Professional Documents
Culture Documents
BANJA LUKA
DIPLOMSKI RAD
Student Mentor
Jovan Guzijan prof.dr.Ž eljko Baroš
1. UVOD................................................................................................... 4
2. POSLOVNI PLAN............................................................................... 5
2.1. Važnost poslovnog plana.................................................................. 5
2.2. Poslovni plan plantaže...................................................................... 6
2.2.1. Opšti podaci.................................................................................. 6
2.2.2. Opis projekta................................................................................ 7
2.2.3. Kor ištenje i izvor sredstava.......................................................... 7
2.2.4. Aktivnosti preduzeća................................................................... 8
2
7.4. Postavljanje naslona.......................................................................... 31
7.5. Sistem gajenja.................................................................................... 31
8. ODRŽAVANJE ZASADA KUPINE................................................. 35
8.1. Bolesti i mjere zaštite kupine........................................................... 39
8.2. Najčešće bolesti................................................................................. 39
8.3. Najvažnije štetočine.......................................................................... 42
8.4. Berba.................................................................................................. 43
8.5. Korištenje plodova k upine............................................................... 46
8.5.1. Proizvodnja finalnih proizvoda od plodova kupine.................... 46
9. ZAKLJUČAK....................................................................................... 47
3
1. UVOD
4
2. POSLOVNI PLAN
Plan pos lovanja je pismeni oblik opisa f irme i njenih ciljeva i koraka
koji su neophodni da bi se ciljevi ostvarili. Plan nam govori šta ćemo uraditi
i kako ćemo uraditi. On je važna autokarta do uspjeha, što znači da je
moramo uspješno slijediti do cilja. Logičan,dosljedan i dobro promišljen
poslovni plan postaje m jer ilo za procjenu napretka firme, ukazujući na ono
šta treba promijeniti ako događaji ne ispadnu onako kako sam ih predvidio.
1
Poslovni plan treba da sadrži:
• temeljno objašnjenje proizvoda koje poslovni proces obezbjeđuje
• kako ovaj proizvod zadovoljava potrebe korisnika
• zašto će posao biti uspješan,
• potencijalne prihode, troškove i profit i
• moguću ekspanziju poslovanja u budućnosti.
1
Prof. dr Baroš Ž., Organizacija i upravljanje predu zećem, Zavod distrofičara, Banjaluka, 2003, str. 4.
5
Primarna svrha poslovnog plana je da temeljno analizira poslovni proces
u cjelini i da napravi preporuke razmatrajući i područja potencijalnih
problema. Plan obezbjeđuje vlasniku analizu svih aspekata poslovanja; on
razotkriva ranije skrivene probleme jednako kao i potencijalna područja
profita. Dijelovi plana treba da identifikuju koje mi je tržište cilj i ko mi je
konkurencija, obezbjeđuje analizu lokacije, sugeriše legalan vid poslovanja,
predstavlja trenutno raspoložive vrste finansija, a takođe i da predstavi sve
troškove zajedno za investicionu opremu.
Konačan uspjeh mog preduzeća zasniva se na mojim važnim odlukama.
6
Kreditni zahtjev:
OPREMA
2
Zem ljište 2 000 m 20 000 KM
Sadnice 850 kom.žbunova 1 700 KM
7
Stubovi i žica 4 900 KM
Motokultivator sa priključcima 6 000 KM
Skladišni prostor 30 000 KM
Rosfrajne bačve 2 500 KM
Podaci o preduzeću
Proizvodni program
8
Plasman proizvoda obezbjeđen je na domaćem, a u većim količinam a na
inostranom tržištu, a pogotovo kupine kojoj kupci na inostranom tržištu daju
veliki značaj.
Konkurencija nije velika, zbog toga što je mlađa kultura na našim terenima,
a plodovi su puno traženi za industrijsku preradu.
Efekti očekivanja
Podaci o ekologiji
9
2
Slik a 1. Proces organizovanja rada u preduzeću
10
• brzo stupa u rod, jer u drugoj godini po sadnji počinje da rađa, a u
trećoj godini daje puni rod;
• rađa redovno i obilno;
• plodovi kupine imaju veliku hranljivu, tehnološku i dijetetsku
vrijednost, a pogodni su i mnogo traženi za razne oblike prerade;
• proizvodnja kupine je veoma sigurna, jer se svježi plodovi i njene
prerađevine lako i povoljno prodaju na domaćem i stranom tržištu;
• lako i brzo se razmnožava, ožiljavanjem vrhova i pomoću izdanaka;
• dobro se prilagođava različitim uslovima gajenja, jer nije veliki
probirač u pogledu osobina zemljišta, kasno cvijeta, pozni proljetni
mrazevi joj ne nanose štetu;
• gajenje kupine je dosta jednostavno i omogućava zapošljavanje većeg
broja radne snage;
• relativno je otporna prema bolestima i štetočinama;
• njeni plodovi se primjenjuju i u ljekovite svrhe.
4
Brown E., "Cheyenne" Blackberry, London, 1977., str.22.
11
Utvrđeno je da sadržaj ukupnih suvih supstanci i šećera, u zavisnosti od
osobina sorte i ekoloških uslova područja, po godinama može varirati i do 40
5
%, a Lewis i Brown su utvrdili koleraciju između vremena berbe , plodova
kupine i količine soka,arome, šećera i kiselne. Zreli plodovi sadrže najviše
soka (71,8-78,1%) a polu zreli plodovi sadrže najviše kiseline i vitam ina C.
Kada se analiziraju podaci o hem ijskom sastavu ploda kupine, može se
konstatovati da je sadržaj hranljivih komponenti u njemu dosta visok i da
postoje značajne razlike između pojedinih sorti.
6
Prema Cvetkoviću kod divljih kupina masa ploda varira od 0,97do 3,69g, a
sadržaj rastvorljivih suvih materija 6,0 do 13,1% i vitam in C od 16,0do
73,9mg% (tab 1.).
7
Tabela 1. Hemijski sastav ploda kupine
Sadržaj u % i u Souci-Fachman Janda i Šoškić i saradnici
mg% and Kraut Gavrilović (1976.-1980.)
( 1962.) (1970. i 1977.)
Voda 84,70 - 79,00-84,39
Ukupna suva
supstanca 15,30 - 15,61-21,00
Rastvorljiva suva
supstanca - 10,00-12,00 10,50-14,00
Ukupni šećer 8,60 5,41-7,90 7,54-9,85
Saharoza - 0,30-0,67 0,57-1,41
Mineralne
supstance 0,51 0,30-0,58 0,41-0,50
Vitam in C u mg % 17-31 - 18,0-20,00
Provitamin A u
mg% 15,4-22,3 - -
Celuloza 4,0 - -
Bjelančevine 1,2 - -
Masa ploda kod plemenite kupine je mnogo veća i kreće se od 2,23 do 7,5 g,
a neki plodovi im aju masu ploda preko 10 g.
5
Brown E., "Cheyenne" Blackberry, London, 1977., str. 35.
6
Cvetković D. Elizovski R., Pomološke karakteristike nekih divljih vrsta kupine,Jugoslovnsko voćarstvo,
Čačak 1973.str. 25-26
7
Dr Šoškić A., Kupina, NIRO "ZADRUGAR", Sarajevo, 1984., str. 14.
12
U plodovima plem enite kupine nalazi se 79,00 do 84,39 % vode.Sadržaj
ukupnih suvih supstanci je dosta visok i kreće se između 15,61 i 21,00 %,a
rastvorljivih suvih supstanci od 10 do 14 %. Uspravno rastuće sorte kupina
imaju veći sadržaj ukupnih suvih supstanci u plodu.Ukupnih šećera ima 5,41
do 9,85 % među kojima preovlađuju voćni šećeri (glukoza i fruktoza).
Plod kupine sadrži 0,30 do 0,58 % m ineralnih supstanci,a najvećim dijelom
su zastupljeni elementi: kalcijum, fosfor, kalijum, magnezijum, gvožđe,
8
bakar, cink, kobalt i dr. Prema Stankoviću u 100 g svježih plodova kupine
ima: kalcijuma i fosfora po 32 mg, gvožđa oko 1 mg, mangana 0,59 mg,
bakra 0,14mg i dr.Zato se smatra plod kupine bogatim izvorom gvožđa, kao
važnijim elementom za sprečavanje i otklanjenje malokrvnosti, od čega pati
dobar dio stanovništva.
Svježi plodovi kupine su značajan izvor vitamina. U 100 g plodova ima od
17 do 31 mg vitamina C, provitam ina A 15,4 do 22,3 mg, vitam ina PP
0,4mg i manje količine vitamina B1 B2 i B6 . 9
Plod kupine ima prednosti kao hrana nad ostalim nam irnicama i po tome što
je male energetske vrijednosti. Plod kupine se odlikuje veoma širokim
spektrom ljekovitog i kor isnog djelovanja. Tako su svježi plodovi i sok
kupine odlično laksativno sredstvo, mineralne supsance utiču i poboljšavaju
krvnu sliku, snižavaju krvni pritisak, vitamini jačaju otpornost organizma,
pektini doprinose zaštiti od arterioskleroze i infarkta, celuloza utiče na
varenje hrane itd.
8
Stanković D., Ribizla, ogrozd, borovnica i kupina , Beograd, 1982., str. 24.
9
Gavrilović M. Janda Lj.,Pomološko-tehnološke osobine nekih sorti kupina , Čačak, 1970., str. 11.-12.
13
4. PORIJEKLO PLEMENITE KUPINE
10
Dr Šoškić A., Kupina, NIRO "ZADRUGAR", Sarajevo, 1984., str. 14.-16.
14
4.1. ISTORIJA GAJENJA PLEMENI TE KUPI NE
Kupina je poznata još od davnina, ali ne kao voćka ,već kao korovska
biljka, koja je u prirodi veoma rasprostranjena.
Prema Darrow (1948) kupina se kao kultura u Evropi gaji od 1809.god,
kada je otkr ivena prva plemenita sorta kupine evergrin. Zatim je u Amer ici
u kulturu uvedena sorta dorčester, koja je otkrivena 1840.god. U Evropi je
kupina prvo počela da se gaji u Njemačkoj i Francuskoj, a zatim u SSSR-u.
Porijeklo sorte evergrin je nepoznato,a sortu himalaju je proizveo Theodor
Reim ers u botaničkoj bašti u Hamburgu 1889.god od divlje kupine Rubus
11
procerus.
U SSSR-u rad na stvaranju plemenitih sorti kupina prvi je započeo Mičurin,
smstrajući da je kupina veoma perspektivna vrsta, pošto je mnogo
produktivnija od maline.
Na Balkanu su plemenite sorte kupine uvedene u proizvodnju 1936.god, i to
prvo u Bugarskoj. U Jugoslaviji su plemenite sorte kupina uvezene tek
1951.god, i to prvo za eksperimentalne svrhe, a u proizvodnju su počele da
se uvode oko 1974.god.
Veća plantažna proizvodnja kupina kod nas se uvodi pronalaskom rodne
bezbodlje kupine, sada se može svrstati na treće mjesto u grupi jagodičastog
voća.
11
Dr Šoškić A., NIRO "ZADRUGAR", Sarajevo, 1984., str. 14-16.
15
5.1. MORFOLOGIJA KUPINE
12
Dr Blagojević R., Kupina, Inprime, Niš, 2001., str. 36.-38.
16
Slik a 2. Rodna grančica kupine
17
zime ili u toku ranog proljeća razvijaju mladi izdanci, koji izbijaju iz
zemljišta, u toku prve polovine naredne vegetacije.
Rodni i lisni pupoljci se formiraju u pazuhu listova jednogodišnjih izdanaka
kupine, i to obično po dva - jedan iznad drugog. Gornji pupoljci su bolje
razvijeni i od njih se iduće godine razvijaju rodne grančice.
19
formiranje što razvijenijih žbunova, koji će u narednom periodu davati
visoke prinose.
20
Na osnovu početka cvjetanja, sorte kupina se mogu svstati u tri grupe:
16
ranocvjetne, srednjeranocvjetne i kasnocvjetne.
16
Dr Šoškić A., sorte jagodastog voća koje se preporučuju za gajenje, NIRO"ZADRUG AR",Sarajevo,
1981. str.30.
17
Dr Šoškić A., Sorte jagodastog voća koje se preporučuju za gajenje, NIRO "ZADRUGAR", Sarajevo,
1981., str. 30.
18
Dimova-Kmetska J. Načevski V., Kupinovi sortove, Ovoščarastvo, Sofija, 1977., str. 10.
21
I pored razlika, između sorti plemenitih kupina, za sve je neophodan per iod
zimskog mirovanja. Bez njega ne bi kupina mogla dati sljedeće vegetacije iz
pupoljaka na dvogodišnjim izdancima i obrazovati rodne grančice i plodove.
22
U pogledu otpornosti prema niskim zimskim temperaturama , između
sorti plemenite kupine postoje značajne razlike.Iskustva iz prakse pokazuju
da izdanc i otpornijih sorti kupine u našim uslovima, bez većih promjena,
podnose mrazeve od -10 do -15ºC, ako su zaštićene većim snježnim
zimskim pokrivačom, čak i do -30ºC .
Plemenita kupina , ne podnosi visoke temperature tokom vegetacije.
Najbolje uspjeva u područjima sa prohladnim i umjereno sa vlažnim ljetom
i blagim zimama.
23
Zemljište. Divlju kupinu u prirodi srećemo na različitim tipovima
zemljišta , može se steći utisak da se kupina gaji na svakom zemljištu.
Takođe, i plemenita kupina nije probir ljiva u vrsti zem ljišta, a prema
Stankoviću,20 podnosi čak i umjereno zaslađena zem ljišta, ako su
obezbjeđena vlagom. Kupina na ovim zemljištima ima niske prinose,
plodovi su slabog kvaliteta, sitni su, bujnost izdanka je manja, a često nastaje
i propadanje čitavih zasada. Zahtjev plemenite kupine, u pogledu osobina
zemljišta za dobijanje visokih i kvalitetnih pr inosa, mnogo se veći.Za
plemenitu kupinu najbolje odgovaraju: duboka(oko 1,5 m dubine), rastresita,
srednje teška, propusna, plodna(sa 4 do 5 % humusa), umjereno vlažna i
slabo kisela zemljišta.
24
reznicama treba primjeniti samo u slučaju potrebe bržeg širenja novih sorti
kupina koje su obrasle bodljama.Na ovaj način ne bi trebalo razmnožavati
21
sortu kupina bez bodlji, jer se ne dobija orginalna sadnica.
Razmnožavanje kupine korjenovim reznicama vrši se tako što se izdanci ili
čitavi žbunovi vade sa što više žila, potom se žile isjeku na reznice koje
treba da budu duge 5 do 6 cm, a debele 0,6 - 1 cm. Svaka osječena reznica
mora da ima bar jedan pupoljak, kao da su obrasle sa dosta sitnih žilica.
25
U jesen ili sledećeg proljeća, ožiljeni vrhovi izdanaka se odsjecanjem
na 20-25 cm iznad zem lje, odvajaju od matične biljke, a zatim se vade,
klasiraju i pripremaju za sadnju.
Vr ijeme povijanja i zagrtanja vrhova izdanaka zavisi od klimatskih uslova,
rejona i prilika u toku godine, a određuje se na osnovu porasta izgleda
izdanka i bočnih izboja. Prema Tešiću, 24 najbolje vr ijeme je kada vrhovi
počnu dobijati zmijoliki oblik sa malim kovrđavim lišćem.Kako se radi o
različitom porastu, i povijanje treba izvršiti u više navrata.Najbolji rezultati
ožiljavanja postižu se kada se povijanje i zagrtanje vrhova izvodi
ručno.Tešić navodi da dobro obučen radnik, uskim ašovom, u pripremljenoj
zemlji, može dnevno da zagrne 2000-3000 vrhova. Zagrtanje vrhova
postavljanjem u brazde pomoću mehanizacije, obavlja se brže i lakše, ali se
dobije manji procenat ožiljenih vrhova. Ukoliko se vrhovi postavlja ju kosie,
utoliko je ožiljavanje s labije. Prma načinu rada, na ožiljavanje vrhova
izdanaka kupine znatan uticaj imaju: zem ljište, naseljedne osobine sorte i
drugi činioci.
Proizvodnja sadnica kupine ožiljavanjem vrhova može se vršiti i u
posebnim višegodišnjim matičnjacima. Način proizvodnje sadnica kupine u
višegodišnjim matičnjacima je sličan kao u jednogodišnjim, s tom razlikom
što se u ovom slučaju posađene biljke ne vade poslije prve godine, nego se
od 5 do 6 godina koriste smo za proizvodnju sadnica.
U toku vegetacije, zemljište u matičnjaku kupine se mora plitko obrađivati u
više navrata, da bi se redovno uništavao korov.
Stručnjaci svake godine obavezno pregledaju matičnjak kupine dva puta,u
pogledu zdravstvenog stanja i čistote sorti, kao i u pogledu načina izvođenja
tehnoloških zahvata u procesu proizvodnje sadnica.
24
T ešić M., Razmnožavanje kupine bez bodlje, Jugoslovensko voćarstvo, Čačak,1974., str. 27.
26
6.4. VRIJEME VAĐENJA OŽILJENIH VRHOVA
25
Dr Šoškić A., Kupina, NIRO "ZADRUGAR", Sarajevo, 1984., str. 78.
27
Slik a 6. Podizanje zasada k upine
28
gajenje, određivanju veličine zasada, pripremi zemljišta i podizanju zasada
26
kupine.
Greške učinjene u toku pripreme, u podizanju zasada, kasnije se teško
ispravljaju.
Uređenje zemljišta. Prije dubokog oranja zem lju treba što bolje
poravnati. Manje ili već depresije se ispunjavaju pomoću buldožera daskom,
da se ne skupljaju i zadržavaju površinske vode i da bi se olakšalo izvođenje
radova u budućem kupinjaku. Ako je zem ljište zakorovljeno višegodišnjim
korovima, potrebno je zem ljište plitko uzorati i istretirati zemljište nekim
herbicidom. Posljednih godina se za uništavanje višegodišnjih i
jednogodišnjih korova na površinama koje se pripremaju za podizanje
voćnih zasada pokazao kao veom a efikasan herbic id raundap. Za gajenje
kupine najbolje odgovaraju: duboka, humusna, srednje teška, dovoljno
propustivlja i slabo kisela zemljišta.Priprema ovih zem ljišta je mnogo lakša
i jeftinija. Glavna masa kor ijenovog s istema kupine razvija se do 40 cm
dubine. Izvođenje merolativnog đubrenja i drugih agro tehničkih m jera, ima
za cilj da se u ovom sloju stvore što povoljniji uslovi za pr imanje i razvoj
izdanaka kupine. Za popravku fizičkih i hemijskih osobina zemljišta
primjenjuju se organska đubriva: stajnjak, kompast, a od mineralnih:
fosforna, kalijumova ili kompleksna đubriva. Posebno treba istaći da kupina
zahtijeva humusna zemljišta, pa joj treba unositi dovoljnu količinu organskih
26
Dr Blagojević R., Kupina, Imprime, Niš, 2001., str.46.
29
đubrenja. U nedostatku stajnjaka, zasađuju se zeljaste biljke koje se
zaoravaju .
Pored đubrenja, neophodno je unošenje krečnjaka u zem ljište da bi se
smanjila kiselost zemljišta. Količina krečnjaka potrebnog za klasif ikaciju
zavis i od stepena kiselosti zem ljišta, a obično se kreće 5 do 10 t/ha.
Za podizanje zasada kupine, duboko oranje treba obaviti u toku jeseni, i to
najkasnije mjesec dana prije sadnje.
27
Naumann D. W., Effect of training systems on crop Yield and ripening patterns in blackberries,
Hamburg, 1982., str. 96.
30
zime. Sadnju ne treba obavljati kada je zem lja suva, suviše vlažna, ili
smrzla.
Najpovoljnije je kad se sadnja obavlja po oblačnom vremenu i bez
vjetra. U svakom slučaju, pripremljene sadnice treba raspoređivati pored
mjesta za sadnju neposredno pred sadnju.
28
Boileau C., Les petits fruits, La Maison rustique, Paris, 1978.
29
Dragaš M., Vinogradarstvo opšti dio, Beograd, 1961. str. 102.
31
trajnost može da se produži njihovim nagor ijevanjem ili
impregniranjem.Nagorijevanje stubova treba izvršiti na jednu trećinu dužine
stuba.
Impregnacija stubova može se vršiti potapanjem u zagrijanu smješu
katrana i karbolineuma i kad nisu nagoreni.
Betonski stubovi su daleko kvalitetniji i dugotrajniji, ali su daleko skuplji i
malo je teže sa njima rukovati kao i sa željeznim, pa se zato uglavnom
upotrebljavaju drveni stubovi.
Dužina stubova se uglavnom praktikuje 2,5m do 3m i dimenzija 10 x 10cm.
Razmak stubova nije poželjno da bude velik, a obično se stavlja od 6 do 7m.
Kad su postavljeni stubovi, postavljamo pocinčanu žicu, debljine 3 do
3,6mm koja služi kao naslon za izdanke kupine. Obično se postavljaju 3 do 4
reda žice na rastojanju od 70cm prva žica, druga na 140cm i treća na 200cm
visine od površine zem lje. U praksi se pokazalo da treći red žice ne treba
postavljati niže od 2m, jer se izdanci kupine savijaju preko njega i zimi, pod
teretom snijega često lome. Pokazalo se da nije potrebno postavljati sva tri
reda dvojnih žica paralelno, nego samo u poslednjem trećem redu, između
kojih se uvlače izdanci.
30
Dr Šoškić A., Kupina, NIRO"ZADRUGAR" Sarajevo,1984. str.106.
33
Slika 9. Lepezasti jednožični sistem
34
Slik a 11. Horizontalni trožični sistem
35
obilnom rađanju i dobijanju kvalitetnih plodova. Zato je neophodno poslije
sadnje odmah pristupiti obradi zemljišta i nastaviti u toku čitavog per ioda
iskorištavanja zasada. U kupinjaku , gdje se prim jenjuje održavanje
zemljišta po sistemu čiste obrade, svake godine je potrebno izvršiti obradu u
5 navrata. Nešto dublju obradu trba obaviti u jesen (8 - 12cm) i proljeće (7 -
10cm), dok se ostale tri obrade obavljaju plitko (5 - 6cm). Dublju jesenju i
proljetnu obradu treba izvoditi samo po sredini međurednog prostora, a
prema redu kupine, dubina se postepeno smanjuje na 7 - 8cm.
36
zasad kupine češće ili rjeđe je njegovo stanje i izgled. Ako su žbunovi bujni,
đubrenje stajnjakom treba obavljati rjeđe i u manjim količinama, i obrnuto.
Da bi se obezbijedila potpuna i kontinuirana ishrana kupine, treba đubriti
svake godine u dva do tri navrata, i to u jesen i u toku proljeća, a prema
potrebi može se izvršiti i dopunsko đubrenje preko lista.
Jesenje đubrenje se obično obavlja krajem oktobra ili početkom novembra
organskim i kompleksnim mineralnim đubrivima, koja sadrže najviše
kalijuma, a manje fosfora i azota.
Proljetno đubrenje kupine treba obaviti što ranije (krajem februara ili
početkom marta), čim se snijeg otopi i vremenske pr ilike dozvole.
Prihranjivanje se vrši azotnim đubrivima.
Dopunsko đubrenje preko lista primjenjuje se za brzu intervenciju i
otklanjanje nedostataka (azota, kalijuma, fosfora).
Poslije svakog navodnjavanja, zem ljište u zasadu treba plitko obraditi radi
razbijanja pokorice i boljeg čuvanja vlage. Navodnjavanje može biti
brazdama, koje je najjeftiniji nač in, pa ga zato u našoj zemlji najčešće
primjenjuju pr i gajenju mnogih poljoprivrednih kultura. Drugi način je
površinsko navodnjavanje - plavljenjem, takođe se dosta prim jenjuje u
ravnim i blago nagnutim terenima, a izvodi se na taj način što se voda
dovedena pomoću brazda njihovim pregrađivanjem pušta da plavi površinu
rednog prostora širine oko 2 m. Navodnjavanje vještačkom kišom može da se
primjeni na svim tipovima zem ljišta i na terenim a sa većim padom. Prednost
ovog načina navodnjavanja ogleda se u manjem utrošku vode, ujednačenom
vlaženju zemljišta i mogućnosti izvođenja u svako doba dana i noći.
Navodnjavanje po sistemu kap po kap je najnoviji način, koji je u našoj
zemlji još uvijek malo proširen u poljopr ivrednoj proizvodnji.
37
Slika 12. Sistem navodnjavanja
38
Slik a 13. Orezivanje nak on berbe
39
Narandžasta rđa. Bolest kupine koja je manje, više napada u svim
krajevima naše zemlje. Gljivica prezim ljuje na izdancima i lišću u obliku
micelije. U toku proljeća javlja se uredospore, koje prvo, krajem maja,
zaražavaju dvogodišnje izdanke, poslije 20 do 25 dana prelazi i na lišće.
Ponekad bolest prelazi i na plodove, tako da plodovi ne mogu da sazriju i
kvalitet plodova je nekvalitetniji.
Kao preventivna m jera za suzbijanje rđe, preporučuje se orezivanje izdanaka
koji su donijeli rod do zem lje, odmah nakon završetka berbe plodova. Od
direktnih mjera zaštite, preporučuju se dva prskanja zasada kupine u toku
maja i juna rastvorom jednog od fugicida.
Veoma je važno da se prvo tretiranje izvrši blagovremeno, tj. odmah čim je
primjećena zaraza na izdancima.
41
polažu jaja u pupoljke i cvjetove, iz kojih se izliježu larve, koje prvo
napadaju mlado lišće, a zatim cvijetne pupoljke, cvjetove i tek zametnute
plodove.
Suzbija se prskanjem kupine u početku i u toku cvjetanja, po mogućnosti
nekim od insekcida koji su neotrovni za pčele (Zolone PM u koncentraciji
od 0.20 %), a treba ga upotrebljavati u kombinac iji sa gungicidom. 33
Lisne uši. Kupinu napada više vrsta lisnih ušiju i pričinjavaju joj
velike štete: iscrpljuju joj izdanke, kovrdžaju lišće i td. Iz navedenih razloga
lisne uši treba redovno suzbijati prskanjem insekcidima (Fugicid).
33
Dr Šoškić A., Kupina, NIRO "ZADRAUGAR", Sarajevo, 1984., str. 136.
42
8.4. BERBA
34
Stanković D., Ribizla, ogrozd, borovnica i kupina, NOLIT , Beograd, 1982., str. 98.
43
Slik a 16. Mašinsko branje k upine
44
Za duže čuvanje plodova kupine sve više se pr im jenjuje zamrzavanje,
do momenta upotrebe. Na ovaj nač in plodovi sačuvaju svu svoju hranljivu i
tehnološku vrijednost.
Postupak zamrzavanja plodova kupine je sljedeći: prvo se vrši
odabiranje zdravih, čvrstih i zrelih plodova, koji se operu u čistoj hladnoj
vodi.Ovako pripremljeni plodovi se stavljaju u pogodne sudove, s tim što se
ne pune do vrha, ostavlja se malo prostora. Zatim se vrši prethodno hlađenje
plodova do 0ºC. Kada su plodovi ohlađeni, sudovi se hermetički zatvaraju i
u tunelima za duboko zamrzavanje na -35 do -40ºC zamrzavaju. Poslije
zamrzavanja, plodovi se čuvaju na temperaturi od -18 do -20ºC, bez
promjene i više od godinu dana. Poslije odmrzavanja, plodovi moraju da se
upotrijebe za kratko vrijeme.
Zamrzavanje plodova kupine može se vršiti i uz upotrebu 50%
šećernog sirupa i sa šećerom, kao i zamrzavanje zajedničkih plodova i
voćnog soka.
45
8.5. KORIŠTENJE PLODOVA KUPI NE
46
9. ZAKLJUČAK
Kao što nam je poznato ,da bi se bavili bilo kojim poslom moramo
imati poslovni plan, koji će nam biti auto karta vodilja.
Dobar broj preduzeća koji nije imao poslovni plan ili nije im ao realan
poslovni plan, propao je. U poslovnom planu kupine predviđene su sve
radnje koje se dešavaju u procesu proizvodnje.
Ulaganje sopstvenog i pozajmljenog kapitala treba da su efikasna i da
donose ekonomske efekte (profit ).
Rezultat planiranja može dati razne ef ikasnosti. E > 1 ; E = 1 ili
E < 1. Ako je efikasnost veća od jedan , novo ulaganje ima profitnu
efikasnost, dobro smo planirali pr iliv sredstava i rashode, nova ulaganja su
izvodljiva i moguća. Ako je ef ikasnost jednaka jedan , moramo nešto
izm ijeniti u poslovnom planu da ostvarujemo veću efikasnost, ali i sa ovim
rezultatima efikasnosti moguća su nova ulaganja. Ukoliko je efikasnost
manja od jedan, nova ulaganja nisu efikasna, ostvarujemo gubitak i
moramo u poslovnom planu otkloniti nedostatke koji utiču na negativnu
efikasnost.
Mis lim da je ovo jedan od boljih načina provjere uspješnosti bilo
kojeg preduzeća.
Pored dobrog, realnog planiranja za uspjeh preduzeća, vrlo je bitan i
uspješan menadžer, a njegov je zadatak da proizvode kupine prezentuje na
domaćem i inostranom tržištu po realnim cijenama. Da bi proizvodi bili
konkurentni na inostranom tržištu, moraju zadovoljiti evropske standarde .
47
LITERATURA
14. Naumann D.W. : Effect of training systems on crop Yield and ripening
patterns in blackberries, Hamburg 1982.
48
15. Dragaš M. : Vinogradarstvo opšti dio, Beograd 1961.
49