UNIVERZITET U SARAJEVU

POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENI FAKULTET

DORADA I SKLADIŠTENJE SJEMENA RATARSKIH

KULTURA

DIPLOMSKI RAD

Student: Mentor:
Jure Vasilj Prof. dr. Drena Gadžo

Sarajevo, 2017. godine

 SADRŽAJ

UVOD 1
Značaj sjemena i sjemenarstva 1

ČUVANJE SJEMENA U GEN BANKAMA

CILJ RADA

ISTORIJA NASTANKA I RAZVOJA RWA (Raiffeisen War Austria)

I. PREUZIMANJE I DORADA SJEMENA 9

3.1 Faza predčišćenja 11

3.2 Sušenje 12
3.3 Faza rashlađivanja 14
3.4 Faza Čišćenja i sortiranja 15
3.5 Tretiranje sjemena 16
3.6 Pakovanje sjemena 17
3.7 Odvoz i spremanje u spremište 18

IV. TEHNIČKO UREĐENJE U SKLADIŠTU 19

4.1 Mašinsko postrojenje izgradne faze I 19
4.2 Mašinsko postrojenje izgradne faze II 20
4.3 Mašinsko postrojenje izgradne faze III 21

V. CENTRALNI LABORATORIJ 22
VI. ZAKLJUČAK 26
VII. LITERATURA 27
 I UVOD

ZNAČAJ SJEMENA I SJEMENARSTVA

Agronomska znanost i suvremena proizvodnja potvrđuju da bez dobrog sortnog

sjemena nema visokih prihoda. Pojava sjemena je posljednji u nizu progresivnih stupnjeva u
evoluciji biljnog svijeta, čime je omogućeno uspješno razmnožavanje biljaka na kopnu.
Razmnožavanje sjemenom je odlika biljaka koje danas dominiraju u flori na površini zemlje
(Spermatophyta: Gymnospermae i Angiospermae). Najvažnija odlika sjemena je u tome što se
u njemu još na majčinskoj biljci (sporofitu) formira djelomično razvijena mlada biljka (mladi
sporofit) kao embrion oko koga (ili u kome) se nakuplja znatna količina rezervne hrane koja
služi mladoj biljci u prvim stadijima razvića, dok ne postane samostalna u svojoj ishrani.
Kada se odvoji od majčinske biljke, sjeme obično neko vrijeme miruje (dormantno stanje), a
pod nepovoljnim vanjskim uvjetima za klijanje može zadržati sposobnost za klijanje više, pa i
mnogo godina, jer je u stanju mirovanja manje osjetljivo prema nepovoljnim vanjskim
faktorima i osim toga je izvana dobro zaštićeno sjemenim omotačem (sjemenjačom). Mnoge
prednosti razmnožavanja sjemenom su očevidne i na osnovi toga je razumljivo zašto su
cvjetnice mogle osvojiti kopno i postati dominantne u današnjoj flori. Sjeme se javljalo u više
navrata u evoluciji vaskularnih biljaka, ali među danas živim biljkama ono je ograničeno
samo na Gymnospermae i Angiospermae. Sjemena su sposobna klijati kada dostignu stadij
fiziološke zrelosti. Kao što je navedeno, sjeme kada se odvoji od majčinske biljke obično
miruje (dormantno stanje) međutim, kod nekih biljaka su sjemena fiziološki zrela odmah po
završetku generativne faze i sposobna za klijanje. Ali, ima i takvih biljaka čija sjemena mogu
klijati u nezrelom stanju, npr. sjeme graška dok je još u mahuni.
Sposobnost za klijanje sjemena je različito zavisno od biljnih vrsta, pa tako neke
biljke zadržavaju sposobnost klijanja samo nekoliko dana (vrba, topola), većina korištenastih
biljaka 4 – 5 godina, neka žita 8–12 godina, a mnoge korovske biljke 25–40 godina.
Maksimalno trajanje sposobnosti za klijanje nađeno je kod biljke Cassia (fam.
Caelsalpiniaceae) 158 godina. Sposobnost za klijanje se bolje održava kada su sjemena zrela i
suha i kada se čuvaju na suhom i dobro provjetrenom mjestu na temperaturi koja se kreće od
4 do 8°C. Suha sjemena sadrže malu količinu vode (6 – 14%).
Da bi se sjeme uspješno čuvalo mora se prethodno kvalitetno osušiti da bi se
oslobodilo viška vode o čemu će biti govora više u samom dijelu dorade sjemena.
 Proizvodnja sortnog i hibridnog sjemena tj. sjemenarstvo igra veliku ulogu u
današnjoj poljoprivrednoj proizvodnji. U stvari, od kvaliteta sjemenskog materijala, ako su
obezbijeđeni odgovarajući agroekološki uslovi, u najvećoj mjeri zavisi prinos ali i kvalitet
proizvoda.
Zbog velike važnosti sjemena, zakonom je određeno koje sorte i kakvo sjeme se smije
sijati, i to kako ga u prodaji označiti (deklarirati).
Sjeme najvažnijih ratarskih kultura (kukuruz, pšenica, ječam, zob, raž, soja, suncokret i
šećerna repa) mogu proizvoditi samo registrirane organizacije koje ispunjavaju potrebne
uvjete (osposobljeni stručnjaci, odgovarajući agroekološki uvjeti i površine i potrebna oprema
i osiguran stručni nadzor). Poljoprivrednici ne smiju proizvoditi sjeme spomenutih kultura niti
zrno iz vlastite proizvodnje prodavati za sjetvu.
Sjeme priznatih sorata ostalih kultura mogu proizvoditi i registrirani poljoprivrednici,
ali u kooperaciji sa registriranim organizacijama. Poljoprivrednici koji nisu registrirani za
sjemensku proizvodnju smiju proizvoditi samo sjeme aromatskog i ljekovitog bilja i cvijeća, a
uz određene uvjete i ekotipove, odnosno nesortno sjeme nekih vrsta za koje ne postoje
priznate sorte.
Stručni nadzor nad proizvodnjom sjemena (aprobaciju) nekoliko puta tokom
vegetacije obavljaju stručnjaci ovlaštenih znanstvenih instituta ili stručnih službi.
Zdravstveno stanje sjemenskih usjeva utvrđuju najmanje dva puta u toku godine stručnjaci
ovlaštenih organizacija.
Doradu sjemena obavljaju samo registrirane organizacije koje imaju osposobljene
stručnjake, potreban prostor i odgovarajuću opremu.
U sjemenarstvu poljoprivrednih biljaka, pored sortnog sjemena, veoma je važna i
proizvodnja hibridnog sjemena. Smije se prodavati samo ono sjeme koje je propisanim
postupkom proizvedeno, dorađeno i odgovara određenim normama i kvaliteti što je utvrđeno
pregledima u polju i laboratorijskim analizama stručnjaka ovlaštenih organizacija.
Sjeme u prodaji mora biti propisno pakirano i označeno. Da bi do toga došlo sjeme
mora proći kroz faze: sušenja, čišćenja, kalibriranja, tretiranja i pakovanja.
Uvjeti u kojima se čuva sjeme, kao i njegovo stanje poslije žetve i dorade, u mnogome
utječe na njegovu životnu sposobnost. Većina vrsta sjemena povoljno reagira na sušenje prije
unošenja u skladište. Temperatura i razmjena plinova u skladištu su također veoma značajni
za životni ciklus sjemena. Kombinacija niske temperature s niskom vlažnošću zraka je skoro
idealna za uspješno čuvanje osušenog sjemena. Temperatura ispod točke smrzavanja (do -
4°C) povoljno djeluje na zadržavanje životne sposobnosti sjemena. Skladišta s negativnom
temperaturom najbolja su za čuvanje sjemena. Inače se u nekih vrsta sjemena. ako se ne
čuvaju kako treba, brzo smanjuje poljoprivredna vrijednost.
Osnova uspješne biljne proizvodnje je dostupnost kvalitetnog visoko-sortnog sjemena u
dovoljnim količinama i u pravo vrijeme.

ČUVANJE SJEMENA U GEN BANKAMA

Gen banke, odnosno, ustanove ili institucije koje čuvaju biljni i životinjski materijal određene
države su nacionalni interes i potreba za njihovim postojanjem i održavanjem je neupitna.
Kada je biljni materijal u pitanju najčešće se u gen bankama nalazi sjeme (kod svih vrsta koje
se razmnožavaju generativno) sa ciljem njegovog očuvanja u slučaju prirodnih katastrofa,
ratova, bolesti i sličnih događanja zbog kojih bi neko sjeme moglo nestati. Pored toga u gen
bankama se čuva i sjeme rijetkih i ugroženih vrsta koje bi mogle izumrijeti.
Trenutno u svijetu postoji oko 1 400 gen banki u oko 100 država svijeta, gdje se najčešće
čuva sjeme lokalnih vrsta biljaka kako bi se koristilo za istraživanja ili kao neka vrsta zaliha u
slučaju njegovog nepredviđenog nestanka u slobodnoj proizvodnji izazvanog nekim
nepredviđenim dešavanjima. Čuvajući sjeme banke istovremeno čuvaju i raznolikost gena i
otuda njihov naziv gen banke.
Da bi biljni materijal bio što sigurniji jer mnoge zemlje imaju probleme sa očuvanjem
sjemena (finansijski razlozi, nesigurna područja zbog prirodnih katastrofa, ratova i slično) u
Norveškoj (mjesto Svalbard koje predstavlja grupu otoka u Arktičkom okeanu i na pola puta
je između Norveške i Sjevernog pola) je osnovano globalno skladište sjemena gdje su
uskladištena sjemena svake zemlje koja ga je isporučila ovom skladištu (naravno po
određenim pravilima i procedurama) tako da ono predstavlja „sigurnu kopiju“ u slučaju da
originalna zaliha u nekoj od zemalja iz nekog razloga nestane. Ova svjetski značajna gen
banka je izgrađena na mjestu gdje temperature ne prelaze 3,5°C a stijena koja se nalazi oko
zgrade je dovoljno stabilna da se unutar nje napravio prostor za zgradu i ujedno da je nizak
nivo zračenja. Pošto se zgrada nalazi na 130 metara nadmorske visine i u slučaju dizanja
razine mora i otapanja leda ona će i dalje biti sigurna.
Kapacitet zgrade je čuvanje oko 45 miliona uzoraka asvaki broji oko 500 sjemenki što znači
da se u gen banku Svalbard može smjestiti 2,25 milijardi sjemenki.
Zvanično je gen banka otvorena od februara 2008. godine i od tada se na temperaturi od -
18°C skladišti sjeme koje pristiže sa različitih strana svijeta. Zavisno od vrste sjeme se može
čuvati od nekoliko desetina pa i više od stotinu godina, a da sačuva zadovoljavajuću klijavost.
Po potrebi kada klijavost bude smanjena sjeme će se regenerisati, tj. uzimati iz gen banke,
sijati i svježe sjeme sa većom klijavosti ponovo vraćati na čuvanje.

Sl. 1. Izgled Svalbard gen banke

Sl. 2. Lokacija Svalbard gen banke na mapi

 CILJ RADA

S obzirom na već navedeni značaj sjemena za uspješnu poljoprivrednu proizvodnju i opstanak

civilizacije njegova proizvodnja a kasnije njegovo adekvatno čuvanje i skladištenje je veoma
važno da bi se proizvodnja mogla nastaviti.
Cilj rada je da se kroz pregled tvrtke RWA (Raiffeisen Ware Austria AG) koja je danas među
vodećim u Austriji i prikaže rad tvrtke u kojoj značajan dio djelatnosti se bazira na
proizvodnji, doradi i skladištenju sjemena na modernim principima sjemenarstva.

ISTORIJA NASTANKA I RAZVOJA RWA (Raiffeisen War Austria)

RWA ili Raiffeisen Ware Austria AG je veleprodajna tvrtka koja se bavi proizvodnjom i
veleprodajom sjemenskog materijala različitog poljoprivrednog bilja, kao i prometom i
veleprodajom ostalih poljoprivrednih proizvoda, usluga i proizvoda za vinogradare i vinare,
zaštitnih sredstava, poljoprivrednih strojeva i rezervnih dijelova. Tvrtka posjeduje
akreditovane laboratorije za ispitivanje kvaliteta sjemena sa ISTA akreditacijom, a zahvaljući
brojnim stručnim ekspertima iz različitih oblasti poljoprivrede tvrtka je nosilac i stručnih
savjetovanja za poljoprivredne proizvođače značajnog dijela Austrije.
Davne 1898. godine Friedrih Willhelm Raiffeisen je organizovao udruživanje individualnih
poljoprivrednih proizvođača donjo-austrijskog područja poznatu kao Lagerhausova zadruga,
u cilju jačanja njihovih pozicija u društvu i privredi i uspješnijeg nastupa na tržištu.
Koncept organizovanja je do danas ostao manje-više isti jer današnja uspješna tvrtka RWA je
i dalje dobrim dijelom u vlasništvu svojih zadrugara koji su je osnovali i dalje jedna od bitnih
njenih ciljeva je pružanje usluga i zajedničko rješavanje problema vezano za proizvodnju i
plasman njihovih proizvoda. Ideja takvog postojanja i organizacije koja je karakteristična za
ovu tvrtku postala je poznata širom Evrope i akcionari RWA, austrijski poljoprivredni
proizvođači ili bolje reći kooperanti RWA šire svoje djelatnosti i na druge evropske zemlje
kroz osnivanje mreže „kćerki firmi“ prilagođavajući svoja višedecenijska iskustva lokalnim
uslovima svake države.
Uglavnom se djelatnost u drugim državama bazira na prodaji sopstvenog programa
konvencionalnog i organskog sjemena, vještačkih đubriva, poljoprivrednih strojeva i njihovih
rezervnih dijelova.
Od skromne zadruge do danas mijenjala su se sjedišta, nazivi zadruga, profili djelovanja ali
koncept djelovanja je postajao jači, obimniji i
djelatnosti su se širile i povećavale, da bi
danas RWA imala predstavništva u brojnim
evropskim zemljama ali šire (od zemalja
okruženja ima predstavništva u Srbiji,
Hrvatskoj i Sloveniji). Sl. 3. Logo tvrtke RWA

RWA je počela svoju djelatnost kao savez seoskih zadruga a danas je tvrtka koja organizacija
koja zaslužuje jedno zavidno mjesto, ne samo u Austriji nego i u Europi.
Uspon tvrtke je počeo 1980. godine izgradnjom jednog Centralnog žitnog skladišta u
Korneburgu, 20 km udaljenog od Beča. Prva izgradna faza bijaše s investicijskom sumom od
oko 30 mil. šilinga, koja je sredinom 1981. godine i završena. Nagli razvoj u proizvodnji
krmnog bilja, bjelančevinastih zrnastih kultura i uljarica učinili su izgradnju druge „izgradne
faze“ nužnom. Težište druge izgradne faze, koja za žetvu 1984. godine bijaše (s 60 mil.
šilinga) gotova, je izgradnja 80 silo-ćelija sa oko 2000 t skladišnog kapaciteta sa
postrojenjima za pročišćavanje, dorađivanje, mašinama za sušenje (sušarom) kao i moderno
opremljenim postrojenjem za pakovanje u vreće. Godine 1986/87 bijaše opremljen i
laboratorij za ispitivanje sjemena koji radi po uputama Zemaljskog zavoda za biljnu
proizvodnju u Beču (Bundesanstalt für Pflanzenbau), danas akreditovan u registru ISTA
laboratorija.
U godini 1989/90. bijaše i izgradna faza broj 3 puštena u promet. Treća izgradna faza sastoji
se od velike hale za spremanje žita i jednog mašinskog postrojenja. U hali se nalazi i sušiona
koja je prilagođena za sušenje sjemena u kašunima (kontjnerima). Komplet izgradnja sve tri
izgradne faze je koštala oko 150 mil. šilinga.
U skladištu koje je bilo predmet analize je uposleno 24 radnika, 12 službenika i 4 službenika
za laboratorij.
Cijelo skladište opremljeno je s jednim automatskim protupožarnim sistemom.
Cijela izgrađena površina je oko 15.789 m2.
Kada se računaju površine koje zauzimaju kancelarijski uredi, razna mašinska
postrojenja, različite dodatne prostorije i prostor za vožnju (cca 25%) ostane čistog skladišnog
prostora 10.000 m2 gdje je moguće uskladištiti 13.000 t raznog sjemena (skladištenje
djelomično i u stalažama).
Godišnje se manipulira sa oko 23 – 25.000 tona. Od toga su:
 68% razna sjemena
20% umjetna gnojiva
8% krmne smjese
3% artikli za vinske podrume
1% zaštitna sredstva.
Skladišni prostor čine:
3 žitna skladišta
2 rashladne prostorije (stalno skladištenje kod temperature 10°C i 50% zračne vlage,
kapacitet svaka po 200 t)
1 prostorija za skladištenje prehrambenih proizvoda
(odvojeno skladištenje)
1 prostorija za tretiranje sjemena
(mogućnost hermetičkog zatvaranja)
1 prostorija za umjetna gnojiva (odvojeno skladištenje)
1 prostorija za zaštitna sredstva (zagrijavanje moguće zimi na +7°C)
1 prostorija za silažu.
Na raspolaganju stoji i 14 viljuškara. Za dopremu materijala 85% otpada na kamione,
15% na željezničke vagone (godišnje oko 400 vagona s 10 t nosivosti). Za odvoz robe 97%
otpada na kamione, 3% na željeznicu.

PREUZIMANJE I DORADA SJEMENA

Sjeme koje dolazi u tvrtku od kooperanata ili iz vlastite proizvodnje prolazi složen put od
prijema do njegovog krajnjeg skladištenja.
Postupak sa zrnom koje dolazi na skladištenje zavisi od više faktora:
- vrsta usjeva (uljarice, žita, bjelančevinaste biljke, krmne kulture i sl.),
- namjene usjeva (sjemsnski materijal namijenjen za sjetvu i merkantilna upotreba),
- stanja vlage u zrnu, prisustvo primjesa, itd.
- raspoloživog skladišnog prostora.
Za preuzimanje dopremljene robe stoji na raspolaganju most-vaga mjernog kapaciteta od 50
tona. Silos, u drugoj izgradnoj fazi je u mašinskom postrojenju 23 m visok, a u dijelu silo-
ćelija 18 m. U silosu su 80 silo-ćelija, od toga 64 ćelije sa cca 27 t i 16 ćelija sa cca 13 t. Od
manjih ćelija 4 su predviđene za tretiranje. U mašinskom dijelu su dodatna 4 predbunkera
svaki sa 6 tona koji se koriste u procesu čišćenja. Postoji mogućnost preuzimanja robe i u
drvenim sanducima (kištrama) kojih je na raspolaganju 5 500 komada i 140 komada metalnih
sanduka (kištri) čiji je kapacitet od 850–900 kg po sanduku (kištri).

Sl. 4. Izgled dijela skladišnog prostora RWA

Sa skladišnim kapacitetom od 2000 tona (80 silo-ćelija) u silosu je moguće ukupno skladištiti
7000 tona.
Mašinsko postrojenje druge izgradne faze sadrži i jedan kompleks za čišenje. Sastoji se od
aspiratora, sortnog cilindra, trijera, mašina za očitavanje težine i mašine za tretiranje. Ispod
ćelija u silosu nalazi se i automatsko postrojenje koje, kada je sjeme već obrađeno,
samostalno važe, pakuje, etiketira, slaže u palete i omotava u foliju. Svaka od 6 etaža 23
metarskog silosa je s jednim liftom brzo dostupna.
Za preuzimanje vlažnog sjemena stoji na raspolaganju sušara od 45 m3 s vremenskim
učinkom od 12t/ha (kod pšenice s 18% na 14% vlage).
Kada su u pitanju manje količine postoji mogućnost upotrebe samo dijela sušare (cca 3m3 ili
oko 2.500 kg).
Za sušenje manjih količina stoji na raspolaganju i sušenje u kašunima (countener sušara). Ono
ima prednost u tome što manje količine (oko 150 kg) različitog sjemena mogu u isto vrijeme
biti sušene. Prije nego što se pristupi procesu sušenja mora se obaviti aspiracija. Kod primanja
robe stoje dva aspiratora na raspolaganju (zavisno od kulture ti prečistači imaju kapacitet 15 –
60 t/ha odnosno 25 – 100 t/ha).
U slučaju da je isporučena količina robe veća od mogućeg prijemnog kapaciteta na
raspolaganju su dva rashladna sistema koji robu mogu konzervirati do momenta obrade. U
svim ćelijama su instalirana 4 temperaturna mjerna sistema koji su povezani sa
kompjuterskim sistemom, koji u kritičnoj točci reagira. Uzimanje proba je isto tako
organizirano odmah po dolasku robe u skladište i to automatski. U tom dijelu skladišta nalaze
se još razne mašine za miješanje sjemena trava s automatskim vaganjem, punjenjem i
pakovanjem u količinama od 1, 5, 10 i 20 kg.
Da bi sjeme po dolasku u centralno spremište bilo spremno za daljnje plasiranje ili eventualno
čuvanje u centralnom spremištu mora proći kroz određene faze pripreme. Poznato je da se u
sjemenu koje se dopremi iz polja obično nalazi velik dio nama nepotrebnih sastojaka kao npr.
prašine, ostataka stabljike, korova, drugih kultura ili pak nepotrebnih štetočina i često sa
povećanim učešćem vlage koja je veliki „neprijatelj“ kvalitetnog skladištenja.
U uvodu je navedeno da postoje norme za svo sjeme bez obzira na vrstu u pogledu čistoće,
klijavosti, vlage itd. pa da bi se te norme postigle svako sjeme mora proći kroz taj put
pripreme.
Taj put se sastoji od nekoliko faza:
- faza predčišćenja
- faza sušenja
- faza rashlađivanja (ako se čuva sjeme)
- faza čišćenja i sortiranja
- tretiranje
- pakovanje – vaganje
- odvoz ili spremanje u spremište
Faza predčišćenja
Faza predčišćenja ili faza aspiracije, o kojoj sam već govorio, sastoji se, dakle, u tome
što se na bazi strujanja zraka čisti sjeme. Predčišćenje je samim tim što i poslije te faze sjeme
nije dovoljno očišćeno.
 Sl.5. Čišćenje sjemena

Sušenje
Da bi se pojedine ratarske kulture uopće mogle uspješno čuvati mora im se postotak
vlage smanjiti na određenu mjeru. Npr. kukuruz 14%, soja 12%, grašak 15%, lan 10% itd.
Većina njih dođe sa polja s povećanom vlagom.
U zrnu je vlaga obično nejednako raspoređena a njen raspored uvjetuju:
- anatomski sastav zrna,
- različititi sorpcioni kapaciteti zrna (krupnoća, jedrost),
- stanje skladišta
- izmjena temperature slojeva uskladištene zrnate mase (provodljivost)
Najveću higroskopnost ima klica, potom ovojnica, najmanju endosperm. Npr. poslije
kombajniranja dolazi do preraspodjele vlage suho - vlažno zrno i izjednačavanje vlage obično
nastupa za oko 3 dana poslije skladištenja.
Zrno pomiješano sa sjemenkama korova uvijek je vlažnije jer dolazi do premještanja vlage sa
zrna korova (koje je vlažnije) na sjeme – zbog toga je neophodno čišćenje.
Neravnomjernu vlagu uvjetuju i različiti sorpcioni kapaciteti zrna (sitna, štura zrna - veća
higroskopnost - zrna s većom klicom); lom zrna - veći sorpcioni kapacitet - povećana aktivna
površina. Veoma je važno čišćenje svih primjesa koje su obično vlažnije od osnovnog zrna,
intenzivnije dišu i izazivaju razvoj mikroorganizama, grinja, kukaca. Relativna vlaga zraka u
skladištima može imati nejednak utjecaj na dijelove hrpe ( površina i rubovi), zatim tijekom
transporta visoka relativna vlaga može utjecati na vlagu zrna koje zahvaljujući sorpcionim
osobinama upija vlagu. I na kraju veoma je bitno stanje skladišta jer samo ispravna termo i
hidro izolacija i kvalitetna građevinska konstrukcija omogućava regulaciju kako vlage tako i
temperature kao dva najvažnija čimbenika uspješnog skladištenja.
U tvrtki RWA za sušenje stoje na raspolaganju sušare. Sušara u silosu kapaciteta 45 m3
opremljena je elektronskim sistemom za kontrolu topline dolazećeg zraka, toplinu zrna,
količinu odlazeće vlage, i brzinu strujanja toplog zraka. Kod sušenja u košunima u silosima
tvrtke elektronski je opremljena doprema toplog zraka i tako se regulira. Oba postrojenja su
kapaciteta cca 40 t.

Sl.6. Sušara za sjeme

Vremenski učinak kod sušenja žitnih sjemena iznosi 3 – 12 t/h kod jedne početne
vlažnosti od 18% na vlažnost od 14% kod temp. zrna od max. 38°C. Pošto su svi mjerači
temp. povezani s kompjuterom mjerenja koja se čine interesantna pokazuju se automatski na
dijagramu i bivaju ucrtani. Osušeni produkti bivaju tada preko prenosne trake dalje
transportirani nazad u silos gdje bivaju spremljeni do daljnje obrade. Manje količine za
sušenje bivaju punjene u „košune za sušenje“ (Contene za sušenje) i gdje se pomoću
ventilatora kroz cijevi ubrizgava topli zrak (max 50°C) i pomoću ventilatora izvlači tako da
zbog razmjene toplote dolazi do sušenja. Topli zrak struji od prve do osme košune (kontene)
sa sadržajem od svaka po 3m3 i uzima vlažnost, temperatura zrna i vlažnost zrna se uzima
manuelno probama i utvrđuje. Poslije postizanja željenog odnosa vlage u sjemenu sistem se
isključuje i samim tim dolazi do hlađenja sjemena i izjednačavanja zraka.

Sl. 7. Šema rada sušare za sjeme

Faza rashlađivanja
Faza rashlađivanja (konzerviranja) vrši se u slučaju da se sjeme mora čuvati neko
vrijeme do dorade. Ako kapaciteti za sušenje u datom momentu ne mogu prihvatiti sve
dopremljene količine sjemena, pribjegava se preostalo sjeme staviti u rashladnu prostoriju i
tako ih konzervirati dok ne postane mogućnost daljnje dorade. Dva su uređaja za
rashlađivanje do +10°C. Ako pak sjeme treba ostati neko duže vrijeme konzervirano tada je
optimalno da to bude 6 silo-ćelija. Za kontrolu temperature u silo-ćelijama instalirani su
temperaturni mjerači (na 4 mjesta) koji su povezani s kompjuterskim sistemom i u slučaju da
se temperatura u silo-ćelijama poveća do neželjene visine uključuje se alarmni uređaj koji
blagovremeno opominje da treba nešto učiniti. U slučaju da dođe do viška sjemena i treba se
sačuvati tada su tu još dva podna skladišta cca 160 m2 i s kapacitetom od oko 200 t po
svakom na raspolaganju. Kao što je slučaj kod kukuruza (Mays), a većinom su te prostorije za
to i rezervirane (vlažnost 50% i temp. -10°C) temperaturu i vlažnost zraka je moguće u
svakom momentu i promijeniti.
Za razliku od hlađenja samo jedna prostorija u cijelom skladištu je prilagođena i za
grijanje zimi. Radi se o prostoriji gdje su smještena zaštitna sredstva i ona se zimi kad se
temperatura vani spusti i ispod nule grije do temp. od +7°C.

Faza čišćenja i sortiranja

Šta su primjese?
Pod pojmom čisto sjeme podrazumijeva se sjeme koje pripada deklariranoj vrsti, gdje pripada
svaka neoštećena zdrava sjemenka propisane veličine, a samim tim primjese su sve ono što
nije čisto sjeme deklarirane vrste. Primjese se dijele na organske korisne, organske nekorisne i
anorganske.
Organske korisne primjese su oštećena zrna, sjeme stranih kultura i polomljena zrna kultura.
Korisne su jer se mogu koristiti kao stočna hrana.
Organske nekorisne primjese čine sjemena korova, ostaci biljke pljeva, mrtvi i živi kukci i
grinje i njihovi dijelovi. Najveću opasnost predstavljaju korovi koji prenose vlagu na zrno i
živi štetnici.
Anorganske primjese su sve ono što je anorganskog porijekla (prašina, zemlja, pijesak,
komadi zemlje)
U tvrtki RWA za čišćenje sjemena stoje na raspolaganju prostorije koje zavisno od
kulture i satnog učinka od 9 t (kod djetelina) do 60 t kod pšenice varira. Sva postrojenja za
čišćenje su opremljena sa jednim aspiratorom i jednim aparatom za očitavanje težine. Kod
nekih postrojenja pored ta dva instrumenta još se nalazi i 2 Trieure i pušni trier, jedan sortirni
cilindar, jedna Rumex mašina (Ro-llen) i jedna magnet (Gompper) mašina.

Spužni trier - odvajanje zrnatih proizvoda na bazi spec. težine, učinak cca 300 kg/ha.
Aspirator - sortiranje na bazi jačine zrna i djelomično na težini.
Sortirni cilindar - odvajanje čitavih zrna od oštećenih.
Čitač težine - odvajanje na bazi spec. težine.
 Pošto se zna da sjeme dolazeći iz polja i nosi u sebi mnogo prašine i drugih
nepotrebnih tvari (npr. zrna koja se prilikom žetve oštete) moraju, prije nego što sjeme bude
dalje distribuirano, biti očišćeni. I pored toga što je sjeme prošlo fazu predčišćenja (aspiracije)
mora ponovo biti podvrgnuto fazi pravog čišćenja i sortiranja. U predčišćenju (aspiraciji)
sjeme se čisti samo od grubog materijala (velikih komada), npr. ostaci stabljike itd. Prije nego
bude detaljno očišćeno sjeme dolazi u predbunker, odakle ide na čišćenje da bi završilo u
zadnjem bunkeru (mjesto za čisto sjeme).
Za doradu već predčišćenog i osušenog sjemena slijedi sortiranje na bazi: dimenzija i
težine zrna. Učinak kod težeg sjemenja je 10 t/ha. Da bi se u poljoprivrednoj proizvodnji
postigli što bolji rezultati, pored ostalih uvjeta važno je imati i čisto sjeme. Sortnu čistoću
garantira prodavač, a proizvođač vidi nepoželjne primjese tek na svom usjevu. Laboratorijske
analize i pregledi su zbog toga poželjni. Da se ne bi dešavalo da primjese drugih sjemena,
oštećenih zrna iste sorte, ili proklijalih zrna ili šturih bude prisutno u datom sjemenu potrebno
je dobro čišćenje. Na etiketi sortnog sjemena obavezno mora biti napisano u procentima
čistoća sjemena i da taj proizvođač koji to sjeme proizvodi mora garantirati tu čistoću, jer to
utječe na prinos date kulture.
Tretiranje sjemena
Tretiranje sjemena je mjera koja se poduzima zbog zaštite sjemena od gljivičnih
oboljenja i životinjskih napasnika. Sjeme zaraženo bolestima i oštećeno štetnicima ima
smanjenu klijavost, a nicanje u polju i produktivnost su dosta smanjeni.

Sl. 8. Tretiranje sjemena prije skladištenja

Tretiranje sjemena je nužna mjera, ali u prvom redu štiti zdravo sjeme od bolesti i štetnika u
tlu. Zdravo sjeme je vrlo važno.
Za tretiranje sjemena stoje na raspolaganju dva postrojenja sa satnim učinkom 15 t. Da
sjeme bude dobro i ravnomjerno tretirano oba postrojenja su opremljena sa automatskim
dozirerom. Pošto se sjeme tretira da ne bi došlo do sljepljivanja zrna postoji mogućnost
sušenja u valjkastom sušioniku. U svakom slučaju koriste se sredstva za tretiranje koja u sebi
ne sadrže živu.

Pakovanje sjemena
Za pakovanje sjemena stoje na raspolaganju dva postrojenja (max. mogućnost 550 –
600 vreća na sat). Postrojenje se sastoji od automatskog uzimanja vreća, elektronskog
vaganja, etiketiranja, zavarivanja, slaganja vreća u palete i omotavanja u foliju cijele palete.
Nadalje, stoji još dodatno po potrebi poluautomatsko pakovanje (mehaničko vaganje,
etiketiranje i zatvaranje).
Kapacitet max. 180 vreća na sat.

Sl. 9. Mašina za pakovanje sjemena

Kada se radi o teško tekućim (pokretnim) sjemenima (npr. sjeme trava) pakuje se u vreće od
10 – 50 kg težine. Ako se radi o lako tekućim sjemenima pakovanje se vrši isto od 10 – 50 kg
s tim što se vaganje može podešavati po potrebi. Punjenje u pakete trava za vrtove vrši se kod
posebnog postrojenja i punjenje se vrši od 1 – 5 kg.
Vaganje i pakovanje može se podesiti da se to radi poslije tretiranja ili čak prije
tretiranja sjemena. Vreće se slažu na palete u tri reda do 13 u visinu. Odvoženje paleta čini se
sa elektro viljuškarom. Postoji mogućnost pakovanja u vreće od 500 i 1000 kg.

Odvoz i spremanje u spremište

Odvoz sjemena iz spremišta obavlja se ili kamionima ili željeznicom, zavisno od
potražnje. Većinom se odvoz vrši kamionima, a utovar se vrši viljuškarima. Vreće složene u
palete i omotane folijom su spremne za transport. Međutim, ako se radi o transportu u neke od
evropskih zemalja utovaraju se i velike vreće od 500 i 1000 kg. I taj se utovar vrši
viljuškarom. Većina tih viljuškara radi ili na struju ili na zemni plin.
Benzin se ne smije upotrebljavati u skladištu jer bi došlo do alarmiranja protupožarnog
sistema. Osim toga, u spremištu mora biti čisti zrak i mora se provjetravati da bi se sjeme
bolje čuvalo. Posvećuje se puna pažnja čuvanju sjemena u spremištu, jer svi ti proizvodi
podliježu raznim promjenama. Djelovanjem određenih čimbenika mijenja se biokemijski,
fizikalni i kemijski proces. Uz to, ratarski proizvodi za vrijeme čuvanja podliježu napadu
mikroorganizama, insekata i bolesti i pri lošijoj organizaciji napadu ptica i glodavaca. Prema
tome, čimbenici koji utječu na uskladištenje proizvoda mogu biti biološkog i mehaničkog
podrijetla. Njihovim djelovanjem mijenja se kakvoća (kvalitet), a u većini slučajeva i težina
uskladištenog proizvoda. Drugim riječima, njihovim djelovanjem dolazi do određenih
gubitaka. Neki od tih gubitaka su neizbježni, kao npr. lom zrna, dok neki nastaju kao rezultat
nepravilnog uskladištenja. To je u prvom redu samozagrijavanje, zatim napad ptica, insekata i
glodavaca, posebice razvoj i djelovanje mikroorganizama te rasipanje. Neke od tih gubitaka
ne možemo smatrati opravdanim jer postoji mogućnost njihova suzbijanja. Zahvati pomoću
kojih možemo riješiti navedene probleme mnogobrojni su, ali gdje će se i u koje vrijeme
primijeniti zavisi u prvom redu o svojstvima proizvoda koje uskladištavamo. U svakom
slučaju u ovoj organizaciji se posvećuje dosta pažnje tome.
Dobar dio sjemena slaže se u stalaže. Velike vreće imaju poseban dio za skladište.
Provjetravanje je dobro i relativno mali dio svjetlosti prodire u skladište.

TEHNIČKO UREĐENJE U SKLADIŠTU

Mašinsko postrojenje izgradne faze I
1) Postrojenje za čišćenje i sortiranje sastoji se od:
3 elevatora za vertikalni transport
4 postrojenja za kipovanje košuna
4 puž Triera
1 aspirator
2 Trieur cilindra
1 čitač težine (odvajanje na bazi spec. težine
3 otprašivača
2) Postrojenje za miješanje
1 postrojenje za kipovanje košuna
2 lijevka sa razdjelnim aparatom
1 pokretna traka
4 mješača
1 pokretna traka

3) Postrojenje za čišćenje finog sjemena

 1 valjkasta mašina
1 magnetna mašina
1 mašina za odvajanje zrnatog materijala na bazi spec. težine različitih frakcija
4) Postrojenje za vaganje i pakovanje
1 mehanička bruto vaga
1 podupirač vreća
1 zašivač vreća s automatom za etiketiranje
5) Postrojenje za punjenje paketa
2 vage sa klapnom na dnu
1 mašina za pakovanje u kartone i ljepljenje
2 automata za pečatiranje
6) Platform vaga
2 digitalne vage
1 velika most vaga 2 x 2,5 m, mogućnost vaganja 2500 kg, brojke 0,5 kg s mogućnosti
registriranja datuma na formularu od DIN-A-5.
Mašinsko postrojenje izgradne faze II
1) Vaganje za kamione
1 velika mostna vaga, mogućnost vaganja 50 t
2) Preuzimanje materijala
1 postrojenje za kipovanje vozila, mogućnost 20 t
1 slivnik s mogućnosti prelaza vozila preko njega 8 x 2,9 x 18 m
1 otprašivač slivnika s filterom
1 aspirator
1 otprašivač za spomenute našine
1 otprašivač za stopala elevatora kod promjene kulture
3) Postrojenja za sušenje
- kotlovnica koja radi na zemni plin
4) Postrojenje za čišćenje i sortiranje
1 predbunker za sirovine
1 dozirer
1 aspirator
2 sortna cilindra
2 Trier cilindra
1 čitač težine
 2 otprašivača za spomenute mašine
3 poslije bunkera (zadnja)
2 contene (košuna) za sakupljanje otpada
5) Postrojenje za tretiranje
- mašine za tretiranje sa dozirerom
6) Postrojenje za pakovanje i paletiranje
7) Postrojenje za sušenje manjih količina
- sušiona
- kotlovnica
Postrojenja izgradne faze III
1) Postrojenje za preuzimanje sjemena u rinfuzi
1 prihvatni slivnik 8 x 3 m
1 otprašivač za slivnik
1 prenosna traka
1 preuzimajući elevator
1 aspirator
1 otprašivač
2 predbunkera
1 otprašivač za čišćenje lopatica elevatora
1 prenosna traka
1 contena za otpatke
2) Čišćenje i sortiranje
1 uređaj za kipovanje kašuna
1 elevator s lopaticama
1 aspirator
2 mjerača težine
1 zadnji bunker za čiste produkte
1 otprašivač za date mašine
2 kontene za otpatke
3) Postrojenje za tretiranje
1 mašina za tretiranje s dozirerom
2 valjkasta sušionika
1 otprašivač
4) Pakovanje i paletiranje
 1 elektronska neto vaga za punjenje vreća od 1000 kg
1 elektronska neto vaga za punjenje do 50 kg
1 spremište za prazne vreće
1 mašina za etiketiranje
1 mašina za šivanje nreća
2 prihvatnika vreća
1 traka za prihvaćanje paleta (valjkasta)
5) Postrojenje za sušenje
1 regal za palete s mjestom za 45 kontena u 3 reda svaki 15 komada
3 kanala za zrak sa svakih 15 izlaza koji se priključuju na kontene
3 ventilatora koji pokreću topli ili hladni zrak
1 plamenik sa zemnim plinom jačine 900 KW
6) Personalni i teretni lift
- za 400 kg odnosno 5 osoba
6 stanica od podnožja do 5 kata
 CENTRALNI LABORATORIJ
Opis laboratorija

Laboratorij ima funkciju da su njemu ispituju kvalitativne osobine sjemenskog

materijala namijenjenog sjetvi ili daljem prometu. Sva ispitivanja se izvode prema ISTA
standardima.
Šta je ISTA?
ISTA – International seed testing association je međunarodno
udruženje za kontrolu sjemena.

1921. godine je osnovano Evropsko udruženje za kontrolu

sjemena, koje je na IV Međunarodnom kongresu u Kembridžu
(Engleska), 1924. godine odlučilo da se aktivnosti udruženja
prošire i da se udruženje rekonstituiše u ISTU. Osnovni cilj je
ujednačavanje metoda rada, kako bi se međunarodni promet
sjemena nesmetano odvijao Sl. 10. Logo ISTA

Udruženje unapređuje istraživanja u svim oblastima nauke i tehnologije o sjemenu

uključujući: uzorkovanje, skladištenje, ispitivanje, doradu i promet sjemena. Radi lakšeg
funkcionisanja radni zadaci su podijeljeni na tehničke komitete koji imaju ili mogu imati
nekoliko radnih grupa sastavljenih od specijalista za sjeme na pojedinačnim oblastima.
Tehnički komiteti u funkciji ISTE su:

1. ISTA komitet za uzorke (količine i način uzimanja uzoraka),

2. ISTA komitet za testiranje sjemena cvijeća,

3. ISTA komitet za sjeme šumskog drveća i žbunova,

4. ISTA komitet za klijavost sjemena,

5. ISTA komitet za vlažnost sjemena,

6. ISTA komitet za nomenklaturu,

7. ISTA komitet za čistoću sjemena,

8. ISTA komitet za zdravstveno stanje sjemena,

9. ISTA komitet za statistiku,

 10. ISTA komitet za skladištenje sjemena,

11. ISTA komitet za energiju sjemena,

12. ISTA komitet za tetrazol metode ispitivanja sjemena,

13. ISTA komitet za određivanje varijateta i vrsta sjemena,

14. GMO grupacija i zadaci u okvirima ISTA.

Sve akreditovane ISTA laboratorije rade po uniformnim detaljno utvrđenim principima i

kriterijima koji se odnose na rad lica zaposlenih u laboratoriji, provjeru njihove stručnosti,
redovnu provjeru i potvrdu o potpunoj ispravnosti svih laboratorijskih instrumenata od strane
zvaničnih institucija, kao i o ostalim neophodnim uslovima u pogledu prostora, opreme,
kadra itd., prema zahtjevima ISTA standarda.
U laboratoriju se ispituje čistoća, klijavost, zdravstveno stanje sjemena, sadržaj vode,
hektolitarska i apsolutna masa i sve druge osobine koje su potrebne da bi se sjeme moglo dati
u daljnji promet. Probe se uzimaju kod svakog dolaska robe u skladište kao i u pojedinim
fazama tijekom procesa dorade. Uzimanje proba kod rinfuze vrši se sondom, a kod pakiranog
sjemena u vreće šilom. Takve probe idu u laboratorij na daljnje ispitivanje.

Sl. 11. Sonda za uzimanje uzoraka (lijevo) i hektolitarska vaga (desno)

Kontrolni broj sorata (sa svim podacima) registrira se u kompjuter tako da ne može doći ni do
kakvih grešaka. Svi podaci koji se dobiju za jednu određenu probu pohranjuju se u kompjuter.
Probe se uzimaju u količini od od 30 do 1000 grama. Kod ispitivanja čistoće sjemena
utvrđuje se postotno postojanje raznih primjesa ili sjemena drugih kultura u ispitivanom
sjemenu.
U laboratoriju se ispituje postotna vlažnost u datoj probi. Kod laboratorijskog ispitivanja
zdravstvenog stanja sjemena ili zaraženosti sjemena koriste se različite metode za ispitivanje
gljivičnih oboljenja (mikroskopski ili pomoću raznih svjetlosnih spektara).
Pošto pekarska industrija ima posebne norme za utvrđivanje kvalitete brašna velika pažnja se
posvećuje utvrđivanju kvalitete pšenice i pšeničnog brašna. Za potrebe pekarske industrije
utvrđuje se ljepljivost tijesta kao i bubrenje tijesta pšeničnog brašna. Također se utvrđuju još
mnoge druge osobine brašna i tijesta za potrebe pekarske industrije.
 ZAKLJUČAK

U radu pod naslovom Dorada i skladištenje sjemena ratarskih kultura prikazan je

tehnološki proces uskladištenja sjemena ratarskih kultura od prijema, dorade, ispitivanja, do
spremanja ili odvoženja u distribuciju.
U današnjem svijetu hrana igra jednu veliku ulogu kad znamo da veliki dio svijeta
(afričke zemlje) nemaju dovoljno za ishranu vlastitog stanovništva. Da bi se povećala
proizvodnja hrane u svijetu mora se prići ispitivanju i iznalaženju mogućnosti za dobivanje
novih sortnih visokorodnih sjemena koji bi davali veće prinose. U svemu tome sjemenarstvo i
proizvodnja hibridnih sjemena igra veliku ulogu. Pored same proizvodnje hibridnih sjemena
važnu ulogu ima dorada i čuvanje sjemena u skladištima.
Kroz povijest ljudskog društva sjemena žitarica su se uskladištavala u rupama koje su
bile iskopane u zemlji, u prizemnim skladištima i u hambarima, dok se to danas radi u
suvremenim silosima ogromnih kapaciteta. U tim silosima dobro su osigurane mjere koje
poboljšavaju sam proces čuvanja sjemena u skladištima (provjetravanje, zaštita od različitih
štetnika, zaštita od velike vlažnosti i izlaganju prevelikoj svjetlosti).
U centralnom lageru u Korneuburgu (Austrija) te mjere se primjenjuju dosta efektivno.
Zadatak centralnog skladišta u prvoj liniji osigurati dovoljno visokosortnog sjemena za sjetvu
u pravo vrijeme i dovoljnim količinama.
Za prikupljanje podataka za ovaj rad zahvaljujem se radnicima i rukovodećem osoblju
centralnog lagera u Korneuburgu. (VLG – Saatgut – Zentrallager Korneuburg – Austrija).
 LITERATURA:

Herrmann, Plakolm, 1991: Ökologischer Landbau, österreichischer Agrarverlag, Wien 1991.

Kalinović, I., 1996: Skladištenje i tehnologija ratarskih proizvoda. Interna skripta

Poljoprivredni fakultet Osijek.

Maceljski, M., 1985: Poljoprivredni savjetnik, Nakladni zavod Znanje, Zagreb, 1985.

Mastilović Jasna (urednik), 2011: Savremeni pristup upravljanju skladištem za zrnaste

proizvode (Priručnik za rad javnih skladišta). Izdavač: Univerzitet u Novom Sadu – Institut za
prehrambene tehnologije.

Ritz, J., 1988: Osnovi uskladištenja ratarskih proizvoda – II izdanje. Izdavač Agronomski
fakultet, Sveučilište u Zagrebu.

Rozman Vlatka, Anita Liška, 1998: Skladištenje ratarskih proizvoda. Skripta. Poljoprivredni
fakultet Osijek.

Žeželj, M., 1989: Tehnologija skladištenja zrna. Izdavač: Naučna knjiga Beograd.

Wolfgang Werner, 1994: Bedeutung der österreichischen Raiffeisen Lagerhaus Organisation,

Wien.

https://www.rwa.at/en/rwa-hrvatska-d-o-o+2500+1000374
https://www.rwa.at/en/rwa-srbija-d-o-o+2500+1000373
http://www.advantageaustria.org/international/company/rwa-raiffeisen-ware-austria-ag-
2.business-opportunities.en.html