, 17-37 Millardet i de Graset

Vitis riparia x vitis rupestris:

101 – 14 Millardet i de Graset, 3309 Couderc, 3306 Couderc i Schwarz-
mann
PRIRUČNIK O
PRECJEPLJIVANJU VINOVE LOZE 13
Vitis vinifera x vitis berlandieri:
41 B Millardet i de Graset (križanac Chasselas x v.berlandieri) 333 EM Eco-
le de Montpellier (križanac Cabernet Sauvignon x v.berlandieri)

Kompleksni križanci:
1616 Couderc (križanac v.solonis x v.riparia), Fercal: križanac (v.berlandieri
x  Colombard) x 333 EM
Pored gore navedenih podloga koje se danas koriste kod nas i u svije-
tu (oko 20 podloga) osvrnut ćemo se na nekoliko najvažnijih u našim
uvjetima (Hercegovina):

2.2.1. Vitis berlandieri x vitis riparia

Dobra kompatibilnost i dobro ukorjenjivanje. Podnose 16 – 25 % fiziološki
aktivnog vapna i 30 – 50 % ukupnog vapna. Različite bujnosti  ovisno o kul-
tivarima. Utječe na redovite prirode i na dobro dozrijevanje grožđa. Imaju
različite zahtjeve za tlo.
Berlandieri x Riparia Kober 5 BB –Podloga koja je izdvojena selekci-
jom iz potomstva podloge Teleki 5a u Nussbergu (Austrija) 1920. U mno-
gim zemljama je smatraju univerzalnom podlogom, a i kod nas je do ne-
davno bila zastupljena iznad 95%. Dosta je bujna, dobro podnosi fiziološki
aktivno vapno (do 20 %) te ukupno vapno (60%). Dobro podnosi podvodna
tla, kompatibilna je s većinom sorti vinove loze i odlično se ukorjenjuje, 
stolne sorte na toj podlozi redovito i obilno rađaju. Ima kratak vegetacij-
ski ciklus pa je povoljna za sjevernije krajeve. Razvija veliki broj mladica 
i zaperaka. Dobra adaptacija prema različitim tipovima tala. Osjetljiva je
na sušu. Jako je otporna na nematode. Sklona je osipanju cvjetova uz jaku
gnojidbu dušikom. Dobro usvaja fosfora iz tla, srednje usvajanje kalija i
magnezija. Ne treba je u našim uvjetima (Hercegovina) više prihvaćati kao
univerzalnom, jer postoje i druge podloge koje su boljih karakteristika za
neke naše terene (za suha, kamenita i škrta tla nije).
 Mladen Gašpar dipl.ing.agr.
14 Anita Raič dipl.ing.agr.

Slika 6. Kober 5BB (M. Gašpar)

Riparia x Berlandieri161-49 Couderc -  Kod ovog križanca majka je

Riparia iako se u literaturi često navodi suprotno. Nastala je u Aubenasu
(Francuska) 1888. U proizvodnju je uvedena 1939. Kod nas je slabo za-
stupljena. Ne podnosi sušu, i osjetljiva je na nematode. Vrlo je bujna pod-
loga, s dobrim dozrijevanjem drveta i s pozitivnim utjecajem na prirod i
kakvoću grožđa. Podnosi do 25% fiziološki aktivnog vapna i do 50% uku-
pnog vapna u tlu. Srednje usvaja fosfor i kalij, a dobro magnezij iz tla. U
lozinjacima daje dobru produkciju reznica. Zasađena je u proizvodnoj ko-
lekciji podloga na objektu u Ravnu (Faz – Mostar).

Slika 7. Coudec 161-49 (M. G.)

Berlandieri x Riparia SO4 - Ovaj križanac je selekcioniran u Oppenheimu

(Njemačka) iz populacije Berlandieri x RipariaTeleki 4B. Rasprostranjena je
u gotovo svim vinarskim zemljama svijeta. Ranijeg je dozrijevanja drva i
PRIRUČNIK O
PRECJEPLJIVANJU VINOVE LOZE 15
grožđa, čak i do 2 tjedna prije Kober 5 BB-a. Idealna za hladnije konti-
nentalne krajeve gdje ubrzava dozrijevanje grožđa, a i kod uzgoja stolnog
grožđa (ranija berba).
Vrlo dobro utječe na nakupljanje šećera u moštu. Slabe je do srednje buj-
nosti. Prikladna je za guste sklopove sadnju (iznad 5000 trsova po hektaru.
Vrlo je otporna na niske temperature. Razvija snažan i razgranat korijenov
sustav. Jako je otporna na nematode. Osjetljiva je na sušu. Podnosi 17-18%
fiziološki aktivnog vapna, te 40 – 45% ukupnog vapna. Dobrog je ukorje-
njivanja i dobre kompatibilnost. Dobro usvaja fosfor iz tla, srednje kalij, a
slabo magnezij.

2.2.2. Vitis berlandieri x vitis rupestris

Podloge iz ove grupe su jake bujnosti, dobro podnose sušu, a umjereno
podnose vapno u tlu. Imaju duži vegetacijski period te nisu prikladne za
sjeverne krajeve i kasnije sorte. Podnose 16 – 30 % fiziološki aktivnog va-
pna. Imaju dobro ukorjenjivanje.
Najbolje su se pokazale za tople krajeve, za suha kamenita i pjeskovita
tla (Hercegovina, Dalmacija): Richter 110, Ruggeri 140 i 1103 Paulsen.
Sve ove tri podloge su zasađene u matičnjaku podloga na Ravnu (Federalni
agromediteranski zavod Mostar). Pored ovih podloga u matičnjaku su zasa-
đene i još tri podloge: Kober 5BB, 161-69 Couderc i 41 B.
Berlandieri x Rupestris 99 Richter – Ova podloga podnosi do 17% fi-
ziološki aktivnog vapna u tlu. Vrlo je bujna podloga, dobro podržava visoke
i jake uzgojne oblike. Dobra je podloga za umjereno sušna pjeskovito-ilova-
sta, propusna, srednje bogata i umjereno vapnena tla. Srednje je otporna na
sušu, vrlo je otporna na nematode, otporna na niske temperature. Ima dugu
vegetaciju, ne podnosi vlažna tla. Ima nešto lošije ukorjenjivanje. Dobro
usvaja fosfor i kalij iz tla, srednje magnezij.
Berlandieri x Rupestris110 Richter - Odlična je lozna podloga koja
se dobro prilagođava gotovo svim tlima i položajima prikladnim za uzgoj
grožđa. Slaže se dobro i sa stolnim sortama vinove loze i vrlo povoljno utje-
če na urod i kvalitetu te nešto ranije dozrijevanje. Ova je podloga bujna, do-
bro podnosi sušu i aktivno vapno do 18 % te ukupno vapno do 40%. Srednje
je osjetljiva na nematode, a jako je osjetljiva na pretjeranu vlažnost tla. Ima
bolje ukorjenjivanje od 99 Richtera. Dobro usvaja fosfor i kalij iz tla, sla-
bo magnezij. U zadnje vrijeme je smatraju jednom od najboljih podloga za
suha, škrta i kamenita tla Dalmacije i Hercegovine. Također se nalazi u pro-
izvodnoj kolekciji podloga na Ravnu (Faz – Mostar) u još 5 drugih podloga
(Kober 5BB, 110 Richter, 41B, 161-49 Couderc i 1103 Paulsen).
 Mladen Gašpar dipl.ing.agr.
16 Anita Raič dipl.ing.agr.

Slika 8. Richter 110 (M. G.)

Berlandieri x Rupestris1103 Paulsen - Vrlo je dobra lozna podloga

kojoj odgovaraju srednje teška i teška tla, umjereno vapnena (do 20 -35 %
aktivnog vapna, do 60% ukupnog vapna) pa i nešto vlažnija, ali ne pretje-
rano vlažna tla. Pokazuje dobar afinitet sa raznim kultivarima, a osobito
je dobra u vinogradima jakih uzgojnih oblika. Ova je podloga vrlo bujna i
podnosi zaslanjena tla bolje od drugih. Ranije kreće i odlična je podloga za
sredozemnu suhu klimu. Jedna je od boljih podloga za uzgoj stolnih sorti
grožđa, pridonosi i ranijem dozrijevanju grožđa. Postotak ukorjenjivanja
se kreće oko 50 %. U loznjacima daje urod od 45 do 75000 reznica prve
klase. Dobro podnosi sušu i otporna je na nematode. Dobro usvaja fosfor i
magnezij iz tla, srednje kalij.

Slika 9. Paulsen1103 (M. G.)

PRIRUČNIK O
PRECJEPLJIVANJU VINOVE LOZE 17
Berlandieri x Rupestris140 Ruggeri - 140 Ruggeri odlična je podloga
za manje plodna, suha kamenita i siromašna tla (Dalmacija i Hercegovina).
Dobro se slaže sa raznim kultivarima i na odgovarajućim terenima povoljno
utječe na urod i kvalitetu grožđa. Ova je podloga bujna, odlično podnosi
vapneno tlo (do 30-40% aktivnog vapna, do 60-70% ukupnog vapna, razni
autori), vrlo dobro podnosi sušu, ali slabo podnosi vlagu u tlu. U loznja-
ku urod reznica prve klase kreće se od 60000-80 000 cijepova prve klase.
Dobro usvaja magnezij iz tla, srednje fosfor, slabo kalij.

Slika 10. Ruggeri 140 (M. G.)

2.2.3.Vitis riparia x vitis rupestris

Podloge iz ove grupe, od riparije su naslijedile dobro ožiljavanje, umjerenu
bujnost i rodnost, a od rupestrisa otpornost na sušu i nešto vapna u tlu.
Imaju dobru kompatibilnost i prikladne su za više tipova tla. Mana im je
niska podnošljivost vapna.
3309 C – Srednje bujna podloga, odgovaraju joj plodna i svježa tla koja
nemaju više od 10% aktivnog vapna u tlu. Podnosi lagano zaslanjena tla.,
osjetljiva je na vlagu u tlu, nematode i sušu. Slabo usvaja fosfor i kalij iz tla,
srednje magnezij.

2.2.4.Vitis vinifera x vitis berlandieri

Ovdje su zastupljeni križanci europskih sorta (bijela plemenka, caber-
net sauvignon) vinove loze s grupom berlandieri. Najvažnije podloge
 Mladen Gašpar dipl.ing.agr.
18 Anita Raič dipl.ing.agr.

iz ove grupe su 41 B i 333 EM poznate najviše po visokoj otpornosti na

vapno u tlu.
Chasselas x Berlandieri41 B – Podloga je srednje bujnosti kojoj od-
govaraju plodna, umjereno vlažna tla. Podnosi do 40% fiziološki aktivnog
vapna i 70 – 75% ukupnog vapna. Nije pogodna za sušna, zaslanjena ni jako
vlažna tla. Koristi se za jako kredna tla. Ukorjenjivanje je slabo. Primitak re-
znica i cijepova iznosi svega 30-35 % što dodatno poskupljuje proizvodnju.
Osjetljiva je na nematode i srednje otporna na filokseru. U matičnjacima
ju je potrebno štititi protiv peronospore. Urod reznica u loznjacima je od
25 do 50000 reznica prve klase. Dobro usvajanje fosfora i magnezija iz tla,
slabo kalija.

Slika 11. Chasselas x Berlandieri41 B (M. G.)

2.2.5. Kompleksni križanci

Obuhvaćaju lozne podloge koje su nastale križanjem između tri ili više
roditelja, američkih vrsta te plemenite loze. 1616 Couderc – Podnosi  0,8‰
NaCl te 11% aktivnog vapna. Otporna nanematode, vlažna i svježa tla.
Fercal – Najotpornija je podloga na vapno u tlu. Otporna je na ne-
matode, ne podnosi suha tla. Dobro podnosi vlažna tla. Otpornija je na
vapno 30% u odnosu na 41 B, 140 R i 333 EM. Otporna na filokseru. Dobro
usvajanje fosfora i kalija iz tla, srednje usvajanje magnezija. Osjetljiva na
nedostatak magnezija.
PRIRUČNIK O
PRECJEPLJIVANJU VINOVE LOZE 19

3. Proizvodnja cijepova u rasadniku

Današnje suvremeno vinogradarstvo počiva na dobro organiziranom i ra-

zvijenom rasadničarstvu (proizvodnji kvalitetnih cijepova). Za dobivanje
kvalitetnog sadnog materijala potrebno je imati dobro opremljen i organi-
ziran rasadnik. Rasadnik mora imati matične nasade (matičnjake podloga i
matične nasade plemenite loze) i slobodne površine za prporišta (slobodne
površine za rasađivanje).
Pored gore navedenih matičnjaka rasadnik mora imati dosta građevin-
skih objekata (hladnjača, pospješivaonica (stratifikala), bazeni za namaka-
nje, skladišta za repromaterijal, cjepiljarnicu, prostor za parafiniranje, ko-
tlovnica i dr.).
Potrebna je i oprema (stroj za cijepljenje, parafinator, kade za hlađenje,
prikolice za transport, traktore, stroj za postavljanje folije, plug za vađe-
nje cijepova, viličar, transportne sanduke za cijepove, naprave za pakiranje
reznica i cijepova, potrošni materijal (treset, perlit, parafin, botricid, sti-
mulatori kalusogeneze, razne naljepnice, vezivo, gnojivo i dr.), kao i sitni
inventar (cjepljarske noževe, škare, kalibratore, sitne sanduke, noževe za
rezanje plastike, kliješta za blombiranje i dr.).
Pošto je cijepljenje vrlo složen proces, u ovom priručniku ćemo pokušati
(u kratkim crtama) što je moguće jasnije opisati postupak cijepljenja.
Najprije moramo osigurati kvalitetnu podlogu koju smo proizveli u
vlastitom matičnjaku ili je kupiti od proizvođača podloga. Mi u vlastitom
matičnjaku podloga u Ravnu proizvodimo 6 podloga: Kober 5bb, Ruggeri
140, Richter 110, Shassla 41b, Paulsen 1103 i Couder 161-49. Plemke koje
cijepimo na podlogu uzimamo iz matičnjaka plemki koje se nalaze u matič-
njaku plemki (vinograd koji je sortno čist i zdravstveno uredu).
 Mladen Gašpar dipl.ing.agr.
20 Anita Raič dipl.ing.agr.

Slika 12. Podloga Paulsen 1103 (M.G.)

Dužina podloge (reznice) ne bi smjela biti kraća od 40cm a debljina ne

manja od 6mm i ne deblja od 12mm. Podloga se reže 1cm ispod nodija
(petice), a na drugom kraju reznice podloge vrši se spajanje (sljubljivanje)
podloge sa plemkom (kalemom).

Slika 13. Podloga spremna za cijepljenje (M.G.)

Slika 14. Plemka spremna za cijepljenje (M.G.)

PRIRUČNIK O
PRECJEPLJIVANJU VINOVE LOZE 21
Cijepljenje može biti ručno, „engleski spoj“ ili strojno „različitog tipa
reza“.

Slika 15. Cijepljenje „Dominant“ d.o.o.Čapljina (M.G.)

Prije samog cijepljenja potrebno je podlogu i plemku 24h namakati u

vodi i 6h u dezinfekcijskom sredstvu (Topsin) .Cijepljenje se izvodi od po-
lovice ožujka do početka travnja.

Slika 16. Sljubljivanje plemke i podloge (M.G.)

 Mladen Gašpar dipl.ing.agr.
22 Anita Raič dipl.ing.agr.

Slika 17. Spojena plemka sa podlogom (M.G.)

Slika 18. Izgled spojnog mjesta (M.G.)

Nakon obavljenog cijepljenja vrši se hormonsko parafiniranje na tempe-

raturi 70-80 ºC, a potom se parafinirani dio cijepa od 10 do 15 cm uroni u
vodu da se parafin skruti.

Slika 19. Parafiniranje (M.G.)

PRIRUČNIK O
PRECJEPLJIVANJU VINOVE LOZE 23
Nakon cijepljenja cijep ide na pospješivanje(strtifikalu), prostor za
uspješno srastanje spojnog mjesta. Cjepovi se slažu u sanduke i zasipaju sa
supstratom (piljevina ili treset).

Slika 20. Slaganje cijepova (M.G.)

Slika 21. Složeni cijepovi u sanduk (M.G.)

U „stratifikali“ se mogu temperatura i relativna vlažnost kontrolirati, a

najpovoljnija temperatura za srastanje (stvaranje kalusa) je od 25-30ºC i re-
lativna vlažnost do 98%. U početku procesa stratifikacije (2 do 3 dana) tem-
peratura je oko 30 ºC a onda se spušta na 24-26 ºC te održava 15-17 dana
koliko traje proces srastanja. Prostor se svakodnevno mora provjetravati,
jer za srastanje je potrebno dosta kisika. Pred kraj procesa temperatura i
vlaga se postupno smanjuje, sve do prestanka grijanja i iznošenja sanduka
iz stratifikale u prostor za prilagodbu.
Prije samog rasađivanja potrebno je cijepove izvaditi iz sanduka i izvr-
šiti klasiranje. Oni koji nisu dobro srasli se odbacuju a oni koji su dobri idu
na parafiniranje. Nakon parafiniranja cijepovi se odvoze i sade u prporištu.
 Mladen Gašpar dipl.ing.agr.
24 Anita Raič dipl.ing.agr.

Slika 22. Prporište (M.G.)

U prporištu se cijepovi sade na razmak od 8 cm u redu, a red od reda je

najčešće 100 do 150 cm što ovisi od mehanizacije koju koristimo. Prije ra-
sađivanja cijepova u lozište (prporište), danas se najčešće postavlja folija sa
sustavom za navodnjavanje cijepova. Rasađivanje se može izvesti i bez po-
stavljanja folije ali je teže održavanje tla u takvom prporištu kroz vegetaciju.
Cijepove je potrebno kroz vegetaciju kvalitetno štititi od bolest i štetnika.
Nakon završetka perioda vegetacije cijepovi se vade iz prporišta, odvoze
u prostor za klasiranj, obrađuju (režu na 2 pupa),parafiniraju , etiketiraju i
pakiraju u kartonske kutije, te skladište do isporuke kupcu.

Slika 23.Cijep (M.G.)

PRIRUČNIK O
PRECJEPLJIVANJU VINOVE LOZE 25

4. Precjepljivanje vinove loze

Postoji više razloga u vinogradarskoj proizvodnji kada želimo primijeniti

tehnike precjepljivanja a najčešći razlozi su:
• želimo precijepiti trs koji ne pripada sorti koju smo zasadili
(upala neka druga sorta koja nam ne paše),
• želimo precijepiti trs koji nam loše rađa (mali broj grozdova, tr-
sovi skloni osipanju),
• lošiju sortu zamijeniti kvalitetnijom (umjesto neke manje kvali-
tetne sorte želimo vrhunsku sortu, nap. Chardonnay, Cabernet
sauvignon, Merlot),
• kod proizvodnje stolnog grožđa također želimo promijeniti
sortu jer tržište želi nešto novo, bolju sortu nego mi imamo u
vinogradu.
Precjepljivanje se može raditi (izvoditi) na više načina, sa zelenim i zre-
lim plemkama. Cijepljenje može biti izvedeno pri osnovi stabla, ali može se
raditi i pri vrhu stabla, neposredno ispod grananja (ispod račvanja) stabla
na krakove.Tehnika cijepljenja ima jako puno, a ja ću opisati one koje sma-
tram da bi u našim uvjetima najčešće trebali primijeniti a to su:
• zrelim pupom u raskol(bitumeniziranje),
• zrelim pupom u raskol (u podlogu),
• sa zelenom mladicom (zelenim pupom) koja je uzgojena u godini
cijepljenja,
• cijepljenje pri vrhu stabla sa zrelim pupom („T“ –budding);

4.1. Alat i materijali za izvođenje cijepljenja

Za izvođenje cijepljenja potrebno je imati kvalitetan alat i pribor. Za neke
tehnike cijepljenja ( precjepljivanja) sam neke folije naručivao čak iz Ka-
lifornije. Bez dobrih materijala (gumica, folija, traka, cjepiljarskog voska
i dr.), kao i kvalitetnog alata (pila, škare, cjepiljarski nož, lukić nož, i dr.)
nema uspješnog cijepljenja.
 Mladen Gašpar dipl.ing.agr.
26 Anita Raič dipl.ing.agr.

Slika 24. Alat i pribor za cijepljenje (precjepljivanje)

4.2. Precjepljivanje u raskol s bitumeniziranjem

Ovaj način su prvi put primijenili francuzi. Radi se u proljeće u fazi kreta-
nja sokova. Trs se prepili iznad razine tla (10-15 cm) i napravi se puni ra-
skol. Ovdje se radi o „zračnom“ cijepljenju. Plemke treba kvalitetno čuvati
u hladnjači do momenta izvođenja cijepljenja. U raskol se ubacuju zrele
plemke (1-2 pupa), koje se umeću u podlogu tako da se kambij podloge
i plemke poklope. Sve se čvrsto stegne rafijom ili likom. Sve se premaže
„flinkotom“ ili kalemarskim voskom. Zatim se rana prekrije krem papirom
i sve se još jednom premaže bitumeniziranom masom (Flinkot). Bitno je
ove cijepove održavati u vegetaciji da bi imali kvalitetan primitak (zaštita
mladice i plijevljenje) cijepova. Ako smo sve napravili korektno onda je
postotak primanja iznad 95%.

4.3. Precjepljivanje u raskol (u podlogu)

Ovaj način cijepljenja (precjepljivanja) se često koristi u Dalmaciji (vrgo-
rački kraj), u stvari radi se o cijepljenju u raskol (zrelo na zrelo). Ovim nači-
nom su u neki vinogradari u Hercegovini radili na precjepljivanju sorti stol-
nog grožđa, jer im određene sorte nisu dale očekivane urode (sitne bobice i
mali grozdovi). Ovo cijepljenje se izvodi u fazi kretnja sokova (od polovice
ožujka do početka travnja), ovisi i o godini.
PRIRUČNIK O
PRECJEPLJIVANJU VINOVE LOZE 27

Slika 25. Kretanje sokova (M.G.)

Ja sam bio prisutan na jednom takvom cijepljenje stolnih sorti (i sam

cijepio na ovaj način) pa ću to ukratko opisati i kroz fotografije pokazati.
Kod cijepljenja u raskol radi se o cijepljenju „zrelo na zrelo“ a postupak je
sljedeći:
Prvo odgrnemo zemlju oko trsa kojeg želimo cijepiti, porežemo brandu-
se i škarama napravimo ravan rez na vrhu korjenova vrata. Oštrim nožem
ili prikladnim alatom napravimo puni raskol 3-4cm ispod ravnog reza. Da
ne bi raskol bio dubok preporučuje se da se podloga podveže. Plemka se
pripremi tako da se ostavi 1 do 2 pupa (bolje 2), ispod donjeg pupa plemka
se zašilji u klin, stranice klina su 1,5 do 2 puta duže od promjera plemke.
Potrebno je nožem (ili drugim prikladnim alatom) otvorit raskol i umetnuti
pripremljenu plemku. Plemka ne smije biti deblja od podloge (može biti
tanja), a najbitnije je da se kora podloge i plemke podudara na onoj strani
na kojoj je pup. Kad smo sve ovo uradili potrebno je likom (špagom) sve do-
bro stegnuti pa na kraju sipkom zemljom 5-10cm prekriti. Nakon nagrtanja
zemlje voćarskim voskom premažemo vrh plemke te se pored zabije kolac
(taklja). Ako zemlja nije sipka dobro je zasipanje plemke napraviti sa sitnim
pijeskom. Ako je podloga dosta debela kod precjepljivanja (deblja od 5cm)
onda se u procijep (raskol) mogu umetnuti 2 plemke. Postupak cijepljenja u
raskol ćemo prikazati na fotografijama (26 -34).
 Mladen Gašpar dipl.ing.agr.
28 Anita Raič dipl.ing.agr.

Slika 26. Odrezan trs ispod cijepljenog mjesta (M.G.) Slika 27. Napravljen raskol (M.G.)

Slika 28. Priprema plemke (M.G.)

Slika 29. Otvaranje raskola (M.G.) Slika 30. Umetnuta plemka (M.G.)
PRIRUČNIK O
PRECJEPLJIVANJU VINOVE LOZE 29

Slika31. Vezanje plemke (M.G.) Slika 32. Završeno vezanje plemke (M.G.)

Slika 33. Nagrtanje plemke (M.G.) Slika 34. Stavljen vosak na plemku (M.G.)

Slika 35. Cijep nakon 60 dana (M.G.)

 Mladen Gašpar dipl.ing.agr.
30 Anita Raič dipl.ing.agr.

4.4. Precjepljivanje sa zelenom mladicom (zelenim pupom)

Ovaj način cijepljenja na „zeleno“ nekada se puno više prakticirao (cijepljenje
na „stalnom mjestu“) nego danas, kada se vinograde podiže uglavnom goto-
vim kvalitetnim cijepovima. Cijepljenje se izvodi krajem svibnja i čitav lipanj,
a sam moment kad ga napraviti određuje iskusni cjepiljar. Vrijeme cijepljenja
ovisi o ekološkim faktorima (klima, tlo, položaj), razvijenosti mladica ili djela
mladice na kojem se želi obaviti cijepljenje. Podloga i plemka mora prijeći iz
primarne u sekundarnu građu, moraju imati oblikovano sekundarno tvor-
no staničje. Za postizanje boljeg uspjeha pri cijepljenju potrebno je napraviti
određene pripreme. Ako radimo cijepljenje na mladim trsovima (dvogodiš-
nja podloga) moramo u početku vegetacije ostaviti 1 do 2 mladice (provesti
plijevljenje podloge kada mladice dosegnu 10-15 cm) kojima moramo posve-
titi pozornost kroz čitavu vegetaciju. Do cijepljenja mladice podloge mora-
mo vezati uz kolac i povremeno zalamati zaperke (uklanjati ih). Pred samo
cijepljenje lošija se mladica ukloni a cijepi se ostavljena bolja.
Mladice se mogu cijepiti kad postanu dovoljno zrele, nisu zeljaste i po-
stanu elastične, na mjestu gdje se želi cijepiti na pritisak prstiju mladica se
neće zgnječiti. Na mjestu gdje se pravi kosi rez srčika ne smije biti bijela,
nego zelena ili samo u sredini malo svijetla. Ako je srčika potpuno bijela to
znači da smo okasnili s momentom cijepljenja, previše odrvenjela, ostarjela
za cijepljenje.

Slika 36. Precjepljivanje u zeleno (M.G.)

PRIRUČNIK O
PRECJEPLJIVANJU VINOVE LOZE 31
Kad se radi o precjepljivanju (slika 36.) starijih trsova (5-15 godina) pri-
preme trsa za precjepljivanje se provode od perioda zimske rezidbe, rezanje
(pilanje) stabla trsa se obavlja u fazi mirovanja (najbolje u veljači) na visini
od 20-30cm iznad tla, kroz vegetaciju se uzgajaju 2 – 4 kvalitetne mladice
(njihov broj ovisi o bujnosti trsa, na bujnijem trsu se ostavi više mladica da
ne bi bile predebele za spajanje sa plemkom u momentu cijepljenja), a tje-
dan dana prije cijepljenja odaberu se 2 najbolje ( promjera od 0,8-1,2cm), a
ostale se uklone. U tom trenutku se skinu i svi listovi sa podloge ispod zone
cijepljenja koja je najčešće na visini 20-30cm (visina podloge na kojoj se vrši
cijepljenje). Sve mladice se do momenta cijepljenja vežu uz kolac da bile
sačuvane od loma, a nakon cijepljenja kolac služi kao potpora novo razvije-
noj mladici koja se razvija iz pupa plemke koju smo cijepili na podlogu. Kod
precjepljivanja su podloga i plemka u 99% slučajeva pitoma europska loza.
Cijepljenje u zeleno može se obaviti u međukoljencu (internodiju) i u ko-
ljencu (nodiju). Najčešće se obavlja u međukoljencu jer je ono jednostavnije.
Cijepljenje se obavlja običnim kosim spajanjem. Pri cijepljenju u internodiju,
na podlozi, nekoliko centimetara iznad pupa napravi se kosi rez 2-2,5 dulji od
presjeka podloge. Iste duljine napravi se rez i na plemci nekoliko centimeta-
ra ispod pupa. Plemka je obično sa jednim pupom (kalem). Plemka se veže
za podlogu elastičnom gumicom (širina gumice 0,5-0,7cm) koja je najčešće
duga od 15-20cm, a u zadnje vrijeme dobre su se pokazale samoljepive plas-
tične vrpce. Ako je cijepljenje napravljeno uspješno na vrhu cijepa (kalema)
će se u roku od 1 sata pojaviti kapljica vode. Ako se kapljica vode na plemki ne
pojavi poslije desetak sati, cijepljenje treba ponoviti. Prije izvođenja cijeplje-
nja (1do 2 dana) dobro je izvršiti zalijevanje podloge (trsova) sa 10-15 litara
vode, posebno ako je nastupio duži period bez kiše. Ako smo napravili sve
kako treba pup na plemci počinje rasti za7-10 dana, a samo vlaženje plemke
(kapljica vode na vrhu kalema) iza cijepljenja traje par dana. Ako primijetimo
da pup nije krenuo možemo izvršiti ponovno cijepljenje, a ako to ne napravi-
mo pustimo da se razvijaju pupovi (mladice) iz plemke da bi mogli spasiti trs
od propadanja (ponoviti cijepljenje naredne godine).
Nakon kretanja pupa na plemci potrebno je redovno vršiti osljepljivanje
(svako 4-5 dana) pupova na podlozi da bi cijep napredovao u razvoju. Ako
to ne radimo (ne plijevimo nepoželjne pupove i mladice na podlozi) može
doći do propadanja plemke (kalema) iako je spajanje uredno napravljeno
i pup u startu krenuo na plemci (slika 37). Osim redovne pljevidbe treba
redovito početi sa zaštitom mladice od najopasnijih gljivičnih bolesti (za-
štitu treba produžiti sve do listopada). Kako mladica raste svako 20-30cm
treba je vezati uz kolac. Ako se cijepljenje obavlja u mladom vinogradu (1-2
godine) učinak cjepljara može biti od 500-700 sljubljenika (kalema), a ako
 Mladen Gašpar dipl.ing.agr.
32 Anita Raič dipl.ing.agr.

se radi o precjepljivanju u starijim vinogradima učinak se dosta smanjuje

(300-500).

Slika 37. Loše održavanje cijepa (M.G.)

4.5. Metoda cijepljenja: urezom zimskog pupa ili „T- budding“

Plemku sorte kojom želimo cijepiti treba orezati u siječnju,koje su u pot-
punosti dozrele, kad vegetacija miruje i obratiti pažnju na zdravstveno sta-
nje pupova (rozgve), te ih pravilno skladištit. Ova metoda se primjenjuje u
Kaliforniji i na ovim prostorima (Hercegovina) do sad se nije primjenjivala
koliko je meni poznato. Cijepljenje se preporučuje na lozi koja nije prestara
(između 5-10 godina). Budući da ovaj način zahtjeva strogo pridržavanje
određenih pravila, preporučuje se cijepljenje obaviti pokusno na određe-
nom broju trsova, kako bi se steklo potrebno iskustvo. U Hercegovini su
se do sada uglavnom primjenjivale dvije metode, a to su: precjepljivanje u
raskol i cijepljenje običnim kosim rezom „na zeleno“.
Ovu „novu“ metodu za nas primijenio sam u pokusu na plantaži stol-
nog grožđa u tvrtci „Revita – Plant“ u Mostaru 2012,kao i u još nekoliko
manjih vinograda po Hercegovini od 2012. godine.
Pokus na „Reviti“ sam postavio na 21 trsu. Sortu koju sam precijepio je
sorta Sublima. Ustvari radilo se o dva pokusa: prvi pokus je cijepljenje sa
zrelim zimskim pupom (čuvan u hladnjaku), a drugi je cijepljenje sa zele-
nim pupom. Plemke kojima sam cijepio odrezao sam u siječnju (najkasnije
do polovice veljače)bile su potpuno zdrave i dozrele.
PRIRUČNIK O
PRECJEPLJIVANJU VINOVE LOZE 33
Debljina plemki kojima cijepimo trebaju biti od 0,7-1,2 cm u promje-
ru, čak su nešto bolje tanje nego deblje. Treba obratiti pažnju da pupovi
nisu smrzli (kad se zarežu moraju biti zeleni) u slučaju ekstremno niskih
temperatura u zimskom periodu. Pupovi se najbolje čuvaju u hladnjači ili
hladnjaku na temperaturi od 1-5 ⁰C. Plemke moraju imati dovoljno vlage da
se ne osuše (plemke malo navlažiti i staviti u vreće od pvc folije ). Pupovi
ne smiju nabubriti jer su onda neupotrebljivi. Moramo pupove kvalitetno
sačuvati sve do feno-faze cvatnje loze (kraj svibnja, početak lipnja u mostar-
skom vinogorju) kada vršimo cijepljenje ovom „novom“ metodom umeta-
nja zrelog pupa („T“ – budding).
Cijepljenje je izvedeno 10.6.2011. Cijepljenje se obavlja u feno-fazi kada
se kora dobro odvaja od drveta (cvatnja, završetak cvatnje).
Na narednim slikama ću pokazati sam postupak cijepljenja metodom
„T“- urezom. Za kvalitetno cijepljenje moramo pripremiti trs kao i određe-
ne materijale da bi imali konačno dobar rezultat. Poviše cijepljenog mjesta
sa stabla (trsa) odrežu se produktivni dijelovi trsa (dio stabla, krakovi, luc-
njevi). Prikazano na slici 38.
S trsa treba prije izvođenja postupka ukloniti (očetkati) staru koru 10-
15 cm ispod prereza trsa. Također, potrebno je izvršiti i zapilavanje trsa
(slika 47.) tik iznad tla da bi smanjili pritisak sokova na cijepljeno mjesto i
osigurali kalusiranje rane na cijepljenom dijelu trsa (dio sokova iscuriti će
na zapilanom dijelu). Njega trsa tijekom vegetacije, kako prije tako i poslije
cijepljenja je neophodna (plijevljenje, vezanje, zaštita i dr.).
Sortu Sublima precijepio sam sa sortom Prima (5 trsa) i sortom Victoria
(5 trsova). Na svaki trs sam umetno po dva pupa plemki (u pravcu reda).
Cijepljenje je izvedeno na stablu u visini 1 metra.
Na narednim fotografijama ćemo pokazati sami postupak cijepljenja
koji je urađen 2013. godine u vinogradu u Biogracima (Pero Zelenika).
Fotografijama (od 38 do 47.) ćemo pokazati detaljno postupak cijepljenja
metodom umetanja zrelog zimskog pupa pod koru podloge, (T- budding).
Samo cijepljenje je izvedeno na visini oko 60cm.
 Mladen Gašpar dipl.ing.agr.
34 Anita Raič dipl.ing.agr.

Slika 38. Priprema trsa - pilanje (P.Z.)

Slika 39. Priprema trsa – skidanje kore (P.Z.)

PRIRUČNIK O
PRECJEPLJIVANJU VINOVE LOZE 35

Slika 40. Rezanje pupa (P.Z.)

Slika 41. Izgled pupa– detalj (P.Z.)

 Mladen Gašpar dipl.ing.agr.
36 Anita Raič dipl.ing.agr.

Slika 42. Zarez nožem – pravljnje „T“ reza (P.Z.)

Slika 43. Umetanje pupa (P.Z.)

PRIRUČNIK O
PRECJEPLJIVANJU VINOVE LOZE 37

Slika 44. Vezanje pupa za podlogu (P.Z.)

Slika 45. Kraj vezanja pupa (P.Z.)

 Mladen Gašpar dipl.ing.agr.
38 Anita Raič dipl.ing.agr.

Slika 46. Završeno vezanje (P.Z.)

Slika 47. Završno zapilavanje trsa (P.Z.)

PRIRUČNIK O
PRECJEPLJIVANJU VINOVE LOZE 39
Kod ovog načina cijepljenja bitno je da se pogodi moment cijepljenja
kada su sokovi u stablu najintenzivniji (početak cvatnje loze), kad se kora
dobro odvaja od drveta. Na vinskim sortama koje se najčešće uzgajaju na
kordoncima pilanje trsa se obavlja najčešće od 40-60cm iznad tla što ovisi
o visini stabla uzgojnog oblika. Ovo pilanje trsa se obično izvodi 7-10 dana
prije samog cijepljenja. Za dobar uspjeh cijepljenja potrebno osigurati
kvalitetnu foliju za samo vezanje pupa za plemku i oštar nož za cijepljenje.
Na samoj bazi trsa (iznad tla 10 cm) izvrši se zapilavanje trsa (naprave se 2
rane na suprotnim stranama stabla) da se smanji pritisak sokova na cijepo-
ve da bi srastanje pupova s podlogom bilo bolje.
Prvo pokusno precjepljivanje s umetnutim zrelim pupom koji smo ura-
dili na „Reviti“ pratili su problemi koji su se pojavili u razvoju mladice zbog
pojave ožegotina na mladim listovima plemki kroz čitavu vegetaciju pa je i
porast samim time bio usporen.
Na nekoliko narednih slika prikazat ćemo razvoj mladice kroz vegetaciju
na „Reviti“ (slike 48 do 51.):

Slika 48. 10 dana nakon cijepljenja (M.G.)

 Mladen Gašpar dipl.ing.agr.
40 Anita Raič dipl.ing.agr.

Slika 49. 35 dana nakon cijepljenja (M.G.) Slika 50. Cijepovi nakon 2 mjeseca (M.G.)

Slika 51. Cijepovi nakon 3 mjeseca (M.G.)

Nakon prvog mog izvedenog pokusa sa precjepljivanjem stolnih sorta

u Mostaru rezultate možete pogledati u tablici 1:
PRIRUČNIK O
PRECJEPLJIVANJU VINOVE LOZE 41

Tablica 1.
Sorta koja je Sorta Cijepljeno sa Mladice Napomena:
precjepljena (plemka) zrelim pupom (razvijenost)
Sublima Prima 10.06. 2011.
Broj mladica na Dužina Izvršeno
Broj trsa Broj trsa trsu (potjerali) potjerali zapilavanj
mladica Sublime
iznad tla
1 1 1 0,05m
2 2 2 1m
3 3 1 1m
4 4 2 0,5m
5 5 2 1,5m
Sorta Cijepljeno sa
Victoria zrelim pupom
6 6 2 1,2m
7 7 1 1m
8 8 1 0,8m
9 9 - 0m
10 10 1 1,5m
Zaključak, rezultat pokusa precjepljivanja sa „zrelim“ pupom na „Reviti“:
• Iz gore prikazanog se vidi da jedino na jednom trsu (broj 9) nemamo
tjeranja pupova, dok na ostalim trsovima imamo razvoj mladice od 5
do 150 cm.
• Moram također istaknuti da nisam imao kvalitetnu foliju za vezanje
jer je nema na našem tržištu. Za buduće pokuse i cijepljenja treba
osigurati kvalitetnu foliju (mora biti šira i čvršća). Treba navesti da
na 4 trsa imamo po dvije razvijene mladice.
• Na lokaciji kojoj smo radili probno cijepljenje imali vrlo velike „ože-
gotine“ na listovima (slika 51.) pa je i razvoj mladica samim time
slabiji.
• Naredne godine treba pokusno cijepljenje izvesti na drugoj loka-
ciji da bi imali bolje uvjete a samim time bi dobili i bolje razvijene
mladice.

4.6. Cijepljenje metodom „zeleni“ umetnuti pup

Ovu metodu cijepljenja izveo sam istog dana na plantaži stolnog grožđa
„Revita“ (10.06.) i sa „zelenim“ pupom. Tehnika cijepljenja je ista, jedino
što je pup uzet zelen. Sortu Sublimu precijepio sam sortom Victoria (11
trsova). Na svaki trs umetno sam po dva „zelena pupa“ koje sam uzeo pola
 Mladen Gašpar dipl.ing.agr.
42 Anita Raič dipl.ing.agr.

sata prije početka cijepljenja iz vlastitog vinograda. Cijepljenje je izvedeno

na stablu u visini 1 metra.

Slika 52 i 53: Umetanje u „T“urez „zelenog pupa“ (M.B.)

Slika 54 i 55.: Vezanje trakom (folijom) pupa (M.B.)

PRIRUČNIK O
PRECJEPLJIVANJU VINOVE LOZE 43
Rezultate precjepljivanja sa „zelenim“ pupom prikazani su u tablici 2.

Tablica 2.
Sorta koja je Sorta
Cijepljeno sa Mladice (raz-
precjepljena (plemka) Napomena
zelenim pupom vijenost)
Sublima Victoria
Izvršeno
Dužina pot-
Broj mladica na zapilavan-
Broj trsa Broj trsa jerali mlad-
trsu (potjerali) je Sublime
ica
(podloge)
1 1 1 1,5 m
2 2 - 0m
3 3 1 0,3 m
4 4 1 0,4 m
5 5 2 1,0 m
6 6 1 1,5 m
7 7 2 2,0 m
8 8 - 0m
9 9 - 0m
10 10 - 0m
11 11 1 0,4 m
Zaključak, rezultat pokusa precjepljivanja sa „zelenim“ pupom:
• Rezultati cijepljenja sa zelenim pupom su puno lošiji u odnosu na
cijepljenje sa zrelim zimskim pupom. Cijepljeno je ukupno 11 trsova,
a na njih 4 nemamo ni jednu mladicu (pupovi nisu krenuli).
• Podloga je Sublima, a plemka u pokusu sa zelenim pupom je bila Vi-
ctoria uzeta pola sata prije cijepljenja sa susjedne table.
• Ovaj način cijepljenja potrebno je ponoviti na nekoj drugoj lokaciji u na-
rednoj godini da bi mogli donositi konačan sud o ovoj metodi cijepljenja.
• Slične probleme smo imali sa folijom kao i kod cijepljenja sa „zrelim“
zimskim pupom (nekvalitetna folija).

4.7. Precjepljivnje u Biogracima 2013., „T-budding“

U vinogradu starom oko 20 godina kod Pere Zelenike smo postavili novi
pokus sa precjepljivanjem, gdje smo precijepili 47 trsova sorti koje su bile
nepoželjne u vinogradu. Nove sorte (plemke) su bili pupovi sorti: Blatina,
Merlot, Syrah i Trnjak. Plemke su čuvane u hladnjaku (do 5 ºC) do momen-
ta cijepljenja koje je bilo 27.5. 2013. Ovog puta sam imao kvalitetnu traku
za cijepljenje koja je stigla iz Kalifornije, pa je i sami postupak cijepljenja bio
olakšan, kvalitetnije izveden.
 Mladen Gašpar dipl.ing.agr.
44 Anita Raič dipl.ing.agr.

Slika 56. „Parafilm“ traka-folija (M.G.)

U tablici broj 3. dati ćemo prikaz rezultata nakon 40 dana od cijepljenja:

Tablica 3. Porast mladica nakon 40 dana

Red 1 Red 2 Red 3 Red 4 Red 5
+ (10 cm) +(20 cm) + (40 cm) - +(10 cm)
+ (20 cm) +(30 cm) +(40 cm) +(15 cm) +(20 cm)
- +(3 cm) +(40 cm) +(20 cm) -
- - +(15 cm) +(10 cm) +(20 cm)
+ (10 cm) +(15 cm) +(15 cm) +(5 cm) +(20 cm)
+(40 cm) +(50 cm) +(20 cm) - +(20 cm)
+ (5 cm) +(5 cm) +(40 cm)
+(20 cm) +(15 cm) +(5 cm)
+(40 cm) +(20 cm) +(40 cm)
+(10 cm) +(40 cm)
+(5 cm) +(30 cm)
+(40 cm) +(10 cm)
+(20 cm) +(40 cm)
Iz tablice je vidljivo da na 6 trsova pupovi nisu krenuli u prvih 40 dana.
Porast iznad 10 cm imalo je 75% trsova.
Drugi pregled smo radili 105 dana nakon cijepljenja (11.09.) i rezultati
su bili još bolji. Samo na 3 trsa pupovi nisu krenuli, te nismo imali razvoj
mladica. Mladice su se razvile na 93,7% trsova. Treba navesti da je zaštita
trebala biti bolja od peronospore koju smo uočili na cijepljenim trsovima.
PRIRUČNIK O
PRECJEPLJIVANJU VINOVE LOZE 45

Slika 57. Izgled trsa nakon 105 dana (M.G.)

Slika 58. Dozrijevanje mladica nakon 105 dana (M.G.)

 Mladen Gašpar dipl.ing.agr.
46 Anita Raič dipl.ing.agr.

Mladice su dosta dobro razvijene na 41 trsu (dužina iznad 1m), a bilo je

i 32 trsa na kojima su mladice bile duže od 2m. Samo 3 trsa su imala dužinu
mladica između 0,5m i 1m. U proljeće 2014. Izvršena je rezidba cijeplje-
nih trsova, te su te godine ponovo donijele rod (slika 59). Vinogradar samo
2013. nije imao uroda na cijepljenim trsovima.

Slika 59. Trs godinu dana nakon cijepljenja (M.G.)

Slika 60. Trs 4 godine nakon precjepljivanja (M.G.)

PRIRUČNIK O
PRECJEPLJIVANJU VINOVE LOZE 47
Zaključak nakon drugog pokusa precjepljivanja :
• Iz gore prezentiranog pokusa u Biogracima možemo zaključiti
da je uspješnost precjepljivanja bila iznad 93%, te ovu metodu
možemo koristiti kao jednu od najuspješnijih za precjepljivanje
vinove loze u našim vinogradima.
• Plemke je potrebno odrezati sa provjerenih (umatičenih trsova)
u periodu mirovanja, te ih u hladnjaku čuvati do momenta cije-
pljenja (kraj svibnja, početak lipnja).
• Za uspjeh cijepljenja metodom „T-budding“ potrebno je tijekom
vegetacije vršiti više plijevljenje i zaštitu vinograda sve do počet-
ka listopada da ne bi došlo do oboljenja mladica trsa!
• Za uspjeh je potrebno obučiti kadar koji to može uspješno obavi-
ti, a potrebno je osigurati i kvalitetnu traku (foliju) za izvođenje
precjepljivanja. Trenutno se kod nas ne može kupiti, pa je treba
naručiti iz SAD-a.
• Ovom metodom („T-Budding“) mogu se uspješno precjepljivati
vinogradi koji su stari od 5 do 15 godina.
 Mladen Gašpar dipl.ing.agr.
48 Anita Raič dipl.ing.agr.

5. Prilog – fotografije 61-72., (M.G.)

PRIRUČNIK O
PRECJEPLJIVANJU VINOVE LOZE 49
 Mladen Gašpar dipl.ing.agr.
50 Anita Raič dipl.ing.agr.
PRIRUČNIK O
PRECJEPLJIVANJU VINOVE LOZE 51
 Mladen Gašpar dipl.ing.agr.
52 Anita Raič dipl.ing.agr.
PRIRUČNIK O
PRECJEPLJIVANJU VINOVE LOZE 53
 Mladen Gašpar dipl.ing.agr.
54 Anita Raič dipl.ing.agr.

6. Literatura

• Razmnožavanje loze i lozno rasadničarstva; Nikola Mirošević, Teh-

nička knjiga Zagreb, 2007.
• Atlas vinogradarstva i vinarstva Bosne i Hercegovine; Jure Beljo i
grupa autora, Mostar 2014.
• Pokusi precjepljivanja stolnih sorti 2012. „Revita“; Mladen Gašpar,
Anita Raič
• Pokus precjepljivanja vinskih sorti 2014. Biograci; Mladen Gašpar,
Anita Raič
• Fotografije: Mladen Gašpar - (M.G.), Pero Zelenika – (P.Z.), Miro
Barbarić – (M.B.)
PRIRUČNIK O
PRECJEPLJIVANJU VINOVE LOZE 55

7. Recenzija

Recenzija „Priručnik o precjepljivanje vinove loze“

Autori: Mladen Gašpar, dipl. ing. agr. i Anita Raič, dipl. ing. agr.

Autori ovoga priručnika donose vrlo praktične informacije o cijepljenju

vinove loze. Priručnik obuhvaća četiri poglavlja i bogato je ilustriran fo-
tografijama i autorovim praktičnim znanjem i iskustvom u precjepljivanju
loze. Prvo poglavlje donosi općenite informacije o generativnom i vegeta-
tivnom načinu razmnožavanja, zatim drugo poglavlje je o loznim podloga-
ma. Autori na vrlo lak i razumljiv način opisuju karakteristike loznih podlo-
ga i preporučuju one dobre za područje Hercegovine. U trećem i četvrtom
poglavlju, autori opisuju proizvodnju cjepova i precjepljivanje.
Cijepljenje loze je vrlo složen postupak a uključuje znanja o loznim pod-
logama, sortama, i samim tehnikama cijepljenja. Autori na vrlo jednosta-
van i razumljiv način prenose znanja o precjepljivanju loze u rodnim vino-
gradima što je gotovo zanemareno kod nas u modernom vinogradarstvu.
Precjepljivanjem se potpuno može promijeniti namjena i korištenje posto-
jećeg vinograda i u kratkom roku prijeći od potpuno neprikladne sorte do
one koju želimo. Publiciranjem ovoga priručnika vinogradarska struka je
dobila vrlo korisne upute o načinu cijepljenja i precjepljivanju. Autori nisu
opteretili priručnik sa detaljima moderne proizvodnje cjepova u rasadniku
nego su se koncentrirali na praktične detalje cijepljenja na stalnom mjestu.
Uvjeren sam da će ovaj priručnik biti vrlo koristan mnogim vinogradarima
u praktičnom cijepljenju i precjepljivanju u rodnim vinogradima.