Godinji vinski

izvjetaj 2017.
Kult Plave Kamenice


Sadraj Uvod

Uvod..4
Paradoks hrvatske vinske industrije
Uvozimo etiri puta vie vina nego to izvozimo
dr. uro Horvat......5

Politika je kriva za lo izvoz hrvatskih vina Hrvatska su vina ove godine na relevantnim meunarodnim natjecan-
Ivica Matoevi .....10
jima osvojila 106 medalja. Istodobno, izvoz hrvatskih vina ne raste, a
Koja se vina najbolje prodaju i mom restoranu pokrivenost uvoza izvozom manja je nego prije pet godina. Ne rastu ni
Daniela Kramari.14
proizvodnja vina, ni sadnja vinograda.

Godina novih malvazija?...17

Domaa vinska industrija kadra je, dakle, napraviti globalno kompetet-
Dobre butelje iz supermarketa ire vinsku kulturu22
ntna vina, ali ih nije kadra prodavati na globalnom tritu ni kao nini
Projekt Korlat: Kako napraviti proizvod. Rije je o paradoksu, koji se moe pokazati fatalnim za daljnji
najprodavanije vino u Hrvatskoj.25
razvoj hrvatskog vinarstva.

Intervju: Michel Drappier..31

Sama injenica da se vina zbog stalno rastueg turizma dobro prodaju
Moe li frankovka postati crna graevina?..37
u Hrvatskoj, nije razlog za dugorono zadovoljstvo, jer vino nije
Vina Zadro: Od kamenjara do svjetskih prvaka.41
proizvod koji dobro uspijeva u zatvorenim kontekstima. Vino je lokalno
106 svjetskih medalja.....48
po karakteru ali je nuno internacionalno po kvaliteti. Stoga se po stoti
Baranjska vina u gastronomiji62
put mora pokuati apelirati na dravu da podri sustavni izvoz vina i
Statistike68
meunarodno brendiranje hrvatske kao vinske zemlje.

Kult Plave Kamenice

Insajderi Godinji vinski izvjetaj 2017.

Uvozimo etiri puta vie

vina nego to izvozimo
dr. uro Horvat
vinski konzultant

Statistiki podaci ukazuju da Izvozna strategija hrvatskih

vina jo ne postie eljene ciljeve iako je uvoz u padu

Proizvodnja vina u RH u 2016. godini je bila za -21,6%
manja u odnosu na 2015. godinu. Trendovi u 2017. go-
dini su takoer negativni i procjene su da e u 2017. go-
dini proizvodnja vina biti manja za vie od -10% u odno-
su na 2016. godinu.
Statistiki podaci ukazuju da Izvozna strategija
hrvatskih vina jo uvijek nepostie eljene ciljeve dok
uvoz vina iako je u padu i dalje je vei u odnosu na
izvoz. U prvih est mjeseci 2017 god. izvoz vina u odno-
su na 2016 god. koliinski raste uz index 250 a finacijs-
ki indeks je za isto razdoblje 170. Treba, meutim, nagla
siti da je prosjena izvozna cijena dramatino pala u
2017. i iznosi 2,25 eura/lit. dok je u 2016 iznosila 3.31
eura/lit. injenica je da je promatranom razdoblju
koliinski i financijski uvoz stagnirao (95 index), ali
prosjena cijena raste (index 105) i trenutno iznosi 1,01
eura po litri, dok je u 2016. iznosila 0,96 eura po litri.
Iako vinogradarstvo i proizvodnja vina u Republici
Hrvatskoj u europskim, a osobito svjetskim razmje rima
zauzimaju ipak minorno mjesto, oni za Republiku
Hrvatsku imaju razmjerno vano znaenje, osobito to
vino moe predstavljati izvozni proizvod, kako izravnim
izvozom, tako i neizravnim, tzv. nevidljivim izvozom
kroz turizam. U Hrvatskoj, zahvaljujui ponajprije
prirodnim raznolikostima, postoje meusobno razliita
vinorodna podruja, koja se, razumljivo, odlikuju i ra-
zliitim, mahom vrlo kvalitetnim vinima to Hrvatskoj
uistinu moe objektivno priskrbiti epitet zemlje vina. I
ne samo to. U pojedinim dijelovima Hrvatske, vino je i
sastavnica ivotnog stila temeljenog na povijesti i tradi-
ciji, ali i sastavnica nacionalne kuhinje, kulture pa i na-
cionalnog ponosa. Vano je pri tome napomenuti kako se
ponajbolja vinogradarska podruja nalaze upravo na
onim mjestima gdje se ne mogu uzgajati druge
poljoprivredne kulture (brdoviti obronci i sl.) to stvara
uvjete da se upravo na tim mjestima stanovnitvo moe
baviti ekonomski isplativom djelatnou. Istodobno, u
svijetu industrija vina raste. Svjetsko trite vina se uo-
biajeno dijeli na tradicionalna i nova razvijajua trita
vina. Na temelju statistikih podataka iz posljednjih god-
ina, mogue je zakljuiti kako na tradicionalnim triti-
ma dolazi do opadanja potronje vina, uz istodobno
poveanje potranje, pa time i potronje vina vee
kvalitete sa zavidnim karakteristikama. Razlog tomu
poiva, ponajprije, u injenici da dolazi do promjena
ivotnih navika koje se oituju u tenji za zdravi(ji)m
ivotom, to dovodi istodobno do restrukturiranja
potronje (alkoholnih) pia osobito u korist vode, miner-
alne vode i vonih sokova. Takoer, dolazi do poveanja
potronje supstituta, osobito onih iji proizvoai imaju


veu financijsku snagu, pa time i konkurentsku snagu,

to se ponajprije odnosi na pivo, koje je danas proizvod
kojeg prate izuzetno velike promotivne kampanje.
Prethodno ujedno znai da na svjetskom tritu vina
dolazi do zaotravanja dva vida konkurentske borbe
jedne izmeu vina i drugih izravnih i neizravnih
konkurentskih pia i napitaka, te druge, izmeu
proizvoaa i ponuaa vina meusobno. Ovo potonje
se osobito odnosi upravo na konkurenciju vina izmeu
tradicionalnih i novih razvijajuih trita vina. Sve je to
generalno doprinijelo i padu cijena vina na svjetskom
tritu vina. Takoer, trend na strani ponude na svjet-
skom tritu vina je, s jedne strane, nedvojbeno sve
vea koncentracija proizvodnje i standardizacija ponude
vina te, s druge strane, diferencijacija potranje u odno-
su na razliite kvalitativne kategorije vina, osobito u
smjeru najviih kvalitativnih kategorija premijskih vina
s generikim podrijetlom.
Svjetska proizvodnja vina u 2017. godini biljei pad od
-8,2% u odnosu na 2016. godinu, odnosno sa 268,8 mil
HL u 2016. a 246,7 mil HL u 2017. godini. Glavni gen-
eratori ovakvog pada su najvei svjetski proizvoai
vina poput Italije od -22.8%, Francuska -18,8%, te
panjolska sa padom proizvodnje od oko -15% u 2017.
godini. Razlog tome je rani mraz, koji je pogodio nave- vina u narednom razdoblju. Svakako treba istaknuti da poznata vinorodna podruja Champagne, Bordeaux,
dene zemlje u mjesecu Travnju, ponajvie Italiju, te je Europska unija, kao regionalna organizacija europ- Rioja, Chianti, Porto, Tokaj i druga. Meutim, potronja
Francusku, a zatim je slijedilo razdoblje velikih sua skih drava, nedvojbeno vodei svjetski proizvoa, vina polako opada, premda se kvaliteta vina poveava.
koje su dodatno utjecale na prinos groa. Pad potroa, izvoznik i uvoznik vina. Takoer, neupitna je Unatrag zadnjih deset godina, uvoz je rastao stopom od
proizvodnje u navedenim zemljama u 2017. godini je kvaliteta vina ije je podrijetlo iz gotovo svih zemalja 10% godinje dok se izvoz tek vrlo sporo poveava.
iznosio oko 30 mil HL manje u odnosu na 2016. god- europske unije i ona je prepoznatljiva u svjetskim razm-
No, unato tomu, Europska unija je najvee trite vina
inu. Najvei rast proizvodnje biljei Brazil sa oko jerima, a to je i razumljivo uzimajui u obzir zapravo
ve milenijska iskustva u proizvodnji vina na ovim budui da raspolae s 45% svjetskih povrina pod
+164% u odnosu na 2016. godinu. U 2016. godini sv- groem, zatim budui da se na njemu proizvede oko
jetska proizvodnja vina je pala za -2,1% u podnosu na prostorima. Zbog navedenoga vinogradarstvo i vinarst-
vo nedvojbeno predstavljaju jedan od najveih i naj- 160 milijuna hl vina, odnosno oko 59% od ukupno
2015. godinu, pri tome su Italija i panjolska biljeile proizvedenih koliina vina u svijetu, dok njezin udjel u
rast proizvodnje. Svjetska potronja vina u prosjeku vanijih sektora poljoprivrede zemalja lanica Europske
ukupnoj svjetskoj potronji vina iznosi oko 57%, a ost-
godinje raste za milijun hektolitara, pri emu se oeku- unije, a vina iz Europske unije nedvojbeno svojom
kvalitetom, autentinou i tradicijom predstavljaju na- varuje se i oko 70% svjetskog izvoza, to znai da je
je da bi ove godine bilanca proizvodnje i potronje bila Europska unija ujedno i najvei izvoznik, ali i najvei
gotovo na 0. Svi ovi trendovi utjecat e na porast cijene jbolja svjetska vina.Tako su, primjerice, irom svijeta
uvoznik vina.
 Insajderi Godinji vinski izvjetaj 2017.
Politika je kriva za lo
izvoz hrvatskih vina
Ivica Matoevi
vinar
Kljuni razlog za ovo stanje je nedostatak
politike volje da se zaigra na kartu vina.
Vinski biznis je danas alat visoke politike
Svi mi koji smo sudionici vinske scene u Hrvata
teimo jaoj prepoznatljivosti na tritu, kako
domaem tako i onom vanjskom. Unazad nekoliko
godina, od naeg ulaska u EU, i to je vanjsko trite
dijelom postalo domae, blie, nae, s manje
administrativnih prepreka i birokratskih
komplikacija. Kratko reeno, pale su granice i vinu
je olakan put iz Hrvatske, ali i u Hrvatsku.
Kretanja na trzitu su loa po nas; bre ulaze strana
vina na hrvatsku scenu nego to naa izlaze van.
Situacija je ozbiljna i postupno gubimo pozicije na
domaem tritu, najprije u maloprodaji, a onda i u
HoReCi. Danas, ve na dvije do tri nae boce stoji
jedna strana, a u iduim e godinama pozicija
stranih vina dodatno jaati.
Puno su jai od nas, jer iza njih stoje nacionalne
politike. Ovdje se radi o trendovima koje smo
oekivali i za koje smo se spremali, no sve se odvija
mnogo bre nego sto smo mislili. Nasuprot tome,
na put u svijet mnogo je sporiji. Dok u Hrvatsku
ulaze uglavnom jeftina vina, mi izvozimo skuplja
vina, no mnogo manje nego to bismo eljeli. U
pravilu, hrvatski vinar nastoji prodati tamo gdje je
to jednostavnije i tako ostaje na domaem terenu
uvajui rezultat, no bez napretka sektora
proizvodnje vina. Logino je da moramo iskoristiti
domai turizam i kroz njega prodati to vie vina,
no bez izlaska vani u opasnoj smo zoni i gubimo na
konkurentnosti naeg proizvoda.
Hrvatska, za razliku od veine ostalih zemalja EU
moe podizati nove vinograde bez ogranienja.
Samo krajem 19. stoljea u Istri je bilo deset puta
vie vinograda nego danas. Dakle, potencijal
postoji. Kada bi, primjerice, Italija ili Francuska
bile u naoj poziciji, svjedoili bismo novoj vinskoj
revoluciji i uurbanom nastajanju novih vinograda,
 poveanju proizvodnje i novih profita, sa posljedinim blagostanjem za njihov vinski sektor i drutvo
Izvoz vina 2012 - 2017.
Insajderi Godinji vinski izvjetaj 2017.

uope. U naem sluaju nema bitnog rasta vinogradarskih povrina, nema rasta vinske industrije, i
(koliina i vrijednost u EUR)
usudio bih se rei da je veliki razlog za to nepostojanje imida Hrvatske kao zemlje u kojoj se rade
dobra vina. No, najvei razlog za ovakvo stanje poprilino je jasan - nedostatak politike volje kod
ljudi koji vode ovu zemlju da se zaigra na kartu vina. Ponajprije mislim da bi nai kljuni politiari,
oni koji donose strateke odluke u zemlji, poevi od premijera i predsjednice, morali vie znati o
vinu, prije svega naem, jer ukoliko se na tom podruju ne osjeaju dobro, ne mogu niti vjerovati u
to, pa tako ni koristiti vino u promotivne svrhe. Vino je danas alat visoke politike. Hrvatska bez
sumnje moe igrati tu meunarodnu utakmicu, strategije i analize trita postoje, znamo kako i gdje
nastupati, stvorili smo priu o naem vinskom kraju i znamo u emu smo dobri.
U Istri smo prije dvadesetak godina s puno entuzijazma i ljubavi prema svom kraju radili na
edukaciji o vinu kroz simpatine teajeve za sommeliere, koji su nam u poetku dolazili iz Italije.
Vrlo brzo, nekoliko stotina polaznika razliitih profila, ukljuujui lokalne politiare, nauio je
podosta o vinu. uur je potaknuo kreativnost na raznim poljima.
Malvazija je vrlo brzo postala sinonim za Istru i simbol identiteta. Biti ponosan na svoje vrijednosti
tako je prirodno i lijepo - uslijedila je izvrsna pria maslinova ulja koje danas oduevljava, zatim

Zdravi uvjeti poslovanja i manji porezi

kakve imaju nai susjedi, od ivotne su
nam vanosti. O njima ovise nae anse Izvor. DZS

tartufa, pruta, paruga, i jo mnogoega. Ta su nas iskustva i elja vodili kad smo prije osam godina u
Zagrebu pokretali nacionalno udruenje vinara. Sve se u poetku dobro razvijalo, skupili smo velike i
male, posloili regije u lijepu sliku, vizualni identitet. Stali smo u trenutku kad nismo dobili dovoljnu
podrku od dravnih vlasti. Vjerujem dijelom iz neznanja, a dijelom i zbog manjka hrabrosti struktura,
koje uvaju svoje pozicije moi.
Vino je svugdje adut u promociji zemlje - okrenimo se oko sebe, primjera je mnogo. Susjedna Austrija,
zemlja umnogoemu slina nama, s novim vinskim putom nakon skandala 1985. i trovanja glikolom
kada je de facto nestala s vinske scene, danas izvozi vie vina nego to Hrvatska proizvede. Na vinskim
kartama finih restorana u svjetskim metropolama sve ee moemo nai odjeljke o austrijskim
vinima, a nacionalna predstavljanja vinske Austrije sve su ea na mjestima vanim za bildanje
imida teritorija. Obili smo ih vie puta, nauili kako se to radi, no nismo uspjeli progurati njihov
model kod nas.
Promocija hrvatskog vina u svijetu nije samo posao vinara. Mala smo zemlja i tee nas se vidi, stoga je
zajednitvo preduvjet uspjeha. U naem sluaju to znai ponajprije vrsto povezivanje s prirodnim
partnerom - naom turistikom slikom, u kojoj vino mora biti vaan dio proizvoda. Tu priamo
originalnu priu, dio smo starog vinskog svijeta, dio kolijevke kulture gdje je vino nain zivota,
svakodnevnice, dio identiteta. To svijet voli.
Pojesti i popiti dobro sve je ei razlog putovanja na fina mjesta koja nude neto posebno. Doivljaj
uenja o nekom kraju kroz licu i au veliki je trend u svijetu, i na toj velikoj sceni naravno ima
mjesta za nas. Gastronomija danas evoluira bre nego ikad, sloboda uivanja donosi i novi biznis, a
naa raznolikost na je veliki adut. Ljudi u svijetu vole priu o plavcu, graevini i malvaziji, a
oboavaju kad to upakiramo sa paticadom, varcima ili tartufima. Naa priroda i tradicija neiscrpni
su izvor inspiracije.
Kada bismo zaigrali na kartu vina i gastronomije , naa bi zemlja dobila novi vjetar u lea i dobru
vibru. Nacionalnog ponosa imamo napretek, usmjeriti ga u ove autentine i moderne vrijednosti pjata i
ae dobro bi dolo svima u drutvu. Zdravi uvjeti poslovanja, manji porezi, onakvi kakve imaju nai
susjedi, od ivotne su nam vanosti. O tome ovisi kolike su nam anse.
Samo mali odmak naih vinara i ugostitelja od plesanja po rubu egzistencije, mogao bi donijeti novi
osmijeh, novu kreaciju i novu kvalitetu. Na vinar i ugostitelj bio bi sigurniji u sebe, spremniji
promatrati druge bez fige u depu, usvajati nova znanja, uiti od drugih i napredovati. Time bismo jo
bolje iskoristili nae resurse, posebne pozicije vinograda, nau autentinu namirnicu u kuhinji i bili
atraktivniji naoj publici. Naa publika, turisti koji nas pohode, konzumenti naih vina i hrane po
svijetu, znaju da smo svoji, malo pomaknuti, i to mnogi vole. Fali nam malo vie radosti i osmijeha.
Kad bismo bili malo veseliji, jo bi nas vie voljeli.
 Insajderi Godinji vinski izvjetaj 2017.

Koja se vina najbolje

prodaju mom restoranu

Daniela Kramari
sommelierka, vlasnica Plavog podruma

Pojavila se pojaana elja za lokalnim, autohtonim

i terroirskim vinima s internacionalnim gardom

Jedan moj dragi prijatelj, inae bankar, u
ova krizna vremena voli rei Zna, novci
Ti nikad ne nestaju, samo je pitanje kod
koga su. iva istina, koja se ipak odrazila
na konzumaciju vina u hrvatskim
restoranima. Kod onih kojima novci nisu
nestali ali su itekako svjesni situacije,
pojavila se pojaana elja za lokalnim,
autohtonim i terroirski orijentiranim
hrvatskim vinima s internacionalnim gar-
dom. Bira se preciznije i najbolje. A ona
silna masovna elja s kojom su se
poetkom stoljea otkrivala strana vina
vie i visoke kategorije, dramatino se
smanjila. Nije rije samo o financijama.
Stjee se dojam da je nastupila i mentalna
kriza, koja je pojaala elju za domaim,
poznatim i dragim mirisima i okusima.
Poslovni ljudi i dalje su najkvalitetniji
konzumenti finih vina u Hrvata. Teko mi
je govoriti uopeno jer nisam dovoljno
upuena u cijelu scenu, ali vinska karta
kod nas u Plavom podrumu dominantno
je hrvatska, a ostatak su predivna interna-
cionalna vina veinom iz Starog svijeta,
na kojoj maksimalno pratimo trendove, ali
i svjetske klasike. Moje pravilo je da ne
nudim vina skuplja od 400 kuna po boci,
ve skuplja vina gost sam bira s vinske
karte. No, krenimo redom. Hrvati se
vraaju esticama za aperitiv. Koliko god
mi sommelieri inzistirali na pjenucima i
ampanjcima, biska je uvjerljivo najpopu-
larnija. Tomac je naj popularnije pjenua-
vo ime u Hrvata, slijede Peruri i em-
ber. ampanjci se piju, ali vie na ae
nego na boce. U Plavom podrumu, na-
jpopularnija sorta je malvazija istarska,
to je i logino. Lokalna je, mineralna,
slana i naelno suha do kosti, to se izn-
imno dobro sljubljuje s mineralnim i
slanim morskim okusima naih jela. Re-
duktivne malvazije poele su sve vie
sliiti jedna drugoj i srea je da su se
pojavili i drugi stilovi, macerirani i/ili
odnjegovani u drvetu, pa nam standardne
malvazije nee dosaditi. Prodaja sloven-
svega, au vinu znaju biti racionalni i vrlo
esto se odluuju za kuno vino. Nama
restoraterima nije lako. Bogata vinska
karta zahtjevna je financijska stavka,
trai skladini prostor, nikad dovoljan
broj vinskih friidera, kao i skupih vin-
skih aa. Kad god pomislite da je vino u
restoranu skupo, sjetite se da etvrtina
cijene otpada na PDV, polovina na
nabavku boce, a od preostale etvrtine
zaraujemo nae plae, plaamo poreze i

Hrvati se vraaju esticama za aperitiv,

plavci odavno nisu omiljeni, a Tomac je
najpopularniji brend domaih pjenuaca
skih vina drastino je smanjena, a tome doprinose, grijanje, telefon, vodu i stru-
je kumovala politika situacija. Simi, ju...i nastojimo pritom ostati na ivotu.
Jakoni i Gomila, situaciji usprkos i ivjeli!
dalje su omiljena imena. Za velike fete
ipak se pije Burgundija i Champagne.
Kod nas se dominantno prodaju bijela
vina, no zimsko vrijeme ipak zahtijeva i
neto crveno u ai. Plavci ve odavno
nisu omiljeni. Oboavaju Hrvati plavac Ukupna prodaja vina po kategorijama
(trendovi 2013-2015.)
mali, ali previsoka cijena ponajboljih
primjeraka odbija kupce. Ne sjeam se
kada mi je netko naruio bocu Dingaa!
Teran je popularan, Benvenuti, Coronica,
Arman, ali i Krauthakerova crna vina.
Odlikai se u kriznim vremenima od-
luuju za Toskanu. Visoki predikati
imaju svoje vjerne sljedbenike.
Sa stranim gostima situacija je drugaija.
Oboavaju kuati lokalna vina, ali se
rado dre i svjetskih klasika. Talijani su
svojevrsni fenomen, iako su veliki poz-
navatelji i tovatelji visoke gastronomije
i ivu ribu i plodove mora cijene iznad
Izvor: HCPHS/HGK
 Trendovi Godinji vinski izvjetaj 2017.

Godina novih malvazija?

U 2017. se pojavilo dovoljno vina koja

su pokazala da se irenjem izraajnih
mogunosti malvazije, od nje mogu
proizvoditi svjetski relevantna vina
Fotografija: vinogradi Coronica
 Godina novih malvazija?
Trendovi Godinji vinski izvjetaj 2017.
Ve osam godina ivimo uz dva modela malvazija. Prvi, koji
obuhvaa mlade malvazije, moemo nazvati clean & fresh.
Njegovi su glavni zastupnici Moreno Coronica i Gianfranco
Kozlovi uz bezbroj vie ili manje uspjenih imitatora. Coro-
nicina se vina u kategoriji clean & fresh ipak izdvajaju svojom
mineralnou i salinitetom.
Drugi model ine najrazliitije odleane malvazije, esto s
previe drva, s nediskriminativnom maceracijom i s pomalo
prljavim, zagorenim, pregorkim okusima. Izmeu ta dva mod-
ela, u proteklom se desetljeu isprofiliralo tek nekoliko stilski
istih vina, poput Matoevieve Antike, Benvenutijeve Anno
Domini i Kaboline Unice. Lagunina Festigia i par zadnjih berbi
Medeina Montirona takoer su se izdvajali stilskom prepoz-
natljivou.
Odleane malvazije na rubu su dramatinih
promjena. Nakon duge stagnacije, istarski vinari
pribliavaju se slovencima iz Gorikih brda
No, jo se nije bila stvorila kritina masa ambicioznih vina
koja bi izila iz prvog ili drugog modela, i koja bi malvaziju
kao najkomercijalniju hrvatsku vinsku sortu povela prema
novim pravcima razvoja. Sve do ove godine, kad se na tritu
pojavilo dovoljno vina iz razliitih berbi koja su proirila
izraajne mogunosti malvazije, pokazujui da se od tog iden-
titetskog istarskog groa mogu proizvoditi svjetski relevantna
vina.
Kad je rije o mladim malvazijama, najvaniju je ulogu odi-
grao motovunski garaist Marko Fakin, koji je model clean and
fresh obogatio s puno supstancijalnih elemenata, od ar-
mantnog bouqueta do zaista preciznih, lako prepoznatljivih
okusa.
Fakinova Malvazija iz 2016. godine utoliko je najzanimljivije
mlado istarsko vino iz lanjske berbe .
Kad je, pak, rije o odleanim malvazijama, tu smo na rubu
dramatinih promjena koje, poslije viegodinje kvalitativne i
stilske stagnacije (o kojoj je u intervjuu za Struktura hrvatskih vinograda
Kult Plave Kamenice poetkom godine govo- (sorte)
rio Marjan Simi), istarske vinare ponovno
kreativno pribliavaju Slovencima iz Gorikih
brda i Vipave.
Lagunina Viinada Riserva iz 2013. koja se
tek ove godine pribliila vrhuncu, primjer je
terroirske elegancije i besprijekornog tret-
mana u podrumu. Kozlovieva Santa Lucia iz
2015. stilizirana umjereno burgundski, ispala
je izvanredno: nova Santa Lucia sigurno e
bitno utjecati na brojne istarskeproizvoae.
Ipine macerirane malvazije, koje vinficira
Tilijin Matja Lemut, pokazuju kako malvazija
moe spojiti ekspresivnost maceracije s ele-
Izvor DZS
gan-
cijom i prepoznatljivom sortnou, dok je Benvenutijev Anno jecanjima: Marko Fakin (za La
Domini iz 2015. lijepo, duboko, ozbiljno i kompleksno vino Primu) i Mario Banko na De-
koje u usporedbi s prethodnim berbama predstavlja korak canteru te Benvenuti s Anno
naprijed, osobito u eleganciji. Domini na International Wine
Naposljetku, Giorgio Clai je sa Svetim Jakovom 2015. godine Challengeu. Nadamo se da e i
napravio monumentalno, briljantno vino, koje moe podnijeti u iduim berbama proizvoai
usporedbu s velikim vinima iz Collia i Gorikih brda. malvazije pokazati da razumi-
Ovoj selekciji treba dodati i injenicu da se Matoevieva An- ju kako se ne smiju zadovolji-
tika iz grozne 2014. godine, pokazala neobino dobrom i stils- ti tek jednostavnim, komerci-
jalnim vinima koja se prodaju
ki konzistentnom.
sama od sebe, ali i kako ne
Sasvim smo sigurni da e 2017. ostati zapamena kao godina u
smiju eksperimentirati bez
kojoj se malvazija napokon pokrenula i potraila put kojim e
dovoljno znanja i vizije o
od svakodnevnog postati ozbiljno vino.
tome to ele postii.
O tome , uostalom, svjedoi i injenica da su ove godine mal-
vazije osvojile tri zlata na najvanijim svjetskim vinskim nat-
 Trendovi Godinji vinski izvjetaj 2017.

Dobre butelje iz
supermarketa ire
vinsku kulturu
 Supermarket vina
Trendovi Godinji vinski izvjetaj 2017.

Kad je u svibnju 2017. godine posjetio Vinistru,
ugledni i masovno popularni britanski vinski pub-
licist Oz Clarke zadrao se malo dulje za tandom
vodnjanske vinarije Medea gdje je, meu ostalim,
probao merlote i cabernet sauvignon iz bazne
Medeine linije sa screwcapom. Clarke je pohvalio
istou i svjeinu oba vina vina, i kasnije se pril-
ino zaudio kad smo mu rekli koliko malo kota-
ju.
Unatrag tri ili etiri godine, buteljirana vina za su-
permarkete postala su jedna od najvanijih kate-
gorija hrvatske vinske scene. Mislimo na vina koja
se prodaju u buteljkama, koja su jasno i precizno
brendirana, koja uglavnom kotaju izmeu 25 i 40
godinu i pol takva su vina dolazila iskljuivo iz
velikih vinarija poput Lagune (Malvazija u Prodaja vina u trgovinama
prozirnoj boci, Terra Rossa), Belja (Kvalitetna
graevina) i Ilokih podruma (cijela linija bijelih mjeovitom robom
vina s navojnim epom, na elu s graevinom i (travanj 2016. - oujak 2017.)
tramincem).
Vodnjanska Medea prva je manja vinarija koja je
uspjeno ula u tu trinu
kategoriju i koja je ispunila ba svaki njen zaht-
jev. Medea je svoje buteljke s navojnim epovi-
ma i veselim, atraktivnim prijateljskim etiketama,
prvi put predstavila u kasno proljee 2016. go-
dine. Danas se program Medeinih baznih butelj-
ki sastoji od est vina. Rije je o malvaziji,

Hrvatska vina za supermarkete imaju vrlo vanu

kulturoloku ulogu, jer vrlo irokom krugu kupaca
omoguuju da se upoznaju s kvalitetnim vinom Izvor: Nielsen

kuna i koja definitivno predstavljaju iznimno do-
bru vrijednost za novac. Osim na policama super-
marketa, ta se vina redovito pojavljuju u konoba-
ma, kafiima i bistroima, jer su iznimno podesna
za prodaju na ae.
Hrvatska vina za supermarkete imaju, meu ostal-
im, osobito vanu kulturoloku ulogu. Ona
omoguuju vrlo irokom krugu kupaca da se up-
oznaju s kvalitetnim vinom, i da svakodnevno ui-
vaju u vinu.
Prije pojave dobrih supermarket buteljki, kupci
jeftinijih vina bili su osueni na runa velika
pakovanja s vrlo sumnjivom tekuinom. Dobra
vina za supermarkete imaju upravo kljunu ulogu
u demokratizaciji domae vinske scene, kao i u
regrutiranju i edukaciji iroke publike. Do prije
chardonnayu, roseu, merlotu, cabernet sauvignonu
i teranu. Sva ta vina dijele zajednike stilske
znaajke. Ona su svjea, sortno naglaeno prepoz-
natljiva, izrazito vona i perfektno ista.
Ona su komunikativna, razumljiva i lakopitka, te
zaista predstavljaju odlinu vrijednost za cijenu po
kojoj se prodaju. Naposljetku, osobito je vano to
su ta vina dizajnirana da bi se slagala s hranom.
Medeina bazna linija, oito jako dobro promilje-
na, uspjeno zadovoljava potrebe ljudi koji
svakodnevno piju vino; onih koji ne mogu i ne
ele zamisliti
ruak ili veeru bez ae vina. U jesen 2016. u re-
spektabilnoj i uvijek punoj konobi Alla Beccaccia
blizu Pule, uvjerili smo se da i bijele i crne
Medeine buteljke pod screwcapom fino funckioni-
raju iz hranu. Prvo smo, uz razne Beccaccine
suhomesnate divote popili dosta malvazije, da
bismo zatim uz teu hranu, poput peenih kobasi-
ca i divljai, toili teran i
cabernet sauvignon, takoer u ne ba malim
koliinama. Medeina vina s navojnim epovima,
ba kao i bazne buteljke drugih renomiranih
hrvatskih proizvoaa, odlian su odgovor na in-
vaziju vina
slinih cijena iz Novog svijeta. S tim da su naa
takva vina neusporedivo manje procesirana i
proizvedena su od groa iz vinograda s puno
manjim prinosima nego ileanska, argentinska ili
australska.
 Trendovi Godinji vinski izvjetaj 2017.

Hrvatska revolucija
sauvignon blanca
 Sauvignoni nikad nisu bili bolji
Trendovi Godinji vinski izvjetaj 2017.

Sauvignon blanc, najprodavanije europsko restoransko bijelo vino, Korak Sauvignon Radovan Sauvignon
nikad nije dobro funkcionirao u Hrvatskoj. Prvo, kod nas se sauvignon
Kamenice 2016. 2016.
sadi i prerauje u malim koliinama. Drugo, tijekom posljednjih se de-
Pleivica Istra
setak godina tek nekoliko sauvignona, poput Krauthakerova i Bolfano-
va, isticalo u ponudi beskarakternih vina s nedovoljno svjeine i s os- Dosad uvjerljivo najbolji sauvignon s Najbolje vino od ove sorte dosad
tatkom rezidualnog eera. Pleivice koji smo probali. Mineralno, prizvedeno u Istri. Ovaj monumentalni,
slano, ultrasvjee a istodobno bogato vino soni, gotovo kalifornski sauvignon
s dugim, dugim okusom, i s izvrsnim gas- istodobno je otar, svje i zelen, s onim
Tree, dvije teoretski najpogodnije subregije za uzgoj sauvignon blanca, tronomskim potencalom, od kamenica do kremenastim tragovima karakteristinim
susha i sashima. za Pouilly Fume. Izvrsno vino.
Meimurje i Pleivica, do berbe 2016. davale su mediokritetska vina,
93/100 92/100
bez duha i vibrantnosti pravog sauvignona. to je posebno teta za
Pleivicu, iji su najugledniji vinari znaajno napredovali u proizvodnji
svih drugih vina osim sauvignona.

Gali Sauvignon Badel Daruvarski

Vina iz 2016. oznaila su poetak 2016. Sauvignon 2016.
revolucije sauvignona, dosad vrlo Slavona Zapadna Slavona

zanemarene sorte u Hrvatskoj Ve drugu berbu za redom Vinara Gali

proizvodi izvrsne sauvignone. Ovaj vitki,
elegantni , svjei i jako lakopitki sauvi-
gnon spada meu najbolja slavonska
etvrto, Istra kao nesumnjivo najnaprednija hrvatska vinska regija, ve vina, koja smo kuali ove godine.
se cijelo desetljee mui sa sauvignonima. Matoevievi su osvjeava-
90-91/100
jui i zabavni, Kozloviev Valle idealan je za vrue ljetne dane, no ni
jedan ni drugi nisu blizu vrhunskim vinima.
I etvrto, premda je Badelova vinarija u Daruvaru osvojila itav niz
meunarodnih nagrada za svoje polusuhe sauvignone, ta su vina bila
potpuno neupotrebljiva uz hranu. Krauthaker Sauvignon
Vidim 2016.
Hrvatska je vinska industrija oito potpuno zanemarila jednu od poten- Slavona
cijalno najunosnijih sorti bijelog groa. Sve do 2016. godine, koja je
donijela goleme, upravo strateke promjene. Vina iz 2016. koja su dola Vidim se 2015. doimao pomalo umornim.
Berba 2016. oznaila je povratak najjaeg
na trite 2017. oznaila su poetak sauvignonske revolucije u hrvatskog sauvignonskog branda u dobru
Hrvatskoj. Prvi put moemo govoriti o barem est izvrsnih vina, s puno formu. Vidim je u telu naelno najtei i
najgui hrvatski sauvignon, ali najnova je
karaktera, svjeine, tipine sortnosti, ali i terroira. I ona dolaze iz svih verza graciozna, svjea i optimalno ze-
hrvatskih regija, gdje se sauvignon moe uspjeno uzgajati. leno-vona.
90/100
Umjesto polusuhog, ove smo godine dobili
vino suho kao barut, s jakim kremenastim i
zelenim mirisima, i vonim, pomalo trop-
skim okusima. Daruvarski sauvignon
iz 2016. vrlo je blizu modelu perfektnog
novozelandskog sauvignona.
90/100
Bolfan Sauvignon
2016.
Zagorje
Bolfanov novi sauvignon ne dostigao
briljantnu 2015. s kojom je postao svjets-
ki ampion u panjolskoj Ruedi. No, to je
standardno osvjeavajue, travnato-
cirusno vino, koje sjajno ide uz skoro sve
riote i uz razna jela od paroga.
89-90/100
 Strategije Godinji vinski izvjetaj 2017.

Projekt
Korlat
Kako napraviti uvjerljivo
najprodavanije crno vino
u Hrvatskoj
Strategije Godinji vinski izvjetaj 2017.

Dakle, prema svim relevantnim istraivanjima, Kor-

lat zauzima vie od 20 posto trita vrhunskih crvenih
vina u Hrvatskoj. Badelove etikete mogu se pohvaliti
s ukupno etdesetak posto trinog udjela, priao
nam je pretkraj studenog prilino ponosnim glasom
Marko Pezer, mladi marketinga koji ve godinama
brine o promociji Badelovih vina.
A Korlat je uistinu izvrstan primjer graenja branda i
upravljanja brandom, po mnogoemu netipian za
velike hrvatske proizvoae vina.
Danas se u Hrvatskoj (i u inozemstvu) prodaje vie od
300 tisua buteljki s etiketom Korlat. Prosjena cijena
standardnog Korlata u trgovinama iznosi izmeu 90 i
100 kuna, a u restoranima izmeu 170 i 270 kuna.
Korlat Supreme, visoka linija lansirana ove godine,
prodaje se samo u vrhunskim hotelima i restoranima,
gdje stoji od 330 kuna na vie (mislimo da je teta to
Supreme nije uao barem u neke vinoteke, jer je rije
u zaista izvrsnom vinu). Kad svi vinograd na Korlatu
uu u rod, proizvodnja e dostii 450 tisua buteljki.
A potranja stalno raste. Svi su ovi rezultati jo znaa-
jniji ako se uzme u obzir da se pod etiketom Korlat Prije petnaestak godina na Korlatu nije
pune iskljuivo internacionalne sorte, syrah, merlot i bilo nijedne loze. Danas su boce s etike-
cabernet sauvignon, dok su domai kupci crnih vina
naelno najskloniji plavcu malom.
tom Korlat najprodavanije u Hrvatskoj
Uspjeh Korlata posljedica je iznimno sloene,
dosljedne i dugorone vinogradarsko-vinarsko-mar-
ketinke operacije, koja je dovela do dominacije tih
goj, jer groe i poslije pljuskova ostaje skoro perfek-
vina iz zadarskog zalea na cijelom hrvatskom tritu.
tno zdravo. Korlat je nastao poetkom dvijetisuitih
U lipnju 2016. godine u Benkovcu je temperatura
godina. Jedan od autora projekta bio je dr. Nikola
prelazila 37 stupnjeva. Kad smo se odvezli na Korlat,
Miroevi, vodei hrvatski ampelograf, koji je proci-
niz kamenih ploa udaljenih petnaestak kilometara od
jenio da taj prostor u zaleu Zadra moe dati vrhun-
Vinarije Benkovac, ondje je puhao toliko jak vjetar da
sko groe.
se nismo ozbiljno uznojili.
Pa je na korlatsku divljinu dola teka graevinska
Korlat je, definitivno, jedan od najimpresivnijih vi-
mehanizacija, koja je nekoliko godina drobila
norodnih poloaja u Dalmaciji. S Korlata se dobro
povrinski kamenjar, da bi omoguila sadnju groa.
vide Ugljan i Dugi Otok, vruina je podnoljiva us-
Prva vina s Korlata proizvedena su u berbi 2006. no
prkos estokom suncu i vruem kamenjaru, a vjetar
nisu bila namijenjena tritu nego profesionalcima,
ini taj ljudskim radom napravljeni, doslovno iskle-
to dovoljno govori o dugoronoj promiljenosti pro-
sani vinogradarski poloaj idealnim za prirodan uz-
 jekta. Badel je odluio cijelu jednu
Strategije Godinji vinski izvjetaj 2017.
berbu proglasiti testnom.
Prva komercijalna berba bila je ona iz
2007. godine. Od tada do danas, Kor-
lat je dobio vie od 50 nagrada,
ukljuujui i nagrade za dizajn, koji
potpisuje Vanja Cuculi.
Posljednja, osobito bitna nagrada
stigla je nedavno iz Milana, gdje je
Korlat Supreme Cabernet Sauvignon
iz 2012. godine osvojio zlatnu medalju
i najvie ocjene od svih hrvatskih pri-
javljenih vina na meunarodnom fes-
tivalu caberneta i merlota.
Glavne znaajke branda Korlat jasne
su i oekivane: kvaliteta, povjerenje,
kontrolirani hedonizam, autentinost,
poigravanje s lifestyleom, sustav do-
brih vrijednosti. No, pojedine su
znaajke Korlatove PR strategije bitno
originalnije. Primjerice, Korlat je jedi-
no hrvatsko suho crno vino koje se
posebno obraa enama: ene iz
odreenih demografskih kategorija
Glavni enolog Dubravko uk i direktor marketinga Marko Pezer
ine velik dio Korlatove ciljane pub-
like. Ovaj potez znaajan je izvan
Badelovih okvira, zato to snano
kompromitira onu zastarjelu tezu da
Pozicioniranje vrhunskog dalmatinskog vina u rang
ene u Hrvatskoj piju samo slatke
rosee, mukate i lagane pjenuce. Radi
cijene
se, moda nenamjerno, o svojevrsnom Korlatovu popularnost i njegov dananji trini status
feministikom pristupu hrvatskoj vin-
skoj industriji, to nam je iznimno
simpatian. Drugo, Korlat ne eli biti
svugdje, premda je relativno masovni proizvod. Korlat
se prodaje u tono 100 trgovina u Hrvatskoj, dok se sve
ostale buteljke plasiraju u restorane, barove i hotele.
Tree, Korlat je prva hrvatska vinarija koja je jedan
segment proizvodnje, Supreme, uinila nedostupnim u
irokoj potronji. Premda moraju prodati barem 300
tisua boca godinje, ljudi koji upravljaju Korlatom ne
tre za prodajom, odravajui tako renome vlastitog
proizvoda na visokoj razini. to se isplauje s dividen-
dama. I etvrto, iznimno znaajno, Korlatova je cijena
upravo neobino precizno definirana - ona nije
nie od 100 kuna esencijalno je utjecalo na
preniska, ali je iroko prihvatljiva. Pozicioniranje
vrhunskog dalmatinskog vina u rang cijene nie od 100
kuna esencijalno je utjecalo na Korlatovu popularnost,
to i danas ljuti mnoge male hrvatske proizvoae jer
smatraju da je Korlat, s obzirom na kvalitetu, defini-
tivno prejeftin.
Snaga brenda ne samo da je Korlatu osigurala stalni
rast prodaje, nego je omoguila i razvijanje ekstenzija,
poput linije premium rakija, ije su boce postale neizb-
jene u veini boljih hrvatskih barova. Idui logian
korak, koji se priprema, jest snaniji prodor na inozem-
no trite, s posebnim fokusom na Kinu gdje je Badel
prisutan ve dulje vrijeme, ali i s akci-
jama usmjerenima prema Sjedinjenim
Dravama, prirodno najpoeljnijem
vinskom tritu na svijetu.
Naravno, svaki uspjean projekt mora
poivati na dobrom proizvodu. A Kor-
lat je, zaista, u svom rangu cijene vrlo,
vrlo dobro vino. Glavni Badelov
enolog Dubravko uk ovjek je koji
perfektno razumije vinske stilove i
anrove, dok je Boo kara, enolog u
Vinariji Benkovac gdje se Korlat
vinificira, strastveni vinski fanatik koji
iskreno uiva u proizvodnji vina, i za-
ista pokuava sauvati samu esenciju
groa s Korlata.
Korlat je jedan od posve rijetkih
hrvatskih vinskih projekata u kojem su
svi segmenti usklaeno posloeni.
Naime, marketing, prodaja i PR u do-
maoj su industriji esto nekoordini-
rani s proizvodnjom vina. Pojedina
vina na tritu ive iskljuivo zbog
dobre distribucije, pojedina se
odravaju zbog velikog novca
uloenog u njihovo reklamiranje, dok
su neka druga relativno ili potpuno
neuspjena usprkos visokoj kvaliteti,
jer za njih nitko ne zna ili se nisu usp-
jela izboriti za vrstu poziciju u dis-
tribucijskom lancu.
Ivica Matoevi, veliki guru istarske
vinske dominacije Hrvatskom, prvi je
ujedinio visoku kvalitetu i autentinost
vina s modernim pristupom marketingu i prodaji. Ono
to je Matoevi napravio kao mali vinar, Badel je usp-
jeo reproducirao u kontekstu velike kompanije, s puno
veim brojkama i s puno vie proizvoda.
Stoga bi projekt Korlat trebalo predavati na fakultetima
koji se bave modernim marketingom u podruju hrane i
vina, ali i na Agronomskom fakultetu. Prije petnaestak
godina, na Korlatu nije bilo ni jedne loze. Danas su
butelje s etiketom Korlat najprodavanija crna vina u
Hrvatskoj, koja su k tome dobila desetke meunarod-
nih nagrada.
 Intervju Godinji vinski izvjetaj 2017.

Michel
Drappier
Mi proizvodimo vina
iz Champagne, a ne
pia za none klubove
Predsjednik je jedne od najvanijih ampanjskih kua za Godinji
Vinski izvjetaj 2017. govori o filozofiji terroira u Champagni, novoj
etici vinarstva i budunosti karakternih ampanjaca
 Govorei o ugledu, Drappier je neto poput Kru-
Intervju Godinji vinski izvjetaj 2017.

ga ili Bollingera. Besprijekorna ampanjska kua

srednje veliine (oko 800 tisua boca godinje)
koja uiva golemi ugled meu sommelierima,
chefovima, vinskim novinarima i specifinim
grupama kupaca, meu koje se ubrajao i sam
Charles de Gaulle, pa je tako jedan Drappierov
cuvee nazvan po najvanijem francuskom posli-
jeratnom predsjedniku. Stilistiki i ideoloki,
Drappier je blizak Selosseu.
Kua Drappier uvjereni je zagovornik organske i
prirodne obrade vinograda, a poznati su i po
ekscentrino niskim koliinama sumpora koji
dodaju u svoja vina. Dapae, jedan njihov
ampanjac, Brut Nature Sans Soufre,
proizvodi se, kako ime kae, bez dodatka
sumpora, to je prilian kuriozitet i izvan
Champagne.
Kua Drappier iz Urvillea osnovana je
prije 210 godina i do danas je u
obiteljskom vlasnitvu.
Drappier, ija zaista izvrsna vina uvozi
zadarski Atrox, posjeduje 53 hektara
vinograda (i jo pedesetak u zakupu), Ne elimo nikoga impresionirati niti se praviti
uglavnom pod crnim pinotom i pinot
meunierom. Vinarija je posebna i zbog
vani. elimo biti istiniti. elimo ljudima pruati
toga to koristi stare ampanjske sorte. zadovoljstvo kroz autentine doivljaje okusa i
Na sommelierskim vas teajevima ue
kako se ampanjac proizvodi od samo mirisa. I uvijek u poslu mislimo na etiku.
tri vrste groa: chardonnaya, crnog
pinota i pinot meuniera. Tako tvrdi i vinificira i te tri sorte, pa ih kupaira koji se sreom iz godine u godinu sve vie razlikuju
Wikipedija i niz povrnih knjiga o vinu. sa chardonnayom da bi dobio Quat- od uniformiranih ampanjaca iz supermarketa. Pred-
tuor Blanc de Quatre Blancs, am- sjednik ove iznimno vane ampanjerije Michel
U stvarnosti, u Champagni su doputene
panjac od starih ampanjskih sorti. Drappier, koji pripada sedmoj generaciji Drappiera
jo tri sorte: pinot blanc koji se ondje
Drappierov ulazak na hrvatsko trite vinara i vinogradara, mailom je odgovorio na pitanja
zove blanc vrai, petit meslier i ekstrem-
golemi je dobitak irenju kulture Kulta Plave Kamenice.
no rijetki arbanne. Drappier uzgaja i
modernih karakternih ampanjaca,
 Zato i dalje uzgajate i vinificrate stare ampanjske dvanaest mjeseci, premda na hladnom i tamnom mjestu Kako biste procijenili znaaj Anselma Selossea za
sorte? to je glavna ideja tog projekta? moe trajati do tri godine. modernu ampanjsku scenu?
Intervju Godinji vinski izvjetaj 2017.

Kako vidite poloaj Drappiera u dananjoj industri-

Nekoliko je razloga zato to radimo. Prvo, uvati stare
sorte naa je dunost. Bilo bi uistinu tuno da one
izumru. Drugo, koritenje tih sorti donosi razliitost i
obogauje Champagnu. Tree, globalno zatopljenje
pozitivno djeluje na arbanne i petit meslier.
Jeste li zadovoljni rezultatima?Mislite li da te sorte
mogu imati budunost i izvan Vae kue?
Rije je o sortama koje se kasno beru, i koje danas
dozrijevaju mnogo bolje nego prije oiglednih uinaka
globalnog zatopljenja. Naravno da te sorte nikada nee
postati osobito vane, jer je urod vrlo mali. No, one
daju posebni, dodatni izraz naem terroiru.
Kako je to proizvesti ampanjac bez sumpora? Ko-
liko takav ampanjac uope moe trajati?
ampanjac bez sumpora usreuje ljude koji su alergini
na sumpor. Sumpor je ipak otrov i za ope ga je dobro
bolje izbjegavati. Poto smo svladali vinifikaciju bez
sumpora, uspjeli smo znaajno smanjiti koliinu
sumpora u svim naim vinima. A kad je rije o Sans
Soufreu, preporuio bih da ga se popije u prvih
ji ampanjca?
Naa je pozicija vrlo jasna i neemo je mijenjati. Drap-
pier je kua posveena prirodnim ampanjcima, lojal-
nima svom terroiru.
Tko su kupci takvog tipa ampanjaca?
Moderni vinski barovi, Michelinovi restorani, ali i kor-
poracije koje ih kupuju kao darove za svoje klijente.
Osim u Francuskoj, najvie naih vina prodaje se u
Belgiji, Japanu, Njemakoj, Sjedinjenim Dravama i
Italiji.
Kako gledate na injenicu da mnoge velike etikete
sada deklariraju berbe skoro svake godine? Je li
oznaka vintage u Champagni izgubila smisao?
Da, a zato ne bi deklarirali svake godine kao u Bur-
gundiji i u Bordeauxu, neovisno od toga je li berba ve-
lika, dobra ili prosjena? Kad je rije o Drappieru,
drimo se ideje da samo ampanjce iz zaista velike
berbe prodajemo kao vintage ampanjce.
Anselme Selosse veliki je winemaker, koji je u Cham-
pagnu uveo novu paradigmu o ampanjcu kao ter-
roirskom vinu.
A to je va glavni cilj, da to preciznije prenosite
terroir ili da proizvodite to savrenija vina?
Na je glavni cilj da ostanemo to je mogue blie ter-
roiru. Koristimo lokalne kvasce, lokalno drvo, stare
lokalne sorte, vina su nefiltrirana, s najmanjom
moguom koliinom sumpora. elimo se ponaati
prateljski prema okoliu. Drappier je jedina kua u
Champagni s neutralnim karbonskim otiskom.
Vai ampanjci idu izvrsno uz hranu, kao da su
dizajnirani za gastronomiju.
Mi proizvodimo vina iz Champagne. Mi ne proizvodi-
mo pia za none klubove. Naa vina idu dobro uz
hranu, ali se fino piju i sama. Gledajte, mi ne elimo
nikoga impresionirati niti se elimo praviti vani. Mo-
da sam dosadan, ali ne elimo imati nikakve veze s
blingom. Mi elimo biti istiniti. elimo ljudima pruati
zadovoljstvo kroz autentine doivljaje okusa i mirisa.

Najpoznatiji Drappierovi ampanjci

Carte dOr Brut Nature Grande Sendree Ros

Brut Nature, kako naziv kae,

Carte dOr bazina je Drappeirova
non vintage linija, s etiketom boje
dunje, zato jer u obitelji Drappier
tvrde da svaka boca Carte dOra
bar malo mirie na dunju. Osamde-
set posto Carte dOra sastoji se od
crnog pinota. Rije je o jednom od
najoriginalnijih i najboljih non
vintage ampanjaca, tako da nas
iznimno veseli to ga moemo piti i
u Hrvatskoj.
proizveden je bez dodatka eera.
Ovaj blanc de noirs na prvo je
kuanje pomalo grub i ekscen-
trian, ali se vrlo brzo razvija u
sasvim poseban, zaista beskom -
promisan terroirski ampanjac
srednje velikog tijela i mone kisele
kime. Toplo preporuujemo svima
koje ampanjac zaista zanima kao
vino, a ne kao lifestyle
Grande Sendree prestina je Drap-
pierova etiketa koja se sastoji od
55 posto crnog pinota i 45 posto
chardonnaya. Nije filtiran, a liquer
de dosage odleavao je u drvu.
Rije je o briljantnom, komplek-
snom luxury cuveeu, s naglaeno
medeno marcipanskim aftertas-
teom (nije nimalo sladak) i s vrlo
dugim rokom trajanja. Trenutno je
na tritu berba 2008.
Drappierov Rose zadnji smo put
pili poetkom listopada u Plavom
podrumu. Fascinirao nas je kombi-
nacijom punoe i svjeine. S jedne
strane imali smo osjeaj kao da
pijemo crno vino solidnog tijela,
jake strukture, aroma tamnog voa,
ali blijedoruiaste boje.S druge
strane, Drappier Rose izrazito je
svje. Proizvodi se od crnog pino-
ta, saignee metodom.
Sorte Godinji vinski izvjetaj 2017.

Moe li
frankovka
postati crna
graevina?
Frankovka posjeduje sve potrebne atribute da
postane etvrta velika hrvatska sorta, ako je
uspijemo rekontekstualizirati za novo vrijeme
Sorte Godinji vinski izvjetaj 2017.
Hrvatskom vinskom industrijom dominiraju tri autohtone
sorte. Rije je o istarskoj malvaziji koja se uzgaja na oko
3500 hektara, graevini (koja nije doslovno autohtona) na
oko 8000 hektara i plavcu malom. Niz je kandidata za sta-
tus etvrte velike sorte. Poipu, recimo, dramatino raste
popularnost. Babi se esto smatra najplemenitijim crnim
groem u Hrvatskoj. Teran je zbog slovenske tvrdoglavosti
postao esencijalni dio identiteta hrvatske Istre, dok je
tribidrag apsolutno najznaajnija hrvatska vinska sorta
budui da je pod imenom zinfandel stvorio kalifornijsku
vinsku industriju. Tribidrag je, meutim, u Hrvatskoj zastu-
pljen na vrlo malim povrinama. Ba kao i babi. Poip, pruiti puno toga i u drukijim kontekstima, u kojima je
pak, jo nema nikakvu prepoznatljivu kvalitativnu i stilis-
tiku definiciju, dok u Istri svega nekoliko vinara proizvodi
ozbiljan teran (Coronica, Benvenuti, Kozlovi, Cattunar).
Stoga smo prilino uvjereni kako bi ba frankovka mogla
postati etvrta velika hrvatska sorta, s dobrim ansama na
Uz efikasnu suradnju vinogradastva, podrumarstva i marketinga,
frankovke bi se u iduih nekoliko godina trebale useliti na sve
relevantne hrvatske vinske karte, kau u vinariji Feravino.
meunarodnom tritu. Frankovka bi, zapravo, mogla i tre-
bala postati crna graevina. Evo zato. Prvo, frankovka se
zahvaljujui austrijskim vinarima, osobito onima iz Burgen-
landa, ve etablirala kao veliko srednjoeuropsko crno vino,
konkurentno na globalnim tritima. Drugo, nekoliko
slavonskih i podunavskih frankovki pokazuje da to groe u
Slavoniji, Baranji i Podunavlju moe dati zaista prvo-
razredna vina u vie razliitih stilova. Posao glavnog pro-
motora frankovke na sebe je preuzelo Feravino, craft vinari-
ja iz samog srca Slavonije.
Feravino je na ovogodinjem Vinocomu odralo iznimno
posjeenu prezentaciju o frankovki, na kojoj su se vinski i
ugostiteljski profesionalci mogli uvjeriti koliko je komplek-
sna odleana frankovka, i koliko su privlane mlade
frankovke. Feravino ima i niz povijesno-identitetskih razlo-
ga za posebnu skrb o frankovki.
Naime, prvi vinogradi oko Ferianaca zasaeni su
frankovkom jo u 18. stoljeu, a stari Feravinov podrum
potjee iz 1804. godine. U ono je vrijeme frankovka bila
najvanija sorta srednje Slavonije. Sadnja frankovke kao
tipine austrougarske sorte, nastavila se i u 19. i 20. sto
ljeu. Feravinovi enolozi vrsto vjeruju da je frankovka sor- talnog crnog vina koje smatramo nezobi-
ta za vrijeme koje dolazi, pa je vinificiraju u nizu razliitih laznim u modernoj hrvatskoj gas-
anrova, ukljuujui i mladu, booleovsku frankovku s is- tronomiji. Ljudi iz Feravina u ovoj su
taknutim vonim notama, ali i ledenu frankovku koja spada kontekstualizaciji duboko u pravu.
meu najoriginalnija hrvatska desertna vina proizvedena od Premda Slavonija i Baranja zadnjih de-
crnog groa. setak godina proizvodi nemali broj do-
Kad smo u ljeto 2017. posjetili Feravino, ondje su nam stal- brih caberneta i merlota, jedino
no naglaavali kako ele promijeniti predodbu o frankovki frankovka moe oznaavati identitet
kao divljoj sorti, koju se moe pripitomiti tek dugim crnih vina tog dijela Hrvatske. I u Istri
kolovanjem u drvetu. U Feravinu smatraju da je odlea- moemo dobiti vrlo solidan chardon-
vanje u drvenim bavama u redu, ali da frankovka moe nay, zadnjih godina i sauvignon, ali
Istra je malvazija. Isto tako, Slavonija
obiljeavaju svjeina i vonost. Feravino zasad raspolae s je frankov ka. Graevina i frankovka.
tridesetak hektara pod frankovkom. Idue e se godine za- Ulagati u frankov ku danas, znai
saditi jo deset hektara, to znai da e se frankovka uzga- stvarati cijelu novu industriju crnih
jati na 26 posto svih Feravinovih vinograda. Razliita vina za iduih deset, dvadeset i
starost vinograda pod frankovkom znai stilsku raznolikost. puno vie godina. Pogotovo zato
to je frankovka u raznim svo-
jim izdanjima, od starih Fer-
avinovih berbi, preko beljskih
Goldberga do recentnih Fer-
avinovih Miraza, pokazala
svoju potentnost i arm.
Dugo odleane frankovke
idealne su uz plemenitu
divlja. Srednje odleane
Osim svjeih i vonih crnih vina po kojima Slavonija frankovke iz drva svojom
naalost nije odve poznata, Feravino ve radi na projektu se sonou i dubinom sja-
grand cru frankovke, koja e se temeljiti na izboru poje- jno slau sa steakovima, ali
dinih trsova sa svakog od osobito dobrih poloaja, kao i na i s bogatom plavom ribom
specifinim tehnikama vinifikacije i posebnom odabiru poput lososa, dok su mlae
bavi. frankovke zbog svoje sv-
To je sve jako dobro, ali po naem miljenju, nije najvani- jeine i vono sti, ali i
je. Puno je znaajnije to enolozi i menaderi u Feravinu vrstoe, perfektna
(glavni je enolog ugledni i ozbiljni Marjan Kneevi, ov- rotiljska i suhomesnata
jek koji je podigao Belje), razumiju kontekstualnu vanost vina. Frankovka doista
frankovke. posjeduje sve potrebne
Kad smo s nekima od njih razgovarali na Vinocomu u Es- atribute da postane etvrta
planadi, prilino su jasno artikulirali stvarnu vanost te velika hrvatska sorta. Crna
sorte:Frankovka je u vrijeme Austrougarske uz kadarku graevina. Uz efikasnu
bila najrasprostranjenija sorta na ovim prostorima. Sreom, suradnju vinogradastva,
frankovku nije zadesila sudbina kadarke,koja je uglavnom podrumarstva i marketin
ieznula, zato to je frankovka otpornija i prilagodljivija u ga, frankovke bi se u
vinogradu i u podrumu. Frankovka moe proizvesti vino iduih nekoliko godina
prilagoeno pojedinim povijesnim razdobljima. To je trebale useliti na sve rele-
groe sposobno davati i posve mlada i vona, i odleana vantne hrvatske vinske
kompleksna vina. Ona je autentini predstavnik kontinen- karte.
 Proboj Godinji vinski izvjetaj 2017.

VINA ZADRO
Od kamenjara do
svjetskih prvaka
Proboj Godinji vinski izvjetaj 2017.

Kad su se podizali vinogradi na poloaju Bogoe-

vac, sanjali smo, a i slutili, da bi se jednoga dana
upravo s tog lokaliteta moglo dobiti vrhunsko
groe za dotad jo nedostignutu kvalitetu vina u
Hercegovini, rekao nam je ovih dana Ivan Zadro,
osniva i glavni enolog Vinarije Zadro iz Do-
manovia.
Poto smo proizveli vina s tog poloaja, shvatili
smo da se ona mogu ravnopravno natjecati u svjet-
skoj konkurenciji, pa smo uzorke poslali na natje-
canje u London. Onog trenutka kad su objavljene
Decanterove nagrade, osobito platinaste, ispunile su
se sve nae nade i oekivanja, nagraen je na
dugogodinji trud, naa vrsta vjera da smo na
pravom putu, a Hercegovina je ponovo dobila vinar-
iju koja je dostojno predstavlja na meunarodnom
planu.

Platinaste medalje za ilavku CZ iz 2016. i Blatinu

CZ iz 2015 .godine (CZ znai Crnjac i Zadro)
spadaju meu najvea iznenaenja ovogodinjih
Decanterovih Svjetskih nagrada (DWWA). Da pria
bude nevjerojatnija, i sva druga vina koja su iz
Vinarije Zadro otila u London, osvojila su medalje
ili barem preporuke. Tako se zahvaljujui ovom
prilino senzacionalnom rezultatu, Vinarija Zadro
uvrstila meu vodee regionalne proizvoae
vrhunskih vina.
Njen znaaj danas uvjerljivo nadilazi hercegovaki
vinski i trini kontekst, to ga je prije rata obil-
jeavala famozna Hepokova ilavka sa utom etike-
tom, koja se relativno masovno izvozila u Nje-
Projekt Vinarije Zadro moe posluiti kao kolski primjer
transformacije male obiteljske vinarije u relevantan
meunarodni projekt, koji je ove godine doivio pravi trijumf
maku, i koja je u svojim boljim izdanjima spadala se izvozile u velike gradove srednje Europe, pa i na
meu rijetka zaista vrhunska i autentina ju- carski dvor u Beu. U vinariji Zadro osobito istiu
goslavenska vina. No, pria o ilavki i Blatini mno- injenicu da su u 19. stoljeu ilavke i blatine na
go je starija i od Hepoka i od Vinarije Zadro. Prema vinskim sajmovima u Beu, Barceloni, Londonu i
tvrdnjama hercegovakih vinara, groe se ondje Parizu osvojile ak 22 zlatne medalje. Jo su aus-
uzgajalo i vinificiralo jo u rimskom razdoblju. U trougarski strunjaci bili prepoznali ovaj specifian
vrijeme Austrougarske, ilavka i blatina masovno su spoj kamena, sunca, zemlje i vode, koji ini idealan
Proboj Godinji vinski izvjetaj 2017.
Obrazloenja platinastih medalja za hercegovaka
vina na Decanterovim Svjetskim nagradama
Blatina Selekcija
Crnjac i Zadro, 2015.
95 bodova, platinata medalja
Iz ae eksplodiraju raznolike
arome: maline, trenje, ljubiice,
rue, papar, cimet, trave i duhan.
Vino je na okusu ivahno, s
hrskavom kiselinom, pomeanom
s finim taninima. Kakvo vino!
ilavka Selekcija,
Crnjac i Zadro, 2016.
95 bodova, platinasta medalja
Atraktivna na nosu: mirisi utog Racionalne i detaljno isplanirane investicije, skupa s
voa meaju se sa utim cveem, prirodnim prednostima terroira i originalnih sorti te s
anisom, koromaem i borom. Kom-
pleksno i intenzivno na okusu.
Srednje telo s kremasto votanom
teksturom i dugim mineralnim za-
vretkom. Izvrsno vino uz hranu.
terroir za autohtone sorte, dakle za blatinu i iavku,
kae gospodin Zadro, iji se vinogradi uzdiu iznad
lijeve obale Neretve na nadmorskoj visini od 430
metara, s 1900 do 2300 sunanih sati godinje.
Vinarija Zadro danas posjeduje 45 hektara vinograda
na lokalitetima u stolakoj i apljinskoj opini. Osim
blatine i ilavke, uzgajaju jo alicante bouchet, trn-
jak, cabernet sauvignon, merlot i chardonnay. Vinar-
ija Zadro dola je do uistinu velikog svjetskog usp-
jeha ne samo zahvaljujui terroiru, autohtonim sor-
tama i modernoj vinifikaciji, nego i zahvaljujui
pametnoj poslovnoj politici. Razvojni put Vinarije
Zadro odvijao se u tri faze.
Prvo je Ivan Zadro, ve dugo u vinskom biznisu, u
mjestu Domanovii osnovao novu tvrtku na
temeljima starog devastiranog vinskog podruma,
gdje se odmah pristupilo obnovi i modernizaciji. U
toj se fazi vinarija proirila i su nabavljeni novi stro-
jevi renomiranih talijanskih i francusko-njemakih
proizvoaa. Kupljeno je i mnogo drvenih bavi ra-
zliitog porijekla i razliitih kapaciteta, ukljuujui
onu zapremine 16.230 litara, najveu bavu u Bosni
i Hercegovini i veu od bilo koje u Dalmaciji. Drugu
je fazu obiljeilo partnerstvo s tvrtkom MCI iz
irokog Brijega, u vlasnitvu Miljenka Crnjca.
MCI je jedna od vodeih bosanskohercegovakih
trgovako-distribucijskih kompanija, pa je partnerst-
vo s Crnjcem Vinima Zadro omoguilo stabilnu
maloprodaju, distribuciju i cashflow. U tom je raz-
doblju izgraena i velika kuaonica za 150 gostiju.
U treoj fazi, stari podzemni dio vinarije povezan je
s novim, podrumskim dijelom kuaonice, pa se tako
dobilo jo 360 kvadratnih metara proizvodnog pros-
tora koji je pretvoren u dvoranu za bave.
ambicijom da se naprave najbolja mogua vina,
dovela su Vinariju Zadro do zaista spektakularnog
trijumfa. Stoga nam se ini kako projekt Vinarije
Zadro moe posluiti kao kolski primjer transfor-
macije male obiteljske vinarije u relevantan meu-
narodni projekt.
 Nagrade Godinji vinski izvjetaj 2017.

106
svjetskih
medalja
Bila je ovo sjajna godina, posebno
za hrvatska suha vina koja su
osvajala prve nagrade na nekima od
naprestinijih svjetskih natjecanja
 Nagraena vina 2017.
Nagrade Godinji vinski izvjetaj 2017.

MARIO BANKO FRANKOVI LUNA DORO

BENVENUTI TERAN 2013. GRAEVINA IZBORNA BERBA JASNA ANTUNOVI TURK FAKIN LA PRIMA
Obitelj Benvenuti/Istra MALVAZIJA 2016. MOSCATO 2015.
PROSUENIH BOBICA 2015. PREMIUM GRAEVINA 2013- MALVAZIJA 2015. Mario Banko/Istra
Vinara Jakopi/Zagorje Jasna Antunovi Turk/Podunavlje Vinara Fakin/Istra Vina Frankovi/Istra

SILVANAC ZELENI ANNO DOMINI 2015.

JEZERAC 2015. Benvenuti/Istra GRAEVINA BELJE 2016. KORLAT SYRAH 2012. RAJNSKI RIZLING 2015. TERRA ROSSA 2015.
Orahovica/Slavona Belje/Baranja Badel 1862/Dalmaca Vinara Kopjar/Zagorje Vina Laguna/Istra

SILVANAC ZELENI IZBORNA TRAMINAC2012.

AMBRA MALVAZIJA 2014. KORONA SUR LIE JOKI POIP 2015. FESTIGIA RISERVA CABERNET BERBA 2016. Iloki podrumi/Podunavlje
Veralda/Istra MALVAZIJA 2015. Vinara Joki/Dalmaca SAUVIGNON 2011. Orahovica/Slavona
Vina Frankovi/Istra Vina Laguna/Istra
 Nagraena vina 2017.
Nagrade Godinji vinski izvjetaj 2017.

SILVANAC ZELENI 2015. TOMAZ SESTO SENSO

ZELENI SILVANER 2015. VINO BRIGO TRIANGOLO PRIMA LUCE MALVAZIJA 2016. BOKINAC 2013.
Orahovica/Slavona MALVAZIJA 2015. Podrumi Kolari/Baranja GRAND RESERVE 2013. Andrea Cossetto/Istra Vinara Bokinac/Dalmaca
Vina Tomaz/Istra OPG Sinovi/Istra

TEZORO MALVASIJA 2015. BENVENUTI CALDIEROSSO 2015. DEGRASSI RISERVA SYRAH 2011. DAMJANI CLEMENTE 2013. BELAIGRA GRAND CRU 2015. FAKIN IL PRIMO 2015.
Vinara Crvik/Juna Dalmaca Benvenuti/Istra Degrassi/Istra Damjani/Istra Domaine Koquelicot/Istra Vinara Fakin/Istra

FAKIN MALVAZIJA 2016. REUBENS PRIVATE SBER 2015. MATOEVI AURA 2016. KORTA KATARINA PLAVAC KOSTANJEVEC GRAEVINA 2061.
Vinara Fakin/Istra RESERVE 2009. Vina Siber/Podunavlje Ivica Matoevi/Istra Vinara Kostanjevec/Prigorje
MALI 2011.
Korta Katarina/Juna Dalmaca Korta Katarina/Juna Dalmaca
 Nagraena vina 2017.
Nagrade Godinji vinski izvjetaj 2017.

SANTA LUCIA 2013. KRALJEVSKI VINOGRADI DE GOTHO GRAEVINA 2016. KUTJEVO GRAEVINA 2016. MENEGHETTI RED 2011. VINO BRIGO FAVORITA 2015.
Vinara Kozlovi/Istra Vinara Kutjevo/Slavona Vinara Kutjevo/Slavona Meneghetti/Istra OPG Sinovi/Istra
POIP 2015.
Kraljevski vinogradi/Dalmaca

CORONA GRANDE 2015. TERRE BIANCHE CUVEE BLANC SANTA LUCIA 2015. MARKS&SPENCER GOLDEN
GRAEVINA BELJE 2016. GRIMALDA 2015. Benvenuti/Istra Vinara Kozlovi/Istra
Belje/Baranja Ivica Matoevi/Istra 2015. VALLEY GRAEVINA 2016
Degrassi/Istra Marks&Spencer/Slavona

FESTIGIA VIINADA KORLAT CABERNET KORLAT MERLOT 2013. MALVAZIJA FESTIGIA 2016. DIKA GRAEVINA 2016. KOPJAR SAUVIGNON 2016.
RIZERVA MALVAZIJA 2015. SAUVIGNON 2013. Badel 1862/Dalmaca Agrolaguna/Istra Feravino/Slavona Vinara Kopjar/Zagorje
Vina Laguna/Istra Badel 1862/Dalmaca
 Nagraena vina 2017.
Nagrade Godinji vinski izvjetaj 2017.

TERRE BIANCHE RISERVA 2015. TERRE ROSSE RISERVA 50 DEGREE PLAVAC MALI MIRAZ GRAEVINA 2016. KONTEMPO BLANC DE BLANCS SBER CABERNET
Degrassi/Istra REFOSCO 2011. 2012. Feravino/Slavona BRUT NATURE 2014. SAUVIGNON 2061.
Degrassi/Istra Badel 1982/Dinga Domaine Koquelicot/Istra Duica Siber/Podunavlje

GODIMENT 2015. GRAEVINA 2016. TRAMINAC 2015. FAKIN TERAN 2016. TERAN MICHEL 2015. GALI BIJELO 9 2013.
Stina Vino/Dalmaca Iloki podrumi/Podunavlje Iloki podrumi/Podunavlje Vinara Fakin/Istra Vinara Fakin/Istra Gali Vina/Slavona

JAKOB CUVEE 2012. BENVENUTI MALVAZIJA KORTA KATARINA POIP 2015. KOS&JURII CHARDONNAY VINA ISTRIA MALVAZIJA 2016. SANTA LUCIA PREMIUM
Vina Jakob/Slavona ISTARSKA 2016. Korta Katarina/Juna Dalmaca 2015. Agrolaguna/Istra 2015.
Benvenuti/Istra Kos&Jurii/Prigorje Vinara Kozlovi/Istra
 Nagraena vina 2017.
Nagrade Godinji vinski izvjetaj 2017.

GRAEVINA TURKOVI 2016. BOLFAN PINOT NOIR 2015. GALI GRAEVINA 2015. MATOEVI ALBA 2016. DINGA ROYAL 2007. MENEGHETTI WHITE 2013.
Vinara Kutjevo/Slavona Vinara Bolfan/Zagorje Gali Vina/Slavona Ivica Matoevi/Istra Matuko Vina/Juna Dalmaca Meneghetti/Istra

PRIMUS RIZLING 2015. MONTIRON MALVAZIJA 2015. PRIGORA MANZONI 2016. SAUVIGNON SPRINGTIME TAMPAR SAUVIGNON 2016. BARBAROSSA TERAN 2015.
Vinara Bolfan/Zagorje Medea Vina/Istra Vina Prigora/Prigorje 2016. Vinara tampar/Zagorje Vina Tomaz/Istra
Vina Prigora/Prigorje

SILENTE MERLOT 2015. VERALDA MUKAT 2016. VERALDA PRESTIGE VERALDA ROSE 2015-
Vina Tomaz/Istra Veralda/Istra Veralda/Istra VERALDA ROSE BRUT 2015. CABERNET SAUVIGNON 2014.
MALVAZIJA 2016. Veralda/Istra Vina Belje/Baranja
Veralda/Istra
 Nagraena vina 2017.
Nagrade Godinji vinski izvjetaj 2017.

CHARDONNAY 2016. CHARDONNAY 2015. FRANKOVKA GOLDBERG 2012. GOLDBERG CHARDONNAY GOLDBERG GRAEVINA 2015. FESTIGIA CASTELLO 2015
Vina Belje/Baranja Vina Belje/Baranja Vina Belje/Baranja 2015. Vina Belje/Baranja Vina Laguna/Istra
Vina Belje/Baranja

GERINI MALVAZIJA 2015. SAUVIGNON BLANC 2016. MARIO BANKO MALVAZIJA KOSTANJEVEC BIJELI PINOT
Vina Gerini/Istra Vina Radovan/Istra 2015. 2016. CAPO TAURUS 2011. DINGA 2013.
Capo Vina/Istra Vinara Roso/Juna Dalmaca
Mario Banko/Istra Vinara Kostanjevec/Prigorje

ECLAT CHARDONNAY 2013. DVORAC BELAJ SELECTION CABERNET SAUVIGNON 2014. MONTE ROSSO MALVAZIJA BELOVI SIVI PINOT 2015. KRLET 2016.
Vinolog/Slavona CHARDONNAY 2014. PZ Maslina i vino/Dalmaca Vinara Belovi/Meimurje Votini-Klasni/Moslavina
2015.
Dvorac Belaj/Istra Monte Rosso/Istra
 Vino i hrana Godinji vinski izvjetaj 2017.

Zato se baranjska
vina odlino slau
s gastronomijom?

Sastavili smo kratki zimski jelovnik

s jelima koja ba vole baranjska vina

Baranja je ve predugo jedna od najatraktivnijih hrvatskih neotkrivenih

turistikih destinacija. Baranja ima Kopaki rit, park prirode spektakularan
u svjetskim okvirima, i golemi, moni Dunav. Baranja ima prekrasne vino-
grade, sa stotinama godina starim, zaista povijesnim podrumima. Baranja
ima nekoliko, premalo, privatnih hotela/pansiona koji su udobni, topli,
zabavni i upravo smijeno jeftini u usporedbi sa zagrebakim ili jadranskim
cijenama. Baranja u zaleu ima Osijek, klasini srednjoeuropski grad, za-
pravo idealan za razvoj city break turizma. Baranja naposljetku ima respek-
tabilnu industriju hrane, jednu veliku i supermodernu, kao i nekoliko man-
jih, vrlo uspjenih vinarija.
Usprkos svemu tome, Baranja se nije uspjela razviti u prvorazrednu turis-
tiku atrakciju, to je golema teta i jo vea pogreka nacionalne i lokalnih
turistikih uprava. Baranjski vinski i kulinarski potencijal zasluuje najveu
pozornost, i to izvan onih uobiajenih foklornih konteksta koji se javljaju u
vrlo loim , takozvanim baranjskim restoranima u Zagrebu. Stoga smo ovd-
je sastavili kratak zimski jelovnik, s poneto supstancijalnijih jela koja se
izvrsno slau s baranjskim vinima. Baranjska su vina zbog terroira i sorti-
menta zapravo izvrsna za najrazliitiju hranu. Ona su bogata, gusta i aro-
matina, ali su istodobno svjea: sadre, dakle, i okus, i svjeinu, i sig-
nifikantnu snagu kad je rije o vrhunskim crnim buteljkama. Uostalom,
prvo hrvatsko crno vino koje je dobilo zlatnu medalju na Decanterovim
Svjetskim nagradama bio je ba beljski Merlot iz 2008. godine.
 Pravila privlanosti baranjskih vina i hrane
Vino i hrana Godinji vinski izvjetaj

Baranjski kulen i beljska Krem juha od vrganja i beljski

Vrhunska graevina 2016. Vrhunski chardonnay 2016.
Baranjski kulen primjer je vrhunskog, runo raenog proizvoda dimljenog na prirod- Kad smo prije nekih tri ili etiri godine zajedno obilazili vinariju Belje, jedan od
noj vatri bukovine, koji je iroko dostupan. Beljska Vrhunska graevina primjer je jako trojice britanskih vinskih konzultanata koje je Belje bilo angairalo, kazao je
dobrog vina, s vie nego prihvatljivom cijenom. Pitanje o slaganju kulena i graevine kako beljski Chardonnay zapravo spada meu najbolja slavonska bijela vina.
spada u vjene teme slavonske i baranjske gatronomske poetike. Jo davno, prije
To je zvualo neobino, jer se na beljski Chardonnay esto gleda kao na
desetak godina, Vlado Krauthaker u nekom nam je usputnom razgovoru rekao da
usputni proizvod. Rije je, meutim, o jako svjeem, jako istom vinu, koje se
graevina moe biti prenjena za kulen. Meutim, kad je graevina zaokruena i kom-
u boljim berbama poput 2016. moe uvrstiti meu tri ili etiri najuspjelija
pleksna poput beljske Vrhunske iz 2016. godine, za koju se groe bralo i poetkom
hrvatska chardonnaya. Krem juha od vrganja, koja se mora kuhati s
berbe radi svjeine i na samom kraju berbe radi bogatstva, i kad posjeduje onaj lijepi
temeljcem i u kojoj se nipoto ne smije koristiti vrhnje za kuhanje nego pravo
medno-oraasti aftertaste premda je suha, kad je,dakle, rije o takvom tipu graevine,
slatko vrhnje, i u koju uvijek vrijedi dodati preprenu slaninu zbog dima i
ona se ba perfektno slae s kulenom i s veinom drugih suhomesnatih proizvoda. Ba
hrskavosti i pokoju svjeu jablanovau zbog dodatne teksture, naprosto trai
kao to se, primjerice, alzaki sivi pinoti i veina rizlinga izvrsno slau s lokalnom
svjee, mineralno i susptancijalno vino poput beljskog Vrhunskog Chardon-
charcuterijom, jednom od najraskonijih u Francuskoj.
naya.
 Pravila privlanosti baranjskih vina i hrane
Vino i hrana Godinji vinski izvjetaj
Tjestenina u umaku od fazana
i Frankovka Goldberg 2012.
Fazani se love i kuhaju u kasnu jesen i zimu. Fazan je velianstvena divlja
ptica, koja u hrvatskom kulinarstvu nije dovoljno valorizirana. Umak od fazana
u crnom vinu, napravljen s temeljcem od fazana (ako nemate snage za taj
mali kuharski pothvat, koristite pilei temeljac) bogomdani je partner za ra-
zliite rezance, kojima podunavske kuhinje obiluju s obje strane rijeke (neke
od najukusnijih jeli smo na jednom salau u Subotici, ali i u Starom podrumu u
Iloku). Frankovka je, pak, sorta na kojoj treba inzistirati i koja spada u iden-
titetska groa Slavonije i Baranje (ba kao i kadarka, koje u Hrvatskoj
naalost vie nema). Beljska Frankovka Goldberg , kao i sva vina s etiketom
Goldberg, ubraja se meu najsranije izraze te sorte. Ona je gusta, vi-
sokoalkoholna, mona, blago zadimljena, ali je sauvala svoju vonost i upra-
vo nevjerojatnu svjeinu za petnaestak posto alkohola.Ta je svjeina ini oso-
bito podesnom za vau pticu.
Srnetina Wellington s baranjskom
slaninom i Merlot Goldberg 2012.
Govedina Wellington klasino je, monumentalno jelo internacionalne
kuhinje koje se lako moe napraviti kod kue, jer nije tehniki prezaht-
jevno. Cijeli biftek, ili najmanje pola, zapeete da biste izazvali Maillar-
dovu reakciju, pa ga premaete dikselima od gljiva, po kojima razmaete
patetu od paje ili gusje jetre, zamotate u lisnato tijesto koje ukrasite, i
sve stavite u penicu. E sada, kako je meso srne i jelena relativno iroko
dostupno, i kako upravo traje sezona lova i Baranja je puna divljai,
predlaemo da umjesto s govedinom Wellington, idealan boini ruak
napravite sa srneim ili jelenjim fileom. Postupak je isti, samo to bi file,
koji je sui od goveeg, jo trebalo omotati u slaninu. Wellingtonova
nabildanost i bogatstvo trae vino izrazito snanog tijela poput Merlota
Goldbeg iz 2012. jednog od najguih kontinentalnih vina, iji se lagani
okoladni aftertaste izvrsno slae s pomalo eljeznim okusom srnetine.
Statistike

Bilanca vina (tisue hl)

2014-2015.

2015-2016.

Izvor DZS
Statistike

Uvoz vs. izvoz (koliine i vrijednost)

Izvor DZS
 Statistike

Proizvodnja groa EU 28 (tisue hl)

Izvor Eurostat

 Statistike

Najvei svjetski proizvoai vina (milijuni hl)

Izvor OIV/October 2017.

Proizvodnja groa i vina u Hrvatskoj

Izvor DZS

Statistike
Struktura hrvatskih vinograda po sortama i starosti

Izvor DZS